DVANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 25.05.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

25.05.2004

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:30 do 18:00

OBRAĆANJA

Emilija Krstić

| Predsedava
Da li o ovom amandmanu još neko želi reč?

Vladan Vučićević

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9
Dame i gospodo narodni poslanici, neću pričati ovde kao pravnik, ali ću iskoristiti svoje poslaničko pravo da kažem nešto kao građanin, naravno, u Republičkoj skupštini. Podsetio bih vas na jednu rečenicu sada već pokojnog premijera koji je svojevremeno rekao - svaka država ima mafiju, a samo kod nas mafija ima svoju državu.

Naravno, mi želimo da se prilagodimo evropskim standardima, to je naša budućnost, to je perspektiva i to je zahtev ako želimo da budemo deo porodice evropskih zemalja. Teško je danas prilagoditi se apsolutno evropskim standardima, kada znamo da smo nasledili mafiju koja ima svoju državu. Naravno, moramo svi da se setimo, da retrogradno vratimo svoje pamćenje i da vidimo ko je osnovni krivac što smo mi to nasledili. Naravno, krivci su oni koji su ovu državu vodili do trenutka dok nismo, u krajnjoj liniji, većinu dobili mi. Pošto želimo da se integrišemo sa Evropom, onda ćemo morati da primenimo evropske standarde, ali ćemo morati, naravno, da shvatimo da ih ne možemo sto posto primeniti, jer ni u jednoj državi u Evropi ne postoji slučaj da mafija ima državu. Zato naši zakoni... a slušao sam ovde i siguran sam da ako se usvoje svi amandmani opozicionih poslanika, mi smo sutra u Evropskoj uniji. Da li će to tako biti?

Lako je, dame i gospodo, kritikovati, ali je dovoljno samo jednu stvar uzeti. Svakog dana u našim novinama čitate – ubio, ukrao, opljačkao, proneverio, zverstva raznorazna. Iz tih razloga, naš zakon mora biti represivan. Naravno, ovaj pritvor nije za običnog građanina, nije za onog mog Kragujevčanina kome su upali zarad pet, šest stotina maraka, a odsekli mu i prste i uši. Nije taj zakon za njega, ali je za tog drznika koji je upao u kuću siromašnog domaćina i odsekao mu i prste i uši da bi ga opljačkao. Za takve mora postojati represivan zakon, mora postojati pritvor.

Reći ću samo nešto kao lekar, ne pričam kao pravnik i kao građanin. Kažu, povodom člana 146, kako može neko biti u pritvoru, a da mu se ne računa pritvor. Ima i takvih mogućnosti. To su upravo one zdravstvene mogućnosti kada optuženi mora da ide na lečenje duže od dva - tri meseca, pa i dalje. U tom periodu se možda ne računa taj pritvor.

Reći ću vam još nešto, mi smo u proteklom periodu imali izuzetno izvrgavanje zakona. Pokazalo se kroz praksu da je svako na svakojake načine mogao da izvrgava zakon i sudstvo. Naravno, mnogo je lakše onim ljudima koji su opljačkali ovu državu i koji mnogo para imaju, pa su mogli mitom i korupcijom i da kupuju slobodu. To je ono što mi ovim zakonom hoćemo da sprečimo.

Naravno, sigurno da postoji i mogućnost greške, ali se o tome mora voditi računa; sigurno je da je svaka takva greška, ako je neko bio u pritvoru ili zatvoru, strašno skupa greška i najskuplja po onoga ko je to doživeo. Nadam se da pravimo takav zakon koji će takve greške eliminisati. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama. Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)

Na član 16. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Anđelković.

Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, a Vlada prihvata ovaj predlog, tako da nema razloga za diskusiju.

Na član 16. amandman je podnela narodni poslanik Leila Ruždić-Trifunović.

Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada ne prihvata ovaj predlog.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 16. amandman je podneo narodni poslanik Đorđe Mamula.

Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada prihvata ovaj predlog.

Izvolite, ministar Zoran Stojković.

Zoran Stojković

Amandman je prihvaćen i dao sam i ono ranije objašnjenje, pošto je sada više puta ponovljeno;  otklonjena je ona pogrešno uneta reč - okrivljeni, tako da se ne odnosi na njega, ono da li je u pritvoru ili nije u pritvoru. Zaista je bila greška, branilac okrivljenog, pa je ostalo okrivljeni.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Na član 23. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada ne prihvata ovaj predlog.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, kada smo donosili  Zakonik o krivičnom postupku na saveznom nivou bio sam prvi koji je u Zakoniku o krivičnom postupku predvideo mogućnost lekarskog pregleda. To je savezni parlament usvojio na moj predlog. Zašto? To je bilo nužno iz preventivnih razloga. Ako je lice lišeno slobode, ako je pritvoreno, i ako je izvođeno iz pritvora i ako je licu u toku pritvora ili lišavanja slobode naneta telesna povreda, bilo je nužno da se obezbedi dokaz ukoliko dođe do telesne povrede i da to lice ima pravo da traži zaštitu suda. Naravno, to je uvedeno u Zakonik o krivičnom postupku i ovim predlogom se skoro ništa ne menja, što će reći da je izjava lekara u sastavu istražnih spisa u istrazi.
Dakle, jedino što se u praksi može javiti kao problem sa kojim će se suočiti lice kome je naneta povreda je sledeće. Vi znate, dame i gospodo narodni poslanici, da se pri kazneno-popravnim ustanovama i zatvorima angažuju samo određeni lekari. To je zatvorski lekar, kako ga zovu. Medicinski centri ga određuju i zatvor ga angažuje da pruža zdravstvenu zaštitu pritvorenim licima. Tu je vrlo važno da lekar koji je angažovan bude objektivan i da telesne povrede evidentira, da izvesti istražnog sudiju i da svoj nalaz istražnom sudiji priloži i da ga istražni sudija uloži u krivične istražne spise.
Tu je problem. Dakle, samo je problem u lekaru, da li će osumnjičeni kao pritvorenik tražiti lekarsku pomoć i, najbitnije, da li će to biti lice po njegovom izboru ili će to biti ustaljeni, godinama angažovani lekar koji će mu pružati zaštitu. Ali, ništa se ne menja iz starog, odnosno važećeg Zakonika o krivičnom postupku, predviđeno je da rešenje donosi istražni sudija, ako zahteva osumnjičeni kao pritvorenik, da lekar daje svoj nalaz i da se njegov nalaz ulaže u predmet koji je u pitanju. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama. Reč ima predstavnik predlagača ministar Zoran Stojković.

Zoran Stojković

Pošto za današnju raspravu vreme ističe, odgovorio bih  na par osnovnih primedbi koje su ovde stavljene. Ovde je stavljen osnovni prigovor da se kod pitanja izuzeća odbacuje zahtev. Želim da napomenem da je ta odredba i ranije postojala u jednom periodu i dala je rezultate, bila je veća disciplina. Onda se pošlo sa jednom pričom da treba dati malo veće pravo okrivljenim i došli smo u situciju da se sporo postupa po predmetima.
Sama činjenica da se zahtev odbacuje, odbacuje ga veće u zasedanju, dobar broj stvari kod upravljanja postupkom, odlučuje veće u zasedanju. Na to nema posebne žalbe, ali ima žalbe na presudu, i ako se desi da veće pogreši, kako se ovde kaže, to bi bio razlog za žalbu, bitna povreda postupka.
Posebno ovde napominjem da je reč o, po meni, jednoj značajnoj stvari. Reč je o tim izuzecima koji su upereni na zloupotrebu i odugovlačenje, ne na one normalne situacije. A postavljeno je pitanje šta je to u zasedanju i zašto u zasedanju, da se ne spominje. Spominje se i to dosta često. Čak imate onu odredbu koja je i te kako značajna, pa kažu - odluke donosi veće dok je u zasedanju. Van tih slučajeva odlučuje veće iz člana 23. tačka 6) itd. Nije to izmišljena, niti nova odredba, kako se ovde govori.
Što se tiče kazni, one su povećane. Stoji činjenica da vrlo često sudije to koriste kao opomenu. Odmah da kažem, izricanje novčane kazne, čak i kada je u tom smislu shvaćeno, kako je ovde rečeno, i te kako daju rezultate, dođe većina na suđenje. One će biti primenjene prema onima koji su spremni i dalje da zloupotrebljavaju to pravo. Da je i te kako značajno ovo pitanje visine kazne pokazuje ova reakcija. Veliki broj poslanika je izrazio brigu. To znači da će imati efekat na ona lica koja ne žele da poštuju sud.
Želeo bih da kažem da svi mi dobro znamo kakav je odnos stranaka prema sudu u drugim zemljama. Nema ovakvog odnosa kao kod nas. I te kako se svuda poštuje, i te kako se sprovodi sudska disciplina, bez onih velikih priča o navodnim povredama prava građana. Naprotiv, sudija ima svoj status, mora da se poštuje i građanin njemu mora da se povinuje. Mislim da sa određenim sankcijama mogu i naši građani da se dovedu u red, da počnu definitivno da poštuju sudove i da se ponašaju prema njima kako se svuda u svetu ponašaju.
Ovde je rečeno da ova odredba u kojoj se menja obavezni pritvor u stvari nema značaja, da se daje veliko diskreciono pravo sudu.
Čak i pod pretpostavkom da je to tako, ako u prvom slučaju nema uopšte mogućnosti da sud odluči, jer zakon kaže - pritvor je pritvor, ako mu se da mogućnost da odlučuje, valjda je to ipak korak napred, bez obzira ako se ovde govori da je veliko diskreciono pravo suda, ali mu je dato pravo da odlučuje.
Takođe je stavljena primedba što je data i mogućnost žalbe na rešenje Vrhovnog suda o produženju pritvora u istrazi za ona tri meseca. Ne vidim zašto se ovde stavlja primedba na to, ako smo usvojili princip dvostepenosti, pa i u ovom slučaju daje se ta mogućnost da se prekontroliše i ta odluka Vrhovnog suda.
Stoji činjenica da će prekontrolisati drugo veće, ali data je mogućnost dvostepenosti i u ovom slučaju, što do danas nije bilo. Uostalom, kod mase drugih pravnih lekova odlučuje opšta sednica itd. Prema tome, na odluku najvišeg suda normalno da neće imati četvrtog organa nego on, samo je pitanje sastava, ali je data mogućnost kontrole. Zahvaljujem.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama.
Nastavljamo rad sutra u 10,00 časova.
Prvi po ovom amandmanu ima reč narodni poslanik Zoran Krasić. Hvala.