PRVO VANREDNO ZASEDANJE, 24.01.2002.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANJE

3. dan rada

24.01.2002

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Tomislav Nikolić

Srpska radikalna stranka
U svakom slučaju, ja sam o Kasi ovde sve rekao i dovoljno rekao, i nemojte da mu aplaudirate. Nemojte najbogatijem čoveku u Srbiji, koji se obogatio zahvaljujući otimanju srpske zemlje, nemojte da mu aplaudirate. Neka vam pokaže mađarsku ličnu kartu, pa mu onda aplaudirajte.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima gospodin Čedomir Jovanović, predsednik poslaničke grupe DOS.
...
Demokratska stranka

Čedomir Jovanović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, ovakva vrsta tumačenja predloženog zakona zapravo nije posledica našeg nedostatka, mi ne treba da tražimo takvu vrstu primera u svetu. Veće slobode i prava nisu naše anomalije, nego naša prednost.
I, bilo je puno primera u našoj zajedničkoj kolektivnoj prošlosti da smo mi išli korak napred u nekim segmentima društvenog života, i ako u ovom trenutku nešto tako činimo, mislim da zbog toga ne treba da se osećamo frustriranim ili da sumnjamo u sopstveni kredibilitet.
Pitanje obrazovanja je veoma kompleksno, ozbiljno, i mislim da ipak mi, kao društvo, moramo pitanje obrazovanja i odgovornosti prema obrazovanju spustiti na onaj nivo na kome se ono i stiče. Neka ljudi sami procenjuju da li će se školovati na maternjem jeziku, ukoliko su predstavnici neke nacionalne manjinske zajednice, ili, ako govorimo o Srbiji, na srpskom jeziku; da li će se školovati na engleskom ili francuskom.
Danas živimo u gradu u kome se ljudi školuju na stranim jezicima. Naša želja je da se Srbija za godinu-dve, tri, četiri, kvalifikuje u onu ligu u kojoj ne postoje granice i ne postoje ni obrazovne barijere. Mislim da ovakva vrsta kritike nije kritika koja može imati podršku Demokratske opozicije Srbije, a ona vrsta anomalije koja je bila uočena u prethodnom režimu nije nešto što može biti argument u našem slučaju, jer su i suviše velike razlike.
Ja se sećam, kao srednjoškolac, odlazaka na reku i pecanja i razlike u kvalitetu dozvole za ribarenje sa jedne i sa druge strane reke, ali ako je to bilo u vremenu komunistički uređene Srbije, ne mislim da će biti u vremenu u kome mi danas živimo; i, sasvim sigurno, mi kao poslanička većina, a ni oni koji su predlagali ovaj zakon nisu nečemu takvom težili, već naprotiv, zaštiti autentičnih prava, očuvanju osobenosti, afirmaciji prednosti i otklanjanju mana i nedostataka.
Tačno je da u Srbiji postoje škole u kojima se obrazovni programi sprovode na jeziku manjina, ali je isto tako tačno da je broj tih škola sveden, ne zbog toga što se neko selio, težeći nekoj nacionalnoj hegemoniji, već iz praktičnog razloga koji je proistekao iz primene propisa koji su karakteristični za preostali deo Srbije.
Školski razred ne možete formirati ako nemate u ovom slučaju, mislim, minimalno 28 učenika. Nisam siguran, ali je onda broj promenjen zbog problema koji su proistekli u onim sredinama u kojima školski razredi nisu mogli imati toliki broj učenika, zbog populacione politike.
Dakle, kada pričamo o obrazovanju, ostavimo političke kontekste u drugi plan, jer oni mogu biti predmet našeg interesovanja tek ukoliko postanu predmet samog obrazovanja, dakle, zajedničko tumačenje istorije i definicija budućnosti postojećeg stanja. Onda o tome možemo razgovarati u političkom kontekstu, ali kada stvaramo okvire, ti okviri nisu nacionalni i ne smeju biti politički, jer tako nešto zapravo nije put do stabilne države u kojoj mi svi živimo.
Nesreća ne priznaje etničku granicu; oni koji su mislili da će u tome uspeti pretrpeli su poraz, i mi zajedno sa njima, kao društvo. Zbog toga te barijere rušimo, one su psihološki teške, ali mislim da je jasno da ono što predstavlja suštinu ovog zakona zapravo jeste saniranje problema, koji su sami po sebi frustrirajući i koji nisu doneli mnogo dobrog našem društvu u celini.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem.
(Narodni poslanik Tomislav Nikolić sa mesta traži pravo replike.)
Ne dozvoljavam traženu repliku, nema osnova. Uopšte niste spomenuti, niti ste pogrešno protumačeni.
Uopšte niste spomenuti, niti ste pogrešno protumačeni.
(Poslanik Tomislav Nikolić, sa mesta: Ne moram ni da budem pomenut, nego je pogrešno protumačeno...)
Niste ni pogrešno protumačeni. Odluku o korišćenju replike donosim ja. Ako niste zadovoljni, mogu da stavim na glasanje.
Za reč se javio narodni poslanik Zeldžo Hurić, zamenik predsednika poslaničke grupe DOS - Reformisti Vojvodine i Sandžačka demokratska partija.

Zeldžo Hurić

Poštovani narodni poslanici, jeste da je ovo polje moga rada, ali zaista bih želeo da priču svedem u neke konvencionalne okvire. Izgleda da je to nemoguće. To je baš u ovoj sferi najpotrebnije učiniti.
S druge strane, malo smo ušli u jednu priču koja se odnosi na sam Zakon o obrazovanju. Zbog toga bih zamolio da malo redukujemo i da ostavimo deo priče za vreme kada dođe na dnevni red zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju.
Ipak bih sada odgovorio samo na neke opaske koje se ovde iznose - mogu biti dobre, a i nisu dobre. Oni koji kažu da su manjinske zajednice imale sva prava u oblasti obrazovanja formalno-pravno su u pravu, jer je zaista tako i stajalo u dosadašnjem zakonu.
Međutim, u praksi se zaista predstavnici manjinskih zajednica nisu konsultovali po pitanju njihovih prava u ovoj sferi. Mi nismo mogli učestvovati ni u donošenju nastavnih planova i programa, udžbenika, organizaciji mreže škola itd. Dakle, stvari su takve, tako stoje, a ovo je sada jedan nov zakon u kome se zaista predviđa da se sve što se tiče prava manjinskih zajednica donosi na jedan dogovoran način, a ne da se nameće, kao što je do sada bila praksa.
Dakle, razlika je bila u tome. Uostalom, samo bih vas na nešto upozorio: zamislite da smo ovakav predlog zakona dobili, ne samo u ovoj sferi, nego uopšte, sa Kosova i Metohije. Da li bismo bili protiv toga? Zahvaljujem.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Za reč se javio narodni poslanik Branislav Ivković, predsednik poslaničke grupe SPS.

Branislav Ivković

Socijalisti podržavaju amandman narodnog poslanika, gospodina Vujića iz Srpske radikalne stranke, a posebno ga podržavaju zbog tačke 16. u članu 12, gde se daje pravo vršenja nadzora nad zakonitošću rada i akata škola.
Pazite, daje se pravo vršenja nadzora nad zakonitošću rada i akata škola. Škole pokriva ne samo Zakon o osnovnom obrazovanju, nego i Zakon o radu, Zakon o sanitarnoj inspekciji, Zakon o ... jedno 20-30 zakona je isprepletano u funkciji života i rada jedne osnovne škole. Znači, vi sada, ukoliko izglasate ovaj član, poveravate, dajete pravo da pokrajinski organi vrše nadzor i kontrolu nad primenom republičkih zakonskih akata.
Inženjer sam, ali sam slušao pravnike kako o tome razgovaraju i kažu otprilike kao da je neko poverio deo suvereniteta. Ovaj zakon ovde prejudicira zakone koje je pripremilo Ministarstvo prosvete i sporta. Ako već imamo pripremljen zakon o osnovnoj školi, zakon o srednjoj školi, zakon o univerzitetu, zašto prejudiciramo ovim zakonom zakonske projekte koji će za mesec ili dva biti u ovoj skupštini.
Zašto tada, kada budemo raspravljali o zakonu o osnovnoj školi, ne donesemo jedinstvenu odluku da zbog tradicije, specifičnosti prostora Vojvodine, poverimo one bitne funkcije koje će zadovoljiti interes, pre svega, nacionalnih zajednica u kreiranju onih delova programa koji su bitni za njih, za njihovu istoriju, kulturu, tradiciju i jezik.
Ne možemo dopustiti da kompletne programe kreira neko van sistema Republike Srbije, da ih neko usmerava ka nekoj drugoj državi, istoriji, kulturi i tradiciji te države, a ne državi u kojoj žive.
Meni je izuzetno drago što sam od prethodnog govornika za ovom govornicom čuo da su ovde ostvarene vrednosti koje su izvan dometa Evrope, i to je tačno. Nama jedino preostaje da se pitamo zašto jedan dobar deo Evrope nije išao našim putem kada je u pitanju ravnopravnost građana položaj nacionalnih manjina. Takođe nam ostaje i pitanje nije li težnja jednog dela separatističkog krila u Vojvodini internacionalizacija ovog problema.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman na član 12. narodnog poslanika Božidara Vujića.
Za 46, protiv 83, uzdržanih 16, nije glasalo 28, od 173 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 13. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Predrag Čanović i narodni poslanik Vladimir Garčević.
Predstavnik predlagača i Zakonodavni odbor nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li neko od podnosilaca amandmana želi reč? Narodni poslanik Predrag Čanović odustaje. Narodni poslanik Vladimir Garčević želi reč. Izvolite.

Vladimir Garčević

Šteta je što su ova dva zakona jedan za drugim, ali šta da radimo, tako je to u životu. Rekao bih samo nekoliko stvari, naročito ako je Kasa tu. Na području Kelebije imali smo 15 Srba. Nismo mogli otvoriti srpsko odeljenje, jer zakon kaže da je potrebno 30. Ali, garancija je sigurna - gde god je bilo 15 učenika, što je po zakonu i nadam se da je to uvek poštovano, bilo da je reč o osnovnoj ili rednjoj školi, otvarala su se odeljenja za nacionalne manjine, bez obzira da li su to Mađari, Slovaci, Rumuni ili neke druge nacionalne manjine.
To govori o ravnopravnosti nacionalnih manjina. Znači, reč je o ispunjenosti uslova u pogledu školovanja i na tome bi mogle da nam pozavide sve zemlje u okruženju, ali i u Evropi.
Sada bih nešto rekao o Zakonu o srednjoj školi. (Negodovanje.) Molim vas, radi građana Srbije, odnosno u vezi sa članom 13. pročitaću građanima da vide šta to prelazi u Vojvodinu. Neka procene da li su to interesi Srbije ili nisu.
Kaže se - utvrđuje mrežu srednjih škola. Utvrđivanje mreže srednjih škola - po mom mišljenju racionalno je da se utvrdi na nivou Republike.
Dalje, kaže se - osniva srednje škole, utvrđuje ispunjenost uslova za rad i funkciju srednjih škola. Koja će to pokrajinska služba da izvrši utvrđivanje uslova za rad škola? Zašto to pitam? Pitam iz sledećih razloga: ona služba koja treba da utvrdi da li škola poseduje uslove - od zgrade, nastavna učila, nastavnu opremu, sve ono što je potrebno za nastavu, i tek tada ovo. A, u ovom zakonu se ne predviđa da nadzornička služba pređe u ingerenciju pokrajine.
Prema tome, besmisleno je da se takva nadležnost daje pokrajini, a da nadzornička služba ostaje u sklopu Republike.
Kaže dalje - utvrđuje broj učenika za upis u srednju školu. To nije bio toliki problem, da se broj učenika i sagledavanje ukupnih potreba u Srbiji ne može uraditi.
Dalje - daje mišljenje u postupku donošenja nastavnih planova i programa. Mislim da će ova vlast obrazovati stručne timove na nivou zemlje Srbije, koji će osnove nastavnih planova i programa utvrditi, pa me čudi, da li to znači da će u Beogradu izostaviti sve stručnjake iz Vojvodine koji mogu dati doprinos, ili to znači da će Vojvodina donositi posebno planove za sebe.
Ako je to tako, onda se Srbija razdvaja. Odobrava udžbenike, zatim vrši nostrifikaciju dokumenata, odnosno svedočanstava itd. Ne znam, ministre, možda to treba da radi neko drugi i da se radi parcijalno, a ja mislim da to treba da radi jedna služba, gde bi bila jedinstvena nostrifikacija dokumenata i priznavanje na nivou Srbije, gde ne bi zavisilo od tumačenja pojedinačno, nego jedinstveno. Nadam se da nećete taj deo premestiti tamo.
Vrši nadzor nad zakonitošću - ne znam, ako zakone donosi Republika Srbija valjda zakonitost treba da kontroliše Republika Srbija. Ako će, po onome što smo juče čuli, Vojvodina donositi zakone i ustav onda je u tom slučaju tako. Ali, naći ćemo rešenja, ukoliko ovo ide dalje, da i mi tražimo možda drugi koncept, a da se lepo Srem i Mačva ujedine u jednu teritoriju, stvore jednu autonomiju, pa će se možda deo Užica priključiti tamo. Onda još gore, nema Srbije. Gospodo koja ste na vlasti, razgrađujte Srbiju, ali nećete stići da je razgradite. Pozitivne snage će nadvladati, doći će do izbora i nećete biti na sceni.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč od ovlašćenih učesnika u raspravi? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 47, protiv 88, uzdržanih 16, nije glasalo 18, od ukupno 169 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila predloženi amandman na član 13.
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Goran Cvetanović.
Predstavnik predlagača i Zakonodavni odbor nisu prihvatili ovaj amandman.
Podnosilac amandmana želi reč.