SEDMO VANREDNO ZASEDANJE, 26.02.2003.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMO VANREDNO ZASEDANJE

26.02.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:25 do 18:00

OBRAĆANJA

Toma Bušetić

Dame i gospodo narodni poslanici, teško je u ovom trenutku govoriti o ovom dokumentu jer je očigledno da cela Srbija prati početak suđenja Vojislavu Šešelju, našem kolegi poslaniku i bilo bi fer da smo prekinuli sednicu da taj početak otpratimo, jer, jednostavno, odbrana Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja u Hagu je i nacionalno i državno pitanje. Ali, očigledno je da nema dovoljno razumevanja za to.

Kada je reč o ovom dokumentu, on ništa novo ne donosi u odnosu na sadržaje koji već postoje u Ustavu Srbije. Manjinska prava, ljudska prava, individualne, kolektivne i građanske slobode su u našoj zemlji i u Srbiji i u SRJ bili na najvišem nivou, po najvišim standardima Evrope i sveta. Ako se samo osvrnemo na manjinska prava, konkretno znamo da u Vojvodini više od tridesetak nacionalnih manjina živi harmonično sa većinskim srpskim narodom, jer je sve uređeno na najbolji način.

Takva prava imali su i pripadnici albanske nacionalne manjine na Kosovu i Metohiji, ali znamo iz kojih razloga oni ta prava nisu koristili. Valjda je u Srbiji danas svakom jasno da na Kosovu i Metohiji svojevremeno nisu bila ugrožena ljudska prava, manjinska prava, već da se radilo o nečem drugom, znači da je agresija došla zbog konkretnih interesa NATO pakta.

Kada je reč o samom dokumentu, odmah na početku u članu 5. imamo jednu suprotnost i kontradiktornost sa članom 9. Ustavne povelje. Veoma dobro znamo, upozoravali smo pre nekoliko dana kada smo usvajali Ustavnu povelju, da treba da se vodi računa o tom članu gde se kaže da se manjinska, ljudska prava, individualne i građanske slobode ne mogu smanjivati, odnosno da se dostignuti nivo ne sme smanjivati.

Takvo rešenje u Povelji je pogubno i teško da sada može da se ispravi ovim dokumentom, jer da sve države zadržavaju mogućnost da se ta prava ili slobode ograniče i suspenduju. Naravno, pod određenim uslovima.

Ti uslovi su, na primer, separatističke, oružane pobune, teroristički akti. Mi danas na jugu Srbije upravo imamo jednu takvu situaciju. Teško da, u skladu sa ovim dokumentom, država može i sme da interveniše.

Primedbe su velike, primera radi, i na član 27. gde se govori o verskim zajednicama. Ovde je trebalo precizirati o kojim se verskim zajednicama radi, jer na mala vrata se otvara mogućnost slobodnog delovanja verskih sekti, a veoma dobro znamo da su verske sekte i te kako pogubno uticale na sve zemlje u tranziciji, u Rusiji pogotovo, tako da je naša sudbina slična sudbini svih tih zemalja.

U sledećem članu se govori o civilnom služenju vojnog roka; mi sada imamo Hag kao Damoklov mač, pa onda civilno služenje vojnog roka, pa ko će ovu zemlju braniti. Očigledno je da se to nameće sa strane i da će imati dosta pogubne posledice i po narod i po državu.

Ili, u članu 30. se govori da u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora nema cenzure, a ima cenzure. Teško da će se posle usvajanja ovog akta smanjiti cenzura, jednostavno sve je kontrolisano od strane predstavnika sadašnjih vlasti, tako da nikakvo unapređenje ne možemo očekivati posle usvajanja ove Povelje o manjinskim i ljudskim pravima.

Kada govorimo o slobodi udruživanja u članu 32. gde se kaže da pojedine političke organizacije, a ovde se govori o organizacijama, mogu da budu zabranjene, vlast vrlo lako može da proglasi najozbiljnije političke protivnike za one koji žele da sruše ustavni poredak, bolje reći i čitavu Vladu, i da ih zabrani. Ovaj član je nedorečen i svakako treba na kraju ugraditi i rečenicu - u skladu sa zakonom.

Kada govorimo o pravu na obrazovanje, ovde imamo da je osnovno obrzovanje obavezno; a šta je sa drugim, šta je sa srednjom školom, šta je sa fakultetom, da li je ovo korak nazad u odnosu na rešenja koja su postojala u sadašnjem Ustavu.

Kada je reč o pravima nacionalnih manjina, imamo zabranu nasilne asimilacije. Veoma dobro znamo, to je izneto u prepodnevnoj raspravi, asimilacije nema u Srbiji, ali šta je sa asimilacijom našeg naroda u mnogim državama oko nas? U Mađarskoj je 300.000 Srba bilo 1918. godine, a sada ih je pet, šest ili 10.000.

Kada govorimo o članu 52 - pravo na očuvanje posebnosti, pa u tački 2 - pravo na upotrebu svojih simbola na javnim mestima, a govorili smo i o tome; to je albanska zastava na jugu Srbije. Gde je srpska zastava? Šta je ova vlast uradila da se to promeni? Čović danas gostuje kod Robertsona, da li će nešto rešiti, da li neko sumnja uopšte da Šiptari nešto rade bez saglasnosti svojih mentora sa strane?

Jednostavno, usvajanjem ove povelje neće se poboljšati položaj, pre svega onog dela naroda koji je najugroženiji, a to je srpski narod na Kosovu i Metohiji, to je srpski narod na jugu Srbije.

Ovde se, pre svega, kroz ovu povelju brine briga za Vojvodinu, Rašku oblast i prave se problemi tamo gde nema problema, ali scenario je već viđen više puta u ovoj zemlji i naći će se neko iz tzv. međunarodne zajednice, izraziće zabrinutost za bilo koju odrednicu, vezano za ostvarivanje manjinskih prava. Taj scenario već znamo, tako je išao i ovih godina.

Iz svih tih razloga nećemo glasati za ovu povelju.

 
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Vučić, a sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Bora Drakulović.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, iskoristio bih priliku da pozovem građane Srbije da upravo gledaju izjašnjenje predsednika SRS dr Vojislava Šešelja, na TV B92. Siguran sam i nadam se da će uspeti da rasturi taj antisrpski tribunal.
Što se tiče predložene Povelje, moram da kažem da se donosi ponovo pod političkim pritiskom, a da ne znamo čemu služi, da ne znamo zašto je donosimo, jer ništa novo ne štiti ova povelja, nema prava, tzv. prava, ljudska prava najnovijih generacija, nema ničega što već nemamo deklarativnim normama zaštićeno u Ustavu Republike Srbije kao najvišem pravnom aktu naše zemlje i u drugim nižim pravnim aktima i ono što je zaštićeno Ustavom SRJ.
Dakle, puko ponavljanje praznih fraza iz kojih bi neko trebalo da kaže kako se mnogo brine za ljudska prava i slobode, posebno za manjinska prava, kako to tobož ranije ničim nije bilo zaštićeno, pa sada su došli neki novi koji će to neuporedivo lepše i bolje i drugačije uspeti i umeti da učine.
Osim ponavljanja normi koje već postoje u Ustavu Republike Srbije, u Ustavu SRJ, imamo i nekoliko ciničnih normi. Ciničnih, imajući u vidu našu svakodnevicu, našu pravnu praksu. Jedan od osnovnih pravnih instituta, kakav je pretpostavka nevinosti, po kojoj je svako nevin dok se njegova krivica za krivično delo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda, vidimo kako se izvrgava ruglu u običnom životu, u onome što radi DOS-manlijski režim.
Svakoga dana se nađe neki pametnjaković koji će da soli pamet sudijama kako moraju da presude, kako moraju da deluju i šta da čine u određenom postupku, gde hoće a gde neće da isključe javnost sa sednice, kolika presuda mora da bude itd.
Da vam ne pričam sada o čuvenom slučaju optužnica, a kasnije i pravosnažnih presuda protiv Radomira Markovića i nekih drugih ljudi iz Službe državne bezbednosti, gde se pod pritiskom javnosti prave tzv. kompromisne presude, gde se krše elementarna ljudska prava i slobode ljudi, gde kako ko vikne i rikne na televiziji i kako ko šta kaže, e, tako i takva presuda mora da bude, pa makar to sa pravom nemalo nikakve veze; pa se pojave geniji koji kažu da to može da bude i 40 godina, i smrtna kazna, iako u vreme izvršenja tog dela nije postojala ta kazna od 40 godina. Sve je moguće kada su DOS-manlije na vlasti, kada oni to na takav način shvataju.
Govorite ovde o pravu na sklapanje braka, a nigde se ne kaže da je reč o muškarcu i ženi, već brak može da sklopi izgleda svako, i dve žene, i dva muškarca, reč je samo o supružnicima. To su neke nove demokratske tekovine.
Zanimljiv vam je član 28. ovaj prigovor savesti, žurim pošto malo vremena imamo, gde se kaže da niko nije dužan da, protivno svojoj veri ili ubeđenju, ispunjava vojnu obavezu; dakle, ne mora to da bude iz verskih razloga, nego ima čovek ubeđenje, ne voli da nosi pušku, ne mora čovek da ispunjava vojnu obavezu; šta će nam vojska, šta će nam država, šta će nam bilo šta, kako kome padne na pamet, tako može i tako mora da se ponaša.
Onda se kaže o slobodi mišljenja i izražavanja, to je takođe jedna deklarativna norma koja postoji i u Ustavu i u svim drugim zakonskim aktima - svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, a ovo pravo uključuje slobodu da se govorom, pisanjem, slikom ili na bilo koji drugi način traže, primaju i šire obaveštenja i ideje.
Preksinoć, posle veličanstvenog mitinga koji je organizovan kao ispraćaj dr Vojislava Šešelja u Hag .....
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Molim vas da se vratite na temu.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Ja pričam o temi, nego vi mene pažljivo slušajte. Dogodilo se to da je svim televizijama, privatnim i državnim, naređeno da posle 19,00 časova izbace to iz glavnih vesti ili onoga, kako se to kaže, heda, i naređeno je da ne ide tonski Vojislav Šešelj.
Ako kažete da to nije tačno, ja ću vam reći tačno na kojim televizijama i koji se urednici ispod svojih vesti nisu potpisivali, a mnogi se nisu potpisivali te večeri, jer su dobili tu naredbu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Upozoravam vas da to nema veze sa temom dnevnog reda.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
To ima veze, nego vi to ne razumete ili nije tačno, ako vi kažete, ali sve može kod vas. Ovde zaposleni imaju pravo na štrajk, u skladu sa zakonom, osim ako Gašo Knežević ne kaže ništa. Ili ćuti ili izađi za govornicu, pa kaži šta imaš da kažeš, ali ćuti, ćuti dok ne izađeš za govornicu.
(Borivoje Katić, sa mesta: Reći ću.)
(Milka Marinković, sa mesta: Nemoj da ti ja dođem tamo.)
Kaže se - unapređenje uslova života, a u stavu 2: "Mere iz stava 1. ovog člana, kada to bude potrebno, predviđaju uklanjanje izrazito nepovoljnih uslova života koji posebno pogađaju pripadnike određene nacionalne manjine". Šta to posebno pogađa pripadnika određene nacionalne manjine? Šta to lošije živi Jožef Kasa nego što živi bilo ko drugi ko je pripadnik srpskog roda, ovde u ovoj sali? Šta to lošije živi? Šta to njemu fali? To što je on belosvetska lopuža i kriminalac i sada zbog toga treba svi ostali...
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Na osnovu člana 101. Poslovnika Narodne skupštine  izričem vam prvu opomenu, narodni poslaniče.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Što mi izričete opomenu? Što sam rekao istinu?
Sada je Jožef Kasa ugrožen zbog ne znam ni ja čega. Šta je to njemu bilo kada falilo ili bilo kome drugom? Kažite konkretno, da vidimo. Na ovaj način se srpski narod srozava na nivo nacionalne manjine, ispod nacionalnih manjina, ispod prava nacionalnih manjina, da nismo isti. Njima će posebno da se poboljšavaju uslovi života. Zbog čega? Ceo narod živi loše, ceo narod živi u siromaštvu, ceo narod živi bedno i šta je to posebno što tu treba da se uradi.
Moram da kažem da svašta što smo doživeli u ovoj državi pokazuje kako se vodi računa o ljudskim pravima i slobodama. Posebno donošenjem protivustavnih uredbi, zakona kojima se izručuju Srbi Haškom tribunalu. Još jednom pozivam, završavajući, sve one koji su gledali ovo da okrenu na B92 i gledaju izjašnjenje Vojislava Šešelja. Siguran sam da će imati mnogo toga da vide, kako se srpstvo brani i kako se hrabro i junački ponaša.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Bora Drakulović, a sledeći prijavljeni za reč je Ljubomir Kragović.