SEDMO VANREDNO ZASEDANjE, 12.07.2005.

12. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedniče, vi znate da je ovo Srbija. Pričali smo o tome. Naš parlament je naš parlament. Problemi srpskog parlamentarizma su problemi srpskog parlamentarizma. Ugled srpskog parlamenta je takav kakav je i ne ga možemo porediti sa Engleskom, sa Francuskom ili sa bilo kojom drugom zemljom, ali u redu.         To je naša polemika još od vremena kada smo menjali Poslovnik i mislim da smo mi iz opozicije tada bili dovoljno jasni zašto smo protiv izmena tog poslovnika. Vi ste predsednik parlamenta i predlagač izmena Poslovnika. Vi ćete, u krajnjem slučaju, nositi neku vrstu političke odgovornosti za ovakav rad parlamenta. Dakle, vi, ja i još uvek 14 poslanika, od 250, koliko ima Parlament Srbije.
U svakom slučaju, podneo sam amandman u Predlogu zakona, Odeljak XI Glava 52. – Pamuk, u tarifnim oznakama 5206 41 00 00, finoća po jednoj žici 714,29 deciteksa ili veće (metričke numeracije), carinska stopa – 5 zamenjuje se carinskom stopom – 1. Dakle, opet idemo na smanjenje carinske stope i odmah ću objasniti zašto.
Pored ovoga, predlažem i smanjenje carinske stope kod veštačkih ili sintetičkih vlakana, sečena – u tarifnim oznakama 5501 10 00 00, zatim nizom drugih carinskih stopa koje nema potrebe sada da čitam.
Jednostavno, radi se o proizvodima koji se ne proizvode u Srbiji. To jeste ključni problem, a srpska industrija ih koristi. Ukoliko ta carinska stopa ostane 5%, normalno je da će i naša proizvodnja biti skuplja i da će finalni proizvod biti manje konkurentan od onog proizvoda koji dolazi iz uvoza. Da ne govorim o mogućnosti da naš proizvod ode u izvoz. Zbog toga mi predlažemo da se ove carinske stope smanje.
Čuo sam da je ovakav zakon o carinskoj tarifi predložen kao neka vrsta početne pregovaračke pozicije sa EU, pa eto, ajde mi da krenemo sa višim carinskim stopama, pa da ih onda smanjimo itd. To donekle može imati veze u nekim stvarima, ali ne verujem ni da su oni koji samo treba da pregovaraju, tako da kažem, prosto neinteligenti, pa ćemo mi sada njih na neku našu srpsku foru da prevarimo, jer ulazimo u pregovore sa ne znam kakvim stopama, a oni sve naivni, pa će da se zadovolje ne znam čime.
Mislim da taj argument nije dobar i mislim da zbog toga treba prihvatiti ove amandmane. Prihvatiti i one koji se tiču poljoprivrede, tako i ove koji znače neku vrstu podsticaja za domaću industriju, kako bi kako-tako naše proizvode (koje, nažalost, malo ko kupuje zbog njihove cene i zbog kvaliteta) na bilo koji način učinili konkurentnim, ako nigde, ono bar na domaćem tržištu. Činjenica je da smo preplavljeni stranom robom i od toga ne treba bežati, to je normalno, ali opet kažem, treba omogućiti koliko-toliko neki ravnopravan razvoj domaće industrije. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Posebno vam hvala što na kraju naše polemike, gde sam se ja zalagao za Evropu, vi ste to prihvatili i kao što svi znaju, vi niste glasali protiv ovog Poslovnika.
Na Odeljak XV Glava 72. i 82. amandman je podneo narodni poslanik Milan Marković.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Ako neko ne zna šta je radio tokom glasanja, ja sam tu da ga obavestim.
Reč ima narodni poslanik Milan Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedniče, znam da je ovo neka familijarna atmosfera, nema nas desetak koji ovde sedimo, pa je to možda nekome interesantno. One odredbe Poslovnika protiv kojih smo bili, mi smo jasno rekli i u medijima i za govornicom. To je naš stav i nema tu nikakve dileme. Jedna od tih stvari jeste upravo ...

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Nemojte se ljutiti, gospodine Markoviću, budite ljubazni i govorite o amandmanu. Ja ne govorim o onome šta ljudi pričaju u medijima i za govornicom, već o onome šta ljudi stvarno rade. Zbog toga vam se zahvaljujem. Izvolite, gospodine Markoviću.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedniče, zar niste vi malo pre komentarisali, hteli ste da objasnite kako ja nisam glasao protiv tog poslovnika. Rekao sam da sam protiv bio i tada i sada. Vi ste sedeli u prvom redu, ispred mene, kada sam vam rekao: gospodine predsedniče, sve je ovo tačno da postoji u nekim parlamentima, ali gospodine predsedniče, vi ste predsednik Parlamenta Republike Srbije koji ima podršku svega 3 ili 4% građana Srbije.
Ugled je vrlo nizak, naš rejting će dalje padati itd. To je bio moj stav, to je bio stav DS. Neki delovi ovog poslovnika jesu dobri. Mi nismo želeli da učestvujemo u tom donošenju poslovnika i zbog toga se, praktično, nismo izjašnjavali. Daleko od toga da neko pomisli da smo možda bili za. Da ste nas poslušali, vi ovakav poslovnik ne bi donosili. Nije fer što ste malo pre pokušali na neki način da me diskreditujete. Nema razloga.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Oprostite, gospodine Markoviću. Vratiću vam vreme. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dakle, ovde se isto radi o uvozu repromaterijala po sniženim carinskim stopama. Znači, generalno, cela naša priča svodi se na to da moramo omogućiti, kada je u pitanju uvoz sirovina, odnosno kada je u pitanju uvoz repromaterijala, niže carinske stope iz razloga da bi naši uvoznici, odnosno oni koji od toga posle prave finalni proizvod, imali veće šanse da budu konkurentni na tržištu. Dakle, o tome se radi i ovde.
Isto se radi, uštedeću i vama vreme i kolegama poslanicima, u sledećim amandmanima na odeljak XIV Glava 84. Tu se radi o kotlovima, mašinama, mehaničkim uređajima i njihovim delovima. Dakle, to su isto proizvodi koji se ne proizvode u Srbiji. Znači, zbog toga smo smatrali da treba smanjiti carinsku stopu na 1%. Isto se odnosi i na auto delove i opremu. Dakle, u Srbiji postoji, da li se slažete, gospodine predsedniče, da se ne javljam svaki put, zbog ekonomičnosti , da sve odjednom izložim.
(Predsednik: Svakako, vrlo je korektno. Hvala vam.)
Dakle, u okviru sektora proizvođača auto delova i opreme u Srbiji postoji preko 120 preduzeća, 30.000 zaposlenih. Domaći proizvodni program pokriva sve gore navedene tarifne oznake sa dovoljnim količinama i kvalitetom. Ovaj sektor je jedan od najperspektivnijih izvoznika. Ukupan godišnji promet iznosi oko 150 miliona evra, od čega je izvoz skoro 60 miliona evra. U toku je proces restrukturiranja i privatizacije automobilske industrije, što ugrožava njihovu trenutnu tržišnu poziciju.
U proteklih nekoliko godina naše tržište izloženo je prekomernom uvozu neatestiranih proizvoda sa tržišta Turske i Kine, čime je plasman domaćih proizvoda na domaćem tržištu ugrožen. Sigurno ste i vi, narodni poslanici, kolege, imali priliku da vam kao rezervi deo u nekom servisu ugrade deo koji je iz Turske, posebno za folksvagenova vozila, vrlo često se ti delovi prave u Turskoj i to se uvozi. Realno je, ako se već ne uzima originalni deo, onda da se uzme deo domaćeg proizvođača koji je sigurno kvalitetniji od toga koji dolazi iz Kine ili Turske.
S obzirom da prosečne carinske stope za navedene tarifne oznake u EU iznose 2,6%, kao i da sve zemlje EU imaju izgrađen sistem carinske zaštite, što nije slučaj, nažalost, kod nas, neophodno je uvesti veću carinsku zaštitu za delove i opremu.
Dakle, ponavljam – za delove i opremu da ovde ne bi bilo neke dileme, ne govorim o automobilima, nego o delovima i opremi. Predlažemo, možda visoku carinsku stopu, to je 8%, ali opet ponavljam – predlažemo zbog toga što je u pitanju industrija koja u Srbiji dobro funkcioniše, ostvaruje dobar izvoz, dobar promet, veliki broj zaposlenih i potrebno ih je zaštiti sa 8%. Mislim da je bolje kupovati te delove, nego one iz Kine i Turske.
Dakle, to bi bili amandmani Demokratske stranke. Izvinjavam se što sam sve odjednom obrazložio, ali bolje je ovako, nego da oduzimam dalje vreme. Nadam se da ćete deo ovih amandmana uvažiti. Hvala na pažnji.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam gospodine Markoviću. Još jednom izvinjenje za one komentare.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na Odeljak XV Glava 72. amandman je podneo narodni poslanik Radojle Bukvić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Radojle Bukvić.
...
Srpski pokret obnove

Radojle Bukvić

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9
Poštovani predsedniče, dame i gospodo poslanici, bez obzira što nas je ostalo ovako malo, smatram da treba da iznesem par činjenica zbog čega sam podneo amandman na Zakon o carinskoj tarifi – Odeljak XV Glava 72 pod oznakama 7213 91 10 00 i 7214 20 00 00 predložio sam smanjenje carinske stope sa 5 na 1%, a u tarifnoj oznaci 7223  00 19 00 sa 10 na 1%. Razlog ovog predloga je zato što u Srbiji nema proizvođača betonskog gvožđa, a pogotovo ne rebrastog i nema proizvođača prohromske žice ili žice od nerđajućeg čelika.
Što se tiče betonskog gvožđa, računica je jasna i prosta. U proteklih nekoliko godina u Srbiji je uvezeno oko 200.000 tona betonskog gvožđa godišnje.
Prethodna Vlada je kontingente, koje je uvezao ministar Boriša Vuković pre 2000. godine zamenila sa carinskom stopom od 18% i tako se iz Srbije odlivalo oko 70 dolara po toni uvezenog gvožđa u muslimansko hrvatsku federaciju BiH i još neke zemlje iz okruženja. Kada se cifra pomnoži sa 200.000 tona, jasno je, da je to oko 15 miliona dolara, koji su se godišnje odlivali iz džepova građana Srbije, dakle, u BiH i još neke druge zemlje, kao što sam rekao.
Sa sadašnjom carinskom stopom od 5%, koju predlaže ova vlada, iz Srbije će se odlivati oko 16 dolara po toni uvezenog gvožđa, što je znatno manje po toni. Ali, ako se ima u vidu izgradnja auto puta i drugih infrastrukturnih objekata, nije teško izračunati da će se uvoz gvožđa višestruko uvećati u narednom periodu, pa će tako građani Srbije i dalje pomagati muslimansko-hrvatsku federaciju u BiH i još neke zemlje sa oko 15-tak miliona dolara godišnje.
Kako se odlivaju ova sredstva? Prosto tako što između Srbije i Crne Gore i BiH postoji sporazum o carini koja iznosi 1%. Pošto Željezara "Zenica" uvozi uglavnom gredice i rebrasto gvožđe iz drugih zemalja i prodaje ga Srbiji kao svoj proizvod čime onemogućava naše uvozne firme da uvoze armaturu, jer su praktično nekonkurentne. Dakle, uvođenjem carinske stope od 1% kod nas bi armatura bila znatno jeftinija, a samim tim i cene svih objekata u koje se ugrađuje betonsko gvožđe bi bili jeftiniji.
Treba istaći još jednu bitnu činjenicu, da do sada nije postojala kontrola na radioaktivnost uvezenog gvožđa iz BiH.
Što se, pak, tiče žice od nerđajućeg čelika koji se, takođe, ne proizvodi u Srbiji, naše firme koje prerađuju i finalizuju uvezenu žicu su u neravnopravnom položaju u odnosu na konkurente iz inostranstva, jer su u startu skuplji za 10% carine i na domaćem, a pogotovo na inostranom tržištu. Smanjenjem ove stope sa 10 na 1% znatno bi se povećala konkurentnost naših firmi i na domaćem i na inostranom tržištu, a time svakako povećala i zaposlenost naše privrede, jer bi izvoz proizvoda od žice bio znatno uvećan u odnosu na dosadašnji nivo.
Primera radi, u firmi u kojoj ja radim, fabrici sita i ležaja, do uvođenja carine od 10%, koju je uvela Vlada svojom odlukom, uvozili smo žice od prilike oko 100 tona godišnje, da bi nakon carine od 10% ta količina smanjena na 20-tak tona.
Izvoz ovih proizvoda na ino-tržište od prerađene žice bio je 80%, što znatno govori da carina utiče na konkurentnost naših firmi.
Iz ovih iznetih činjenica, pozivam kolege poslanike da u danu za glasanje glasaju za ovaj amandman, jer je on od interesa i za privredu i za građane Srbije.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam gospodine Bukviću.
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na Odeljak XVI Glava 84. amandman je podneo narodni poslanik Milan Marković, malo pre ga je obrazložio.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na Odeljak XVII Glavu 87. amandman je podneo narodni poslanik Milan Marković, takođe ga je malo pre obrazložio.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.) Hvala.
Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.
Sutra u 10,00 sati nastavljamo raspravu u pojedinostima po 33. tački dnevnog reda. Hvala vam mnogo na odgovornosti.