ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 16.05.2006.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

16.05.2006

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:10 do 23:45

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Izvolite, gospodine Mamula, pretpostavljam po istom amandmanu.

Đorđe Mamula

Demokratska stranka Srbije
I u članu 317. Predlog zakonika ima dobro rešenje. Isključenje javnosti, kao što je navedeno u tački 6), da bi se otklonila ozbiljna opasnost po život ili telo stranaka, oštećenog, branioca, svedoka ili drugog lica, zapravo znači zaštita javne bezbednosti.
Javna bezbednost je ustavna kategorija. Prema tome, ovaj član je u skladu sa Ustavom. Mi moramo da znamo da se promenila nadležnost sudova i da će sada opštinski sudovi u prvom stepenu suditi za veoma teška krivična dela. U Srbiji svi sudovi i sudnice nisu tehnički opremljene i u bezbednosnom smislu kao posebna odeljenja Okružnog suda u Beogradu ili glavna sudnica u Palati pravde u Beogradu. Mnogi sudovi nemaju dobro obezbeđene sudnice, a sudiće za veoma teška krivična dela, tako da je ovo rešenje razumno, jer javnu bezbednost treba štititi. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam mnogo, gospodine Mamula.
Narodni poslanik Petar Cvetković.

Petar Cvetković

Demokratska stranka Srbije
Prvo izvinjenje gospodinu Jojiću, nisam se nasmejao vama, nego sam nešto komentarisao sa kolegom poslanikom.
Što se tiče amandmana i straha gospodina Krasića da bi opstanak tačke 6), dakle, a ona predviđa da se po službenoj dužnosti na predlog stranaka može isključiti javnost i da bi moglo doći do zloupotreba, možda je za gospodina Krasića ovaj strah i opravdan, ali moram istaći da je svaku odredbu bilo kog zakona, a naročito Zakonika o krivičnom postupku moguće zloupotrebiti. Naročito je u krivičnom postupku zloupotreba moguća gotovo kod svake odredbe, i to ne samo u krivičnom zakoniku, već u svim drugim zakonima je moguća zloupotreba odredbi i to nije dovoljno obrazloženje za predlog da se tačka 6) briše.
Možda ima mesta bojaznosti, ali kao što je gospodin Mamula rekao ovo je ustavna kategorija, ovo je dodao bih i nešto više od ovoga što ste vi izneli da ljudima koji bi mogli da ugroze bezbednost, odnosno koji bi mogli da ugroze život ili telo stranaka u postupku, bilo drugih lica koja su u sudnici, te da bi navodno sudsko obezbeđenje, kako ćemo ga nazvati, moglo da takvim licima zabrani ulazak, odnosno da spreči njihov ulazak ili da ne dozvoli unošenje sredstava, kao što rekoste, oružja.
Mislim da sudsko obezbeđenje ne može znati, u jednom trenutku u postupku hipotetički, kako će se sva lica, koja bilo učestvuju pasivno kao posmatrači ili aktivno u postupku, u jednom trenutku ponašati.
Stoga je nužna ovakva odredba, koja će se odnositi na eventualne situacije koje bi se u toku postupka mogle desiti, a mora se i usko tumačiti, ne tako sa zabrinutošću kako ste vi izneli, jer i sam član 317, podsećam, kaže - veće može, po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka, podvlačim, ali uvek po njihovom saslušanju, isključiti javnost sa celog toka javnog pretresa ili sa njegovog dela.
Znači, samim tim ograničenjem odnosno uvodnim rečima je zloupotreba smanjena na najmanju moguću meru, a i tačkom 4) se kaže - u slučaju otklanjanja ozbiljne, podvlačim ozbiljne, opasnosti po život ili telo ovih lica.
Veće će biti u obavezi da tu ozbiljnu opasnost, kako hoćete, utvrdi ili konstatuje i tek nakon toga, kao što rekoh na početku, kao što i ovaj član predviđa, a po saslušanju stranaka ili na predlog stranaka, doneti ovakvu meru.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Samo trenutak, pitam, dva poslanika su se javila, gospodine Jojiću, vi i gospodin Krasić, pa samo pitam da li je replika. Izvolite, vi ste bliži i prvi ste krenuli, ali pitam da znam zbog redosleda.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, ovde je sporna jedna činjenica. Ovaj predlog ovog člana je došao u sukob sa članom 22. Ustava Republike Srbije: svako ima pravo žalbe na odluku državnih organa ili bilo kog organa kada je u pitanju rešavanje njegovih prava.
Prema tome, isključivanje prava na žalbu je protivustavna kategorija, nema ovde uporišta. Ako član 22. predviđa da svako ima pravo na jednaku zaštitu u postupku pred sudom i drugim državnim organima, bilo kojim organom ili organizacijom, svakome je zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravo odluke kojom se rešava njegovo pravo. Molim vas, vodi se glavni pretres. Neko ima neki pravni interes da pretres bude javan i vi mu uskraćujete pravo na žalbu, i to je neprihvatljivo.
Sa druge strane, koliko je nama poznato, pod tim uslovom kada je u pitanju isključenje javnosti u sudu, mi razumemo da je to javni red van zasedanja i javni red u zasedanju. Ne možemo to drugačije kvalifikovati, nego ovako, jer to je red i održavaju ga nadležni organi u sudu, a najčešće u poslednje vreme taj red održava straža sudska, ona nije policija, ali je sudska straža i obezbeđenje.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Izvolite, gospodine Krasiću.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospodine Cvetkoviću, 23 godine sam živeo u zatvoru, nemam strahova, ne znam zašto vi meni pretite. Znate i sami da sam rođeni KP-domac, otac mi je bio nadzornik straže, moja životna želja je da budem upravnik zatvora.
Sve to lepo znate, ne plašim se uniforme, jer mene je uniforma školovala, hranila. Nemojte vi da se sekirate u moje ime, nemam za šta da se plašim.
Ali, moram da vam skrenem pažnju, nemojte da brkate babe i žabe. Član 317. reguliše isključenje javnosti. Naveo sam, samo smo jednu tačku obuhvatili amandmanom, iako ima mesta za još nešto da se interveniše tu. Zašto? Zato što tačka 2) pokriva sve to, a vi ste pričali o konkretnoj situaciji koja nije razlog za isključenje javnosti sa pretresa, već za udaljenje nekog lica koje ometa ili nepuštanja nekog lica da bude prisutno u sudnici.
Nema nikakvog straha, samo da vam kažem kako to u praksi izgleda. Slična odredba postoji i u postojećem zakonu.
Kada je bilo suđenje Vojislavu Šešelju, u silnim predmetima koje je prvo Đinđić, a i ovi drugi koji su pokretali protiv Vojislava Šešelja, retko kad se pojavio problem veličine sudnice da bi bila prisutna javnost. Šćepanović je pravio posebne spiskove, zbog njemu poznatih razloga, ali nije isključio javnost, a neke sudije su isključivale javnost.
Jedan iz Prvog opštinskog suda je isključio javnost povodom javno obećane nagrade, a to bi valjda država trebalo i da plati napokon. Isključio je javnost iz jednog dela postupka, kad je trebalo policija da dođe sa svojim predstavnikom i da se uključi u postupak. Policija nikada nije htela da dođe. Uvek je isključenje javnosti bilo u čijoj funkciji? A čija šteta? Šteta Vojislava Šešelja.
Problem tačke 6) je u tome što se na sistemu prezumpcija, pretpostavki, mogućnosti, po sistemu predsednik suda stavio prst na čelo, pa kaže - moguće da postoji opasnost po život i zdravlje nekoga, hajde mi da isključimo javnost, pa se isključi javnost. Kad isključi javnost, dođu stručni saradnici, sudijski pomoćnici, svi oni mogu da budu prisutni, a ljudi koji su zainteresovani za taj predmet ne mogu.
Znači, tačka 6) omogućava često zloupotrebe i zato je treba izbaciti. Ako postoji realna opasnost po život i zdravlje, postoji straža, postoje drugi nadležni, odstraniće ta lica, udaljiće ta lica ili, pošto idete sa novom tehnikom, planirajte kavez za tužioca, kavez za okrivljenog, kavez za svedoke, kavez za veštake, kavez za sudije, a onda pustite javnost neka se slobodno šeta, onda ste obezbeđeni.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Na član 323. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.
Vlada nije prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Narodni poslanik Gordana Pop-Lazić uložila je amandman na član 323. i predložila je da se ovaj član menja, a menjanje tog člana bi izgledalo ovako: "Ako optuženi, branilac, oštećeni, zakonski zastupnik, punomoćnik, svedok, veštak, tumač ili drugo lice koje prisustvuje glavnom pretresu ometa rad i red ili se ne pokorava naređenjima predsednika veća za održavanje reda, predsednik veća će ga opomenuti.
Ako opomena bude bezuspešna, veće može narediti da se optuženi udalji iz sudnice, a ostala lica može ne samo udaljiti, nego i kazniti novčanom kaznom do 100 hiljada dinara".
Ono što je neprihvatljivo, po našem stanovištu, nije primereno odrediti novčanu kaznu od 400 hiljada dinara. Ovo nije na mestu i zbog toga ulažemo ovaj amandman.
Drugo: "Po odluci veća, optuženi može biti udaljen iz sudnice za određeno vreme, a ako je već saslušan na glavnom pretresu, onda i za sve vreme dok traje dokazni postupak. Pre završetka dokaznog postupka, pozvaće predsednik veća optuženog i obavestiće ga o toku glavnog pretresa.
Ako bi optuženi nastavio da narušava red, da vređa dostojanstvo suda, veće ga može ponovo udaljiti iz zasedanja. U tom slučaju, glavni pretres će se dovršiti bez prisustva optuženog, a presudu će mu saopštiti predsednik ili sudija član veća u prisustvu zapisničara".
Treći stav što predlažemo: "Braniocu ili punomoćniku koji posle kazne produži da narušava red, može veće uskratiti dalju odbranu, odnosno zastupanje na glavnom pretresu i u tom slučaju stranka će se pozvati da uzme drugog branioca, odnosno punomoćnika.
Ako optuženi koji nije saslušan to nije u mogućnosti da učini, odnosno ako u slučaju obavezne odbrane sud nije u mogućnosti da bez štete za odbranu postavi novog branioca, glavni pretres će se prekinuti ili odložiti. Ako privatni tužilac ili oštećeni kao tužilac ne uzmu drugog punomoćnika, veće može odlučiti da glavni pretres nastavi bez punomoćnika, ako nađe da njegovo odsustvo ne bi bilo štetno za interese zastupanog. Rešenje o tome, sa obrazloženjem, unosi se u zapisnik na glavnom pretresu. Protiv ovog rešenja posebna žalba nije dozvoljena". Predlažemo i da stav 4. glasi: "Ako sud udalji iz sudnice oštećenog kao tužioca ili privatnog tužioca ili njegovog zakonskog zastupnika, glavni pretres će se nastaviti i u njihovom odsustvu, ali će ih sud upozoriti da mogu uzeti punomoćnika".
Stav 5. predlažemo: "Ako javni tužilac ili lice koje ga zamenjuje narušava red, o tome će predsednik veća obavestiti nadležnog javnog tužioca, a može i prekinuti glavni pretres i od nadležnog javnog tužioca zatražiti da odredi drugo lice da zastupa optužnicu".
Stav 6. "Kad advokata ili advokatskog pripravnika koji narušava sud kazni, obavestiće o tome advokatsku komoru".
Mi smatramo, iz obrazloženja se vidi, da je rešenje u Predlogu apsolutno neprihvatljivo. Prihvatljivo je u tom delu što mi predlažemo da umesto 450 hiljada dinara bude kazna 100 hiljada dinara.
Po našem mišljenju, ovo je izuzetno visoka kazna i ovako drakonsku kaznu ne treba ugrađivati u zakonik, jer za to nema opravdanja, jer se u praksi nije desilo da dolazi do takvog narušavanja reda u sudu da bi se morala izricati kazna od 450 hiljada dinara, koja bi iznosila preko godinu dana zatvora, ako bi se izricala kao i novčana kazna.