Dame i gospodo, članovima 22, 22a i 22b Predloga zakona o javnim preduzećima i preduzećima sa javnim ovlašćenjima reguliše se situacija donošenja srednjoročnih i dugoročnih planova i godišnjeg programa rada javnih preduzeća i preduzeća koja imaju javna ovlašćenja.
Postoje neka ograničenja u pogledu donošenja tih programa koji se tiču finansijske discipline, pre svega, porasta cena usluga i roba koje daju ta javna preduzeća i kontrola od strane Vlade i države prema javnim preduzećima gde su osnivači organi lokalne samouprave.
Tako je predviđeno, te godišnje programe koje donose javna preduzeća pored verifikacije koju će vršiti organi lokalne samouprave, da su u obavezi da te programe dostave i u četiri nadležna ministarstva: Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada, Ministarstvo lokalne samouprave i Ministarstvo rada.
Javna preduzeća koja ne donesu programe, ovim zakonom je predviđeno (u članu 22a), ne mogu povećavati cenu svojih usluga i proizvoda, što je u principu ispravno, dok se ne usvoji taj godišnji plan moraju da primenjuju cenovnik koji je do tada važio.
Međutim, u članu 22b predviđena je situacija gde javna preduzeća čiji su osnivači organi lokalne samouprave potvrde godišnji program, ali ministar finansija ima ta ovlašćenja da na jedan posredan način suspenduje taj program rada tako što će obustaviti transfer sredstava organima lokalne samouprave zbog toga što program u sebi sadrži povećanje cena roba i usluga koje će uticati na makroekonomske prilike u zemlji.
Ovde je predviđeno da će Vlada bliže propisati uslove za uvođenje tih privremenih mera koje će primenjivati ministar finansija prema organima lokalne samouprave. Javna preduzeća na nivou lokalne samouprave, uglavnom su komunalna preduzeća i bave se pružanjem komunalnih usluga. Ministar Dinkić je ovde, izlazeći za govornicu, jednom prilikom rekao da se ta ograničenja, koja Vlada uvodi preko Ministarstva finansija i obustava sredstava koje se transferišu u budžet organa lokalne samouprave, uvode zbog toga što je u ukupnoj inflaciji, koja je ove godine oko 17%, porast troškova komunalnih usluga učestvovao sa 4%.
Znači, otprilike, četvrtina ovogodišnje inflacije prouzrokovana je visinom porasta cena usluga i roba koje pružaju javna komunalna preduzeća, a pre svega na lokalnom nivou. Kako bi se smanjila ta inflacija Ministarstvo finansija i Vlada, preko kontrole cena i usluga koje daju javna preduzeća, pokušavaju da inflaciju svedu na jednocifren iznos, prema nalogu MMF. Znate i sami da su predstavnici MMF dolazili u Beograd pre mesec dana i da su bili vrlo nezadovoljni sa tim što je inflacija u Srbiji premašila 10%. Dali su nalog da inflacija za 2006. godinu mora biti jednocifrena.
U obrazloženju zbog čega se odbija ovaj amandman, Vlada navodi dva razloga. Jedan je jačanje, načelno govoreći, finansijske discipline. To ću morati da citiram, zato što je vrlo bitno: ''Rešenja predviđena u članu 22b, takođe, imaju za cilj jačanje finansijske discipline i odgovornosti da se teret promena u društvu ravnomerno raspodeli na sve, kao i obavezu organa jedinice lokalne samouprave, odnosno autonomne pokrajine da se aktivno uključe i ostvaruju politike projektovanog rasta cena i zarada koja se donosi na nivou države''.
Ovde Vlada, faktički, tera organe lokalne samouprave i AP da aktivno učestvuju u kreiranju makroekonomske politike za koju je zadužena Vlada. To je nedopustivo, jer nije nadležnost organa lokalne samouprave da se staraju i brinu o makroekonomskim kretanjima u društvu. Ovde se još navodi kako oni treba aktivno da učestvuju u tome, odnosno da opštine i gradovi treba aktivno da učestvuju u kreiranju makroekonomske politike i da se oni tobož brinu i staraju o tome kolika će biti inflacija u Srbiji.
To niti je predviđeno Zakonom o lokalnoj samoupravi, niti organi lokalne samouprave imaju tu nadležnost da mogu da utiču na makroekonomske prilike u zemlji, niti da vode makroekonomsku politiku, niti to mogu objektivno da urade i da utiču na to kolika će biti godišnja inflacija i stopa inflacije.
Takođe, u obrazloženju oni kažu da se ovaj amandman odbija i zbog toga što se, između ostalog, ne utiče na princip decentralizacije opština, gradova i organa lokalne samouprave i AP i da se time ne dira u princip decentralizacije. Međutim, prema članu 22b ne da se direktno utiče na decentralizaciju, nego pored finansijskog disciplinovanja, kako ovde u obrazloženju navodi Vlada, oni i politički hoće da disciplinuju organe lokalne samouprave i organe AP. Ovako je usporen transfer novca koji Republika prebacuje organima lokalne samouprave. Oni ne dobijaju ona sredstva onom dinamikom i tempom kojim bi trebalo da dobiju.
Ovim merama Republika samo još otežava i onako težak položaj organa lokalne samouprave. Tu postoji opravdana bojazan da će se tim mehanizmom privremeno ograničiti sredstva organa lokalne samouprave. Postoji i mogućnost da će se vršiti politička manipulacija i da će se vršiti zloupotrebe prema političkim opredeljenjima Vlade u odnosu na organe lokalne samouprave, da li su na vlasti stranke i koalicije koje su u Vladi i da li su one na vlasti na lokalu ili su opozicione stranke. Tu postoji mogućnost velikih zloupotreba prema organima lokalne samouprave.
Takođe, treba reći da je veliki porast plata i zarada, gde se takođe Vlada poziva, u javnim preduzećima u odnosu na druge grane privrede i društvenih delatnosti. Možemo da analiziramo i druge oblike i druge delatnosti. Treba poći od banaka, finansijskih organizacija, agencija kojih je, dao Bog, ovde osnovano, ne zna im se broj. Tu su plate neuporedivo veće nego u privredi. Vlada, ako je htela na neki način da vrši kontrolu zarada, trebalo je to sveobuhvatno da uradi, a ne samo u jednom segmentu koji se odnosi na javna preduzeća.
Mi iz SRS znamo da je Vlada pritisnuta od MMF da mora smanji fond plata, fond penzija, a to su i penzioneri osetili na svojim leđima. Sada pokušavaju preko javnih preduzeća da ograniče fond plata i uopšte fond javne potrošnje da bi smanjili tražnju.
Smanjenjem tražnje uticaće se na inflaciju, s obzirom na to da je ponuda na istom nivou ili će možda biti na nižem nivou u idućoj godini, ako dođe do pada proizvodnje, a što se objektivno i očekuje, s obzirom na visinu spoljnotrgovinskog deficita, moraćemo, hteli to ili ne, da smanjimo uvoz i povećamo izvoz.
Država, ako hoće da finansijski disciplinuje ovo društvo, ona mora to merama makroekonomske politike da radi, a ne preko lokalne samouprave i još da traži od lokalne samouprave aktivno učestvovanje u kreiranju makroekonomske politike i ne znam šta, a što je apsolutno nedopustivo, jer je u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, u suprotnosti sa Ustavom. Ustav decidirano daje ovlašćenja Vladi i Vlada je jedina nadležna za vođenje makroekonomske politike, a ne organi lokalne samouprave.
Što se tiče MMF i odnosa prema našoj zemlji, svedoci smo da ova vlada bespogovorno ispunjava sve uslove koje postavlja MMF, pa šta košta da košta. Uopšte se ne postavlja pitanje cene ekonomskih reformi koje traži MMF prema našoj zemlji.
Imamo primer Slovenije koja je skoro primljena u EU i koja je pregovarala sa MMF. Predstavnik Vlade Slovenije skoro je rekao srpskoj Vladi da ne sme sebi dozvoliti tu situaciju da bespogovorno prihvatamo uslove MMF, jer će nas to skupo koštati.
To treba ozbiljno shvatiti, pogotovo što je Slovenija imala mnogo bolju startnu poziciju kada je pregovarala sa EU oko ulaska u EU. Imala je mnogo bolju ekonomsku poziciju i stabilnost u zemlji, pa opet nije prihvatila sve preporuke MMF, već je selektivno primenjivala sve mere i preporuke koje je predlagao MMF, shodno svojim potrebama i mogućnostima i ekonomskoj snazi u tom trenutku.
Kod nas je obrnuta situacija. Kod nas se neselektivno primenjuju sve preporuke MMF, bez obzira na cenu, a bili smo skoro svedoci oko reforme penzionog sistema i smanjenja penzionog fonda. To će penzioneri osetiti najbolje na svojoj koži.
Dakle, pogađa se najosetljivija populacija ljudi. To su ljudi koji su u starijem životnom dobu, koji jednostavno ne mogu da se suprotstave ovakvim merama koje Vlada preduzima prema najširem sloju stanovništva. Ova mera koja je predviđena Predlogom ovog zakona, upućena je na populaciju od preko 500.000 zaposlenih ljudi koji rade u javnim preduzećima i preduzećima koja imaju javna ovlašćenja i ticaće se i njih i njihovih zarada i kvaliteta usluga.
Znam da je predlagač pošao od toga da javna preduzeća imaju monopolski položaj prilikom pružanja komunalnih usluga i da, koristeći taj svoj monopolski položaj javna preduzeća često zloupotrebljavaju to neopravdanim podizanjem cena i stvaranjem ekstraprofita na račun toga.
Zato što jednostavno nemaju konkurenciju. Nemoguće je da postoji u jednom gradu ili jednoj opštini pet vodovoda ili toplana ili usluga za odnošenje smeća, to radi jedno preduzeće.
Sa druge strane, ne možemo, zarad socijalnog mira, dozvoliti da javna preduzeća određuju cenu svojih usluga da bi sačuvali socijalni mir. Znači, ne mogu se cene javnih preduzeća formirati zbog socijalnog mira, a da, pri tome, te cene ne mogu da pokriju osnovne troškove koje ta javna preduzeća imaju.
Mislim da je ovim amandmanima gde je intervenisala SRS htela da ukaže da će se ugroziti princip decentralizacije koji je zagarantovan Zakonom o lokalnoj samoupravi, zagarantovan Ustavom i svim međunarodnim aktima koje je potpisala naša zemlja. Sa druge strane, mislimo da problem inflacije i makroekonomske politike ne može da se rešava putem izmena i dopuna Zakona o javnim preduzećima i preduzećima sa javnim ovlašćenjima.
To su mere koje Vlada mora da preduzima u oblasti spoljne trgovine, u oblasti kursa dinara, koji je nerealan u pogledu politike koju će voditi da bi se smanjio spoljnotrgovinski deficit. Znači, povećao izvoz, smanjio uvoz energenata, akcizne robe itd.
Nije primereno da država problem inflacije i problem makroekonomskog funkcionisanja države spušta na nivo lokalne samouprave i, u svom obrazloženju, traži aktivno učešće opština, gradova i AP u tome da stopa inflacije bude jednocifrena po instrukcijama Međunarodnog fonda. Mi ne možemo da se rukovodimo instrukcijama MMF, moramo da gledamo naš interes.
Mi kao država moramo da vodimo računa o svom narodu. Da donosimo onakve zakone i mere koje će biti u interesu najširih slojeva građana, a ne da ispunjavamo želje svetskih moćnika koji nemaju predstavu kako narod živi u Srbiji i koliko problema ima naša država i privreda. Hvala.