PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 12.12.2002.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

12.12.2002

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:35 do 23:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Jeste analiza, jer je dve milijarde i 600 miliona dinara, gospođo Mićić, to je rekao vaš ministar Božidar Đelić, izdvojeno za finansiranje iz tekućih budžetskih rezervi; inače je presedan da se tekuće budžetske rezerve uvećaju za 30%.
Ali, pre nego što nastavite da na takav način prekidate poslanike, upoznajte se sa elementarnim stvarima u predloženom dnevnom redu.
Zahvaljujem poslanicima, koji su slušali, na pažnji.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jovan Todorović.

Jovan Todorović

Poštovana gospođo Mićić, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SPS ne može podržati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2002. godinu.
Dozvolite mi da sa nekoliko napomena kažem zašto ne možemo takav predlog zakona da podržimo. Pretpostavljam da je većina kolega poslanika uočila da se izdaci u budžetu, u njihovoj strukturi, menjaju za oko 11,2 milijarde dinara. Ono što je rečeno u obrazloženju, da time nisu povećani ukupni rashodi budžeta, tačno je, ali kada jedna Vlada i ministar finansija dođu u situaciju da predlože i drugu izmenu i dopunu Zakona o budžetu, odnosno drugi rebalans, onda se objektivno postavljaju dva pitanja - da li je reč o tome da smo prethodno u Ministarstvu finansija loše isplanirali budžet za 2002. godinu ili su se objektivno otvorila neka nova žarišta, koja ovim izmenama i dopunama treba gasiti?
Od tih 11 milijardi, koliko imamo korekcija, četiri milijarde se odnose na dotacije Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, i reklo bi se da je najnormalnije da svi narodni poslanici podrže takvu promenu.
Ali, kada pogledate obrazloženje, u kome se kaže da je to posledica povećanog broja penzionera, a ne kaže se za koliko je to povećan broj penzionera u 2002. godini, kada se kaže da je to posledica indeksacije zarada i obaveza usklađivanja penzija sa visinom rasta zarada, i posebno kada se kaže da planirani prihodi po osnovu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje nisu ostvareni, onda se postavi objektivno pitanje - kakvo je bilo planiranje i u kakvom se stanju nalazi privreda, a pre svega zaposleni radnici, koji plaćaju doprinose za penziono i invalidsko osiguranje?
Sve vas, dame i gospodo, podsećam da smo svojevremeno oštro kritikovali promene zakona koje se tiču bruto zarada, a vi znate da se danas na bruto zarade, koje u sebi uključuju, osim neto zarada, i topli obrok, i regres za godišnji odmor, i prevoz, i mnoge druge stavke koje nikada u istoriji, kako bi to rekao Boža Đelić, nisu bile zarada radnika, onda se postavi pitanje - koji je to osnovni razlog zbog čega se ne ubiraju doprinosi? Razlog je u smanjenju broja zaposlenih koji primaju zarade.
Dakle, sve projekcije koje smo imali u budžetu za 2002. godinu, a koje su govorile o tome da ćemo imati smanjenje broja zaposlenih za 60.000 radnika u 2002. godini, pale su u vodu. Reč je o nekoliko stotina hiljada radnika i potpuno je razumljivo zbog čega se ne ubiraju doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje. To je jedno.
Drugo, ako neko misli da je normalno da se čitava tekuća budžetska rezerva, skoro čitava, u 2002. godini izdvoji za potrebe RTS-a, onda se mora postaviti pitanje - o čemu se tu zapravo radi? Mi ovde povećavamo subvencije za ŽTP za milijardu i 400 miliona, a 300 milina za EPS, 300 miliona za ona društvena preduzeća, koja su po programu Vlade, navodno, ušla u restrukturiranje.
Znate šta znači restrukturiranje u ovim našim uslovima - znači otpuštanje radnika, i tu nema nikakvih dilema. Ko mi kaže suprotno, taj ne zna situaciju na terenu. Radnici se, bukvalno, otpuštaju. Njima se isplaćuju tzv. otpremnine ili socijalna davanja, time se zauvek oni skidaju sa državnih jasala, kako bi se to reklo, sa nekakvom namerom ili bar obrazloženjem da sa tim novcem, eventualno, uđu u nekakav biznis.
Dame i gospodo, koji crni biznis, ako neko za 20 godina provedenih npr. u lozničkoj "Viskozi" dobije 4.000 maraka ili 2.000 evra? Koji se biznis tim parama može pokrenuti? Pri tom moramo imati na umu da ljudi, koji su radili u "Viskozi" u protekle dve godine, nisu dobili ni jedan jedini dinar zarade, da su pri utvrđivanju ovih naknada morali da potpišu obavezu da se odriču potraživanja po osnovu svojih zarada u poslednje dve godine.
I onda, imamo potpuno paradoksalnu situaciju - 2.000 evra za 20 godina staža ili 120.000 dinara, a prinuđen sam, kao radnik "Viskoze" ili neke druge firme, a ima ih takvih koliko hoćete u Srbiji, da se odreknem potraživanja od 150.000 ili 160.000 dinara. I ko tu sada kome pomaže? Koji se biznis može pokrenuti, a pri tom da smo svi mi koji smo radili u takvim preduzećima, koja se sada navodno restrukturiraju, bili prinuđeni da bi izdražvali svoju porodicu da se zadužimo, ga je stigla zima, stigla zimnica, ogrev, stigla je obaveza za plaćanje školarina, za nabavku udžbenika itd.
Ili, 300 miliona dinara za Elektroprivredu. Sve vas podsećam da smo ovde, u ovoj skupštini, usvojili zakon o tzv. kontragarancijama po osnovu kredita koji smo uzeli za Elektroprivredu, da bismo osposobili Elektroprivredu. A vi, gospodo, koji ste glasali za izmene Zakona o porezu na promet, utvrdili ste da je u poslednjih godinu i po dana, na visinu utrošene električne energije, moramo da platimo porez od 20%. Ranije je to bilo 10%.
Šest puta je povećana cena električne energije, pa domaćinstvo koje je trošilo pre godinu i po dana 1.000 dinara mesečno struje, u svom računu imalo plus 20% poreza, pa ukupno 1.200 dinara. Danas isto to domaćinstvo troši šest puta više, odnosno 6.000 dinara, jer je povećana cena. Kada se na to doda porez na promet od 20%, ispada da je samo po osnovu poreza na promet to 1.200 dinara u ovoj godini. Prošle godine smo imali potrošnju zajedno sa porezom 1.200, a ove godine je samo porez 1.200, i sada pričate o tome da mi poslanici treba da podržimo takav predlog, po kome ćemo ponovo da subvencioniramo Elektroprivredu, i pored ovih cena.
Nije za utehu ni to što nam se u obrazloženju kaže da ove godine nećemo otplatiti kamata za 1.800.000.000 prema inostranim poveriocima, da nećemo otplatiti 700 miliona glavnice, odnosno ukupno 2,5 milijarde. Zašto nije za utehu - zato što ćemo u sledećoj budžetskoj godini morati da to platimo i zato ćemo i sledeće godine imati budžetski deficit, koji je veći nego što je, recimo, bio čitav budžet 2000. godine.
U 2002. godini imamo budžetski deficit 40,7 milijardi dinara, a čitav budžet u 2000. godini bio je 32 ili 33 milijarde. Planirani budžet za 2003. godinu je takođe finansiran deficitarno sa 46,9 miliona dinara i onda se pitamo gde mi to idemo, ukoliko odlažemo neke obaveze, smatrajući da smo time postigli veliki uspeh i pri tome pominjemo Londonski klub, sa kojim još faktički pravi razgovori nisu ni počeli, jer je reč o poveriocima koji nisu više u liku države ili nekih državnih institucija, nego u bankama i preduzećima.
Prema tome, ne možemo očekivati da ćemo nešto povoljno dobiti iz tih pregovora od Londonskog kluba, nego samo dodatne povećane obaveze za građane Srbije.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodna poslanica Gordana Pop-Lazić, a sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Dragan Jovanović.
Vaša stranka ima još 11 minuta.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, drugi rebalans u ovoj godini po hitnom postupku razmatramo, to je već postalo uobičajeno, čak smo i jedan budžet usvajali po hitnom postupku. Moram da kažem da sam nezadovoljna obrazloženjima koja dobijamo uz ovako važne predloge zakona, ona su pravljena kao za nepismene ljude, praktično opisujete ponovo ono što u predlogu akta stoji, a ne govorite o motivima koji su doveli do toga da nam dostavite ovakav predlog. Ovim izmenama i dopunama budžeta, doduše ne povećavaju se ni ukupni prihodi, ni ukupni rashodi, oni se predlažu u utvrđenom obimu, menja se jedino struktura izdataka, ali je veoma važno da se vidi kako se ona menja, jer ako to razmotrimo, tek možemo da zaključimo kakvu ste ekonomsku politiku i budžetsku politiku vodili u prethodnoj godini.
Ovo se odnosi, pre svega, na povećanje izdataka koji se odnose na transfer organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja i to Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, na šta ste bili obavezni, obzirom na odluku Saveznog ustavnog suda da se nadoknadi razlika za isplaćene penzije u 2002. godini kojom ste ojadili penzionere. Takođe, prihodi Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih nisu bili kako kažete na planiranom nivou, a kako će i biti kada je sve manje zaposlenih i onih koji uplaćuju u fondove, a sve više oni koji su pokušali da spas pronađu nakon otpuštanja u pronalaženju bilo kakvog uslova da odu u penziju, pa makar i u invalidsku penziju.
Neću da komentarišem ovoliki novac koji se izdvaja za RTS, a prethodni govornici su to komentarisali, ali bih samo navela primer Kragujevca ili Niša, koji po milijardu maraka iz opštinskih budžeta izdvajaju za svoje gradske televizije. Kada bi se to skupilo na nivou Srbije, verovatno bismo došli do jedne sume koja bi nam pokazala kakav rasipnički odnos imamo prema državnim parama.
U procesu, neblagovremeno, kažete - donošenje zakonskog okvira za utvrđivanje izvora finansiranja i restrukturiranja javnog preduzeća ŽTP Beograd; potrebno je uvećati sredstva za ove subvencije, što je sasvim logično, obzirom da privreda ne radi, a da samim tim i železnica trpi. Međutim, bilo bi sasvim logično da se ulože veća sredstva u železnicu, ali u revitalizaciju železničke mreže i železničkih pruga koje su uparložene i zatravljene. Jedino imamo jedan pozitivan primer iz Sombora gde je, zahvaljujući gospodinu Čanku, pruga Sombor-Gakovo-Riđica ponovo rašćišćena jednim izuzetni povodom, obzirom da je delegacija unuka bivših folksdojčera dolazila da obiđe svoja nekadašnja imanja i onda se gospodin Čanak potrudio da se izda takozvana obznana, baš ovako u duhu srpskog jezika, sa zaprećenom kaznom seljacima, koji su preko pruge koja već duže godina ne funkcioniše postavili pragove da bi mogli lakše da dođu do svojih imanja.
Naravno, ti bivši folksdojčeri bili su ugodno smešteni u banju Junaković kod Apatina, gde im je bio priređen i banket.
Htela bih samo ministra da podsetim da u ekonomskoj nauci nema tekuće rezerve, gospodine ministre, u budžetima koji imaju projektovan deficit. To sam od onih koji se malo više od mene razumeju u ekonomiju čula, a i može da se pročita u literaturi.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Za reč se prijavio predsednik poslaničke grupe DOS - Demokratska stranka Srbije, narodni poslanik Dejan Mihajlov.

Dejan Mihajlov

Poštovani ministre, dame i gospodo uvaženi poslanici, predsedavajući, ovo teško može da se nazove rebalansom, pošto se iznos budžeta ne povećava, već se samo vrši određena preraspodela unutar budžeta.

Jednostavno, ovo je rađeno i prošle godine, ali nismo imali na Skupštini prilike da raspravljamo o rebalansima i mislim da je trebalo i prošle godine, s obzirom da je to rađeno, raspravljati o tome i vršiti preraspodelu ovim putem, a ne kako je to rađeno putem odluke Vlade ili nekim drugim. Ovo je pravi način na koji već idemo putem transparentnijih javnih finansija da se vrše preraspodele unutar samog budžeta.

Ono što nam je takođe potrebno da bi mogli da raspravljamo o ovom rebalansu, a to je realizacija sredstava budžeta do sada. Prošlo je 11 meseci, znači, tri kvartala su prošla i bilo je potrebno da vidimo kako su do sada izvršavana koja plaćanja, kako je punjen budžet, kojim tempom i iz kojih sredstava više. Nešto se doduše vidi i iz ovoga, ali uglavnom što se tiče pokrivanja deficita, tako da bi mogli adekvatno da raspravljamo o ovome. Ono što je jednostavno naša pretpostavka, to je da su uglavnom sredstva koja su ovim rebalansom ili preraspodelom unutar budžeta, a koja će prebaciti na pojedine stavke, već prebačene i da ovo samo treba da ozakoni ono što je već urađeno. To je, po meni, gotovo sigurno i zato hoćemo da vidimo pre glasanja o rebalansu ono što je Vlada do sada učinila, jer pretpostavka da je ovo urađeno i videćete zašto i na kojim stavkama.

Ono što je obeležje politike ove vlade i što može da se vidi, a to je da se permanentno, iz godine u godinu, smanjuju sredstva namenjena poljoprivrednicima. Ove godine, za ove stavke, poljoprivredi je bilo namenjeno nešto manje od 8 milijardi dinara. Prvim rebalansom je smanjeno na 6,5 milijardi, a sada je smanjeno na 4,5 milijarde.

Da li je to politika koja treba da se vodi u poljoprivredi ili nije? Mi smatramo da nije. Ima puno stvari, a vezano je za poljoprivredu, od raznih subvencija, svega ostalog, a vi u ovom trenutku, kada smatramo da je poljoprivreda, da treba da postane snaga koja će pokrenuti ovu državu, naročito ako govorimo o Vojvodini, vi smanjujete sredstva za poljoprivredu i to je za mene potpuno neprihvatljivo.

Tu me posebno začuđuju one stranke koje sebe nazivaju i imaju prizvuk vojvođanskog, da se brinu za vojvođanskog seljaka, da se brinu za Vojvodinu, da blagonaklono gledaju na smanjenja dotacija vezanih za poljoprivredu. Time direktno, potpuno marginalizuju ono što rade i ono što čine i to govori da je politička nagodba iznad svakog stranačkog interesa i programa.

Sredstva za poljoprivredu moraju da budu tamo i njih mora da bude naravno više, jer ako se ide u jednu besomučnu privatizaciju, sredstva za poljorivredu moraju da budu veća, kako bi se omogućilo da ta poljoprivreda, to je ono što je naše, najbolje i najbrže može da nam vrati. Tako možemo da podignemo i životni standard, a da podignemo i bruto društveni proizvod.

Kada se već uzimaju sredstva iz poljoprivrede, da pogledamo gde se povećava. Videćete, stavka - Biro za komunikacije Vlade Republike Srbije koja se povećava za 100 posto. Znači, uzimamo od poljoprivrede da bi dali Birou za komunikacije, da sto posto povećamo dotaciju za Biro za komunikacije.

Verovatno da se taj nedostatak i to što nam država ne radi treba da nadomesti marketinškim kampanjama "Srbija na dobrom putu", ili već kakvih imamo "Ponosni na Srbiju" i sve ostalo. Znači, uzima se od poljoprivrede da bi se dalo birou za komunikacije.

Da li je to pravi način da se troše sredstva koja poreski obveznici izdvajaju i da li je to pravi način da se finansiraju protivzakonito formirane agencije pri Vladi Republike Srbije - naravno da nije. I ako neko smatra da može da otima sredstva od poljoprivrede da bi pravio markentiške kampanje, kojima bi te iste naše zemljoradnike ubeđivao kako oni sjajno žive i kako je ova vlada puno učinila za poljoprivredu, ljuto se vara. Cifre jako lepo govore i mi hoćemo da dobijemo dodatno obrazloženje - zašto se otimaju pare od poljoprivrede.

Na strani 3. obrazloženja vidi se da se pare od poljoprivrede daju i za ŽTP. Nije sporno da ŽTP treba da dobije pare i nije sporno da je u teškoj situaciji. Mi to ne dovodimo u pitanje uopšte. Ali se dovodi u pitanje i tražimo da se utvrdi odgovornost - zašto se odlaže proces restrukturiranja ovog preduzeća. To stoji u obrazloženju. Ko je odgovoran za to, zašto se odlaže proces restrukturiranja i i zašto država i dalje mora da finansira ŽTP.

Niko, naravno, a ko je odgovoran, ne želi da dovede u pitanje funkcionisanje ŽTP-a, ali hoćemo da znamo ko je odgovoran zato što se odlaže proces restrukturiranja i zašto država i dalje mora ogromna sredstva da izdvaja za ŽTP.

Isto možemo da kažemo i za RTS, izdvajanje sredstava za RTS. Mi smo ovde doneli Zakon o radiodifuziji, donet je Zakon o javnom servisu RTS-a, ali ko je odgovoran zato što po tom zakonu nije formiran odbor koji je trebalo da bude formiran, da se utvrdi davanje frekvencija i sve ostalo. Zašto ova skupština nije delegirala člana u taj odbor i koja je bila namera onih koji žele i koji blokiraju formiranje tog odbora, kako bi se i ovaj zakon koristio kao sredstvo pritiska na medije.

Za pripremu elektrodistribucije za zimsku sezonu naravno da treba para i da je naš energetski sistem naročito rasturen posle bombardovanja, da je njemu neophodno da se sredi kako bi bilo omogućeno nesmetano snabdevanje električnom energijom, ali sve to govori da pojedine stavke nisu dobro planirane ili da se neko preračunao po pitanju donacija, jer znamo da je najveći deo donacija upravo išao u EPS, NIS i velike javne sisteme. Zašto onda to nije dobro planirano.

Tako, ima puno stvari koje nas ne uveravaju da je ova preraspodela, a ne rebalans, dobro planirana. Mi hoćemo, pre svega, da dobijemo izveštaj i da vidimo da li su sredstva koja se ovom preraspodelom unutar budžeta prebacuju sa pojedinih stavki već prbačena i potrošena od strane onih korisnika koji su ovde; onda je ova skupština iznova mesto na kome se samo aminuju odluke koje je Vlada Republike Srbije već donela, prebacila sredstva, potrošila sredstva, a mi sad treba samo, da bi forma bila zadovoljena, ovde da vršimo određena pomeranja i premeštanja.

Naravno da omalovažavanje ovog doma na taj način nije dobro i zato hoćemo da vidimo pismeni izveštaj o ovome, jer nekako na reč verovati nije baš puno dobro. Kao što smo dobili izveštaj o donacijama, koji ima pojedinih netačnosti po pitanju brojčanih ili računskih operacija, u završnom računu o donacijama, ali smo dobili pismeni izveštaj, jedini koji smo tražili pojedinačno po ministarstvima, tako da i ovde hoćemo da dobijemo završni račun, da vidimo utrošak sredstava za prva tri kvartala i za ova dva meseca, kako bi mogli da se izjašnjavamo o rebalansu.

Inače, ovakav rebalans, sa ovoliko malo informacija je potpuno neprihvatljiv, pogotovu što nema obrazloženja - zašto se otimaju pare od poljoprivrede i daju npr. Birou za komunikacije Vlade Republike Srbije, koji treba te iste seljake da ubeđuje da oni žive bolje, u zemlji u kojoj sve cveta, da sve ide dobro.

Znači, to su neka pitanja na koja mi, nažalost, odgovore nismo dobili ni juče, već se iza jeftinih, demagoških priča pokušava sakriti suština, a to je da ima nenamenskog trošenja sredstva i da ova skupština to samo mora da aminuje. Tu ne govorim o Ministarstvu finansija, koje stvarno iscrpno pokušava da odgovori na sva pitanja, ali ima i nekih stvari koje su izvan njihovih nadležnosti i mogućnosti; mislimo da tu pre svega nastaju problemi i zato tražimo da se oni koji su najodgovorniji ovde pojave i kažu kako se došlo do toga.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Jovanović

Poštovani narodni poslanici, rebalans budžeta je bio rutinska stvar, jedan normalan postupak pred Skupštinom sve dok se nije pojavio ministar Đelić i 30. marta 2001. godine izgovorio istorijsku rečenicu, verovatno u revolucionarnom zanosu, muški, hrabro, glasno, sa ove govornice, mogu da se pogledaju stenogrami, "da su rebalansi prošlost za Skupštinu Srbije, da u ovoj skupštini više neće biti rebalansa, da će budžeti biti stabilni, budžetske pozicije čvrsto poštovane".
Neki koji nešto znaju o budžetu su se među sobom zgledali, poradovali se, pomislili - evo sreće za Srbiju, posla Bog vanzemaljca da nam napravi budžete bez rebalansa. Moj kolega Mucić je tada dobacivao i ja sam ga kritikovao; reče - ministre, nikad ne reci - nikad. Nije dobio opomenu ali je to njegova rečenica. Poštovao je ministar to u 2001. godini. Verovatno ga je bilo malo sramota, posle tih rečenica, da 2001. vrši rebalans i nije bilo rebalansa 2001. godine.
Ali je zato bilo 10 poslaničkih pitanja - kako su dve i po milijarde sa budžetskih rezervi prebačene na puteve, i bolje da je malo stegao srce i pregrmeo stid nego što nije izvršio rebalans. Pitaće ga neko sutra - kako su te dve i po milijarde završile na poziciji za puteve. Možda je i strah učinio svoje. I strah je ljudska kategorija. Razumem ga, ako se uplašio da o tome govori, to je ljudski, to se svima nama dešava.
Pošto nije vršio rebalans 2001, on je, da bi to nadoknadio, 2002. godine uradio dva rebalansa, u junu mesecu i danas. I, mi socijalisti nismo protiv rebalansa. Shvatamo životne potrebe, smatramo da život ide dalje, da treba vršiti rebalans. Ovde bi moglo da se diskutuje o nekim problematičnim kategorijama - za šta se troši rebalans i više, odakle se uzima rebalans. Potrošiti četiri i po milijarde za penzionere nije nikakva tragedija, nije strašno. Mi to možemo i da prihvatimo, mada mislim da malo više hrabrosti i poštenja treba u obrazlaganju.
Ministar je obrazložio razloge rebalansa, ali ga je bilo malo sramota da kaže da su poreski doprinosi umanjeni i zbog toga što je preko 150.000 radnika manje u ovoj godini. Nije to nikakva sramota. Mi smo zemlja u tranziciji. Vlast je takva kakva je. To je naša istina. Jeste malo surova, nema je na televiziji, ali je ima u našim gradovima, ima je u našem životu.
Druga stavka - železnica; možemo i nju da prihvatimo. Lično prihvatam i treću stavku - izdvajanja za televiziju. Malo me čudi surovost gospode radikala. Previše ste, gospodo, surovi. Pa zar vi hoćete da ukinete sredstva za televiziju, da nema televizije, da DOS nema televiziju. Pa, bolje život da im uzmete nego televiziju, jer njima je, kao u onoj priči o Baš čeliku, njemu je život - duša bila u ptičici, a DOS-u je život u televiziji.
Prema tome, moramo da im damo. Ne treba da budemo toliko surovi da im ne damo dve milijarde i šesto za televiziju, jer jedine lepe stvari koje se dešavaju u zadnje dve godine dešavaju se na Televiziji Srbije. Ne smemo građanima to da uskratimo. Na televiziji možete da čujete da je porasla proizvodnja, da se otvaraju mala i srednja preduzeća, da se dele krediti, na televiziji možete da čujete i lepe savete - da struja nije skupa, da treba prodati stan ako ne možete da platite struju. Treba dati dve milijarde i šesto jer možete da čujete i neke poučne basne, npr. basnu o trutu i pčelama, znači ima tu puno lepih stvari koje možemo da čujemo na televiziji.
Zato treba isfinansirati sa 2.600.000.000 iz rebalansa televiziju. Na televiziji imate i male Krcune, koje neki iz milošte iz DOS-a zovu tako, a ja ne, koji objašnjavaju građanima kako se lepo u Srbiji živi i veruju građani. Znate, oni ne znaju kako se živi i veruju....
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Narodni poslaniče, molim vas da se vratite na temu dnevnog reda.