PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 15.01.2009.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANjE

3. dan rada

15.01.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:05

OBRAĆANJA

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?
Gospodin Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Ovaj amandman sam najavio u načelnoj raspravi. On se razlikuje od svih amandmana koji su podneti na član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, u tom smislu što se član 9. Zakona o akcizama praktično dopunjuje nekim novim stavovima.
Ti stavovi se pre svega odnose na bioetanol, biodizel, biometanol, bio-etb, bio-ntb i nešto novo što po nekim standardima treba da se ugradi, a sa gledišta, ako mogu da kažem, oslobađanja, odbijanja, popusta ili beneficija, ukoliko se u stvaranju motornog benzina ili dizel-goriva koriste bio-komponente.
Ovim amandmanom obuhvatio sam i apsolutni alkohol i bio-etb, to je etil-tercio-butil-etar.
Naravno, nisam stručnjak za ove stvari, ovo su mi uradili neki ljudi koji se razumeju u tu tehnologiju, ali koliko sam shvatio njih, ideja jeste da se u namešavanju motornih benzina koriste bio-komponente, ako je to pravi izraz, i da se za sve to što se ubaci u goriva za toliko umanji i akciza.
To verovatno u 2009. godini neće biti moguće, zato što je potrebno da se urade i tehnički standardi, ali i to je predviđeno ovim amandmanom, kao što je predviđeno da za sve te komponente u namešavanju, koje su bio-porekla, postoji i pravo na povraćaj plaćene akcize.
Da skratim ovu priču, s obzirom da je Vlada rekla da neće da prihvati ovaj amandman, našli su kao izgovor da se Zakonom o akcizama ne propisuje šta sve može da ide u namešavanje, bez da je to stvar nekih drugih tehničkih propisa, i to sam uspeo ovim amandmanom da razrešim, poslednjim stavom, gde sam predložio da dva ministarstva i jedna agencija zajednički dorade ovaj koncept, naravno, u skladu sa ovom idejom koja je ovde izložena.
Samo da podsetim javnost da postoje standardi u EU i da oni već kreću na 10% od ukupne potrošnje goriva namenjenog za transport, gde će ići to ekološko gorivo, gde neće dovesti do zagađenja i da postoji velika potreba i u zapadnoj Evropi i drugim državama za tim bio-komponentama. Ovo je interesantno i sa gledišta razvoja poljoprivrede, zato što bio-masa koja ulazi u ovo služi kao sirovina za proizvodnju ovih komponenti. Sada ne bih više pričao o tome, zato što je Vlada jasno stavila do znanja da ovakav amandman ne prihvata, ali stičem utisak prema ovom odgovoru da su voljni da nastave razgovore sa drugim ministarstvima i da verovatno u nekim sledećim izmenama Zakona o akcizama pronađu neko rešenje. Samo da skrenem pažnju, sada je standard da 5,7% u Evropi mora da bude tog biogoriva ili sa ovim dodacima, da se ide na 10% potrošnje i verovatno će svake godine da se povećava to.
Da ne bismo prošli kao sa skladištem gasa, da ne bismo prošli kao što prolazimo u pogledu nekih drugih inicijativa koje se tiču energetike, korišćenje vetra, vode i drugih stvari, koje mogu da posluže kao energija, mislim da treba na vreme razmišljati o ovim stvarima i na vreme treba pripremati, jer očigledno energija i voda su nešto što će biti najinteresantniji i najveći problem u 21. veku.
Na to ukazuju brojne analize, još pre 10-15 godina je rečeno da će voda biti veliki problem, tako da sve inicijative u pogledu regulisanja količina vode za piće i uopšte i sve što može biti supstitucija postojećim izvorima energije, moramo da razvijamo i moramo merama poreske politike da to stimulišemo.
Ova moja ideja je upravo bila ta, kao što sam i pre nekoliko godina vodio neku ideju oko biodizela i biogoriva, i to je na neki način usvojeno, pošto to više nije predmet akcize, već tri godine, nadam se da bi uskoro trebalo i ova inicijativa da se prihvati, da se pripremamo za ono što neminovno dolazi, to svi svetski stručnjaci ukazuju.
Nastavak bih iskoristio da skrenem pažnju da Zakon o akcizama, pored toga što treba da obezbedi prihode Republici Srbiji za finansiranje nadležnosti Republike Srbije i da se iz tih sredstava namiruju javni rashodi, interesantan je i zbog toga što proizvođači akciznih roba, bez obzira da li je u pitanju gorivo ili su u pitanju cigarete ili alkohol, zaslužuju posebnu pažnju iz razloga što oni verovatno po definiciji imaju jedan specifičan monopolski položaj.
Kod derivata nafte je to izraženo. Imamo dve rafinerije koje se bave tom proizvodnjom, kod cigareta takođe postoji nekoliko fabrika, kod alkohola postoji veći broj proizvođača, ako uzmemo u obzir da su ovom odredbom o akcizama obuhvaćene i pivare.
Znači, imamo daleko veći broj tih proizvođača i oni su vrlo interesantni, jer njihov položaj njima praktično zabranjuje da finansiraju neke stvari. Ako postoji negde zabrana, onda postoji zabrana kod proizvođača akciznih proizvoda da finansiraju političke stranke, što je po meni, vrlo značajna odredba, kao što postoji zabrana da političke stranke mogu da uzimaju kredite za svoje aktivnosti, kao što postoji zabrana da se iz inostranstva finansiraju političke stranke, mada je tu propis dosta nedorečen.
Mislim da bi bilo zabranjeno i za nevladine organizacije, jer kod nekih nevladinih organizacija nije jasno da li je njihova delatnost neka društvena ili je politička. S obzirom na učestalost pojavljivanja na televiziji, javljanja i komentara koje daju, očigledno je da je njima primarna politička funkcija, a kada onda imamo u vidu da do juče bili nevladina organizacija, a sada poslanici neke političke stranke, onda nam je jasno da je to bilo predvorje za ulazak u politiku.
Nije to samo gospodin Dulić, kao otporaš. I drugi otporaši su ovde prisutni, Srđan Milivojević, Konstantinović, Jorga je nema, doduše, ima ih puno, Andrić kod ovih tamo, doduše on se odvojio od njih, imamo Homena koji je sad državni sekretar, nekad je bio u Otporu, vidim sad u nekim novim predlozima da pola Otpora ide u Agenciju za borbu protiv korupcije. Gde naučiše u vladinoj organizaciji kako da se bore protiv korupcije, kad se oni u Otporu dohvatiše, samo što se nisu poubijali oko toga ko će više da uzme, to je bila tuča. Homen se nije tukao sa ovima. Vi ste ranije izašli, 15 minuta ranije ste izašli iz prostorija, sad mi je jasno.
Proizvođači akciznih proizvoda zaslužuju posebnu pažnju, verovatno i propisi koju regulišu njihovo poslovanje, Zakon o akcizama reguliše njihovo poslovanje makar u jednom delu, to je akcizna dozvola i akcizno skladište, zaslužuju posebnu pažnju.
Prilično smo daleko od nekih rešenja koja bi možda bila prihvatljiva, neću temu da otvaram, ali kod nas proizvođači akciznih proizvoda postaju svojevrsni politički monopolisti. Ako oćete da dirnete u akciznu politiku kod proizvodnje cigareta, duvanskih prerađevina, onda proizvođači kažu - samo li to dirnete, mi selimo proizvodnju.
Prva mera upozorenja jeste ona na početku, kad su ušli na naše tržište, kad su otkupili ove naše fabrike, što su prekinuli da otkupljuju duvan proizveden u našoj zemlji i doveli u pitanje naše proizvođače.
Da su se tako ponašale duvanske industrije u Nišu i Vranju, verovatno odavno ne bi imali sopstvenu proizvodnju duvana. Oni su ipak imali obavezu da razvijaju te kooperantske odnose.
Sada proizvođači cigareta, proizvođači te vrste akciznih proizvoda, nemaju tu obavezu i naša proizvodnja duvana, sama po sebi, stagnira, ne mogu da kažem da se gasi, ali stagnira. Naravno, to je nama naša vlada dala od 25. januara 2001. godine do danas.
Proizvođački akciznih proizvoda snose i posebnu odgovornost, ajde sad da upotrebimo ove nove termine. Treba da pokažu da su socijalno odgovorni deo društva. Međutim, oni ne pokazuju tu odgovornost. Oni pokazuju samo veliku žeđ, veliku glad i veliku halapljivost, da što pre i što više otmu, uzmu, jer kažu, došla su nova vremena, došlo je vreme profita, kako se zvaše jedna emisija.
Vreme profita i socijalno odgovorno ponašanje su dve kontradiktorne stvari. Ko te dve kontradiktornosti treba da smiri? Vlada Republike Srbije. Zašto? Jer ima mehanizme. Mehanizmi su državna politika, mehanizam su zakoni, zakoni kojima treba da se sputava, ograničava i na drugi način kontroliše monopol, kako ne bi izašao iz nekog okvira i postao opasnost za sve.
Još nismo imali prilike da vidimo mere državne politike usmerene ka postizanju ovih ciljeva. Naprotiv, imamo mere od strane države gde se podstiču monopolisti da budu još jači i još snažniji monopolisti.
Dovoljno je podsetiti samo kod proizvodnje cigareta, za pet godina unapred su oni dobili, čini mi se 2004. godine, u jednoj od izmena Zakona o akcizama, dinamiku kako će da se menja iznos akciza na duvanske prerađevine. Kod derivata nafte to nije bila situacija, to moram da kažem. Postavlja se pitanje - koja je njihova funkcija? Da li njih obavezuje neki zakon? Da li oni moraju da poštuju neki zakon?
Pre nekoliko sati smo imali prilike ovde da vidimo, mislim da je gospodin Popović izneo neke podatke o tome, koliko iznos akcize učestvuje u ceni derivata nafte, ako se odbaci PDV, pa ste videli da to ide od 40 do 60% i da je to verovatno najveće učešće akciza u strukturi cene derivata nafte u Evropi.
U slučaju pomeranja cene sirove nafte, to će biti još, pašće uticaj zbog rasta ovih drugih inputa i onoga što ulazi u strukturu cene, ali mislim da je najispravnija logika poređenja, da se i akciza kao specifična vrsta poreza i PDV zajednički uzmu kao kriterijum koliko učestvuju u maloprodajnoj ceni derivata nafte. Kada se oba fiskalna prihoda uzmu u obzir, onda ćete videti šta predstavlja i šta ostaje kao proizvođačka cena, a šta ostaje kao rabat. Onda ćete videti koliko država uzima na derivatima nafte.
Jesam za to da se dobar deo sredstava uzima preko ovih izvora.
(Predsedavajući: Hvala.)
Morate voditi računa o celini ekonomske politike, ili da budem precizniji, o celini perspektive i mogućnosti da građani 2009. godinu prežive. Mislim da ste na tom ispitu pali.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Krasiću. Za reč, po Poslovniku, javio se narodni poslanik Aleksandar Pejčić. Izvolite.

Aleksandar Pejčić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo poslanici, poštovani ministre, poštovanje, javljam se po članu 225. i 226, imam jedno pitanje za vas. Neću vam postavljati pitanja o PDV-u, vidim da su vas time zamarali poslanici. Postaviću vam konkretno pitanje, a vezano je za vašu struku.
Naime, istovremeno sam bio načelnik jednog okruga, Jablaničkog okruga. Kroz Jablanički upravni okrug prolazi Koridor 10. Nas iz Jablaničkog okruga zanima da li će taj koridor nastaviti trasom kroz Grdeličku klisuru? Iz prostog razloga, jer imamo tamo nacionalni brend, to je motel "Predejane". Verovatno ste svraćali i vi kada ste putovali prema Grčkoj ili Makedoniji ili otuda. S obzirom da ste ministar za prostorno planiranje, nas zanima vaš odgovor, da li će trasa Koridora 10 proći tuda?
Motel "Predejane" je privatizovan pre pet godina. Privatizovao ga je gospodin Dragan Pavlović i u njega je uložio negde oko tri miliona evra. Sada motel izgleda izuzetno predivno. Motel zapošljava oko 90 radnika, u vreme sezone plus 40 i negde oko 450 gladnih usta hrani. Iz tog razloga, ako nemate odgovor na to pitanje, možete mi odgovoriti i pisanim putem, da li Koridor 10 prolazi kroz Grdeličku klisuru? Hvala puno.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala i vama. Po Poslovniku narodni poslanik Milan M. Nikolić.

Milan M. Nikolić

Srpska radikalna stranka
Hteo bih da postavim ministru iz njegove oblasti pitanje. Vi ste uoči Nove godine potpisali memorandum sa proizvođačima cementa, vezano za spaljivanje otpada u cementarama. Građani iz Kosjerića su me zvali i pitali, zabrinuti su oko toga, znam da su cementare zainteresovane za to, ali šta će biti sa životnim sredinama i građanima koji žive u toj sredini? Molim da mi odgovorite na to pitanje. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala i vama. Gospodin ministar ima reč. Izvolite.

Oliver Dulić

Dame i gospodo narodni poslanici, evo odgovori na ta dva pitanja. Što se tiče ove deonice autoputa Koridora 10, koji treba da prođe tzv. južnim krakom, to je deonica na autoputu E75, Grabovnica-Levosave. Mi smo izdali akt o urbanističkim uslovima. On je prosleđen izvestioca stručne kontrole i on će ovih dana biti završen.
Radi se revizija idejnih projekata i trebalo bi da bude gotovo do kraja januara. Trase autoputa su određene prostornim planovima.
Imamo nekoliko zahteva iz lokalnih samouprava da se one promene i tražimo od svih lokalnim samouprava samo da daju veoma jasne i precizne ekonomske parametre i argumente zbog kojih bi se oni promenili. Nemamo nikakvog razloga da ne izađemo u susret lokalnim samoupravama, ukoliko je moguće da te promene dovedu do toga da te lokalne samouprave nađu interes u smislu organizovanja novih industrijskih zona, zapošljavanja ljudi itd.
Imamo razgovore sa lokalnim samoupravama. Nadam se da ćemo sledeće nedelje imati razgovore sa opštinom Leskovac i sa drugim zainteresovanim stranama. Naravno da je to javni dokument i naravno da smo spremni da razgovaramo sa svima vama da se dođe do najboljeg mogućeg rešenja.
Što se tiče sporazuma koji smo potpisali sa cementnom industrijom, to je jedan od onih sporazuma koji bi trebalo da strateški reši problem pitanja rešenja posebnih vrsta otpada u Srbiji. Radimo monitoring ambijentalnog vazduha u okolini svih cementara. One se rade veoma strogo i veoma precizno. Ne postoji nijednog trenutka opasnost da dođe do zagađenja ambijentalnog vazduha, a da to naše monitoring stanice ne izmere.
Takođe, ne postoji opasnost po ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Ukoliko se pojave bilo kakvi parametri koji bi ukazivali na to svaka aktivnost bi prestala. Odgovorno vam to garantujem.
Na ovaj način ćemo svakako pokušati da ostvarimo jednu vrstu strateške saradnje, ne samo sa cementarama, nego i sa drugom industrijom, preko koje bi mogli da nađemo tehnička rešenja za tretman različitih vrsta otpada koje postoje danas u Evropi i svuda u svetu.
Što se tiče brige građana vaše opštine i svih drugih opština, stojimo im na raspolaganju. U kontaktu smo sa njima. Što se tiče nalaza i analize tih monitoring stanica, vi na internet sajtu Ministarstva i Agenciju za zaštitu životne sredine imate dnevno, u realnom vremenu, izveštaje o koncentracijama različitih koncentracija supstanci u vazduhu, koje govore o tome da li postoje zagađenja ambijentalnog vazduha ili ne. To su monitoring automatske stanice, na kojim ljudski faktor nema analize, ukoliko postoji određena sumnja da bilo ko pokušava da niveliše te podatke.
Pažljivo ću da pratim sve te analize i mislim da ću i vas lično obavestiti o kretanju tih parametara. Zahvaljujem se puno.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala lepo.
Na član 5. amandman u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanici Donka Banović, Milutin Jeličić i Milica Vojić Marković.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman. Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Donka Banović.

Donka Banović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, kolege narodni poslanici, gospodine ministre, ovo je sad bila dobra ilustracija kako Vlada Republike Srbije zaista treba da vodi više računa koji od ministara će biti ovlašćeni predstavnik o kom zakonu.
Gospodin Dulić je odmah odgovorio na dva pitanja koja su iz njegovog resora, odnosno iz Ministarstva za prostorno planiranje. Ali, nije čuo pitanje da li će se uvesti i PDV na gips? To pitanje je dodirno. Imamo i PDV, i gips koji je ovih dana aktuelan, pa bi možda i to bio način da se popuni veliki manjak u budžetu.
Vraćam se na svoj amandman. Podnela sam amandman na član 5. i to amandman koji glasi "briše se", odnosno tim amandmanom predlažem da se briše predlog člana 5, koji je u stvari predlog Vlade da se na pivo poveća akciza. U samom tekstu ovog predloga zakona stoji da je sada akciza na pivo devet dinara po litru i da se taj broj zamenjuje brojem 15. To bi bilo povećanje akcize za 68%.
Međutim, poslanici su čitali i obrazloženja. Oni koji se bave trgovinom sigurno i znaju. Sumnjam da su građani znali koliki je bio PDV na pivo. Kada pročitate obrazloženje, onda se vidi da je akciza na pivo sada 12,40. Predlaže se povećanje akcize od 21%. Smatram da ne treba povećavati akcize na pivo.
Ujedno hoću da podržim i amandman na član 4, gde se predlaže povećanje akciza na duvanske prerađevine. Nekoliko poslanika je podnelo amandman i na taj član, takođe "briše se". Želim da podržim amandmane na član 3, da ne dođe do povećanja akciza na naftne derivate.
Zašto DSS smatra da ne treba povećavati akcize na naftne derivate, na duvanske prerađevine, na pivo? Prosto nije u redu i nije pošteno od strane Vlade Republike Srbije, koja je sama odlučila, ne pitajući građane, da jednostrano primenjuje Prelazni trgovinski sporazum, a sada kada se usled tako nerazumne odluke pojavljuje manjak u budžetu od 300 miliona evra, odlučuje da to svaki građanin Srbije nadoknadi.
Vlada ovim predlozima zakona i povećanjem akciza, povećanjem administrativnih taksi, a ukidanjem nekih carina ili smanjenjem, stvara ogroman manjak u budžetu i zavlači ruku u džep svakog građanina. To nije pošteno. Tih 300 miliona evra su, da kažem, neki gubitak i šteta za 2009. godinu, koji se može iskazati i ovog trenutka izračunati. To je 300 miliona evra manje u budžetu za 2009. godinu. Međutim, niko nije izračunao i nama rekao kakvi su dugoročni gubici i privrede, i naših preduzeća, i građana Srbije od nerazumne odluke da se jednostrano primenjuje taj sporazum.
Pre nego što je Vlada uopšte donela jednu takvu odluku, trebalo je da napravi ozbiljne analize i da se dobro razmisli kako će te mere pogoditi pojedine privredne grane i građane uopšte. Povećanjem akciza možemo da vidimo da je svaki građanin ponaosob pogođen takvom odlukom. Dakle, trebalo je svako ministarstvo, počev od Ministarstva poljoprivrede, pa Ministarstva ekonomije, pa Ministarstva trgovine, da napravi analizu kako će pojedina grana industrije, odnosno privrede, kakvu će imati štetu, a kakve će imati gubitke. Svi znamo, to je ona čuvena Swot analiza, to je vrlo jednostavno, to svako može da napravi. Znači, u jednoj koloni imate kakva je šteta, a u drugoj kakva je korist. No, to nije urađeno.
Poslanici DSS su veoma razočarani što je Vlada Republike Srbije donela tako jednu ishitrenu i neozbiljnu odluku, i što na taj način ugrožava i privredu i domaća preduzeća. Lično sam razočarana načinom na koji uopšte teče rasprava u ovoj skupštini o ovih sedam jako važnih zakona koji će svakog građanina pogoditi ponaosob.
Dakle, nekad mi imamo zakone sistemske i veoma značajne, oni koji se tiču neke određene branše. Međutim, ovih sedam zakona se zaista tiče svakog građanina ponaosob, zato sam razočarana načinom na koji teče ova rasprava sad u pojedinostima.
Pre neki dan je bila i rasprava u načelu. Očekivala sam od gospođe Kalanović, koja je bila ovlašćeni predstavnik Vlade, da nam obrazloži ove zakone u načelu. Dakle, najmanje što smo očekivali, to je da nam podrobno objasni svaki zakon. Ali, ne ono što mi imamo u obrazloženju, dakle, mi to možemo da pročitamo, da razumemo ili ne, ali to je trebalo malo jasnije i objasniti zbog građana Srbije. Njeno obrazloženje za svih sedam zakona je trajalo, čini mi se, tri minuta, a i tu se nije baš dalo razumeti koji zakon kakvu izmenu nosi.
Posle toga je bio poštovani moj prijatelj, gospodin Dulić, koji je ipak ministar za prostorno planiranje. Posle ministra Dulića je bio ministar Šijaković, ministar vera. Danas popodne dva sata smo diskutovali, nije bio nijedan ministar, pa je opet došao gospodin Dulić. Dakle, nemamo kvalitetnu raspravu.
Poslanici iz opozicije kao da razgovaraju sami sa sobom. Ovde, ne znam, osim što je sada gospodin Dulić objašnjavao oko Koridora 10, mi razgovaramo jedni s drugima, a mi smo i podnosili amandmane, i mi iz amandmana i vidimo šta koja poslanička grupa misli o tome. Prosto sam očekivala da će ovde biti malo ozbiljnija i kvalitetnija rasprava.
Kada već nisu napravljene kvalitetne analize o tome šta donosi jednostrana primena Prelaznog sporazuma, kada to nemate, onda obično gledate kakvo je iskustvo, ne samo po tom pitanju, nego i nekim drugim odlukama koje donosite, ako postoji, znači, gledate kakvo je iskustvo drugih zemalja.
Zato što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Prelazni trgovinski sporazum, koji i jeste na neki način njegov sastavni deo, to je instrument ili mehanizam koji je EU kreirala ili da kažem stvorila za zemlje Jugoistočne Evrope koje imaju ambicija ili su imale da postanu deo EU.
To tuđe iskustvo ne postoji. Zašto? Zato što, recimo, Rumunija i Bugarska kada su prolazile kroz ovu fazu, kroz primenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, oni ga nisu jednostrano primenjivali, kao što ćemo to mi. Oni su ga dvostrano primenjivali, pa je EU, koja je drugi potpisnik tog sporazuma ili ugovora, otvorila i svoje fondove, pa onda određene privredne grane, zahvaljujući tim fondovima nisu, da ne upotrebim neku reč, propale i nisu doživele nikakav stres ili traumu zato što im država primenjuje sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Znači, mi nemamo iskustvo, ne postoji dobra praksa, zato što se ovaj sporazum nikada u istoriji, dakle, otkako postoji EU, nije jednostrano primenjivao. Dakle, ako ne postoji dvostrana primena i ako EU ne ispuni svoje obaveze, drugim rečima otvori svoje fondove za određene privredne grane, onda smo mi u velikom problemu. Dakle, naša vlada tu ima jedinstven pristup.
Kada govorimo konkretno o članu 5, gde se za 21% povećava akciza na pivo, ali ne samo to, nego uopšte ovo povećavanje akciza, tu se polazi od prilično pogrešne logike. Govoriću o pivu, jer ono je jednostavna roba ili proizvod, da je pogrešno uverenje da ako vi povećate akcizu za 20%, da će vam i prihod u budžetu biti veći za 20%. Neće.
Zato što svaki odgovoran čovek ili građanin Srbije neće sada trošiti viši novca na kupovinu piva, on će trošiti isti iznos. A ostalo, radije će kupiti mleko, meso i ono što je mnogo važnije, od čega se živi, a neće kupovati više piva.
Dakle, trošiće se ista količina novca, ali će se zato prodavati manje piva. Kada se prodaje manje piva, opada potražnja. Ako se manje prodaje, onda će naše pivare i fabrike, u kojima rade srpski potrošači, oni će proizvoditi manje.
Čim se smanji proizvodnja, u najboljem slučaju će se smanjiti plata, a u najgorem slučaju, nadam se da će toga biti što je manje moguće, onda će se izgubiti radna mesta. Taj čovek kome se smanji plata ili ne daj bože izgubi radno mesto i primanja potpuno, onda će on manje da kupuje i ostalih roba na koje se plaća redovan porez. Tako da je ova logika potpuno pogrešna. To je točak, ali koji naša vlada vrti u potpuno pogrešnom pravcu.
Ozbiljne evropske države, kao što je Nemačka, razmišljaju potpuno suprotno. Oni idu na smanjenje akciza, idu na smanjenje PDV-a, pa kada se to smanji, onda se poveća potrošnja. Zašto?
Zato što su onda ti proizvodi jeftiniji, pa vi kada povećate potrošnju, vi povećavate proizvodnju i na taj način se mogu zapošljavati novi radnici, a neće se otpuštati.
Prosto apelujem i pozivam i predstavnika Vlade i Vladu da razmišljaju na jedan zdraviji način. Pokušajte vi da povećate potrošnju tako što ćete smanjiti poreze i tako što nećete povećavati PDV. Kad god je neki poslanik danas izgovorio reč PDV ovde i pozivao se na intervju koji je ministar Dragutinović, čini mi se, juče dala u "Novostima", da Vlada razmišlja o tome da podigne stopu PDV-a sa 18% na 19%, gospodin Iliće je, kao što i sad radi, vrteo glavom.
Neko od poslanika ga je pozvao da izađe, ali on, kao državni sekretar, nema tu mogućnost da izađe za govornicu i da nas razuveri, a onda nešto opet nije tu kako treba, jer možda je on lično protiv, ali gospođa Dragutinović je ministar finansija, on je državni sekretar u tom istom ministarstvu. Dakle, to je ilustracija da u jednom te istom ministarstvu dva stručnjaka za oblast finansija imaju drugačije viđenje priče oko PDV-a. Živi bili pa videli, videćemo šta će se desiti. Prijatno.