PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.11.2005.

6. dan rada

OBRAĆANJA

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 16. Predloga zakona, koji je podneo gospodin Nemanja Šarović, traži da se u članu 22b stav 3. briše.
Pošto je ministar prihvatio amandman na član 15. narodnog poslanika Momira Markovića potpuno je logično da se prihvati ovaj amandman, jer je amandmanom traženo da ona lokalna preduzeća koja ostvare dobit mogu dobit raspoređivati na različite načine, bez ograničenja koja slede u članu 22b. Zbog toga bi bilo potpuno logično, bez velikog obrazlaganja ovog amandmana, odnosno širokog obrazlaganja ovog amandmana, da je ministar tu da se izjasni i da prihvati ovaj amandman.
Mislim kada je zakon u celini spreman, odnosno izmene i dopune ovog zakona, da predlagač nije imao pred sobom širinu, odnosno lepezu onih usluga kojima se sve bave javna preduzeća na lokalnom nivou.
Na primeru preduzeća "Borprevoz", koje je javno preduzeće u opštini Bor, a inače se bavi autobuskim prevozom, lokalnim i međugradskim, da objasnim da to preduzeće, ukoliko bude u rukama dobrog direktora, ako bi lokalna samouprava imenovala dobrog direktora, može biti izuzetno profitabilno, može ostvarivati veliki profit. Iz tog profita, naravno, shodno ovom zakonu jedan deo ostvarene dobiti mogao bi da se slije u kasu opštinske samouprave, a jedan značajan deo mogao bi da se podeli radnicima na ime plata ili nekih drugih davanja.
Pošto se radi o takvom preduzeću koje je atipično kada su u pitanju lokalna preduzeća, naravno da se vremenski poklopilo da pričam o ovom amandmanu i da ga branim, a da je jutros u Boru negde pre devet sati 50 radnika "Borprevoza" štrajkovalo. Došli su u opštinu Bor i blokirali je, a razlog je sledeći.
Naime, takva preduzeća, pa i lokalna preduzeća koja pružaju druge usluge, kada se nađu u rukama ljudi koji nemaju dobre namere prema lokalnim preduzećima i lokalnoj samoupravi, koja po svaku cenu želi neke svoje ljude da postavi na rukovodeća mesta u lokalnim javnim preduzećima, bez obzira na njihovu stručnu kvalifikaciju, dovodi do toga da takva preduzeća praktično nestaju.
Pre dve-tri godine promenjen je Statut Javnog preduzeća "Borprevoz". Time je omogućeno da postane direktor i neko ko je pravosnažnim sudskim presudama osuđivan za prekršaje u privredi, Statut koji je namenski promenjen. Direktor može postati i onaj ko nema visoku ili višu stručnu spremu i ko nema odgovarajuće radno iskustvo. Čovek koji je doveden u to javno preduzeće u protekle dve i po godine uspeo je u potpunosti da uništi to javno preduzeće.
Naime, od njega je nastalo više privatnih prevoznika. To se dešavalo na taj način što bi kupili autobus na otpadu, dovezli do radionice "Borprevoza" i posle nekoliko dana autobus (taj koji je dovezen sa otpada popravljen je sa delovima koji su skidani sa autobusa "Borprevoza") odlazio bi u potpuno tehnički ispravnom stanju.
Iz radionice pazar se već godinama ne uplaćuje u banke, kako to obavezuje zakon, nego pojedini ljudi iz lokalne samouprave dolaze uveče, uzimaju pazar od blagajnice, nose ga, a ne znaju kud, pošto je to registrovano kao autosaobraćajno, turističko i ugostiteljsko preduzeće jer u sastavu svojih autobuskih stanica ima ugostiteljske objekte. Roba za te objekte nabavlja se takođe iz restorana, a ne iz maloprodaje, po mnogo višoj ceni. Sve to lokalna vlast gleda naravno dobronaklono.
Postoje izveštaji nadzornog odbora, gde je nestalo više od 48 tona nafte. Niko za to nikada nije odgovarao. Više od 30 autobusa isečeni, aluminijumske lajsne su prodate autootpadu u Jagodini, kao staro gvožđe, po višestruko nižim cenama.
Direktor tog javnog preduzeća (nažalost, to je šlag na tortu) kupio je srodno autoprevozničko preduzeće "Bosilegrad", prevoz iz Bosilegrada.
Posle tog saznanja da je direktor kupio preduzeće, na lokalnoj sednici Skupštine odbornička grupa SRS je predlagala njegovu smenu. Nažalost, većina u opštini Bor nije htela da prihvati njegovu smenu. Objašnjavao sam da je to nespojivo po Zakonu o sukobu interesa da on vodi javno preduzeće i da ima isto takvo u privatnom vlasništvu.
Danas u "Borprevoz" na naplatu stižu fakture gde se štampaju autobuske karte za "Bosilegrad prevoz" itd. Dolaze autobusi na remont bez plaćanja. Dešava se ono da sadašnji direktor praktično stvara sebi privatno preduzeće, ne kažem da je ovo tipično preduzeće koje se bavi poslovima od velike važnosti za građane, ali ono je nastalo pre svega kao potreba nekih ranijih organa skupštine opštine da se obezbedi redovan prevoz zaposlenih u ''Rudarsko-topioničarskom basenu Bor'' i koje se kasnije razvilo i dobilo je međugradske, čak i linije u inostranstvu.
Molio bih ministra, bar da mu prenesu njegovi saradnici, da uputi budžetsku komisiju u opštinu Bor, da ispita trošenje budžetskih sredstava, ogromne su zloupotrebe tamo.
Rekao bih vam još nešto, da ovaj zakon nije obuhvatio svu šarolikost među javnim preduzećima na lokalnom nivou. Naime, u najvećem broju lokalnih samouprava postoje javna komunalna preduzeća koja se bave isporukom toplotne energije. Ako vi takvu cenu ograničavate, odnosno ako donosite ograničenja koja će kontrolisati Vlada, odnosno pojedina ministarstva u povećanju cena, vi stavljate gradske toplane u veoma neravnopravan položaj.
Reći ću vam na primeru Bora, gde se gradska toplana Javnog komunalnog preduzeća "Toplana" nalazi praktično u krugu ''Rudarsko-topioničarskog basena Bor''. Prilikom projektovanja daljinskog centralnog grejanja za Bor predviđeno je da se jedan znatan deo energije koristi od viška energije koji se oslobodi u procesu proizvodnje bakra, što znači iz topionice i rafinacije bakra, to su za one koji ne znaju tehnološki procesi koji se odvijaju na veoma visokoj temperaturi.
Takva temperatura može da se koristi za grejanje i koristi se za grejanje i naravno da grejanje u Boru može biti mnogo jeftinije od nekih drugih gradova, gde imate nekoliko manjih toplana, koje isporuku toplotne energije vrše u nekoliko zgrada i samim tim je njihova usluga praktično mnogo skuplja nego što je usluga drugih.
Zbog toga što je prihvaćen amandman na član 15. gospodina Momira Markovića neminovno se nameće da se prihvati amandman gospodina Nemanje Šarovića, po kome Vlada, odnosno pojedina ministarstva ne bi trebalo da ograničavaju ona javna preduzeća koja mogu ostvariti dobit.
Iako se na ovaj amandman ne odnosi, samo ću nešto reći što je veoma važno. Naime, u podunavskim opštinama i opštinama koje su na obali Dunava postoji nešto što se zove fond rente. On uglavnom služi za infrastrukturne radove u onim delovima opština koje su ugrožene izgradnjom hidroelektrane ''Đerdap'' I i II. Reći ću vam da je budžetska inspekcija, koju je uputilo Ministarstvo finansija u opštinu Negotin, zabranila da sa fonda rente, koji ima novac, uplate sredstva za dovršetak radova kanalizacije u Prahovu. To je jedna mesna zajednica u Negotinu, u kojoj je tri četvrtine posla završeno uglavnom doprinosom građana i jednim delom novcem iz fonda rente. Ova jedna četvrtina koja je ostala, po tvrdnji predsednika opštine Negotin, Ministarstvo finansija, odnosno budžetska inspekcija zabranila je da se prenesu ta sredstva namenski za dovršetak radova.
Meni je zaista nejasno kakve veze s tim ima budžetska inspekcija da li će se preneti sredstva iz fonda rente, koji u stvari ne predstavlja budžet Republike Srbije, a da istovremeno ne nađe za shodno da pošalje budžetsku inspekciju u opštinu Bor, pri čemu tvrdim da su ogromne zloupotrebe, gde postoje krivične prijave koje, nažalost, stoje kod opštinskog javnog tužioca; ne sme da ih stavi u proces čak protiv onih koji su naredbodavci za izvršenje budžeta. To se zataškava. Zaista mi je nejasan takav odnos ima prema lokalnoj samoupravi, sa potpuno različitim aršinima, zavisno od toga ko se gde nalazi u koaliciji i sa kime.
Dakle, ovim zakonom nije obuhvaćeno na koji način se može sprečiti uništenje jednog javnog preduzeća i zloupotrebe koje se dešavaju po javnim preduzećima, na koji način se mogu zaustaviti. Trebalo bi da prihvatite ove amandmane, mislim da bi onda zakon izgledao mnogo bolje.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neko o istom amandmanu? Po Poslovniku narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospodine predsedniče, vi ste nas na početku ovog nastavka sednice obavestili da ćemo danas da radimo dok se praktično ne završi rasprava u pojedinostima po 5. tački dnevnog reda. Mogu da shvatim vaše namere koje su, ali bih se pozvao na član 85. stav 5. i stav 6. i predložio da ono što ste nas malopre obavestili preformulišete u skladu sa ovim stavovima koji kažu da predsednik može produžiti rad Narodne skupštine i posle 18,00 časova i to samo do završetka rasprave u načelu, sada se nalazimo u raspravi o pojedinostima, o započetoj tački dnevnog reda.
Mi smo trenutno na 3. tački dnevnog reda. Posle ove rasprave u pojedinostima ide rasprava u pojedinostima o amandmanima na zakon o sprečavanju pranja novca. Kada se ta rasprava završi onda tek dolazi na dnevni red zakon o bankama.
Bilo bi stvarno nelogično i protiv Poslovnika da ukoliko pet minuta do 18,00 časova mi budemo na amandmanu broj 2. povodom zakona o sprečavanju pranja novca, a nas neko obavesti da posle 18,00 časova moramo da sedimo ovde i da razmatramo amandmane na Predlog zakona o bankama, gde postoji verovatno stotinak amandmana. Bilo bi dobro da ovo usaglasimo, pa ako se u pet minuta do 18,00 časova nađemo na amandmanima povodom 5. tačke dnevnog reda onda to vaše ovlašćenje iz Poslovnika važi.
Međutim, sudeći po tome kako ide ova rasprava malo je šanse da ćemo u to vreme doći do 5. tačke dnevnog reda. Ne bi bilo dobro da nas mimo Poslovnika unapred obavezujete na nešto što verovatno svi osećamo da predstavlja povredu Poslovnika.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam, gospodine Krasiću. Sjajno ste definisali poslovničku odredbu po kojoj sam, žureći da pravovremeno obavestim sve poslanike da bi planirali, obavestio da ćemo raditi posle 18,00 časova. Nisam pogledao. Naravno, ona tačka koja bude na dnevnom redu, potpuno ste u pravu, sa najboljim uverenjem zbog odgovornosti, svako će videti prema kom amandmanu, sa željom da što pre uradimo posao koji je pred nama, ali svakako one tačke po dnevnom redu, a ja sam izrekao 5. tačka.
Sada završavamo 3, sledi 4. i ako je završimo, kao što ste rekli, onda ćemo preći na 5. tačku, a ako ne bude tih uslova svakako nećemo, jer radimo isključivo po Poslovniku. Hvala vam mnogo na odgovornosti gospodine Krasiću i na ovoj ispravci.
Gospođica Nataša Jovanović, po Poslovniku.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Predsednik Narodne skupštine, po članu 27. Samo da vas upozorim na to da vam ne padne na pamet da kršite Poslovnik, pošto vidim da vam je to namera, iako ste dali ovo obrazloženje gospodinu Krasiću. Sam način na koji ste mu na kraju, posle njegovog reklamiranja člana 85. Poslovnika, dali obrazloženje navodi me na to da vi imate nameru da se, što bi se narodski rečeno reklo, zavitlavate sa nama.
Gospodine predsedniče, to vama ne priliči. Mi smo odgovorni ljudi, vršimo odgovornu funkciju. Vi ste prvi među jednakima i nemojte uopšte da se bavite špekulacijama, ni da nam, ni u mislima, limitirate vreme.
Sada kažete – naravno ja sam to mislio. Prvo, kako ste mogli u 15,30 časova da izlazite sa bilo kakvim uverenjem da će se raditi do završetka 5. tačke, zakona o bankama. Poslanička grupa SRS ima 160 i nešto amandmana. Do pet ujutru, ako treba, ima da se teramo o tim amandmanima, ali ćemo da radimo i da branimo naš stav da zakon nije dobar, da svaki član treba da se briše.
I da smo u pravu kada kažemo da Vlada ne radi svoj posao, da stvara mogućnost da Dinkić i njegova klika i dalje pljačka Srbiju preko privatizacije banaka, onoga što je preostalo, i na način na koji će da posluju po tom tzv. novom zakonu.
Drugo, kada ste rekli – ja se nadam, ovde vi uopšte ne treba ništa da se nadate. Da li ćete vi da imate neke svoje lične nade i uverenja, to je stvarno vaša privatna stvar, a do kada ćemo mi da radimo i da li će to da bude kratko ili dugačko, ostavite nama da radimo po Poslovniku, nemojte nikakvim hipotezama da se bavite, sačekajte, budite strpljivi, u najboljim ste godinama. Ne znam šta više da vam kažem, smeju se ljudi.
Zaista pokušavam da budem i šaljiva i da na način na koji to propisuje Poslovnik vama stavim do znanja da ne možete na takav način da manipulišete, na kraju krajeva, voljom i radnim sposobnostima poslanika, koje su kod nas izražene u svakom trenutku, ali pogledajte ove vaše ovde, jedva sede i još da im kažete da će 164 amandmana od radikalskih ubojitih argumenata da slušaju do pet ujutru, pa ubićete ih načisto.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam, gospođice Jovanović. Skrenuta mi je pažnja od strane poslanika da se zahvalim u ime svih koji su moje godište, te to činim. Da, u najboljim smo godinama i molim vas nemojte da nam branite pravo na nadu, imamo pravo na nadu, pa i nadu da ćemo ubrzano završiti.
Moj posao je po članu 27. da manipulišem ili u prevodu na srpski jezik da rukovodim. Dakle, rukovođenje podrazumeva i planiranje. Neki se planovi ostvare, neki ne. Korektno je zbog planiranja vremena poslanika da obavestimo o načinu na koji će Skupština raditi.
Naravno, gospodine Krasiću, usvojili smo, nije sporno.
Prelazimo na amandman na član 16.
Amandman je podneo narodni poslanik Vojislav Milajić.
Vlada i Odbor za razvoj i ekonomske odnose sa inostranstvom nisu prihvatili amandman.
Reč ima narodni poslanik Vojislav Milajić.

Vojislav Milajić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, članovima 22, 22a i 22b Predloga zakona o javnim preduzećima i preduzećima sa javnim ovlašćenjima reguliše se situacija donošenja srednjoročnih i dugoročnih planova i godišnjeg programa rada javnih preduzeća i preduzeća koja imaju javna ovlašćenja.
Postoje neka ograničenja u pogledu donošenja tih programa koji se tiču finansijske discipline, pre svega, porasta cena usluga i roba koje daju ta javna preduzeća i kontrola od strane Vlade i države prema javnim preduzećima gde su osnivači organi lokalne samouprave.
Tako je predviđeno, te godišnje programe koje donose javna preduzeća pored verifikacije koju će vršiti organi lokalne samouprave, da su u obavezi da te programe dostave i u četiri nadležna ministarstva: Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada, Ministarstvo lokalne samouprave i Ministarstvo rada.
Javna preduzeća koja ne donesu programe, ovim zakonom je predviđeno (u članu 22a), ne mogu povećavati cenu svojih usluga i proizvoda, što je u principu ispravno, dok se ne usvoji taj godišnji plan moraju da primenjuju cenovnik koji je do tada važio.
Međutim, u članu 22b predviđena je situacija gde javna preduzeća čiji su osnivači organi lokalne samouprave potvrde godišnji program, ali ministar finansija ima ta ovlašćenja da na jedan posredan način suspenduje taj program rada tako što će obustaviti transfer sredstava organima lokalne samouprave zbog toga što program u sebi sadrži povećanje cena roba i usluga koje će uticati na makroekonomske prilike u zemlji.
Ovde je predviđeno da će Vlada bliže propisati uslove za uvođenje tih privremenih mera koje će primenjivati ministar finansija prema organima lokalne samouprave. Javna preduzeća na nivou lokalne samouprave, uglavnom su komunalna preduzeća i bave se pružanjem komunalnih usluga. Ministar Dinkić je ovde, izlazeći za govornicu, jednom prilikom rekao da se ta ograničenja, koja Vlada uvodi preko Ministarstva finansija i obustava sredstava koje se transferišu u budžet organa lokalne samouprave, uvode zbog toga što je u ukupnoj inflaciji, koja je ove godine oko 17%, porast troškova komunalnih usluga učestvovao sa 4%.
Znači, otprilike, četvrtina ovogodišnje inflacije prouzrokovana je visinom porasta cena usluga i roba koje pružaju javna komunalna preduzeća, a pre svega na lokalnom nivou. Kako bi se smanjila ta inflacija Ministarstvo finansija i Vlada, preko kontrole cena i usluga koje daju javna preduzeća, pokušavaju da inflaciju svedu na jednocifren iznos, prema nalogu MMF. Znate i sami da su predstavnici MMF dolazili u Beograd pre mesec dana i da su bili vrlo nezadovoljni sa tim što je inflacija u Srbiji premašila 10%. Dali su nalog da inflacija za 2006. godinu mora biti jednocifrena.
U obrazloženju zbog čega se odbija ovaj amandman, Vlada navodi dva razloga. Jedan je jačanje, načelno govoreći, finansijske discipline. To ću morati da citiram, zato što je vrlo bitno: ''Rešenja predviđena u članu 22b, takođe, imaju za cilj jačanje finansijske discipline i odgovornosti da se teret promena u društvu ravnomerno raspodeli na sve, kao i obavezu organa jedinice lokalne samouprave, odnosno autonomne pokrajine da se aktivno uključe i ostvaruju politike projektovanog rasta cena i zarada koja se donosi na nivou države''.
Ovde Vlada, faktički, tera organe lokalne samouprave i AP da aktivno učestvuju u kreiranju makroekonomske politike za koju je zadužena Vlada. To je nedopustivo, jer nije nadležnost organa lokalne samouprave da se staraju i brinu o makroekonomskim kretanjima u društvu. Ovde se još navodi kako oni treba aktivno da učestvuju u tome, odnosno da opštine i gradovi treba aktivno da učestvuju u kreiranju makroekonomske politike i da se oni tobož brinu i staraju o tome kolika će biti inflacija u Srbiji.
To niti je predviđeno Zakonom o lokalnoj samoupravi, niti organi lokalne samouprave imaju tu nadležnost da mogu da utiču na makroekonomske prilike u zemlji, niti da vode makroekonomsku politiku, niti to mogu objektivno da urade i da utiču na to kolika će biti godišnja inflacija i stopa inflacije.
Takođe, u obrazloženju oni kažu da se ovaj amandman odbija i zbog toga što se, između ostalog, ne utiče na princip decentralizacije opština, gradova i organa lokalne samouprave i AP i da se time ne dira u princip decentralizacije. Međutim, prema članu 22b ne da se direktno utiče na decentralizaciju, nego pored finansijskog disciplinovanja, kako ovde u obrazloženju navodi Vlada, oni i politički hoće da disciplinuju organe lokalne samouprave i organe AP. Ovako je usporen transfer novca koji Republika prebacuje organima lokalne samouprave. Oni ne dobijaju ona sredstva onom dinamikom i tempom kojim bi trebalo da dobiju.
Ovim merama Republika samo još otežava i onako težak položaj organa lokalne samouprave. Tu postoji opravdana bojazan da će se tim mehanizmom privremeno ograničiti sredstva organa lokalne samouprave. Postoji i mogućnost da će se vršiti politička manipulacija i da će se vršiti zloupotrebe prema političkim opredeljenjima Vlade u odnosu na organe lokalne samouprave, da li su na vlasti stranke i koalicije koje su u Vladi i da li su one na vlasti na lokalu ili su opozicione stranke. Tu postoji mogućnost velikih zloupotreba prema organima lokalne samouprave.
Takođe, treba reći da je veliki porast plata i zarada, gde se takođe Vlada poziva, u javnim preduzećima u odnosu na druge grane privrede i društvenih delatnosti. Možemo da analiziramo i druge oblike i druge delatnosti. Treba poći od banaka, finansijskih organizacija, agencija kojih je, dao Bog, ovde osnovano, ne zna im se broj. Tu su plate neuporedivo veće nego u privredi. Vlada, ako je htela na neki način da vrši kontrolu zarada, trebalo je to sveobuhvatno da uradi, a ne samo u jednom segmentu koji se odnosi na javna preduzeća.
Mi iz SRS znamo da je Vlada pritisnuta od MMF da mora smanji fond plata, fond penzija, a to su i penzioneri osetili na svojim leđima. Sada pokušavaju preko javnih preduzeća da ograniče fond plata i uopšte fond javne potrošnje da bi smanjili tražnju.
Smanjenjem tražnje uticaće se na inflaciju, s obzirom na to da je ponuda na istom nivou ili će možda biti na nižem nivou u idućoj godini, ako dođe do pada proizvodnje, a što se objektivno i očekuje, s obzirom na visinu spoljnotrgovinskog deficita, moraćemo, hteli to ili ne, da smanjimo uvoz i povećamo izvoz.
Država, ako hoće da finansijski disciplinuje ovo društvo, ona mora to merama makroekonomske politike da radi, a ne preko lokalne samouprave i još da traži od lokalne samouprave aktivno učestvovanje u kreiranju makroekonomske politike i ne znam šta, a što je apsolutno nedopustivo, jer je u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, u suprotnosti sa Ustavom. Ustav decidirano daje ovlašćenja Vladi i Vlada je jedina nadležna za vođenje makroekonomske politike, a ne organi lokalne samouprave.
Što se tiče MMF i odnosa prema našoj zemlji, svedoci smo da ova vlada bespogovorno ispunjava sve uslove koje postavlja MMF, pa šta košta da košta. Uopšte se ne postavlja pitanje cene ekonomskih reformi koje traži MMF prema našoj zemlji.
Imamo primer Slovenije koja je skoro primljena u EU i koja je pregovarala sa MMF. Predstavnik Vlade Slovenije skoro je rekao srpskoj Vladi da ne sme sebi dozvoliti tu situaciju da bespogovorno prihvatamo uslove MMF, jer će nas to skupo koštati.
To treba ozbiljno shvatiti, pogotovo što je Slovenija imala mnogo bolju startnu poziciju kada je pregovarala sa EU oko ulaska u EU. Imala je mnogo bolju ekonomsku poziciju i stabilnost u zemlji, pa opet nije prihvatila sve preporuke MMF, već je selektivno primenjivala sve mere i preporuke koje je predlagao MMF, shodno svojim potrebama i mogućnostima i ekonomskoj snazi u tom trenutku.
Kod nas je obrnuta situacija. Kod nas se neselektivno primenjuju sve preporuke MMF, bez obzira na cenu, a bili smo skoro svedoci oko reforme penzionog sistema i smanjenja penzionog fonda. To će penzioneri osetiti najbolje na svojoj koži.
Dakle, pogađa se najosetljivija populacija ljudi. To su ljudi koji su u starijem životnom dobu, koji jednostavno ne mogu da se suprotstave ovakvim merama koje Vlada preduzima prema najširem sloju stanovništva. Ova mera koja je predviđena Predlogom ovog zakona, upućena je na populaciju od preko 500.000 zaposlenih ljudi koji rade u javnim preduzećima i preduzećima koja imaju javna ovlašćenja i ticaće se i njih i njihovih zarada i kvaliteta usluga.
Znam da je predlagač pošao od toga da javna preduzeća imaju monopolski položaj prilikom pružanja komunalnih usluga i da, koristeći taj svoj monopolski položaj javna preduzeća često zloupotrebljavaju to neopravdanim podizanjem cena i stvaranjem ekstraprofita na račun toga.
Zato što jednostavno nemaju konkurenciju. Nemoguće je da postoji u jednom gradu ili jednoj opštini pet vodovoda ili toplana ili usluga za odnošenje smeća, to radi jedno preduzeće.
Sa druge strane, ne možemo, zarad socijalnog mira, dozvoliti da javna preduzeća određuju cenu svojih usluga da bi sačuvali socijalni mir. Znači, ne mogu se cene javnih preduzeća formirati zbog socijalnog mira, a da, pri tome, te cene ne mogu da pokriju osnovne troškove koje ta javna preduzeća imaju.
Mislim da je ovim amandmanima gde je intervenisala SRS htela da ukaže da će se ugroziti princip decentralizacije koji je zagarantovan Zakonom o lokalnoj samoupravi, zagarantovan Ustavom i svim međunarodnim aktima koje je potpisala naša zemlja. Sa druge strane, mislimo da problem inflacije i makroekonomske politike ne može da se rešava putem izmena i dopuna Zakona o javnim preduzećima i preduzećima sa javnim ovlašćenjima.
To su mere koje Vlada mora da preduzima u oblasti spoljne trgovine, u oblasti kursa dinara, koji je nerealan u pogledu politike koju će voditi da bi se smanjio spoljnotrgovinski deficit. Znači, povećao izvoz, smanjio uvoz energenata, akcizne robe itd.
Nije primereno da država problem inflacije i problem makroekonomskog funkcionisanja države spušta na nivo lokalne samouprave i, u svom obrazloženju, traži aktivno učešće opština, gradova i AP u tome da stopa inflacije bude jednocifrena po instrukcijama Međunarodnog fonda. Mi ne možemo da se rukovodimo instrukcijama MMF, moramo da gledamo naš interes.
Mi kao država moramo da vodimo računa o svom narodu. Da donosimo onakve zakone i mere koje će biti u interesu najširih slojeva građana, a ne da ispunjavamo želje svetskih moćnika koji nemaju predstavu kako narod živi u Srbiji i koliko problema ima naša država i privreda. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima narodni poslanik Milorad Krstin o istom amandmanu.

Milorad Krstin

Srpska radikalna stranka
Hvala vam za ime i prezime. Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj predlog zakona o sprečavanju pranja novca, koliko sam ga shvatio, sprema se samo zbog Bogoljuba Karića. Evo da imate najnoviju informaciju. Gospodin Karić, čovek koji je svojevremeno u predizbornoj kampanji jeo salatu, imali smo Karelija koji je jeo pedalu, on je počeo da jede i one katance i lance da bi otvorio tobože firme, a nikada ih nije otvorio (izuzimam mesto Kareliju).
U mom Srednjebanatskom okrugu u opštini Žitište, naseljeno mesto Novi Itebej, gde živi 90% nacionalnih manjina, to su Mađari, gospodin Bogoljub Karić je danas učlanio 100 novih članova Pokreta snaga Srbije ili Propasti snaga Srbije. Svaki od njih je dobio po 5.000 dinara i sutra ih očekuje još poneki paketić.
Evo, gospodo, ovo je istina o Bogoljubu Kariću, čovek koji kaže da ne kupuje poslanike, odbornike i birače.
Dakle, i to narodnim parama, gde se jednostavno pokazuje gde je stigao Bogoljub Karić i kako dolazi do budućih glasača, s obzirom na to da Srbija ima još uvek pameti u sebi, uzeće mu pare, a glasati za njega sigurno neće.
Gospodo, Vjerica Radeta kaže, on 7.000 evra uzima dnevno.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Molim vas, bez dobacivanja, niko se nije ovajdio da je on stvarno dao novac, nemojte, nije korektno.