DRUGA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.10.2004.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

18.10.2004

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 11:40 do 17:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Milan Stanimirović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedavajući, kolege narodni poslanici, raspravljamo o rebalansu budžeta koji, kao što je već više puta sa ove govornice istaknuto, poslanička grupa Demokratske stranke – Boris Tadić neće podržati.
Ovde moram da konsultujem stenografske beleške sa sednice na kojoj je usvajan budžet Republike Srbije i zaista sam tada konstatovao da je Srbija zemlja čuda, jer je gospodin Mlađan Dinkić postao ministar finansija zahvaljujući glasovima glavnih junaka njegove knjige "Ekonomija destrukcije". Nisam se ipak nadao da će elementi te ekonomske politike iz "Ekonomije destrukcije" biti upotrebljeni u ekonomskoj politici u Srbiji nakon svega onoga što se događalo posle 2000. godine.
Konsultujući ove stenografske beleške moram da utvrdim da mnogi elementi o kojima sam tada govorio važe i danas. Imamo krizu na Kosovu, imamo lošu klimu za investicije, političku nestabilnost, zaustavljenu privatizaciju, dakle, sve ono o čemu smo u martu govorili sada u još izraženijem vidu. Predizborna obećanja, o tome je takođe govoreno, ostala su na nivou jeftine demagogije i populizma koji, kako često volim da istaknem, najskuplje posle nas koštaju. Ta politička platforma budžeta o čijem rebalansu danas govorimo je ostala potpuno nejasna, jer kakva je bila politička platforma, takav je i budžet i takvo je njegovo ostvarenje, zato danas razgovaram o rebalansu budžeta.
Što se tiče agrarnog budžeta, već je dosta rečeno, tada sam rekao da se budžet sa budžetom ne može porediti, jer nije poželjno da poredimo ne vaše želje, a naše ostvarenje, nego vaše ostvarenje i ostvarenje budžeta koje su radile prethodne vlade, Vlada dr Zorana Đinđića i Vlada Zorana Živkovića.
Promene u ekonomiji idu mnogo sporije nego u politici i zato je vrlo poguban svaki zastoj zbog populizma, zbog demagogije o kojoj smo pričali, jer ima posledice na razvoj naše države i društva. Budžet, kao glavni instrument ekonomske politike, mora da poseduje budžetsku disciplinu, smanjenje deficita, monetarnu stabilnost, smanjivanje inflacije, dakle, da svaki proizvod dobije svoju realnu tržišnu cenu, ali uz nezanemarivanje socijalne komponente, o kojoj je ovde takođe dosta rečeno.
Mnogi se ovde pozivaju na ono što se govorilo u martu mesecu, šta je rađeno i govoreno pre tri godine, možda dve godine ili pre godinu dana, ali moram da kažem da generacije koje dolaze neće nas pamtiti po tome šta je ko o kome rekao za ovom govornicom, nego šta je ko učinio za narod i državu.
Verujte da će upravo u ekonomiji biti najjasnije neke istorijske distance koliko je mnogo urađeno posle 2000. godine na stabilizaciji ove i ozdravljenju ekonomije ove države. Mi smo uspostavili stabilnost i predvidivost sistema, zaustavili višedecenijski ekonomski sunovrat, stabilnu valutu, sve bolje ekonomske uslove, ne najbolje, ali stvorili smo vam sređene javne finansije, što su osnovna pitanja kvaliteta jedne vlasti, u čemu je i sadašnji ministar delom učestvovao, dakle, u radu one Vlade tada kao guverner Narodne banke.
Ono što je vodilo prethodne vlade jeste da je najlakše davati nezarađeno i sticati poene na taj način. Stabilnost sistema, koji je bio u restrukturiranju i u promenama javnih finansija, sve je plaćeno samodisciplinom i odricanjem.
Imali smo principe ekonomske politike i bili su onako - samo ono što je zarađeno. Ali, nažalost, još uvek se u ovoj državi malo zarađuje i treba trošiti samo na ono što je najpotrebnije, znači, jasno određivati prioritete.
Ciljevi naše ekonomske politike bili su da po poreskom sistemu postanemo najpovoljniji u regionu i delom je tu u nastavku te politike i učinjeno na tome da po poreskom sistemu zaista postanemo najpovoljniji u regionu, ali za restrukturiranje javnih preduzeća, kao što su EPS i železnica, jako je malo urađeno, a što se tiče elektroprivrede Srbije neke su stvari vraćene na početak.
Ubrzana privatizacija takođe je bio jedan od ciljeva ekonomske politike kao jedan neophodan uslov za ozdravljenje naše privrede, jer svi smo svesni šta se tu dogodilo, da je privatizacija tu i zaustavljena.
Reforme se moraju sprovoditi kroz kompropise, ali nismo spremni na trule kompropise, i kada govorimo danas o smanjivanju deficita budžeta, govorimo o smanjenju te manjinske podrške ovoj vladi i stoga je primetna nervoza koja je iskazana za ovom govornicom.
Dakle, nema ništa od toga da je ovaj budžet razvojni, za razliku od socijalnog i recesionog, kako se onda govorilo o budžetu prethodne vlade, i zato ćemo glasati protiv ovog rebalansa.
U junu je ministar Dinkić rekao da neće biti rebalansa već samo smanjenja rashoda. Ovde se radi o tome da međunarodne finansijske institucije, pre svega MMF, nemaju poverenja u ovu vladu da će smanjiti rashode i potrebna im je potvrda Skupštine da će rashodi, odnosno budžetski deficit zaista biti smanjen.
Prihodna strana je ostala ista, ali uprkos tome što je bruto nacionalni proizvod duplo veći nego što je bio planiran. Dakle, mislim na mart.
Pokriće deficita planirano je sa 16,4 milijardi od privatizacije, a u predlogu je 5,5 milijardi dinara, dogodilo se sve ono o čemu smo govorili.
Katastrofalna ekonomska politika koju su vodili u nekim segmentima, posebno kada se radi o Agenciji za privatizaciju, dakle, politika anti, amateri koji su to radili na jedan zaista neprimeren način, i onda se ne čudimo uopšte što je rezultat u privatizaciji takav kakav jeste.
Posebna priča je Ministarstvo privrede, gde ni dan-danas nemamo ministra za privredu, ali postoji u svakom zlu nešto dobro, jer otkada nemamo ministra za privredu, tu su neki bolji rezultati nego dok smo ga imali.
Budžet prolazi kroz novu proceduru, predizborna priča o uništenim institucijama sistema, dakle, to ne stoji, a krediti i donacije međunarodnih finansijskih institucija smanjeni su za šest miliona dinara, planirano je 13,2, a sada je 8,2, smanjeno je poverenje, visoki su rizici, udaljeni smo od Evropske unije više nego što smo bili u martu.
Država otima viškove likvidnih sredstava od privrede i umesto da se troše tu, troši ih država.
Ministarstvo pravde smanjeno je za 300 miliona dinara, a u MUP-u zajedno sa BIA-om smanjeno je na 650+70, odnosno 720 miliona dinara i tako dalje, da ne nabrajam sve. Trista miliona dinara za osnivanje novih institucija, a ovde je rečeno za ovom govornicom, licenciranje stečajnih upravnika, znači, za njihovo licenciranje, a da li će biti Agencija formirana, kako će se izvršiti edukacija onih koji treba da edukuju stečajne upravnike u budućnosti i da li će 1. februara iduće godine taj zakon o stečaju biti sprovodiv.
Poljoprivreda i šumarstvo, tu je i vodoprivreda, 2,2 milijarde, smanjen je agrarni budžet, znači, prazna su obećanja o trostruko većem agrarnom budžetu.
Ministarstvo kapitalnih investicija kraće je za 3,5 milijarde dinara, dakle, manje za puteve i investicije, tu je rad, zapošljavanje i socijalna politika, umanjeno je za 170 miliona dinara od ukupno planiranih 800 miliona. Sto miliona naknade za radnike koji su ostali bez posla, to je tri puta manje nego prošle godine, a smanjeno je za 40 miliona. U međuvremenu je došlo do rasta broja nezaposlenih, mada su se čuli neki drugačiji govori, osim u državnom sektoru. Obrazovanje je smanjeno na 1,1 milijardu dinara i to se odnosi na investicije. Zdravstvo je umanjeno za 650 miliona dinara takođe za investicije, kultura za 240 miliona dinara.
Državna zajednica, vojska, oni plaćaju ceh, tu je 5,5 milijardi dinara itd. Pričao sam već o EPS-u i železnici, tu ništa nije urađeno, vraćene su stvari unazad, nema sporazuma sa MMF-om.
Spoljnotrgovinski deficit je značajno veći nego prošle godine, nikakva saradnja sa međunarodnim institucijama, stala je privatizacija, nema investicija zbog jednog drugačijeg načina vođenja politike. Ovo je posledica katastrofalne politike koja je vođena. Ovaj budžet je zaustavljanje privrednog razvoja i investicija, a rebalans u stvari znači - ne znamo šta ćemo i u stvari nemamo viziju kuda u privrednom smislu, ekonomskom smislu, treba da ide ova država.
Rekao sam na početku da promene u ekonomiji idu mnogo sporije nego u politici i zato jako pažljivo treba postupati u makro-ekonomskoj politici. Javne finansije su kao jedan ogromni tanker koji ide po okeanu i ukoliko napravimo nagli potez možemo da ga prevrnemo, brod se počeo ljuljati opasno, potrebno je promeniti i kapetana, kako bi ovaj brod mogao da stabilnije i mirnije nastavi da plovi, upravo onako kao što je nakon promena 2000. godine to bilo, kada smo uspevali da održimo stabilnost sistema uprkos tome što smo radili na restrukturiranju i na promenama ovog sistema, u čemu je takođe učestvovao i sadašnji ministar finansija, a tada kao guverner Narodne banke.
Pozivam da se na neki način izvrši promena u ovom društvu, da su nam neophodni i novi izbori, kako bismo mogli da se vratimo na onaj put ekonomskog oporavka i razvoja, da radimo i poteze koji neće biti popularni, ali će biti na dobrobit ovoga naroda i ove države, jer samo tako pridružićemo se evropskoj porodici naroda, gde nam je oduvek kao državi, narodu i naciji bilo i mesto.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Pre nego što odredim pauzu, samo da kažem da je naredni govornik Mita Avramov.
Određujem pauzu do 15,00 časova.
(Posle pauze – 16,00)
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što nastavimo rad, molim vas da utvrdimo kvorum. Ubacite vaše identifikacione kartice u poslaničke jedinice.
Utvrdili smo da je u sali prisutno 89 narodnih poslanika. Pošto imamo kvorum, možemo da radimo.
Reč ima narodni poslanik Mita Avramov, a neka se pripremi narodni poslanik Paja Momčilov.

Mita Avramov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kao što znate, SRS, kao najveća opoziciona stranka, u martu je govorila da ovaj budžet, koji je usvajan, nije realan. Niko nije slušao poslanike SRS, da bi danas došli upravo na diskusiju SRS koja je govorila o nerealnosti budžeta koji je usvojen i koji sada mora da doživi rebalans. Mnogi govornici su već govorili dosta toga što se tiče samog budžeta, o svemu tome gde su se ukidala sredstva, gde nisu itd.
Naš ministar finansija je promašio budžet za 12,7 milijardi, što mislimo da nije tako mala stvar, pošto je on iz grupe eksperata. Mislim da jednom ekspertu ne bi trebalo tako nešto da se desi. No, šta je, tu je. Pokazalo se da li je ministar stvarno stručan za taj deo posla ili ne. Došlo je do naših najbolnijih stvari, do skidanja sredstava za vojsku i za poljoprivredu i veterinarsku zaštitu. Što se tiče same vojske, mi već znamo kakva je situacija u našoj vojsci, znamo u kom pravcu sve to ide i gde to vodi. Pošto ova sadašnja vlast želi u NATO pakt, sigurno da se mora obezvrediti sve u vojsci i sigurno da se mora napraviti da vojska funkcioniše onako kako je to nekada funkcionisalo.
Mi svi znamo da smo bili četvrta vojna sila u Evropi, a koja smo sada, ne smem ni da kažem. Sigurno će izaći ministri pa će to reći. Trenutno je najlošija situacija u našoj avijaciji, pošto nemamo nijednog
sposobnog aviona koji bi mogao sada da poleti. Nije slučaj samo u avijaciji, to je slučaj u svim vidovima vojske u našoj zemlji.
Mi smo već dobili, možda mnogi ovde i ne znaju, instruktore iz Velike Britanije, koji su došli da obučavaju naše oficire, kako i na koji način treba voditi strategiju odbrane zemlje, ali po njihovim merama bezbednosti, a ne po našim.
Mislim da se naša vojska dokazala tokom NATO agresije 1999. godine i da smo pokazali, sa to sredstava oruđa i oružja što smo imali, da smo mogli koliko-toliko uspešno da se branimo protiv nevidljivog neprijatelja. Ovo nije bio mali rat, ovo je bio veliki napad 18 zemalja na našu zemlju.
Sigurno će doći i do prestrojavanja u vojsci. Mnogi će oficiri otići u penziju, naročito oni koji ne žele da sarađuju sa ovim instruktorima koji su došli iz alijanse NATO pakta. Sigurno da će biti prinuđeni, oni koji su stekli uslove i koji su najbliže penziji, da idu u penziju. Verujte da su to prave patriote i pravi oficiri koji su dali zakletvu da će braniti svoju otadžbinu. Oni koji će sarađivati, znamo ko su.
Što se tiče poljoprivrede, i tu je došlo do smanjenja para iz budžeta. Znamo da je poljoprivreda glavni nosilac ove naše zemlje i da je sve palo na teret seljaka svih ovih godina u kojima smo sada. Znamo da je seljak sve na svojim leđima izneo, sve mu je bilo obezvređeno. Kada je trebalo da dođe do finalnog proizvoda i da nešto zaradi, taj finalni proizvod je obezvređen i seljak jedva da ima i dan-danas da preživi.
Što se tiče stočnog fonda, tu smo takođe u velikoj krizi. Naime, pojavila se bruceloza, imamo pojavu i svinjske kuge, a imamo i pojavu trihineloze, koja još uvek nije suzbijena.
Na kraju, samo da kažem da SRS neće podržati ovaj rebalans budžeta, baš iz tog razloga što smo na vreme ukazivali na njegove nedostatke, a niko nije hteo da nas sluša, verujem da neće to ni sada. U svakom slučaju, srpski radikali ne podržavaju ovaj rebalans budžeta.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov, a neka se pripremi narodni poslanik Zlatan Jovanović.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Poštovane koleginice i kolege, kao što znate, srpski radikalni neće glasati za predloženi rebalans budžeta, iz jasnih razloga: zbog ciničnog rušenja osnova državne i ekonomske nezavisnosti naše zemlje. Vi znate gde se kreše, čuli ste. Predsednik naše poslaničke grupe, gospodin Tomislav Nikolić, jasno je rekao da se vašim kresanjem budžeta najviše uzima vojsci, poljoprivredi i nauci. Jasno je da se time direktno podriva i ekonomska samostalnost i naša bezbednost.
Svima koji bilo šta znaju o opstanku jedne države i kako to može danas, jasno je da država koja ima hranu, vodu i energente može da opstane. Svi znate da poljoprivreda predstavlja okosnicu i naše privrede, a i ona je nama omogućila da mnoge teške godine ekonomskih sankcija preživimo. Sada direktno krešete ona sredstva koja ste namenili, navodno širokogrudo, našoj poljoprivredi.
U isto vreme pričate priču kako nećete da dirate u primanja penzionera, u isto vreme postižete i to da se pokazujete revnosni izvršioci naloga MMF-a i Svetske banke. Time vi hoćete da jednim udarom ulovite više muva. Sada se pitam - ako ovim vašim rebalansom budžeta rušite ekonomsku samostalnost i bezbednost naše zemlje, pričom da štitite interes naših građana, jer ne dirate u te plate; kazali ste da ste vojsci dali 8,5% povećanja, šta znači 8,5% na vojničke plate koje su bedne, a znamo da je inflacija već preskočila tih 8,5%. Sada se samo pitam ko je tu populista i ko je tu demagog. No, ne bih se time bavio.
Gospodin Tomislav Nikolić je uložio protest zato što ovde ne prisustvuje čitava Vlada, a mi sada nemamo ni resornog ministra koji treba da brani ovaj dokument. Ovaj dokument, u ovakvoj formi, ovako stilski koncipiran, predstavlja uvredu i sramotu za Narodnu skupštinu Republike Srbije. Ovakva neujednačenost, paginiranje rukom, u današnje vreme, u vreme kompjutera, kad imate jednu mešavinu stilova, nekoherentnost u izlaganju u pojedinim odeljcima, predstavljaju veliku bruku i sramotu.
Poneo sam i pokazaću gospodinu ministru, ako je potrebno, da vidi kako izgleda budžet SAD-a. Ali, mi hoćemo u Evropu, vi ste evropejci, pokazaću mu kako izgleda budžet Nemačke, i rebalans, a on neka vidi ovo i neka nastavi i dalje ovako da radi. No, da se manemo mi formalne strane.
Sada ću iskoristiti par minuta da se osvrnem na ovaj budžet sa stanovišta jednog običnog lekara. Na strani 35. u Glavi 27 objašnjava se funkcija 760, priča se o rashodima i prihodima.
Tu se nameću tri pitanja. Rekao sam da je ovo nejasan, neuređen tekst koji je teško tumačiti. Interesuje me na strani 35. šta to znači – zgrade i građevinski objekti, koji vuku milijardu i nešto dinara. Uopšte nema specifikacije šta sa tim zgradama, jesu li to nove zgrade, da li je to popravka, a razdeo 27 govori o Ministarstvu zdravlja. To mi je nejasno.
Drugo, ovde je interesantno pogledati dve stavke –izvori finansiranja van budžeta. Među tim izvorima finansiranja za potrebe Ministarstva zdravlja navodi se – sopstveni prihod, donacija i primanja od inostranih zaduženja. Donacije su jako tanke, 14 miliona dinara, a kad pogledamo treću stavku – primanja od inostranih zaduženja, milijardu i 500 hiljada. Znači, danas poslove Ministarstva zdravlja finansiramo onim što treba da otplaćujemo, kreditima iz inostranstva, donacija više nema.
Ove brojke kad se gledaju nisu same po sebi interesantne, ali postoji jedna interesantna stvar, to su izvori finansiranja van budžeta, a potom postoje izdaci iz dodatnih primanja. Kada se uporede izdaci iz dodatnih primanja i ono što treba finansirati, nailazite na razliku od 222.949.000 dinara. Ako to pretvorimo u evre, gde su tri miliona evra? Na 35. strani u ovoj tabeli ovde, fali tri miliona evra.
Ovakav materijal dati nama, ovo je skandalozno. Ako je neko u neprincipijelnoj koaliciji i neće ovo da čita, ima zadatak da prihvati, mi srpski radikali nikada to nećemo prihvatiti. Uzmite digitrone, saberite na strani 35. ono što je izdatak iz drugih sredstava finansiranja i ono što je specifikacija, nema tri miliona evra.
Sada je jako interesantno videti ovaj aneks koji je dat, on je sastavni deo budžeta – odluka o izmenama finansiranja plana Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Jedan galimatijas, gde imate na dvadesetak stranica dato sve i svašta. Imate adresu ustanove, i-mejl imate, gde postoji mreža zdravstvenih ustanova, gde ne postoji. Može i to da bude jedna informacija, nama se to izdvoji i kaže se, to je aneks, gde se kaže kako funkcioniše sistem u Republičkom zavodu. Onda ne bismo imali ništa protiv. Tu se cepa dlaka na tri dela: za šest meseci šta su dobili i potrošili para, za sedam meseci šta su dobili i potrošili para i za osam meseci šta su dobili i potrošili para. Da je trend urađen pa da vidimo šta se događa, kazali bi – pratimo trend. Toga nema, to je samo gomila podataka.
Šta je ključno u svemu ovome? Katastrofalno po zdravlje srpskog naroda, i to moram da kažem, a budžet i te kako dira i u zdravstvenu politiku.
Kaže ovako: "Prema zdravstvenim ustanovama obaveze se i dalje uredno izmiruju po osnovu plata zaposlenih, pri čemu je isplata pomerena za nedelju dana; preneta ugovorena sredstva za ostale ugovorene namene, energente, lekove, sanitetski materijal, materijal za dijalizu i ostali troškovi takođe se ne izmiruju u visini ugovorenih za ovaj period." Kaže se da je šest milijardi u dubiozi, da nema šest milijardi para.
Kako je zamišljeno da se ispliva sa ovim rebalansom budžeta. Zamišljeno je na kriminalan način i to ću vam pročitati – u okviru troškova zdravstvene zaštite menja se struktura učešća troškova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, i to – smanjuje se učešće rashoda za primarnu zdravstvenu zaštitu, a uvećava učešće rashoda za sekundarnu i tercijarnu zaštitu.
Šta to znači? U tabeli je prikazano da će od planiranih sredstava biti 66% dato primarnoj zaštiti. Temelj svake dobre medicine i svakog sistema zdravstvene zaštite je primarna zdravstvena zaštita. Ovde se prepolovljuje ono što će se dati primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ovo je vanreformski, vanevropski, skandalozno. Ovo predlažete vi ovim rebalansom i vi ćete svi da dignete ruku za ovo.
Na samom kraju, hoću da kažem još nešto. Pošto smo objedinili raspravu i mi raspravljamo i o kreditima koji treba da se donose ... Nije, onda se izvinjavam.
Molim da mi sada odbijete tri minuta, pošto postavljam poslaničko pitanje.
Koliko je dobijeno donacija i kredita iz inostranstva za zdravstvo, na šta su sredstva utrošena i koliko su strani eksperti uzeli za sebe od tih sredstava? Kad bude rasprava o kreditima, videćemo i tu kako stvar stoji. Biće po onoj narodnoj, "što kuma donela, u cegeru odnela nazad" sa ovim donatorskim sredstvima.
Ovde je bilo par interesantnih diskusija upućenih nama radikalima. Govori se o radikalizaciji Srbije, da mi širimo maglu. Ovde dolazi do demokratizacije Srbije. Naime, narodna volja dolazi na svoje. Hoću da kažem da mi danas ne možemo da vidimo, od sredstava koja su data, mnogo sredstava je dato, gde su ta sredstva, ne vidimo gde se troše, a vidimo da samo Ministarstvo troši supstancu tih kredita za svoje aktivnosti. Zbog toga postavljam ovo pitanje i hvala vam na pažnji.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Samo jedno objašnjenje. Poslaničko pitanje je trebalo da postavite na kraju svih tačaka, jer Poslovnik predviđa da ministar usmeno odgovori odmah po postavljanju pitanja. Dao sam vam jedno pravo koje vam nije pripadalo, pa ćete se vi uzdržati i sačekati odgovor.
Izvolite, reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović, a neka se pripremi narodni poslanik Momir Marković. Imate još 10 minuta za SRS.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, u martu je Vlada Republike Srbije predložila, a ova skupština izglasala budžet Republike Srbije za 2004. godinu. I tada je bilo jasno svima u Srbiji da će taj budžet biti sa deficitom, da neće biti dovoljno sredstava i planiran je taj deficit u iznosu od 45 milijardi dinara. Danas Vlada dolazi pred ovu skupštinu sa predlogom rebalansa budžeta kojim želi da smanji budžetski deficit za nekih 12,5 milijardi dinara, odnosno da uvede određene restrikcije u nekim oblastima.
Najveće restrikcije su, ako se pogleda predloženi rebalans, na pozicijama transferi ostalim nivoima vlasti u iznosu od 5,5 milijardi dinara, zatim zgrade i građevinski objekti u iznosu od nepunih pet milijardi dinara i subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama u iznosu od blizu četiri milijarde dinara.
Ako se ovo malo detaljnije pogleda, mada je dosta maglovito prikazano i nejasno, što se tiče ove prve pozicije transfera, misli se na sredstva koja Republika Srbija izdvaja za državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. Naime, ovde su najveće restrikcije upravo prema Vojsci Srbije i Crne Gore i tu se vrši najveće umanjenje.
Ako uzmemo u obzir u kakvom je stanju Vojska Srbije i Crne Gore i da je propadanje vojske ne od juče već od dolaska DOS-a na vlast 2001. godine, što je evidentno, onda je jasno da će ovo umanjenje budžetskih sredstava namenjenih vojsci još više pogoršati položaj Vojske Srbije i Crne Gore. Sada imamo situaciju da je broj vojnika višestruko umanjen, da su uslovi u kasarnama izuzetno teški i loši, da se vojnici puštaju kućama da bi se okupali i prehranili, a o opremi i da ne govorim.
Oprema je zastarela i sredstava za modernizaciju vojske nema niti se planiraju, već i ono što je planirano budžetom se umanjuje.
Što se tiče pozicija – zgrade i građevinski objekti, kaže, malo je nejasno ovo napisano i prikazano, ne znamo tačno na šta se misli, ali verovatno se misli i na održavanje zgrada i objekata, i na investicije, odnosno izgradnju novih zgrada i objekata. Tu je umanjenje, takođe, izuzetno veliko, oko pet milijardi dinara.
Ovde želim da napomenem da je nekorektno da se sada vrši restrikcija na ovoj poziciji, ako imamo situaciju u Srbiji da je veliki broj objekata u fazi izgradnje, da su radovi u toku, da obaveze prema izvođačima nisu izmirene, treba ih izmiriti, a da se sada sredstva umanjuju. Mislim prvenstveno i na školske objekte kojih u Srbiji ima mnogo, a gde su na velikom broju objekata ti radovi u toku.
Što se tiče subvencija, gde je izuzetno veliko umanjenje, želim samo još jednom da naglasim ono što je već rečeno, da su usvojene subvencije u poljoprivredi.
Naime, neko od mojih prethodnika je već rekao da su te subvencije u poljoprivrednoj proizvodnji izuzetno niske, da su cene poljoprivrednih proizvoda izuzetno niske i da nisu menjane godinama. Primera radi, cena mleka, a to je već i pomenuto ovde, već četiri godine nije pomerena, i dalje stoji na istom nivou, i dalje je litar mleka oko 10 dinara, što je neprihvatljivo malo, a mislim na otkupnu cenu mleka.
Moglo se bar u toj oblasti ostaviti ili ostati na onom nivou koji je predviđen u startu budžetom iz marta, da se subvencije i premije u poljoprivredi ne smanjuju, da se tu ne vrše restrikcije, već da se ostane bar na nivou koji je planiran za ovu godinu.
Želeo sam da kažem par reči i o samom karakteru onoga ko je pravio i budžet u martu, a i ovaj rebalans. Naime, ako se pažljivo porede cifre koje su predviđene u martu i ove koje su predviđene rebalansom, jasno je da se radi o laičkom budžetu, da se radi o jednom šarlatanskom pristupu ovom poslu, jer je nemoguće i neshvatljivo, i ne znam da li ministar može da objasni kako je moguće da razlike na pojedinim pozicijama budu tako velike kako je to sada ovde i napravljeno.
Pokušaću samo na nekoliko primera da to ilustrujem. Razdeo 5 – Vlada Republike Srbije, pozicija, odnosno funkcija 110, u martu mesecu budžetom je predviđeno 223 miliona dinara, a ovim rebalansom je to svedeno na 129 miliona dinara. Kako je moguće da se nešto toliko promeni da se dva puta manja vrednost predvidi da se utroši do kraja godine od one koja je predviđena u martu. To upućuje na neozbiljnost pristupa ovom poslu. Onaj koji je planirao ovaj budžet u martu nije ozbiljno razmatrao i pristupio tom poslu.
Moram da kažem da je gospodin Dinkić od decembra, kada su bili izbori, ili čak ranije, od novembra, kada su ti izbori raspisani, parlamentarni izbori u Srbiji, da je najavljivao sebe kao novog ministra finansija. Gospodin Dinkić je ekspert, a ako je tada već smatrao sebe ministrom finansija, verovatno je trebalo da ima i nacrt novog budžeta za 2004. godinu, da taj budžet bude korektan, da bude primeren situaciji u Srbiji, a ne da sedam meseci posle usvajanja budžeta pristupamo rebalansu na kraju godine, i ne da nam sada priča ovde kako je u martu sve rađeno na brzinu i nije moglo da se predvidi šta će se sve dešavati u toku ove godine.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Momir Marković, a neka se pripremi narodni poslanik Zoran Antić. Imate još tri minuta.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Stvarno je nemoguće u ova tri minuta reći sve što treba da se kaže i gospodinu Dinkiću, i vezano za budžet.
A da ste prihvatili predlog da se vreme produži za duplo, onda bi se moglo puno štošta reći. Zato ću morati drastično da skratim sve ovo o čemu treba da pričam.
Završetak izlaganja ministra finansija, gospodina Dinkića, otprilike je izgledao ovako: ko ne glasa za ovaj budžet on je protiv EU, protiv evropskih integracija, protiv ulaska u Evropu, ko ne glasa za ovaj budžet dabogda izgubio poslaničku karticu, pa ne mogao da glasa itd. Gospodine Dinkiću, šta traže kod vas agenti FBI, piše štampa. Nego, da se vratimo mi na ovu temu.
Bukvalno ste sa ovim kresanjem budžeta uništili vojsku. Sve vojske se okolo naoružavaju i pripremaju, i priprema se OVK, odnosno Kosovski zaštitni korpus, a priprema se i hrvatska vojska, modernizuje se, a vi dovodite u situaciju našu vojsku da bukvalno otpušta vojnike u petak, da bi u subotu i nedelju deca išla kući da se okupaju i da se najedu, ne bi li izdržala ona četiri dana.
Poljoprivredu ste, takođe, osakatili. Uopšte ne biste morali da radite rebalans budžeta da ste malo više računa poveli o uvozu i izvozu nafte i naftnih derivata. Država izdvaja devize za uvoz nafte, naftu uvozi lobi čiji je šef na čelu kabineta direktora NIS-a, mazut i ostali derivati se izvoze po daleko nižim cenama nego što ih plaćaju naši domaći potrošači, pa zato i nema mazuta, jedan mesec se izvozi, a drugi mesec se uvozi, opet uvoznički lobi uz debelu proviziju uvozi.
Uvozi naftu i naftne derivate, uvozi garnitura kojoj pripadaju Boško Prosimica, Zoran Nikodinović, Đorđe Ćuković, Boško Vučurović, Dimitrije Vukčević, Željko Popović, Vojin Lazarević i Vuk Hamović. Upravo je to ono gde ste mogli da nakrpite ove pare i da ne morate da radite rebalans.
Molim, na kraju, a pošto je već kraj, molim da se više sa ove govornice ne vređa ni dostojanstvo ove skupštine, a ni da se zadire u privatna prava visokih funkcionera Srbije. Naime, nekoliko puta je već odavde sa ove govornice rečeno kohabitacija. U "Vujakliji", na strani 482, prosvetino izdanje iz 1970. godine, kohabitacija znači – stanovanje zajedno, život udvoje, snošaj ili polno opštenje. To što predsednik države i predsednik Vlade rade, to je njihova privatna stvar, ali nemojte sa ove govornice to da pominjete.