OSMO VANREDNO ZASEDANJE, 04.06.2003.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANJE

1. dan rada

04.06.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:00 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Anita Beretić

Poštovano predsedništvo, uvaženi ministre, poštovana gospodo iz Ministarstva, dame i gospodo poslanici, želela bih samo sa nekoliko rečenica da se dotaknem primedbi koje su do sada izrečene na Predlog zakona koji je danas u raspravi pred nama.
Naravno, uopšte bez želje da time pokrenem polemiku ili neku repliku, nego prosto samo da pokušamo naći neke tačke oko čega se sporimo ili šta je to tačka uporišta kritike i osnovne teze da predloženi zakon nije dobar.
Primedbe koje se tiču načina i trajanja pripreme, vremena donošenja Predloga ovog zakona, mislim da zaista ne stoje. Odgovorno tvrdim, kao osoba koja je vrlo blisko vezana za struku koju reguliše ovaj Predlog zakona. Mislim da su apsolutno u dužem vremenskom periodu zaista obuhvaćene sve ciljne grupe ovog zakona i ove profesije, a ne znam koja je to društvena i socijalna grupa koja ne može biti ciljna grupa ovog zakona. Javna rasprava, stručna rasprava, prezentacije po okruzima, po školama, malim, većim, po seoskim sredinama, prosto u poslednjih godinu i po dana najmanje intenzivno teče rasprava i prezentacija reformskog zahvata, koji je konačno predložen ovim zakonom. Prema tome, prosto ne vidim da stoji ta primedba da je zakon stigao niotkuda. Više puta se čula primedba, u najmanju ruku, kao da smo prvi put suočeni sa nekim predlogom za čije elemente apsolutno nikada ranije ništa nismo čuli.
Naravno, i sam trenutak kroz nedku definiciju da eto baš sada nije vreme da se donese ili usvoji ovaj zakon, pa da se krene faktički sa prvim ciklusom reformi, malo je kontradiktorno sa ne tako davnim zahtevima, mislim oko godinu dana ili malo više da smo usvojili prethodnih, još uvek važećih zakona o osnovnoj i srednjoj školi, kada je jedan od glavnih, opet, argumenata vremenski bio - sada je već vreme (prošle godine) da krenemo sa reformama.
Znači, onda smo već zakasnili a sada smo poranili. Tu je malo loša vremenska procena izvršena.
Što se tiče poslanika i njihovog učešća i mogućnosti uticaja na konačan predlog ovog zakona zaista nema osnove da se osećaju bilo čije uskraćeni i ugroženim. Odgovorno tvrdim, član sam Odbora za prosvetu, predsednik je tu prisutan, ispraviće me, 20 i nekoliko blizu 30 sednica Odbora za prosvetu je u ovom sazivu do sada održano i po mojoj slobodnoj proceni bar trećina sednica je bila tematski vezana za ovo što sada imamo u tekstu Predloga zakona.
Tu smo imali apsolutno u svakom trenutku otvorenu jasnu, vrlo tolerantnu, uvažavajuću komunikaciju između predstavnika Parlamenta, između zainteresovanih predstavnika struke koji su se obraćali Parlamentu, gospodina ministra, pomoćnika ministra, zamenika i stručnih saradnika iz Ministarstva. Prosto, to je bio jedan višemesečni neprestani dijalog na ovu temu.
Rekla bih da se iz niza primedbi može zaključiti, najblaže rečeno, bez pretenzija, a verujte mi da sad tu procenjujem kroz sposobnosti tuđeg procenjivanja da su mnogi poslanici, bez obzira na svoju struku a ima nas dosta ovde nas koji smo svojom profesiojom vezani od predškolskog, srednjeg i visokog obrazovanja, a da nisu shvatili suštinu ovog zakonskog predloga.
Njegova suština je izrečena u njegovom nazivu. Radi se o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i prosto ono što je dosadašnji sistem bio stavlja se na prave noge, na noge deteta. Dakle, ovo je zakon koji u prvi plan stavlja ono biće koje i jeste predmet bavljenja sadržinom ovog zakona. Kratko bih vas podsetila - u dosadašnjim diskusijama i nismo se mnogo toga dotakli ili ja nisam dovoljno pažljivo slušala pa me onda prosto izvinite, malo smo se dotakli samih ciljeva koje definiše ovaj zakon, ciljeva obrazovanja i vaspitanja.
Već u njima ono osnovno načelo za kojim poteže ovaj zakon je načelo depolitizacije se vrlo jasno iščitava i već u samim ciljevima mi tačno prepoznajemo koje je to biće koje jeste ona osnovna tačka interesovanja ovog zakona. Ciljevi brazovanja i vaspitanja jesu - razvoj intelektualnih kapaciteta i znanja dece i učenika nužnih za razumevanje prirode, društva, sebe i sveta u kome žive u skladu sa njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima i interesovanjima; podsticanje i razvoj fizičkih i zdravstvenih sposobnosti dece i učenika; osposobljavanje za rad, dalje obrazovanje i samostalno učenje; u skladu sa načelima stalnog usavršavanja i načellima doživotnog učenja; osposobljavanje za samostalno i odgovorno donošenje odluka koje se odnose na sopstveni razvoj i budući život; razvijanje svesti o državnoj pripadnosti i negovanje tradicije i kulture; omogućavanje uključivanja u procese evropskog povezivanja; razvijanje svesti o značaju, zaštiti i očuvanja životne sredine i prirode; usvajanje, razumevanje i razvoj osnovnih socijalnih i moralnih vrednosti demokratski uređenog, humanog i tolerantnog društva; uvažavanje pluralizma vrednosti i omogućavanje podsticanja izgradnje sopstvenog sistema vrednosti i vrednosnih stavova koji se temelje na načelima različitosti i dobrobiti za sve; poštovanja prava dece, ljudskih i građanskih prava i osnovnih sloboda i razvijanja sposobnosti za život u demokratski uređenom društvu; razvijanje kod dece i učenika etničke i verske tolerancije i jačanje poverenja među decom i učenicima i sprečavanje ponašanja koje narušavaju ostvarivanje prava na različitost i dvanaesto - razvijanje i negovanje drugarstva i prijateljstva; usvajanje vrednosti zajedničkog života i podsticanje individualne odgovornosti.
Izvinjavam se, ali sam zaista želela da citiram ovih 12 tačaka iz trećeg člana, jer zista mislim da ovi ciljevi sa kojim se staje pred dete od šest pa do 19 godina jesu ciljevi koji zaista, kada ih objašnjavamo, možemo odbraniti osnovnu tezu da se pre svega radi o jednom depolitizovanom zakonu, o zakonu koji zapravo okreće učesnike u procesu, izvođače radova pod znacima navoda, učitelje, vaspitače, profesore, saradnike, na to da iznađu u sebi i da od sebe daju maksimum i iznađu u svakom pojedincu ono ili nešto od onoga što ciljevi jesu.
Opet, zbog suštine samog zakona u celini, puno je bilo primedbi o tome da se ne tretira dovoljno nastavniički položaj, da nisu regulisana ova ili ona prava iz radnog odnosa, da nisu definisani kolektivni ugovori, obaveze poslodavca, itd, dakle, opet samo podsećam, to nije suština sistema obrazovanja. To je deo koji se reguliše drugim zakonima koji prosto pokrivaju oblast i iz radnih odnosa. Dakle, položaj zaposlenog u ustanovi u obrazovanju i vaspitanju već je tretiran važećim Zakonom o radu ili će biti tretiran nekim drugim zakonima koji se prosto bave radnim odnosima.
Uopšte ne vidim da u sistemu obrazovanja koji je zapravo jedan novi vrednosni sistem uopšte oko toga treba naročito dizati posebnu prašinu. Što se tiče ovih osuda da se administrira previše ili da se pokušava objasniti da se uvođenjem saveta i centara zapravo vrši još strožija decentralizacija, opet moram reći izvinite jer se opet nismo razumeli dobro. Mislim da upravo ako pažljivo pročitate i razumete članove koji tretiraju obrazovanje saveta i centara prvo i osnovno što iz toga proizilazi jeste da oni imaju osnovni zadatak da budu zapravo logistička, reformska, profesionalna podrška tom sistemu koji ovaj zakon ustanovljava.
Do sada je sistem obrazovanja bio kao NLO. Imali smo Ministarstvo koje donosi zakone, koje propisuje uredbe, donosi dekrete i imamo ustanove škole koje sprovode propisani školski program na koji se svi istovremeno žalimo ali samim sistemom se niko institucionalno u principu nije bavio. Dakle, glavna uloga, ako sam ja to dobro razumela saveta i centara jeste da kontinuirano prati, obogaćuje, inovira, usklađuje sa evropskim standardima ono što atributi dobrog sistema obrazovanja jesu.
Da se ne bih preterano ponavljala ja vas samo za kraj podsećam da je u centru interesovanja ovog zakona, u centru interesovanja Ministarstva, nas poslanika, svih ljudi iz struke koji jesu na ovaj ili onaj način vezani za neku obrazovno - vaspitnu ustanovu jeste ono dete, onaj učenik koga su, na ovaj ili onaj način i kad je kome bilo potrebno, svi su se u njega zaklinjali a decenijama je iskorišćavan, ovim zakonom zaista je doveden na svoje pravo mesto.
Moraće se taj jedan nastavnik baviti sa njima, pa bilo ih jedan, dva ili 35. To će se vremenom, u toku procesa urediti.
Pošto ovaj zakon prvo uvažava ličnost deteta, oslobađa ga balasta nepotrebnih činjenica i od njega želi napraviti i stvoriti kreativnog stvaraoca, ja ću, poslanici DS i poslanici DOS-a podržati ovaj zakon. Molim vas, pogledajte još, verovatno ćemo razgovarati nekoliko dana. Mislim da zaista ima dovoljno elemenata i dovoljno onih dodirnih tačaka gde se naši interesi podudaraju.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, o kvalitetu ovog predloga najbolje govori broj podnetih amandmana i činjenica da je od 12 članova Odbora, koji su bili na glasanju, sedam glasalo za, a pet izdvojilo svoje mišljenje. Kada usvojite ovaj zakon, budite sigurni, ne da nećete reformisati sistem obrazovanja, već ćete potpuno degradirati i uništiti sve ono što je bilo dobro u dosadašnjem sistemu obrazovanja.
Mi iz SRS ćemo, obrazlažući amandmane koje smo podneli, govoriti o nedostacima zakona pojedinačno, a jaću sada da govorim o nekoliko stvari koje je gospodin ministar izneo danas za ovom govornicom, a pogotovo ono što sam slušala u nedelju u emisiji "Nije sprski ćutati". Čini mi se da bi bolje bilo, gospodine ministre, da ste ćutali.
Prvo, danas ste rekli da niste spomenuli nikad i nigde da je jedna od zemalja na koju ste se ugledali pri izradi ovog teksta Amerika, a u nedelju ste rekli da vam je žao što mi još nismo u situaciji da učimo kao Amerikanci, po beleškama, jer mi još uvek koristimo udžbenike, a takođe ste rekli, što me je šokiralo, da ste dali jednoj nevladinoj organizaciji da radi udžbenike. Dva dana posle toga sam videla Soroša na TV-u, sa značajnim ličnostima ove zemlje i bi mi jasno ko će nam raditi udžbenike za buduće generacije.
Što se tiče vaše primedbe vezano za decentralizaciju, mi u SRS programski jesmo za decentralizaciju, ne samo u prosveti, nego i inače, ali ne na način na koji ste vi ovde predložili. Decentralizacija može da se odnosi samo na mrežu škola, a nikako na donošenje programa i na ostavljanje na volju lokalnim jedinicama da one donose programe prema nekakvim svojim prohtevima ili razmišljanjima.
Gospodine ministre, rekli ste u nedelju da neće biti klasičnog rasporeda časova, da nema klasičnog predavanja, nema klasičnog ocenjivanja. Pitam se da li će uopšte biti ikakvog obrazovanja, da li će biti ikakve škole, da li će deca da se igraju? Dobro što će to da rade u predškolskoj ustanovi, ali po onom što ste vi rekli, radiće to sve dok ne stignu do koledža, verovatno će se tako zvati ono što će se studirati kasnije. Takođe ste rekli da ste izdali ili izdajete, nisam dobro zapamtila, neki priručnik za ocenjivanje, jer bože moj, kod nas to do sada nikada nije bilo. Pa, ja sam išla u školu i vi ste išli u školu, valjda su nas ocenjivali po nekakvim kriterijumima ili ne priznajete sve one ocene i sve diplome. Onda, pre svega, mislite i na vašu i na moju i na sve ostale diplome koje su se stekli u prethodnim vremenima.
Takođe ste rekli, što mi je bilo interesantno, da će sada đaci zavoleti školu. Gospodine ministre, zar vi niste voleli školu kada ste išli u školu? Zar ne vole naša deca vukovci, oni koji osvajaju nagrade na opštinskom, gradskom, republičkom takmičenju? Zar njih neko tera da to rade? To su deca koja vole školu i voleće je čak i po ovom vašem zakonu.
O depolitizaciji ste govorili i danas, a i u nedelju. Meni nije baš najjasnije na koji način mislite da sprovede depolitizaciju. Mislim da vas je novinar u nedelju pitao da je bilo primedbi da ove savete treba da bira Skupština, a ne Vlada, a vi ste rekli - ne, treba Vlada, jer ako to prenesemo u Skupštinu, onda se to politizuje, ali i onako Vlada ima većinu u Skupštini. Pa, šta se onda tu depolitizuje? Možda ste mislili na ove licence, a to je dosta narodnih poslanika koji su govorili pre mene reklo. Verovatno ste mislili na ovu specifičnu lustraciju koju ćete sprovoditi nad nastavnicima.
Još nešto niste rekli, gospodine ministre, a vezano je za vašu ideju u javnoj raspravi o ovom zakonu, da se srpski jezik, doduše, to ovde nije ugrađeno, a reći ću i zašto, zove jezik komunikacije. U nedelju ste novinaru odgovorili da ste vi samo mislili da je to jedno od sredstava komunikacije, a sredstvo komunikacije je i telefon, internet, pismo itd. Vi ste poslali gospodina Vigora Majića, vašeg pomoćnika u Aranđelovac na jedno savetovanje i tamo je on izneo vaš stav da se srpski jezik zove jezikom komunikacije. Tamo je bio gospodin Vigor Majić izviždan od prosvetnih radnika i svi koji su se javljali da govore o tom predlogu, odnosno da se protive tom predlogu, počinjali su i završavali stihom Đure Jakšića - "Otadžbina je ovo Srbina".
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima ministar u Vladi Republike Srbije, gospodin Gašo Knežević.
...
Građanski savez Srbije

Gašo Knežević

Samo radi faktografije. Vigora Majić je bio nekada zamenik. Već dugo, dugo vremena nije zamenik i nisam mogao nigde da ga pošaljem. Prema tome, nemojmo da mešamo stvari, a osim toga, potpuno je jasno rečeno u emisiji. Gospođo, potrudiću se da vam nabavim kasetu, ako vas interesuje, da preslušate još jednom.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Đura Lazić.

Đura Lazić

Poštovano predsedništvo, kolege i koleginice narodni poslanici, gospodine ministre, o ovako važnom sistemskom zakonu mislim da bi trebali da izdvojimo malo više vremena za raspravu, a ne samo pet sati za raspravu u načelu. No, šta je, tu je. Pokušaću u kratkom vremenu da iznesem neke svoje sugestije i neke zamerke na ovaj predloženi tekst zakona. Pre toga bih želeo da kažem.
Kada sam sa kolegom Borem Stanimirovićem bio kod vas na razgovoru, da nas informišete o nacrtu ovog zakona, očekivao sam, posle vašeg obrazloženja i vaših sradnika, jedan dobar zakon. Čak sam i zamolio da se u želji za reformom sistema ne ponove greške iz Šuvarovog zakona, tzv. šuvarice, koji je upropastio desetak i više generacija učenika. Vi ste tada obećali da od toga neće biti ništa, da nema ni govora o ponavljanju toga. Pravo da vam kažem, bio sam obradovan tom vašom tvrdnjom. Međutim, kada je zakon stigao, kada sam ga pogledao, neke kolege i koleginice rekoše da treba pažljivo da pročitamo naslov zakona.
Ja umem da čitam i razumem ono što je napisano. Zakon glasi: "Predlog zakona o osnovnom sistemu obrazovanja i vaspitanja". Međutim, prema sadržaju koji je unutra, pre bi moglo da se kaže da je ovo zakon o razbijanju sistema obrazovanja i vaspitanja Srbije. Po meni, ovaj zakon predstavlja honglomerat odredbi za intelektualno i nacionalno ubijanje Srbije. Zašto ovo kažem? Možda su teške reči, ali kažem, zato što ste izbacili odredbu da srednje obrazovanje bude besplatno. Zacrtali ste da samo osnovno obrazovanje bude besplatno, a srednje ispada da treba da se plaća.
Po ovom zakonu će deca moći da se školuju, samo onih roditelja koji imaju para, a oni koji nemaju, šta je to? Drugo, uveli ste mogućnost da i sa više slabih ocena ne ponavljaju deca razred, pa ispada da oni mogu u nedogled da nastavljaju sa tim rokovima za polaganje i tome slično. Nije to uredu. Zato sam izrekao tu rečenicu.
Drugo, u članu 4. stoji da svako ima pravo na obrazovanje i vaspitanje, a da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno. To jasno stoji u članu 4. Međutim, u članu 32. daje se mogućnost formiranja obrazovno vaspitnih ustanova i fizičkim licima. Pitam se da li će i ti osnivači organizovati besplatno osnovno obrazovanje. Mislim da neće. Posebno što se i strancima omogućava otvaranja škola.
U članu 7. u stavu 3. predviđa se izvođenje obrazovno-vaspitnog rada i na stranom jeziku. Ja se pitam nije li ovo početak potiskivanja srpskog jezika iz škola u Srbiji. U članu 10. predviđeno je formiranje tri saveta. Prvi i drugi savet u redu. Pošto sam čovek iz prosvete, znam da je to neophodno i da ti saveti treba da funkcionišu, ali po čemu ovaj treći koji glasi: "Savet za usaglašavanje stavova u obrazovanju". Ovo me podseća na Zakon o udruženom radu kada su radne zajednice živele od rada organizacije udruženog rada. Zašto to?
Član 11. predviđa formiranje raznih radnih tela i komisija. Ako ovome dodamo odredbe člana 18. kojim se formira sedam centara sa svojim organizacionim jedinicama, čak 12, stvara se ogroman administrativni aparat, a sve se finansira iz budžeta. I sada je svima nama poznato da je budžet deficitaran, a šta će tek biti sa novom administracijom. Ilustracije radi, koliko će ovo koštati, dovoljno je pogledati podatke na pretposlednjoj strani Predloga zakona. Izračunao sam da samo od 1. septembra ove godine do kraja ove godine, za četiri meseca, treba za novu administraciju koja je predviđena ovim zakonom da se izdvoji čak 369 miliona 18.254 dinara. Dakle samo za četiri meseca. A za godinu dana to bi prešlo i milijadru dinara. Nije to mala suma za finansiranje novog administrativnog aparata, po meni suvišnog.
Postavljam pitanje odakle se predviđaju ova sredstva. Stoji u Predlogu zakona, od kredita Svetske banke, kao i iz donacija. Dokle ljudi krediti za novu nepotrebnu administraciju? Ko će te kredite da vraća? Da li se nekad zapitate? Po ovom zakonu takođe se predviđa čak 4.000 mentora u ovim administrativnim organima.
Posebno želim da naglasim neustavan član 39. Predloga zakona koji predviđa zabranu rada ustanove. U stavu 1. predviđa se zabrana štrajka, a u stavu 2. Ministarstvo zabranjuje rad. Ove odredbe ne samo da su u suprotnosti sa Ustavom, već i evropskim konvencijama.
Mislim da je vešto proučena odredba o zabrani obustave rada prosvetnih radnika. To nema smisla.
U članu 41. stoje odredbe po kojoj svedonačnstva koje đaci dobijaju u školama stranih osnivača moraju se nostrifikovati. Mislim da je apsurd da deca u sopstvenoj zemlji moraju nostrifikovati svoja svedočanstva. Ono što je posebno uočeno je da nema nastavnih planova i programa i da odnos opšteg i posebnog programa je vrlo nepovoljan i vraća
nas u vreme Šuvarice. Posebna apsurdna odredba stava 5. u članu 69. gde se predviđa da čak i u predškolskoj ustanovi poseban program mora da odobori odgovarajuće međunarodno udruženje. Doduše nije rečeno da li je Soroš ili neko drugo, ali stoji odgovarajuće međunarodno rešenje.
Moram da skratim diskusiju zbog mojih kolega. Pomenuo bih član 101. i 102. koje se odnosi na ocenjivanje. Vraćamo opet Šuvarov sistem ocenjivanja. Opisne ocene. I tada su te ocene bile smešne. Zvali smo ih vitaminskim ocenama A, B i C. Zašto to? Imam još mnogo toga da govorim, ali ne bih zbog mojih kolega. Ja se zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima ministar Vlade Republike Srbije, gospodin Gašo Knežević.
...
Građanski savez Srbije

Gašo Knežević

Molim vas, istine radi, samo nekoliko podataka. Zapravo tri ću dati, i na kraju jedan kratak zaključak. Besplatna srednja škola, pogledajte član 84, tamo to piše. Nemojmo sada ovde neistine. Ja ne znam zbog čega se to iznosi.
Drugo, Zakon od 1992. godine, nisam ga ja donosio, neko drugi je, a plašim se da ste to vi. Strani jezik u školama, odnosno program školovanja na stranom jeziku uveden je več 1992. godine. Ništa novo nismo izmislili. Prepisali smo rešenje iz 1992. godine. Vi ste ga doneli.
Stranka srpskog jedinstva, odnosno gospodin Petar Petrović, kaže "Vi sada zatvarate škole zbog štrajka". Ja ne znam da li je neinformisanost u pitanju. Mi smo usvojili amandman Stranke srpskog jedinstva. Usvojili smo amandman u kome kaže "štrajk koji je nezakonit". Prema tome, nemojmo više da pričamo o zatvaranju škola zbog štrajkova i ugrožavanju prava radnika.
Treće, pogrešni su podaci o novoj administraciji. Neću u to da ulazim. Samo ću vam nešto reći. Jedino skupa škola, to je loša škola. Sve druge škole nisu skupe.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milan Radulović, a posle njega narodni poslanik Pal Šandor.