Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja, 08.10.2008.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

08.10.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:20

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Vašoj poslaničkoj grupi je ostalo još šest minuta.

Reč ima narodni poslanik Lidija Dimitrijević, SRS.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pred nama se u paketu predloga antikorupcijskih zakona nalazi i Vladin Predlog zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije. Osnivanje ove agencije bilo bi u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije. Zato Narodna skupština ne treba da usvoji ovaj predlog zakona.
Principijelni stav SRS jeste da se van ustavnog okvira ne mogu formirati nikakve agencije, direkcije, niti bilo koji drugi organi. Ministarstva su jedini, po Ustavu, ustanovljeni državni organi u okviru Vlade i ukoliko se želi sprovođenje jednog tako važnog posla kao što je borba protiv korupcije, može se izvršiti organizacija, tako da se ovi poslovi obavljaju u okviru Ministarstva pravde i pravosudnih organa.
Osnivanje različitih agencija služi, kako nam je to u praksi već poznato, isključivo za zbrinjavanje stranačkih kadrova. Stvaraju se glomazna tela koja nisu efikasna, a izuzetno su skupa.
Njihovo finansiranje je iz budžeta Republike Srbije, tako da to za građane Srbije predstavlja još jedan teret na ionako pretrpana pleća. Čak kada bi i ova agencija mogla da bude osnovana, njen rad bi bio prepun nedostataka. Da je istina to da bi ova agencija bila skupo i glomazno telo, dokaz je sledeće:
U članu 23. Predloga zakona predviđeno je da direktor Agencije ima pravo na platu jednako plati ministra, a zamenik direktora platu jednaku plati državnog sekretara.
U članu 24. kaže se da Agencija ima stručnu službu koja, takođe, košta, a ovim predlogom zakona predviđeno je da pored direktora drugi organ bude Odbor Agencije koji broji devet članova i koji primaju mesečnu naknadu. Kada bi postojanje jedne ovakve agencije moglo da rezultira smanjenjem korupcije u Srbiji, onda bi se nekako i mogli prihvatiti troškovi koje ona stvara, jer bi korist koju bi imali i građani i država bila mnogostruka.
Međutim, ovim predlogom zakona korupcija se tretira na sasvim drugačiji način od onoga kakav je istinski problem korupcije u praksi. Uvukla se ona u sve sfere života i predstavlja mnogo širi problem. Poražavajuća je činjenica da se prema najnovijim istraživanjima Srbija našla na 85. mestu po korumpiranosti na listi od 180 zemalja, u društvu sa Senegalom, Madagaskarom, Panamom, Indijom, Albanijom i Crnom Gorom. Korumpiranost se širi, a demokratske snage vlasti ne pokazuju postojanje volje za obezbeđenjem uslova za rad regulatornih institucija, posebno Uprave za javne nabavke i Državne revizorske institucije.
Državna revizorska institucija formirana je pre godinu dana. Ustupljene su joj i privremene prostorije, ali dok Vlada Srbije ovoj instituciji ne obezbedi sve potrebne uslove za rad, javne finansije države Srbije ostaju tajna.
U prilog ovom govori i činjenica da se poslovnik Državne revizorske institucije još uvek nalazi u skupštinskoj proceduri, čeka saglasnost Skupštine, a bez njega ova institucija ne može da radi.
Usvajanjem zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije postojeći Odbor za rešavanje o sukobu interesa prestao bi sa radom. U svom godišnjem Izveštaju o radu za 2007. godinu, ovaj odbor dao je svoj stav o Predlogu zakona. Između ostalog, kaže se, ''Republički odbor je izneo stav prema Predlogu zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije nadležnom ministarstvu u kojem se kaže da zamisao prema kojoj jedno nezavisno telo treba da vodi postupke (Agencija), drugo telo, (rukovodilac) da donosi odluke o povredi Zakona, a treće telo (Upravni odbor) da donosi odluke o izricanju mera, nije u skladu sa principima našeg pravnog sistema.'' Možda je ovim stavom članova Odbora izazvano predlaganje osnivanja novog neustavnog organa.
S obzirom na to da bi Agencija za borbu protiv korupcije preuzela nadležnosti Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa, u Predlogu zakona o Agenciji prilično mesto posvećeno je sukobu interesa. Međutim, puno je manjkavosti kada je u pitanju dostupnost javnosti podataka o imovini funkcionera. Na to mislim kada analiziram član 48, koji kaže u stavu 4: "Javni su i podaci o imovini funkcionera koji su javni u skladu sa drugim propisima, kao i drugi podaci za koje funkcioner, odnosno supružnik ili vanbračni partner da saglasnost da se objave".
Trenutno postoji obrazac Republičkog odbora za rešavanje sukoba interesa. Tu su tačno navedeni podaci koji su potrebni, tako da ne postoji mesto samovolji da neko daje saglasnost da se podaci objave ili ne.
Samo ću se kratko osvrnuti na kaznene odredbe koje su predviđene. Neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka o imovini kvalifikovano je kao krivično delo. Član 73. kaže: "Funkcioner koji ne prijavi imovinu Agenciji ili daje lažne podatke o imovini, u nameri da prikrije podatke o imovini, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.''
A pravne posledice osude navedene su u članu 74, tako da će funkcioneru prestati vršenje javne funkcije, odnosno prestaje radni odnos u skladu sa zakonom. ''Funkcioneru koji je osuđen na kaznu zatvora za krivično delo iz člana 73. ovog zakona, zabranjuje se sticanje javne funkcije u roku od 10 godina od dana pravosnažnosti presude."
Predviđene kaznene odredbe su neprimenjive kao i mnogi zakoni koji su doneti nakon 2000. godine. Ne znam samo kako će se sa ovom odredbom složiti neki ljudi u ovoj državi koji su u vezi sa tajkunima i koji su za svoj rad previše nagrađeni. S obzirom na to imaju mnogo. Pitanje je kada budu prijavljivali Agenciji svoje prihode i imovinu, na čije će sve ime morati da je prijave. Ovakav zakon samo će ih uputiti kako da prikriju nezakonito stečenu imovinu. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Željko Ivanji.

Željko Ivanji

Ujedinjeni regioni Srbije
Zahvaljujem. Dame i gospodo narodni poslanici, kratko ću govoriti ovog puta, imajući u vidu da ovaj termin govorim poslednjih dana, meseci i poslednjih godina. Podsetiću javnost da je G17 plus još pre pola godine predložio zakon o zapleni imovine stečene izvršenjem krivičnog dela.
Danas imamo taj zakon pred nama, zakon koji je predložila Vlada Republike Srbije i nadležno ministarstvo, zakon koji je malo drugačiji od onoga koji smo predlagali, ali u, svakom slučaju, predstavlja jedan dobar zakon i predstavlja osnov za goruću temu koju pokušavamo da rešimo sa ovim zakonom.
Nama nije važno ko predlaže zakon, nama je važno da skrenemo javnosti pogled na ono što predstavlja problem u ovom društvu, a to je sigurno imovina koja je stečena krivičnim delom i kojom se bogate kriminalci. Uvek ćemo to raditi, uvek ćemo ukazivati javnosti na goruće probleme i animirati i ministarstva i javnost da u tom smeru svoju pažnju usmere i da najzad rešimo probleme koji su gorući u ovom društvu, a korupcija to svakako jeste.
G17 plus je, takođe, pooštrio ovaj predlog zakona maksimalno sa svojim predlogom da se predvidi ovim zakonom krivično delo za koje je predviđena kazna zatvora od šest meseci do pet godina, znači, kazna zatvora koja je predviđena za onog funkcionera koji ne prijavi svoju imovinu ili je lažno prikaže. G17 plus je za ovom govornicom ukazivao godinama na problem korupcije. Podsetiću vas da sam još 2004. godine ukazivao na problem u Trgovinskom sudu u Beogradu i na problem koji se zvao Goran Kljajević. Sada imamo čoveka koji je, najzad, optužen za teško krivično delo.
Takođe, podsetiću vas da sam sa ove govornice govorio o problemu ''Mobtel'', koji je bio in flagrantni primer korupcije u ovoj državi. I znate kako je taj problem rešen, na najbolji mogući način za ovu državu. To je, dakle, bio problem koji su rešavali mnogi ljudi, ne samo ja, već i časni i odgovorni ljudi, pošteni ljudi koji su sedeli u pošti Srbije i dan-danas sede.
Dakle, ljudi koji su mi pomogli da stvari isteramo do kraja. Zahvalan sam im na njihovoj odgovornosti i altruizmu koji su uradili i učinili u ovom poslu.
Upravo, u prihvatanju odgovornosti se krije čarobna formula kojom možemo pobediti korupciju. Ono što je činjenica jeste da mi nemamo još uvek jake institucije i zato je na pojedincima odgovornost da borbu protiv korupcije iznesu na svojim plećima i da prihvate tu borbu.
Taj čovek, taj pojedinac sa imenom i prezimenom, biće na čelu institucije koja će se zvati Agencija za borbu protiv korupcije. Na njemu će uz podršku Odbora, koji čine predstavnici ovog društva, biti odgovornost da uspostavi instituciju Agencije za borbu protiv korupcije. On mora imati poverenje najšire javnosti, on mora udariti temelje Srbije koja će pobediti korupciju i zato bilo koja ili bilo kakva diskusija kojom se relativizuje uloga Agencije, direktora Odbora i zaposlenih u Agenciji, predstavlja naricanje nad nečim što tek treba da se rodi.
Nama su svakako potrebni ljudi koji mogu da preuzmu odgovornost i nama je potreban samo jedan tužilac, jedan sudija, jedan policajac, jedan novinar, koji su moralni, profesionalni, nezavisni i hrabri. Hrabri kao što je bio i pokojni Milan Pantić, novinar "Večernjih novosti", za koga do danas ne znamo pod kakvim je okolnostima ubijen i ko ga je ubio.
Taj čovek se u svojim tekstovima borio protiv korupcije i još jednom apelujem na sve odgovorne da moramo pronaći učinioca tog teškog krivičnog dela. Upravo primer ovih pojedinaca biće temelj uglednih institucija buduće Srbije, budućih tužilaštava, sudova, policije i medija.
Mi danas u ovom parlamentu stvaramo tradiciju buduće Srbije i zato je odgovornost na nama, danas, narodnim poslanicima koji sedimo u ovom parlamentu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodine Ostojiću, imate još tri minuta.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsednice, dame i gospodo kolege narodni poslanici, probaću da u tri minuta kažem u načelu nešto o dva zakona. Probao sam da se spremim za svih šest, ali je zaista nemoguće.
Srbija je jedina zemlja u Evropi koja još nema zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali to ne znači da je svaki pokušaj Vlade da predloži zakon dobar i pohvalan. Ovaj zakon ima nekih manjkavosti na koje je ukazao i zaštitnik ljudskih prava kada je podneo petnaest amandmana. O tome ćemo više kada dođe na red rasprava o amandmanima, ali mislimo da je trebalo uvažiti njegove amandmane, zato što oni zaista popravljaju predloženi tekst i smatramo da time treba podržati rad nezavisnih institucija.
Član 45. koji povereniku za informacije ne dozvoljava uvid u podatke koje drže tajne službe, javna i tajna bezbednost, jeste zaista diskutabilan jer je praksa u drugim zemljama, a mi želimo da budemo kao druge zemlje koje idu ka EU, da poverenik za informacije ima pravo uvida i u te podatke zato što iz njih može da izvuče zaključak, u skladu sa njegovim poslom, da ima poseban pasvord itd. Mislimo da ovaj zakon, i to je naša osnovna zamerka, kao i Zakon o dostupnosti javnih informacija, zaista ne može da se primenjuje bez zakona o klasifikaciji podataka ili zakona o tajnama, u žargonu, i zato insistiramo na njegovom brzom usvajanju, da bi se ova tri zakona uparila.
Slična je situacija kao i kod Zakona o lustraciji, za koji, nažalost, i dalje ne postoji skupštinska većina da se primenjuje iako važi od 2003. godine. On se ne može primenjivati bez otvaranja dosijea tajnih službi, a za to očigledno još uvek nema političke volje.
Još jedna napomena, kada je u pitanju zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim delima – predviđeno je formiranje posebne policijske jedinice koja će oduzeti imovinu, već u istrazi, a upravljanje imovinom, a to je sva imovina, kako zakon definiše, za koju se ne može dokazati poreklo, daje se drugoj upravi, Direkciji, koja je pri Ministarstvu pravde.
Samo postavljamo pitanje: neko je pod istragom, a mi vidimo da su mnogi ljudi uhapšeni proteklih nekoliko godina, a malo je njih osuđeno – šta će se desiti sa imovinom onog ko je u istrazi? Oduzme mu se imovina i njome upravlja Direkcija Ministarstva pravde, traje istraga i proces nekoliko godina i na kraju taj ne bude osuđen, bude oslobođen, znači, nevin je, a njegova imovina umanjena – šta će se desiti sa tim? Zato mislimo da za onaj postupak oduzimanja imovine što radi posebna policijska jedinica, onaj ko vodi tu jedinicu treba da bude izabran malo drugačije nego ono što je sistematizacija radnih mesta u policiji.
Mislimo da ta osoba koja će oduzimati imovinu za koju nema dokaza o poreklu, a verujte, milioni ovih ljudi bi bilo u problemu kada bi morali da dokažu, ne govorim o velikoj nego o maloj imovini, u takvom smo vremenu i državi živeli, zato mislimo da ta osoba mora da bude izabrana na javnom konkursu, bez obzira na to što će to biti, u suštini, policajac. Ima u policiji sposobnih ljudi koji se bave finansijskim kriminalom, nije u redu da o tome odlučuje ministar ili direktor policije bez javnog konkursa. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milica Radović, imate još šest minuta.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predstavnice ministarstva, u svojoj diskusiji osvrnuću se na dva predloga zakona – Predlog zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o oduzimanju imovine koja proističe iz krivičnog dela. Dobro je što danas na dnevnom redu imamo set antikorupcijskih zakona, ali bi bilo možda još bolje da se ovi predlozima zakona na jedan sveobuhvatan način bave ovom materijom.
Ukoliko govorimo o borbi protiv kriminala i uopšte o borbi protiv korupcije, onda se postavlja osnovno pitanje – zbog čega do sada nije donet zakon o borbi protiv korupcije, pošto on proističe kao obaveza iz Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije.
Prosto je neverovatno da se danas donosi zakon koji treba samo da zameni telo koje već postoji, umesto da se na jedan sveobuhvatan način bavimo ovom materijom. Sa druge strane, ukoliko stvarno istinski govorimo o borbi protiv korupcije, zbog čega do sada nisu obezbeđeni uslovi za valjan rad i delovanje Državne revizorske institucije? Ovaj predlog zakona korupciju svodi na finansiranje političkih stranaka i na sukob interesa. Radi se o jednom vrlo uskom pogledu na jednu široku društvenu negativnu pojavu, što smatramo da je krajnje neprihvatljivo ukoliko znamo podatak da se Srbija nalazi na 85. mestu od 180 zemalja, po indeksu percepcije korupcije.
Znači, podrazumeva se da regulisanju ove oblasti i ove društvene pojave trebalo bi da se pristupi na jedan organizovan način.
Moja osnovna zamerka ovom predlogu zakona je način na koji je uređen rad same Agencije za borbu protiv korupcije, koji je u samom njenom početku onemogućava da ona bude nezavisno telo. Kako može da bude nezavisno telo ukoliko institucije koje bi trebalo da budu predmet kontrole predlažu kandidate za sam Odbor Agencije?
Sa druge strane, takođe, loše je da direktor, shodno članu 16. ovog predloga zakona, ima ovolika ovlašćenja. Ukoliko vi jednom inokosnom organu date mogućnost da sam odlučuje o tome da li je došlo do povrede ovog zakona i da sam izriče mere, onda smo vrlo blizu zaključku da bi nad njim moglo mnogo lakše da se manipuliše nego nad celokupnim kolektivnim organom, odnosno devetočlanim Odborom Agencije.
Ova odredba faktički negira osnovni koncept i princip donošenja ovog zakona i to je jedan od razloga zašto moja poslanička grupa neće glasati za ovaj predlog zakona.
Ostale zamerke koje imam su daleko manje u odnosu na ove dve koje su suštinske, a vreme mi ne dozvoljava da se osvrnem i na njih.
Rekla bih nešto i o Predlogu zakona o oduzimanju imovine koja proističe iz krivičnog dela. U načelu ovo je jedan dobar zakon, koji je potreban građansko-pravnoj i krivičnopravnoj materiji ukoliko bi pretrpeo određene izmene u pogledu odredaba koje se odnose na svojstvo svedoka saradnika.
Naime, smatramo da je osnovni motiv izvršenja teških krivičnih dela i krivičnih dela organizovanog kriminala upravo sticanje finansijske koristi.
Ono što je sadašnji zakon predvideo, onaj koji sada važi, jeste mogućnost oduzimanja imovine, ali je neophodno da se dokaže veza između te imovine i između konkretnog krivičnog dela, što u praksi može da izazove niz problema kada je u pitanju teret dokazivanja. Zbog toga je to osnovni razlog zbog čega u našoj praksi imamo jako malo presuda koje su donete u ovoj oblasti. Po mojim saznanjima mislim da su u Specijalnom sudu donete samo dve presude, jedna koja se odnosi na okrivljenog Milana Zarubicu, zbog proizvodnje sintetičkih droga, kome je naloženo da plati 10 miliona dolara i druga presuda, koja se odnosi na pripadnike ''zemunskog klana'', koji su u obavezi da žrtvama otmice isplate 11,5 milijardi evra.
Ovaj predlog zakona, ono što je dobro, polazi od celokupne imovine za koju je karakteristično da je u očiglednoj nesrazmeri sa zakonitim prihodima, kako učinioca krivičnog dela, tako i sa njim povezanih lica.
U principu, radi se o jednom, mogla bih reći, dobrom Predlogu zakona ukoliko bi pretrpeo određene izmene i zato bi on sa tim izmenama mogao da bude jedno efikasno sredstvo u borbi protiv same korupcije.
Po Predlogu ovog zakona predviđeno je postojanje jedne posebne jedinice unutar MUP-a koja bi se bavila finansijskom istragom, a samim tim u saradnji sa tužiocem i oduzimanjem imovine koja proističe iz krivičnog dela, a sa druge strane podrazumeva i postojanje jednog specijalizovanog državnog organa koji bi se bavio upravljanjem te oduzete imovine.
Osnovni efekat ovog zakona je taj što se njime sprečava upliv nezakonitog novca u redovne tokove ekonomije. To je ono što je dobro, što se tiče ovog zakona.
Najvidljiviji efekat odsustva primene ovog zakona jeste u slučaju Branislava Uskokovića, bivšeg direktora ''Elektrodistribucije'' Beograd, koji je za vreme dok se nalazio na toj poziciji stekao 32 stana. U međuvremenu je osuđen za krivično delo zloupotreba službenog položaja, a nijedan od tih stanova mu u međuvremenu nije bio oduzet.
Smatram da je dobar efekat ovog zakona i to što može da se primeni na pripadnike stečajne, drumske i fudbalske mafije, u tom smislu što predviđa odredbu da državni tužilac može u roku od godinu dana od pravosnažnosti presude da pokrene postupak oduzimanja imovine.
Međutim, ono što smatram da nije dobro prilikom koncipiranja ovog zakona jeste to što se ne vidi tačno iz njegovih članova koji je to postupak u kom se oduzima imovina. U članu 29. stav 3. govori se o posebnom postupku, ali se ne kaže da li je u pitanju krivični, upravni ili parnični postupak.
Dalje, na osnovu člana 30. i 31. da se zaključiti da se radi o parničnom postupku, jer se pominje pripremno ročište i glavno ročište, ali ono što predstavlja najveću i najkrupniju zamerku ovom zakonu jeste upravo član 66, u kome se kaže da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona stekla status svedoka saradnika. U tom slučaju bi se potpuno neopravdano privilegovao jedan broj, jedna kategorija lica koja su, isto tako, ne zaboravite, imovinu u velikom broju stekla upravo tako zato što su se bavila samim krivičnim delima.
Tu bi došli do jednog disbalansa u samom poimanju kategorija lica koja poseduju tu imovinu. Prosto, da javnosti bude jasno, lica koja su do sada stekla status svedoka saradnika su: Ljubiša Buha-Čume, Miladin Suvajdžić i Dejan Milenković-Bagzi.
Znači, njihova imovina bi, po odredbama ovog zakona, ostala netaknuta.
Izvinjavam se, nemam više vremena da se osvrnem i na druge zakone i izvinjavam se što sam prekoračila vreme. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Snežana Sedlar-Kenig.

Snežana Sedlar

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovana predsednice, uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, usvajanje predloga ovog seta zakona, koji je danas na dnevnom redu, mislim da je izuzetno važan korak ka unapređenju saradnje sa Evropskom zajednicom, odnosno kao što kaže tačka 9. Sporazuma o pridruživanju EU, suzbijanje korupcije i vladavina prava će biti omogućena isključivo usvajanjem seta upravo ovako predloženih zakona.
Stranci G17 plus zaista nije važno ko je predlagač ovakvih propisa, mi smo još 19. novembra 2007. godine kao poslanički klub predložili Parlamentu Republike Srbije Predlog zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnih dela. Nažalost, taj predlog zakona se nikada nije našao na dnevnom redu Parlamenta.
Međutim, potrebno je usvajanje ovih izuzetno dobro urađenih predloga, i tehnički i u skladu sa uporednim pravom razvijenih zemalja, kako Evrope tako i sveta, sa svim mogućim rešenjima koja su zaista sveobuhvatna za suzbijanje organizovanog kriminala, a svedoci smo da postoje kriminali kao što su stečajna, trgovinska, građevinska, prosvetna itd. mafija, tj. organizovani kriminal. Na čelu svih tih kriminala se, kao što znamo, nalaze raznorazni funkcioneri počev od republičkih, pokrajinskih, pa hvala Bogu, svedoci smo, i lokalnih funkcionera, svi ih imamo u svojim sredinama.
Dakle, smatram da treba da postoji konsenzus za usvajanje ovakvog seta zakonskih propisa, jer svi kažemo da se zalažemo za vladavinu prava i za to da naši lopovi budu tamo gde im je i mesto, a to je u zatvorima. Stranka G17 plus se obračunavala sa sopstvenim nečasnim ljudima u našim redovima i svedoci smo da se ovih dana jednom od njih upravo i vodi proces.
Ono što je izuzetno dobro, govorila bih uopšteno i nemam mnogo vremena, ne bih da se ponavljam, kod zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije jeste to da su organi i sam postupak rada ove agencije potpuno nezavisni. Iskreno se nadam da će ljudi koji će raditi u ovoj agenciji biti stručni, pošteni i posedovati dozu velike lične hrabrosti.
Da ne bih dalje pričala, ne samo usvajanje ovih zakona, a sigurna sam da ćemo ih usvojiti velikom većinom ovde prisutnih poslanika, još bitnije od toga je dosledna i efikasna primena ovih zakona kada ih budemo usvojili.