OSMO VANREDNO ZASEDANJE, 11.06.2003.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANJE

4. dan rada

11.06.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:15 do 17:10

OBRAĆANJA

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih predstavnika javlja za reč? (Ne.)

Na član 102. amandman je podneo Odbor za prosvetu.

Predstavnik predlagača je prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.

Na član 102. amandman je podneo narodni poslanik Golub Rajić.

Vlada i Odbor za prosvetu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Reč ima narodni poslanik Golub Rajić.

Golub Rajić

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, na Predlog zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja na član 102. ispred Socijalitičke partije Srbije podneo sam amandman, gde sam predložio da se u ovom članu u stavu 5. brišu reči "a iz vladanja u skladu sa posebnim zakonom" i da se stav 6. briše.
Ovaj član zakona reguliše ocenjivanje u osnovnoj i srednjoj školi i mislim da je u redu, sem stava 5, koji kaže da se zaključna ocena izvodi po utvrđenim kriterijumima na kraju prvog i drugog polugodišta i tu bi, po meni, bio kraj ovog stava, da je nepotrebno, kada je u pitanju vladanje, da se to obavlja u skladu sa posebnim zakonom. Isto tako treba brisati da se vladanje učenika ocenjuje opisnom ocenom, opet u skladu sa posebnim zakonom, jer je autonomno pravo nastavnika da ocenjuje učenike to ne treba da vrši ministar ili propisuje posebnim zakonom ili nekim drugim propisom.
Zakonodavni odbor je tvrdio da je amandman pravno moguć, a Odbor za prosvetu ga nije prihvatio, kao ni Vlada uz obrazloženje da bi njegovim prihvatanjem ostala neuređena materija ocenjivanja vladanja učenika, što ne stoji.
Ja predlažem, da u danu za glasanje, prihvatite ovaj amandman, bez obzira što se ovaj izuzetno loš zakon, pre svega za generacije koje dolaze, ne može popraviti i ne treba ga prihvatiti u celosti. Zahvaljujem.

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Da li se neko od ovlašćenih predlagača javlja za reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Bora Stanimirović, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije.

Bora Stanimirović

Ovde je kolega Golub Rajić uglavnom ukazao na problem koji se javlja, više zbog ove ocene iz vladanja. Međutim, ovde se i u petom stavu javlja problem, ono što sam ja malopre isticao, a što nije bilo u okviru određenog člana, a to je ocenjivanje.
Obaveza nastavnika je sada da učenika mora da oceni u jednom polugodištu najmanje četiri puta. To bi bilo u redu ako bismo sve ostale izvore znanja prilagodili novonastaloj situaciji, iako bi ova reforma bila kompletna. Međutim, polazeći od toga da se skoro nigde u zakonu ne pominje promena metoda rada, što je jako bitno, bez toga nema reforme, ako mi radimo isto kao i do sada, ako radimo isto kao i pre sto godina, onda nema tu reforme, a ispada onda će biti tako.
Znači, mi moramo zakonom predvideti promenu metoda rada, a to podrazumeva da se izvrši promena i kod samih izvora znanja, a izvori znanja su različiti. Izvor znanja može biti nastavnik. Znači, mi se tu konačno dogovaramo da promenimo nastavnika. Tu ima nekih šansi. Teško ćemo promeniti sve, jer u njima još uvek kuca nešto drugo.
Mi moramo promeniti izvor znanja, to je udžbenik. Mi sa ovakvim udžbenicima ne možemo ocenjivati učenika četiri puta u jednom polugođu. Nema teorijske šanse. Mi moramo promeniti učenika, i on treba shvatiti da ne radi za ocenu, da radi za znanje i da on bude taj aktivni činilac koji će promeniti. Mi moramo promeniti nastavnika u smislu da će nastavnik biti samo koordinator tog posla, a ne i onaj koji će sa katedre držati samo predavanje pred 250 ljudi, na kraju, da li ćemo moći da propitamo.
Imate fakultete, imate i škole, ne govorimo sada o fakultetima. Ima škola koje imaju po 38 učenika u odeljenju. Ono što je najvažnije, nigde ne vidimo u kojoj meri mi možemo smanjiti sadržaj, ne samo predmete. Dajte da smanjimo sadržaj, da smanjimo programe, ali vrlo energično. Bilo je nekih istraživanja koja kažu - ako bi 50% sadržaja izbacili iz pojedinih predmeta, učenici bi postigli mnogo bolje rezultate.
Mislim da je to šansa. Ako to ne uradimo, onda nema ništa ni od ovog zakona. Nas pogađa ovde, i kolega Golub Rajić je upravo intervenisao, kada se radi, da mi dozvoljavamo, da nastavnik je autonoman kada se donosi ocena iz uspeha, ali kada se radi o vladanju, onda mi predviđamo neki novi akt, neki novi zakon. Kojim to zakonom? Ko je taj što treba da predvidi kakvu će ocenu nastavnik dati?
(Predsedavajući: Vreme.)
Izvinjavam se, završavam. Da li mi uopšte u tom procesu možemo deliti obrazovni od vaspitnog rada? Sigurno da ne možemo i nećemo donositi posebne zakone, nego ćemo u okviru svega toga moći da određujemo i ocenu iz vladanja. Teško se može odvojiti jedno od drugog, odnosno obrazovni od vaspitnog rada.

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Hvala, da li se još neko od ovlašćenih predstavnika javlja za reč? (Ne.)

Prelazimo na sledeći amandman.

Na član 102. amandman su sa ispravkom zajedno podneli narodni poslanici Branislav Ivković, Dragan Tomić, Stevan Gudurić, Zoran D. Nikolić, Slobodan Tomović i Milan Stanković.

Vlada i Odbor za prosvetu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Reč ima narodni poslanik Vladimir Garčević, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe.

Vladimir Garčević

Ovaj član 102, bez obzira što nije prihvaćen amandman koji  smo predložili, nije definisao sve što je trebalo da bude definisano, a sa druge strane ostavlja, da li podzakonskim aktima, novim zakonima iz tog dela, da reguliše ovaj deo predloga, odnosno člana 102.
Ja sam predložio da se član 102. menja i glasi: "Uspeh učenika iz predmeta i vladanja ocenjuju se". To je ocena normalno, pet, četiri, dva, tri, brojčano sa time i vladanje učenika, kao i do sada što je to bilo. Uspeh redovnog učenika ocenjuje se u toku vaspitno-obrazovnog ciklusa dva puta.
Ministre, mogu se oceniti učenici i pet i šest puta. Može da se napravi petominutno ispitivanje, može se dati kontrolni. Ono što je bitno jeste da kao neki minimum bude bar dva puta učenik usmeno ocenjen u toku školovanja, uz testove i ostalo. Kada nemamo taj deo kontakta između nastavnika i učenika, nije dobro. Može se napraviti i pet i deset ocena uz petominutno ispitivanje. Nema nikakvih problema. Vi idete ovde na četiri ocene, niti koje, niti kako itd.
Dalje, ide se na predlog da nema ponavljanja. Drugo, da se popravni ispit polaže u junu. Mislim da ono što je u praksi prosvetnih radnika jeste sledeće, ne znam kada planirate da završavate školsku godinu, ali ako je planirate da završava 20, onda popravni ispiti kao takvi ne mogu se polagati u junu, izuzetak završnih razreda. Tu treba da stoji, ako nećete praviti novi zakon, popravni ispit se polaže za završne razrede, one koji završavaju ranije u julskom i avgustovskom ispitnom roku, a za ostale učenike u avgustovskom ispitnom roku.
Posle jednog lošeg iskustva, koje je Srbija imala sa četiri slabe ocene, ja se čudim da u Ministarstvu nisu taj deo sugerisali i ne znam da li su to ocenili kao pozitivna tekovina koja je bila za četiri, da ide na popravni ispit, to je bilo jednom u Srbiji, i prosvetni radnici su onda konstatovali da to nije dobro. Znači, mi se sada vraćamo još jednom da pitamo, da li je nešto što nije dobro bilo dobro. A ovo što je ponuđeno, niko ne ponavlja, to je nešto apsurdno. Šta će biti sa učenikom koji nikada ne položi malu maturu?
(Predsedavajući: Vreme.)
Hoće li taj učenik da nastavi školovanje i pod kojim kriterijumom, znači, koji ne položi malu maturu. Mislim da ćete korigovati bar ovaj deo, kada je vezano za broj slabih ocena, da se nađe neko rešenje. Mislim da to može.

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, narodni poslanik Bora Stanimirović.

Bora Stanimirović

Zbog vremena malopre nisam mogao da obrazložim ovaj član do kraja, član 102, ali bih samo zadnji stav da vidite. Mi tvrdimo i u jednom članu piše da škole imaju svoju autonomiju, i ta autonomija se proteže po pitanju programa, ocenjivanja i tako dalje.
Međutim, ovaj zadnji stav člana 102. je dosta nejasan i u velikoj meri zadire u autonomiju osnovne i srednje škole, i to upravo u onaj deo autonomije koji je prioritetan za osnovce. Recimo, standarde o stvarnosti ishoda. Pazite, kod ishoda nam niko nije rekao šta su to ishodi. Kod određivanja zadataka mi možemo, dobro zadaci, da vidimo koji su sada ishodi. Da li to ministarstvo može samo da odredi ishode, ja bih voleo da se to protumači, znači, standarde o stvarnosti ishoda obrazovanja i ocenjivanja učenika, kao i kriterijume - način i postupak ocenjivanja učenika iz pojedinih predmeta i vladanja i druga pitanja od značaja za ocenjivanje, na predlog nadležnog centra, propisuje ministar.
Znači, mi smo potpuno od nastavnika oduzeli ono što je osnovno, a to je njegova autonomija, to je njegov rad, to je njegov program, to su ocene koje on može da da, da li je to vladanje ili ne. Znači, čitav vaspitno-obrazovni sistem se sada kontroliše iz Ministarstva. Ministar svakoga dana daje poneku izjavu gde kritikuje prethodni režim, kako je Ministarstvo bilo centralizovano, kako su škole mogle samo da sprovode pojedina pitanja, odluke koje donosi Ministarstvo, a ovde samo na jednoj strani u pet članova oseća se nadležnost Ministarstva po ovim pitanjima. Dakle, donosi jednu stvar, donosi program završnog ispita, donosi program, samo na jednoj strani imate sve na šta ministar utiče. To nije centralizam, a centralizam je bio ono kada je nastavnik mogao sam da ocenjuje na osnovu rada učenika, njegovog zalaganja, aktivnosti, da prati obrazovni rad. Hvala.

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih predstavnika javlja za reč? (Ne.)

Na član 102. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Lemajić, Milan Radulović, Bojana Aleksić, Vladimir Andrić i Marina Stamenković.

Vlada i Odbor za prosvetu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Reč ima narodni poslanik Bojana Aleksić, u ime predlagača.

Bojana Aleksić

Član 102. stav 8. Vlada predlaže da svi učenici koji imaju nedovoljne ocene iz predmeta, ne kaže se koliko, pretpostavljam da se misli da teoretski mogu biti u pitanju i svi predmeti, može da polaže popravni u junskom ili avgustovskom roku. Smatramo da to nije dobro, da, ako bi se to dozvolilo, onda učenik ne bi imao praktično nikakvu ambiciju da preko godine sedi i redovno uči, govorim o slabijim učenicima, ne govorim o odlikašima, već bi se jednostavno ponašao kao student, verovatno bi i bežao sa časova, verovatno ne bi pratio nastavu i onda bi jednostavno u maju krenuo da uči, nabubao kampanjski, izašao pola u junu, a pola u avgustu, podelio to i položio razred praktično potpuno isto kao vanredni učenik. Mislimo da je to za decu jako loše, pre svega za onu decu koja nemaju velike ambicije, koja više vole da se igraju, da igraju fudbal i zbog toga mislimo da je broj od četiri, mislim na nedovoljne ocene, i to na kraju godine, najbolja granica, a pre toga je bilo dva ispita, to je previše malo. Četiri je, po nama, pravi broj, znači, učenici koji imaju do četiri nedovoljne ocene mogu da izlaze na popravni u junu i avgustu, a ako imaju više od četiri, automatski ponavljaju razred. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.