PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 16.01.2009.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

16.01.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
U odbranu ovog amandmana ću da krenem sa prozivanjem starijih gledalaca da se sete, do pre jedno 15-20 godina republičke administrativne takse, opštinske takse, pa i sudske takse bile su marke. Zalepe se na zahtev, na žalbu, tužbu i stoji ona nominalna vrednost. Moglo je da se kupi na trafikama. Iznosi su na početku bili stvarno skromni, a kasnije su se nešto malo povećavali. Kada su se počele povećavati sve te takse, postalo je iluzorno da se štampaju marke i krenulo se sa gotovinskim uplatama, odnosno uplatnica služi kao dokaz da je izvršena uplata takse.
Zašto sam počeo ovo izlaganje sa taksenim markama? Ne zbog Pere iz administrativnog odeljenja ili nekoga iz neke pisarnice, nego iz prostog razloga da ukažem da ta taksa, taksena marka je bilo sredstvo evidentiranja da je nešto ušlo u postupak kod državnog organa kao podnesak i to služi kao dokaz da je, pre nego što dođe do lica koje treba da reši po zahtevu, prošlo kroz pisarnicu, da je evidentirano i da je maltene zvanično otpočeo postupak.
Kako su se povećavali apetiti, tako je neko zaključio da i na tim taksama mogu da se zarade značajna sredstva za budžet Republike Srbije, lokalne samouprave itd. Onda se izgubio svaki smisao štampanja taksenih maraka, već se krenulo sa gotovinskim uplatama. Uplatnica je poslužila kao dokaz da je prethodna obaveza na neki način ispunjena.
Sada smo došli u situaciju da je predlagač zakona inovirao sam pojam taksene marke i takse, pa kaže da to treba da odgovara otprilike i troškovima rada državnog organa na obradi zahteva. Verovatno su ih prevarili ovi bankari koji pored one kamate računaju i troškove obrade zahteva. Pa kažu ako mogu banke da imaju troškove obrade zahteva, a što i mi koji radimo u državnoj upravi ne bi imali troškove obrade zahteva za izdavanje uverenja o državljanstvu. Onda je krenula ova suluda priča o iznosima.
To je važno da bi se shvatilo što kod nekog beznačajnog prihoda kako se promeni vlast, nije to krenulo od 2001, da se odmah razumemo, to je krenulo ranije, tako jačaju apetiti da se obezbede sredstva. Amandman gospođe Pop-Lazić je podnet na član 15, a tiče se člana 16. postojećeg Zakona o republičkim administrativnim taksama.
Inovacija, ako može da se kaže ili promena, jeste u tome što se maltene precizira jedan stav i postojeći član dograđuje nečim što je postojalo u saveznim propisima, a tiče se uplate diplomatsko-konzularnih taksi, kako u zemlji tako i u inostranstvu.
Ništa tu nema spektakularno novo, više bih rekao da se radi o pravno-tehničkoj promeni, jer neće postojati onaj zakon koji je donet na saveznom nivou, već će postojati samo ovaj republički, i tu je rečeno po kom kursu će da se obračuna iznos diplomatsko-konzularne takse ako se plaćanje vrši u zemlji prema tom odeljenju u inostranstvu, šta radi to odeljenje, kako prebacuje na račun Ministarstva spoljnih poslova i kako se sa računa Ministarstva spoljnih poslova, najkasnije u roku od 10 dana, ta sredstva prebacuju na propisani račun za uplatu ove vrste prihoda.
Zamolio bih pre svega poslanike da obrate pažnju na nešto što je danas objavljeno, a ima veze sa republičkim administrativnim taksama. Danas negde oko 13.30 časova obavljena je agencijska vest, kaže se - deficit budžeta Srbije u 2008. godini povećan je za skoro 9 milijardi dinara i iznosi 54,7 milijardi dinara, pokazuje završni račun Ministarstva finansija.
Mislim da nije precizno rečeno, nemoguće da postoji taj završni račun, verovatno je neka procena, ili je Ministarstvo finansija obavestilo Vladu prema raspoloživim podacima kako je to stanje ako se napravi presek sa 31.12.2008. godine.
Kako se to obrazlaže? Kaže ovako: prema završnom računu, prihodi države Srbije u prošloj godini su iznosili 649,2 milijarde dinara, umesto planiranih 650,1 milijarda, dok su rashodi dostigli 703,9 milijardi dinara, iako je bilo predviđeno da iznose 695,9 milijardi.
Podsetimo, Vlada Srbije je prvobitno planirala da deficit budžeta bude 40,9 milijardi dinara, ali je on rebalansom budžeta u oktobru prošle godine povećan na 45,8 milijardi dinara. I pored toga, godina je završena sa deficitom od čak 54,7 milijardi dinara. Osnovni razlog za ovako veliko povećanje deficita leži u povećanju rashoda koji su bili 7,9 milijardi dinara veći od planiranih, a samo delimično i u smanjenju prihoda, čiji manjak iznosi nešto manje od milijardu dinara.
Gospodo narodni poslanici, vi koji ste prisutni u sali, vi koji niste prisutni, naročito građani Republike Srbije, da protumačim ovu agencijsku vest. Narodna skupština je preko zakona o budžetu za 2008. godinu i rebalansa odredila da Republika Srbija može u 2008. godini da potroši 649,2 milijarde. Potrošeno je 703,9 milijardi. Oni nisu imali ovlašćenje Narodne skupštine da troše više nego što im je Zakonom o rebalansu odobreno. To više je 9 milijardi.
Molim vas, svi mi u Narodnoj skupštini imamo obavezu, jer ovo ako je tačno, a s obzirom da je B 92 izvor podataka, onda sam apsolutno siguran da je to tačno, onda Mirko Cvetković mora u ponedeljak da dođe ovde i da podnese ostavku. Krenuo je? Ako je krenuo, kažite mu što pre neka stigne, jer ako je ova agencijska vest tačna onda je neko u Vladi izvršio najteže moguće krivično delo.
Molim vas, ne mogu to da tvrdim na bazi agencijske vesti, ali kada bi kojim slučajem imali osposobljenu Državnu revizorsku instituciju ona bi proverila ovo priznanje Vlade Republike Srbije. Građani, oni su više u 2008. godini potrošili nego što je zakonom njima dozvoljeno.
Odakle su to našli višak? Gde su se zadužili? Da li su dobili od nas odobrenje da se zaduže? Nisu. Nisu dobili odobrenje, zadužili su se, stvorili su relativno trajnu obavezu prema građanima Republike Srbije. Oni se zadužili, oni potrošili, a vi što pratite prenos treba da vraćate i zato se i dižu republičke administrativne takse, zato se dižu akcize, zato se oslobađaju carine, jer se čeka u ovo vreme odluka borda direktora MMF da li je 530 miliona dolara odobreno kredita Republici Srbiji za 2009. godinu.
Ova vlada je opasnost po finansijski sistem i ekonomsku perspektivu Republike Srbije. Ako je ova agencijska vest tačna, oni priznaju da su izvršili krivično delo, zadužili su svakog građanina Republike Srbije, a da nisu za ta zaduženja dobili odobrenje Narodne skupštine. Prekršili su zakon kao kolektivitet.
Da vas podsetim, Vojislav Šešelj je zbog toga što je kao potpredsednik Vlade za ekonomska pitanja, zato što je potpisao jednu odluku koja je doneta na Vladi, dobio krivičnu prijavu od vas, jer su se sredstva odvojenih za zemljotres, koja nisu bila utrošena, hitno prebacila za sanaciju poplava 1999. godine, Jagodina i sva ona mesta.
Šta bi sad trebalo da se uradi u ovoj situaciji? Da li da ih besimo sve? Da li da ih vešamo? Šta da radimo? Pokazali su da njih uopšte ne interesuje Narodna skupština, zato i ne ulaze ovde.
Istovremeno imamo poziv da se milion i 250 hiljada evra daje nekome ko će da okrene 91-91, i sve troškove snosi država, i kursne razlike, i porez. Čak su rekli da će i porez da plate na prihode koje bi dali licenciranim i nelicenciranim potkazivačima.
Na Kosovu i Metohiji pravi se spomenik teroristima. EU je proglasila dan genocida. Izmenjena je optužnica protiv Radovana Karadžića, gde se kompletno cela Srbija i svaki Srbin gura u četiri udružena zločinačka poduhvata. Oslobađaju se carina, uništava se sve.
Gde su naše devizne rezerve? Kolika kamate je propisana i kolika se prima po osnovu tih depozita? Neke procene, čitate novine šta kažu, 600 miliona evra je država izgubila. Ne bavim se istraživanjima, samo čitam.
Istovremeno imamo i situaciju da je jedan zumbul požurio septembra prošle godine da što pre dobije dozvolu da bi mogao da upravlja čamcem, jer je taksa skočila na 530 dinara, pa se sad zbog njega pravi nova serija "Bela lađa".
Oće čovek da vozi belu lađu jer je ''uvređen i iznenađen''. Svi imaju jahte, pa hajde i on da ima jahtu, otišao u Pančevo kod Gvozdenovića da mu otkuca dozvolu da vozi belu lađu.
Nećemo da se zabavljamo sa belom lađom, uvređenim i iznenađenim, nećemo da postavljamo pitanje da li postoji odluka za vožnju brodova i čamaca, nećemo ni da tražimo da se utvrdi da li je taj Gvozdenović nešto napravio u Kapetaniji Pančevo, nećemo ništa to da radimo, ali tražimo odgovor od Vlade Republike Srbije, s obzirom da nikako ne možemo da dobijemo završne račune budžeta Republike Srbije već 7-8 godina. Evo, B 92, rekao sam da je B 92 dobra televizija, kaže - deficit budžeta 9 milijardi dinara. Molim vas, obavestite Cvetkovića neka krene da nas obavesti da Vlada više ne postoji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi po ovom amandmanu?
Gospodin Obradović. Izvolite.

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem, gospođo predsednice. Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, raspravljamo o setu zakona  koji su izuzetno važni da bi se time kompletirao, na osnovu Zakona o budžetskom sistemu, budžet Republike Srbije za 2009. godinu. Mi smo imali budžet za 2008. godinu i u oktobru nam je dostavljen rebalans tog budžeta. Tad smo imali ozbiljne primedbe na projekcije koje su napravljene. Pretpostavili smo da dobar deo onoga što je planirano budžetom, odnosno rebalansom budžeta za 2008. neće biti realizovano.
Rebalans je usvojen negde početkom novembra, prvog ili drugom novembra, da bi polovinom decembra, uz obrazloženje da budžet kasni zato što se čekaju projekcije, zato što je potrebno da napravimo što je moguće bolji budžet, zato što se čekao aranžman sa MMF-om, dobili smo u skupštinsku proceduru Predlog budžeta za 2009. godinu.
Za tih mesec i po dana, otkada je usvojen rebalans do kada nam je stigao budžet, Vlada je predložila da će prihodi biti smanjeni za 200 miliona evra. Rebalansom je bilo predviđeno da će oni biti 650 milijardi, a kad je stigao budžet već je korigovano i rečeno je da neće biti toliko, nego će biti 200 miliona evra manje.
Danas su objavljeni zvanični podaci, Ministarstvo finansija je izašlo sa podacima o ukupnim prihodima. Koliko je situacija alarmantna govori podatak da je, u odnosu na nešto što smo raspravljali ovde pre samo desetak dana, novih 200 miliona evra manje.
Kada smo pričali o suštinskim problemima koji nas čekaju u ovoj godini, to su problemi da su predviđana jako loša i da nešto što se predvidi u roku od 15 dana ili mesec dana bude demantovano. Tada smo upozorili da nije realno da Srbija ima rast bruto društvenog proizvoda 3,5%, da nije realno da će pad izvoza biti svega oko 5% i da nije realno da će pad uvoza biti svega oko 5%. Bilo bi dobro da je tako, bilo bi dobro za građane Srbije, međutim nije tako.
Ovi podaci nas sada potpuno uveravaju da je guverner Jelašić u pravu kada kaže da nas vrlo brzo očekuje rebalans, da je većina ministara u pravu kada kaže da nas očekuje rebalans i onda je veliko pitanje zašto, bar da ono što smo pričali pre samo 15 dana nije uvaženo, zašto nismo uključili u predlog budžeta sve te stvari zašto ne bismo pomogli građanima Srbije.
U vreme dok traje ova rasprava u Vašingtonu, u sedištu MMF-a, pred bordom direktora ministar finansija i guverner dogovaraju stend-baj aranžman sa MMF-om. Direktor MMF je juče izašao sa procenama da njihove procene za svetsku ekonomiju nisu realne. Oni su korigovali procene krajem novembra, već sada kažu da će to biti mnogo gore.
Imamo podataka i prema onome što vidimo da je drastično pao izvoz, da se uvoz smanjuje za preko 10%, potpuno je jasno da ništa od makroekonomskih pretpostavki neće biti realizovano. To znači da će prihodi biti značajno manji, to znači da moramo da krešemo izdatke i to znači da moramo mnogo ozbiljnije da pristupimo planiranju i da mnogo ozbiljnije vidimo šta nas čeka sledeće godine.
To da li će se povećati PDV sa 18 na 20% je drastična stvar za građane Srbije, ali sve to zajedno sa ovakvim planiranjem može da dovede do ozbiljnog urušavanja finansijskog sistema.
Mi danas imamo podatke Ministarstva finansija. Pre samo dve nedelje ministarka finansija nas je ubeđivala da će to biti nešto potpuno drugačije, iako je sve te podatke imala pred sobom. Greške za svega dve nedelje je 200 miliona evra.
Prema tome, vrlo brzo ćemo mi ovde raspravljati o efektima krize, o merama koje treba da preduzmemo i vrlo brzo ćemo na dnevnom redu imati rebalans budžeta, a onda će i izgled svih ovih zakona o kojima sada raspravljamo imati potpuno drugačiji smisao.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 16. amandman je podnela poslanik Marina Raguš.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Reč ima gospođa Raguš.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, 16. član ovog zakona glasi - takse u Republici Srbiji se uplaćuju na propisani uplatni račun javnih prihoda. Takseni obveznici sa sedištem, odnosno prebivalištem-boravištem u Republici Srbiji, koji se iz Republike Srbije obraćaju diplomatsko-konzularnim predsedništvima, konzularnu taksu u propisanom iznosu uplaćuju u dinarima, preračunatu po zvaničnom srednjem kursu dinara u odnosu na evro koji važi na dan uplate takse, na račun iz stava jedan ovog člana.
Prihod od taksi propisanih ovim zakonom pripada budžet Republike Srbije. Sredstva od taksi propisanih ovim zakonom uplaćenih na devizni račun DKP prenosi DKP na račun Ministarstva nadležnog za spoljne poslove. Sredstva od taksi iz stava 4. ovog člana Ministarstvo nadležno za spoljne poslove prenosi sa svog računa na račun iz stava 1. ovog člana. Prenos sredstava iz stava 4. i 5. ovog člana na račun iz stava 1. ovog člana vrši se u roku od 10 dana po isteku meseca u kome je taksa naplaćena.
S namerom sam pročitala član 16, za koji SRS smatra da bi, kao u ostalom i svi članovi prema amandmanima koje je podneo poslanički klub SRS, trebalo da se briše. Ono što nije bilo iznenađujuće, ali zaista predstavlja izvestan cinizam, jeste i obrazloženje Vlade koje glasi ovako - Amandman se ne prihvata iz razloga što članom 16. Predloga zakona nije predložene povećanje republičkih administrativnih taksi, kako je u obrazloženju amandmana navedeno, već uređivanje ovlašćenja šefovima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije u inostranstvu, da rešenjem odlučuju o povraćaju naplaćene konzularne takse.
Ono što bih volela da prisutni ministar, ukoliko naravno nađe za shodno i eventualno vidi materijala da odgovori, odgovori je kako Vlada smatra da neće doći do povećanja takse ako alineja 2. člana 16. kaže - Takseni obveznici sa sedištem, odnosno prebivalištem tj. boravištem u Republici Srbiji, koji se iz Republike Srbije obraćaju diplomatsko-konzularnim predstavništvima, konzularnu taksu u propisanom iznosu uplaćuju u dinarima, preračunatu po zvaničnom srednjem kursu dinara u odnosu na evro koji važi na dan uplate takse na račun iz stava 1. ovog člana.
Ono što mi očekujemo, naravno ne radujemo se tome, jeste prema bilo kojoj metodologiji da proračunavate da će stepen inflacije premašiti dve cifre, da će kurs evra biti zapanjujuće visok. I sada Narodna banka Srbije naravno da ima problema pokušavajući da targetira inflaciju, da obuzda kurs evra. Nije nam jasno kako mislite da će ove takse imati ko da plati, u situaciji kada Srbija direktno sasvim sigurno klizi u recesiju.
Ono što je takođe vrlo značajno, a može da bude i obrazloženje za ovaj amandman, a i svaki sličan amandman kada je reč o onim zakonskim paketima koji bi trebali da napune kasu državnu i da pokušaju da zapravo očuvaju socijalni mir jeste sledeće. Istraživački tim SRS poslednjih mesec dana pokušava da shvati šta je to što se našlo na putu strankama koje su činile nekadašnji DOS, a zapravo su preuzele sve poluge moći i državni aparat 5. oktobra 2000. godine, a da nisu provele konkretne radikalne reforme u bilo kojoj oblasti života u Srbiji.
Na kraju, to je onaj mandat, to su ona predizborna obećanja na osnovu kojih ste vi dobili poverenje građana da oborite totalitarni, autoritarni režim Slobodana Miloševića i učinite da Srbija bude zemlja dostojna života za svakog pojedinca.
Mi smo zapravo došli do određenih značajnih podataka. Radi se o dokumentu Svetske banke. Kada uđete na sajt Svetske banke, zapravo, nažalost samo u formi engleskog jezika vi možete da pronađete vrlo precizno evidentirano i izanalizirano koliko se para kroz formu donacija ulilo u Srbiju. Ono što mi nismo uspeli nikada da saznamo - gde su te pare koje je velika Evropska zajednica, odnosno Međunarodna zajednica ulila bespovratno u Srbiju, zapravo otišle? Koji su projekti, ko je učestvovao u projektima, koje su reforme napravljene?
Ono što mi možemo da čujemo jeste da gospodin Dinkić kaže - da je nasledio upravu koja je iznosila 8.000 zaposlenih, a da sada ima 28.000. Takođe, možemo da saznamo iz tog dokumenta Svetske banke - da u celokupnoj javnoj potrošnji, uprava i društvena preduzeća imaju 250.000 zaposlenih, što konkretno znači 10% svih zaposlenih u Srbiji. Ono što jeste preporuka da se taj broj javne potrošnje smanji na 40.000 u narednih nekoliko godina, mi to saznajemo iz dokumenta Svetske banke.
Takođe jeste problem, a mi nikada nismo uspeli da saznamo, sledeći set podataka. Dakle, mi smo i pre 2000. godine imali konkretne podatke koliko se uliva novca, uslovno rečeno, u demokratske strukture koje bi trebalo da potpomognu reformu društva i na kraju promenu vlasti. Nećemo se baviti time.
Vrlo je značajno, a svedoči ovaj dokument, kaže se ovako: "Donatorska konferencija juna 2001. godine, program ekonomskog oporavka i tranzicije, na kojoj je prikupljeno 1,3 milijarde dolara za podršku prve faze programa". Dalje se kaže: "Svetska banka i Evropska komisija su dakle održale dve glavne donatorske konferencije, druga je bila 2003. godine, u cilju podrške Srbije u njenim razvojnim naporima i Srbija je priznala 4,1 milijardu evra kroz međunarodnu pomoć između 2000. i 2007. godine.
Cilj Vlade jeste da mobiliše oko 400 miliona evra godišnje kroz eksterno finansiranje dok ne postane članica EU, dakle ona očekuje da će polovinu dobiti u donacijama, a polovinu u pozajmicama i kreditima. Četiri najveća donatora srpske Vlade su: SAD, Italija, Nemačka i Švedska".
Ovo su dakle početni podaci, a vreme me neće dozvoliti da analiziramo sve podatke u periodu od 2000. do 2007. godine. Mi smo, istraživački tim SRS, vrlo precizno prikupili - koje državne organizacije, koji resori, koji fakulteti, koje državne institucije, koje paradržavne institucije su dobile pozajmice, donacije; ko je uplatio izvesna sredstva - to je u procesu analize od strane SRS.
S obzirom da nas vrlo brzo čeka rebalans budžeta mi ćemo ne vama, ali građanima Srbije da pokažemo - da je država Srbija u klimi, dakle izvan sankcija, izvan ratova, uz svesrdnu podršku Evrope, dakle najrazvijenijih evropskih i svetskih zemalja, uradila sledeće.
Dakle, privatizacione fondove, investicije je potrošila na kupovinu socijalnog mira i još po nešto. To "još po nešto" ćemo mi vrlo konkretno, sa podacima kojima ne raspolaže SRS, nego za koje smo se potrudili da prevedemo, da izađe pred sve vas, a onda će tražiti direktnu i konkretnu odgovornost svih članova Vlade.
Mi smo vrlo svesni da niko ne može da predvidi razmere svetske finansijske krize i kako će sa na Srbiju, na malu Srbiju, nerazvijenu Srbiju, odraziti slom svih međunarodnih finansijskih institucija, da ono što je nastalo u Bretonvudsu, apsolutno više ne postoji.
Ono što bi trebalo da nastane ovde, da nikada zapravo nije ni targetirano kao cilj ili strateški plan u nekom mandatnom periodu, a da su se reforme sistema odlagale zato što ste naprosto pokušavali da obezbedite mandat i političku samovolju, a ne zato što ste ušli u ozbiljne reforme, jer samim tim javna potrošnja ne bi iznosila toliko i mi ne bi sada bili u problemima.
Za ovo o čemu govorim nije samo perspektiva SRS, takođe govori i govor guvernera gospodina Radovana Jelašića na sednici Skupštine Privredne komore Srbije posvećenoj novim izazovima u ekonomiji u 2009. godini u svetlu svetske finansijske krize. Da vas podsetim, to je bio 23. decembar 2008. godine, gde je između ostalog, kada govorim o makro nivou, gospodin Jelašić kaže: "Dok sve razvijene zemlje, pre svega one koje su poslednjih nekoliko decenija, sprovodile restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku, proteklih nekoliko meseci sprovode relaksaciju neviđenih razmera. Budžetski deficit Amerike će biti na primer oko 15% za tekuću budžetsku godinu.
Srbija, kao ni mnoge druge zemlje u regionu, ne može da parira sličnim merama iz nekoliko razloga - Srbija je u dobrim vremenima imala visok budžetski deficit, pa je novac iz privatizacije pre svega potrošen, tj. nisu stvorene rezerve za izazovna vremena kakva su sadašnja.
Svaki dodatni dinar koji se u budžetu stvarao poslednjih nekoliko godina je prvo trošen za plate, penzije, materijalne troškove i slično, a posle toga eventualno za investicije.
SRS se zaista nada da vi koji ste vlasni da odgovorite na ono što su za nas opravdani strahovi i opravdane dileme, zato što pokušavamo da zaista osmislimo i razumemo na koji način ćemo pokušati svi zajedno da prevaziđemo krizu, jer uskoro u državi Srbiji neće postojati porodica koja neće biti dotaknuta krizom.
Mnogi će ostati bez posla, mnogima će biti oduzeti stanovi zato što neće moći da isplate rate kredita. Problem krize biće problem svih nas, kako vas koji nemate izgovor da niste znali, jer ste ušli u vlast i preuzeli za sobom odgovornost, tako i nas.
Dakle, ono što ćemo u narednom periodu, na osnovu vrlo stručne analize, pokušati da uradimo jeste - da dođemo do konkretnog odgovora ko je odgovoran i ko je kriv što se glad i nezaposlenost na velika otvorena vrata uvlače u Srbiju, a ništa nismo uradili da ponudimo drugo konkretno rešenje?
Da se razumemo, posao opozicije nije da predlaže, već upravo ovo: da analizira, strepi, kritikuje, s jednim ciljem, kao i svi vi - da građanin Srbije živi životom dostojnim čoveka.
Kada budemo izašli sa tim podacima, onda očekujemo od vas kvalifikovani odgovor - šta se to isprečilo na putu reformske, demokratske vlasti da ne provede jednu jedinu reformu na osnovu projekta za koji je dobila izvestan finansijski okvir koji taj projekat predviđa i planira da podrži? Dakle, mi ćemo tražiti direktnu odgovornost, jer ste vi, kako ste nasledili obaveze, imate i određenu odgovornost i određena prava pred sve građane države Srbije.
Ono što takođe jeste izvesno, a što ste takođe propustili, zbog toga takođe mi nismo srećni, a možda mi sada pričamo nešto što nije istinito ili nije utemeljeno na osnovu određenih argumenata, ali dopustićete - nismo imali priliku da vidimo ovde srpsku Vladu, koja je u periodu svetske finansijske krize izašla i rekla: situacija je takva, evo plana.
Mi želimo da provedemo to na ovaj i ovaj način. Mi ne znamo koji je plan, ne znamo šta je metodologija. Jedini način, gospodo ministri, jeste da se mi informišemo na osnovu sredstava javnog informisanja i tako što ćemo individualno tragati po zvaničnim sajtovima zvaničnih institucija i pokušati da razumemo celokupnost situacije i na koji način druge ozbiljne zemlje koje su to već uradile i imale vanredno zasedanje sa jednom jedinom temom: kako prebroditi nastupajuću krizu.
Mi to u državi Srbiji, koja ne može da parira nijednoj zemlji čak u regionu, nismo imali, a imali smo primere da su menadžeri, jer Vlada jeste menadžer, menadžeri onog društva koji rade za velike firme samoinicijativno, shodno svom profesionalnom i ljudskom moralu se odricali od svoje naknade, zato što žive u zemlji u kojoj svaki treći građanin ostaje bez posla, a ostati bez posla jednako je strahu koji je sada gori od smrti, jer tog momenta ostajete bez svega, bez stana, bez svega onog što vas kreditira da imitirate život dostojan čoveku.
Vi nas očekujete sa preciznom analizom, a mi vas i te kako očekujemo ovde sa kvalifikovanim i preciznim odgovorima.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Šormaz ima reč o amandmanu.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, želim da podržim amandman uvažene koleginice Raguš, zato što on, kao i većina amandmana koje je opozicija podnela, u stvari pokazuje to da, ono što govorimo već danima ovde, Vlada Republike Srbije ova, ovakva kakva je, kako je pravljena, kako je dogovarana, naravno da bolje ne može ni da radi.
U suštini ne samo da ne radi dobro za Republiku Srbiju, za državu Srbiju i za građane Srbije, nego i čini toliku štetu da ko god sledeći dođe na vlast posle njih imaće ogromnih problema da reši tu situaciju i da pomogne Srbiji. Srbija je naša zemlja, Srbija je moja zemlja i kakav bih bio čovek ako ne bih učinio sve što mogu da pomognem Srbiji.
U ovom trenutku, kao narodni poslanik i kao član DSS, mogu da kažem da je jedino odgovorno ponašanje, dobro bi bilo da možemo drugačije, da možemo zajedno da pokušamo da pomognemo Srbiji, ali upravo vi koji ste na vlasti radite suprotno, jedino što u ovom trenutku mogu da kažem je da ovu vlast treba što pre ispratiti zbog ovakvog seta zakona koji su nam dali i zbog predloga budžeta koji smo usvojili.
Ovo je sve suprotno od onoga što je trebalo raditi. Dobili smo i ove informacije koje su malopre kolege Radojko Obradović i Krasić rekli vezano za ono što je Ministarstvo finansija očigledno objavilo i agencijski preneto u Srbiji. Mi smo upozoravali kada su bile rasprave i o rebalansu budžeta i o budžetu da je nerealno skrojen i da neće biti tako.
Ova vlast ulazi iz grške u grešku. Već nekoliko puta to sam rekao. Recimo, to što je samo zarad punjenja budžeta, a to nije sve što se tiče ekonomske politike jedne zemlje, samo zarad punjenja budžeta, pokušaja da se bolje napuni, na primer privilegovala one firme, ona pravna lica, one kompanije, preduzetnike koji nisu redovno ispunjavali svoje obaveze, pre svega, prema svojim zaposlenima, u vidu isplaćivanja za socijalno, penziono, zdravstveno osiguranje, tako što im je Predlogom zakona obećala brisanje kamate.
Mi smo i tada, ako se isplate dugovi koji su bili do kraja 2008. godine, ajde što smo mi kao opozicija, nego su i privrednici upozoravali da je to loša mera, da je to mera koja će dovesti do suprotnog efekta. I dovela je do suprotnog efekta, jer i oni koji su bili redovne platiše, koji su radili u skladu sa zakonom do tada su jednostavno rekli - što bih to sada nastavio da radim, otpisaće mi 2009. godine kamatu, daj da taj novac uložimo u nešto drugo u ovoj situaciji.
To je bila velika greška, to se nije smelo uraditi i na takav način se ne pomaže srpskoj privredi. Kao i ovo povećanje administrativnih taksi, akciza, svega ostalog što smo govorili, a suprotno smanjenje određenih carinskih stopa kojima Srbija u ovoj situaciji praktično finansijski i ekonomski pomaže EU.
Od obećanja da ćemo imati pristup evropskim fondovima, bržem putu EU, što su građani poverovali i na kraju boljem životu, 200.000 novih radnih mesta, ispostavilo se da nema ništa, da je sve obrnuto.
Ni ovo što sada radimo, najnovije dodvoravanje praktično sa jednostranom primenom trgovinskog sporazuma, neće ubrzati put Srbije ka EU, voleo bih da hoće, ali neće i samo će naneti Srbiji štetu u 2009. godini, i to veću od ovih predviđenih 260 i nešto miliona evra, jer će ona dovesti do mnogo drugih problema takođe.
U suštini privileguju i te odluke oko carinskih stopa. Kome pomažu? Opet onima koji imaju novac, ponavljam treći put za ovom govornicom. Onaj ko ima 18.000 evra da kupi neki skroman automobil, koji nam dolazi iz EU, taj ima i 20.000 evra da ga kupi, ali 95% građana Srbije nema ni 18.000, ni 20.000 evra da kupi taj automobil. Kome mi u principu na ovaj način pomažemo? Zašto to radimo? Neće nam sigurno doprineti, živi bili pa videli, da ove godine ubrzano idemo ka EU. Uostalom, ljudi imaju toliko problema i oni sami zbog ove svetske ekonomske krize nemaju baš toliko vremena da se bave i nama.
Sami ste obećavali i to u predizbornoj kampanji, što vam je naravno običaj, obećali ste, mislim da je bio datum 29. april, i potpisali Kolektivni sporazum sa sindikatima. To vam je bilo potrebno zbog 11. maja, slikali ste se tamo, bio je i predsednik Tadić tamo. Rekli su meni konkretno - ima prisutnih i iz vladajuće većine, pa mi smo zvali tada i vas, što niste došli. Pa baš zato da ne bismo ispali manipulanti, da se slikamo pored sindikata i da im nešto obećavamo u vreme predizborne kampanje, zato nismo došli, koliko god da je moglo da bude politički profitabilno to.
Ali, ajde to što se desilo, onda ste im ne samo obećali, nego i potpisali prošireno dejstvo tog istog kolektivnog ugovora. Šta se desilo posle toga? Tih dana ne možete reći da niste znali. Žarković vam je u ''Vremenu'' napisao - tih dana dok ste vi to potpisivali, brokeri su se u Njujorku bacali sa zgrade, izvršavali samoubistvo.
Nemoguće da niste znali za svetsku ekonomsku krizu. Hajde što smo vam mi pričali u septembru i oktobru da nadire svetska ekonomska kriza u Srbiju, ali kako u novembru niste znali da nadire kriza u Srbiju? Nekoliko dana posle toga ne može da se primeni i onda nova napetost, nove rasprave, novi problemi.
Sve ovo što činite nije dobro. Ono što treba da se uradi je da ova država postane jeftinija građanima, da se ne pozivaju samo penzioneri da štede, građani da štede, da stavljaju rashlađene šerpe u frižider da ne bi trošili previše struju, a ne vrele, i sve takve gluposti koje čujemo preko elektronskih medija od pojedinih činovnika, pa i ministara u Vladi.
Potrebno je da štedimo na pravi način, potrebno je da najveću vladu, ako već pričate o rekonstrukciji vlade, sa 27 kabineta svedemo na 15, potrebno je da se oslobodite svih onih savetnika, stotinu savetnika koje ste doveli u Vladu i koje skupo plaćate, potrebno je da se što pre je moguće nastavi privatizacija, ni to ne govorite da je stala, doneli ste u oktobru na Vladi uredbu.
To je neviđeno. Privrednici se smeju, sad kad idu u Agenciju za privatizaciju ne mogu da veruju kakvu ste uredbu doneli. Doneli ste uredbu kojom se državni kapital u određenom preduzeću, može imati mešoviti, društveni i državni kapital, u određenom preduzeću, plaća odjednom, to je termin koji koristite - odjednom - ne odmah, ne u tom i tom roku, ne u celom iznosu, nego se plaća odjednom.
Svi znaju da je to čak i zaustavilo i usporilo proces privatizacije, i to opet zbog punjenja budžeta. Nema više ni onoga što je bilo odloženo na šest rata, u šest godina, privatizacija da može, i to ste ukinuli. Pravite probleme na svakom mogućem koraku.
Takse treba smanjiti, administrativne takse, PDV treba smanjiti, ne povećavati, treba ga smanjiti na 15%. To je prava mera. To je mera koja bi psihološki značila za privrednike u Srbiji, sigurno bi bila bolja naplata tog istog PDV, jer ovde je problem naplata i ako ga povećate neće biti većeg ulaska u PDV, jer će se smanjiti procenat naplate.
Treba ga smanjiti da bi bila veća naplata da bi ste debalansirali firme i preduzeća, da ne bi morali da otpuštaju radnike zbog tih povećanih troškova, manjeg profita, zbog toga što, kao što vidimo po svim podacima, privreda je u problemima.
Ako se zna da je poljoprivreda ta koja nam još uvek donosi najviše, onda treba tu istu poljoprivredu subvencionisati. Predvidite to u budžetu, dajte taj rebalans što pre, da takve stvari odradimo. Subvencije u poljoprivredu, smanjite PDV.
Šta je sa novcem za pomoć privredi? Vidimo po novinama, počela svađa tajkuna - ko će koliko od toga da dobije. Držali ste sastanak s njima iza zatvorenih vrata, na koji način taj novac da se raspodeli, a u stvari je pitanje da li će ga i biti, jer kao što vidimo, to punjenje budžeta ne ide na predviđen način.
Drugim rečima, ako nastavite ovako da radite, nažalost, Srbiji se ne piše dobro. Ponavljam još jednom, bez obzira na opšti politički konsenzus da je Srbiji mesto u EU, izuzetno je pogrešno u ovom trenutku da primenjujemo jednostrano trgovinski sporazum sa EU, jer će on Srbiju previše koštati, a ko zna kada će Srbija od toga imati neku korist.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi po ovom amandmanu? (Ne)
Na član 17. amandman je podneo poslanik Paja Momčilov.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Gospodin Momčilov želi reč, izvolite.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovano predsedništvo, ispred SRS uložio sam amandman na član 17. zakona o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama.
Predložio sam, kao i sve ostale moje stranačke kolege, da se ovaj član briše. Obrazloženje našeg ovlašćenog predstavnika, gospođice Lidije Jocić, vam je već dobro poznato, da smo uložili istovetne amandmane na sve članove ovog zakona, smatrajući da on apsolutno nije dobar i da ga ne treba usvajati u celini.
Zašto mi to smatramo tako? Pokušaću da vas ubedim, sve ovde, pa da pođemo prvo od Srbije, naše zemlje u kojoj živimo. Srbija je zemlja od oko 7,7 miliona stanovnika po nekim najnovijim statističkim podacima. Od toga, opet prema zvaničnim državnim podacima, 2,5 miliona je zaposlenih, od toga 1,4 miliona kod poslodavaca u državnoj službi i privatnim kompanijama, 570 hiljada su preduzetnici, a 500 hiljada je poljoprivrednika. Znate u kakvim okolnostima danas žive i rade naši poljoprivrednici.
Imamo, po zvaničnim državnim podacima, oko 733 hiljade nezaposlenih. To je najnovija nomenklatura koja je usklađena sa evropskim propisima. Po nekim drugim pokazateljima brojke bi možda bile i drugačije.
Imamo 1,6 miliona penzionera. Ako pogledamo sa koliko materijalnih sredstava raspolažu naši građani i ako uzmemo prosečni lični dohodak, vidimo da on danas iznosi oko 30 hiljada. Znate kakve su cene, znate kako se s tim može živeti, a s druge strane, ako vidimo koliko iznosi prosečna penzija, onda znamo da je ona oko 15 hiljada i onda opet isto tako možemo da znamo kako se s tim sredstvima danas može solidno, loše ili dobro živeti.
Ono što su poslanici SRS, kada smo imali raspravu o budžetu, ukazivali, treba valjda ponoviti još jednom. Pre nego što skrenem na one stvari koje su dobro poznate i koje, mislim, treba uvek ponavljati da bi potpuno bile jasne, ne sme da se taj teret popunjavanja budžetskih praznina prenese samo na leđa naših građana.
Smatramo da u nastupajućoj teškoj ekonomskoj krizi koja će nas zadesiti, ta raspodela mora biti pravedna i upravo zbog toga smatramo da takse ne treba povišavati.
Jasno nam je da država mora imati svoje izvorne prihode, da administrativne takse to sigurno predstavljaju i smatramo da u ovom momentu one cifre koje su do sada morale da se izdvajaju mogu da ostanu, ali nikako nema prostora da se one povećavaju.
Govorili smo da je neravnomerna ta raspodela opterećenja u našoj državi. Videli smo da smo mi tako u Skupštini bili, tim budžetom, na neki način štedljivi, pa smo manja sredstva opredelili budžetom za poslove Skupštine, ali Vlada, izvršna vlast nije.
To je jedna od najskupljih i najvećih vlada, to je jedna vlada koja ima 26 ministara, koja ima preko 150 državnih sekretara i to je bruka i sramota. Bila je prvo cifra 100, pa kad su prebrojali došli su i do 150. Gospodin ministar, koji je u Vladi, ne zna ni koliko ima državnih ministara, ali to nije čudno.
Vi se ponašate kao feudi, vaša ministarstva. Blage veze nemate šta jedno ministarstvo čini, šta drugo smišlja, a šta treće radi. Evo jednog primera iz zdravstva, da vas ubedim, jer vidim da ste nepoverljivi.
Ministarstvo prosvete izda, pravim digresiju, ali vi ste me ponukali na to, dozvolu privatnom medicinskom fakultetu i on počne da radi, radi normalno. Međutim, Ministarstvo zdravlja ne da da se na četvrtoj godini studentima omogući da praktično vežbaju u zdravstvenim ustanovama u Beogradu.
Takva ste vi Vlada. Jedno ministarstvo daje dozvole, drugo ne daje i ko trpi? Trpe deca, budući medicinari, kojima vi vašim ovakvim feudalnim načinom organizaciji ministarstava, Vlade, onemogućujete egzistenciju i normalnu profesionalnu karijeru. Takva ste vi Vlada, što se toga tiče.
Kada smo gledali troškove predsednika države videli smo da su oni uvećani. Videli smo koliko troše potpredsednici, o to je već pozamašna suma, da ne ponavljam. Dva, šest miliona evra odlazi na kabinete potpredsednika, gospodine državni savetniče, a vi to proverite, pa kažite da nije tačno. Da ne govorimo da će kabinet predsednika Vlade malo više para dobiti nego prošle godine.
Kako onda možemo da govorimo da će svi da štede? Ako će svi da štede onda svi treba manje iznose suma iz budžeta da dobiju u narednoj godini, za koju procenjujemo da će biti jako teška. Ne. Za nekoga će biti stezanja kaiša, a za nekoga neće. Građani će sigurno to imati preko vaših akciza i predloga tih akciza, i preko povećanja taksi. To je sasvim nesporno.
Naravno, zamerali smo vam što sredstva niste usmerili pravilno, ka poljoprivredi koju je trebalo subvencionirati u ovako teškim prilikama. Da opet ne objašnjavam zašto, a onda posebno insistiranje na štetnoj i ekonomski potpuno dubioznoj teoriji da treba sprovoditi sporazum o trgovini sa EU.
Izračunati su gubici od 300 miliona evra i to je ono što nas sigurno čeka. Kada već na tako loš način projektujete jedan budžet, onda ćete se poslužiti bogami i taksama da te rupe pokušate da zapušite.
Nećete uspeti. Čeka vas rebalans budžeta i to je sasvim jasno. Videćemo šta će se sve događati.
Jasno je nama da situacija nije laka, da nije ni Vladi lako, razumemo to. Jasno nam je da svetske neprilike će se i nas dotaći teško, i kada vas neprincipijelno kritikujemo vođeni smo samo jednom idejom, da pokušamo da u ovako datoj situaciji ipak ukažemo na neke nepravilnosti koje bi se mogle ispraviti, a da s druge strane opet kažemo i načine na koje se ta situacija može popraviti.
Da ne bi to bila samo kritika paušalna, ovo ne valja, pa ovo neće biti, pa ovo niste dobro uradili, šta bi mi uradili, koji su naši predlozi, uhvatiću se samo jednog problema, za koji smatram da je važan, a to je eliminacija korupcije u državi Srbiji.
To je bila vodeća parola svih stranaka u predizbornoj kampanji. To je bio jedan od glavnih zadataka mandatara Vlade, premijera kada je pred nas izašao i obrazlagao nam kako je borba protiv korupcije glavni vaš zadatak.
Na kraju krajeva, ako gledamo stranke i stranka DS, vaš predsednik, Boris Tadić je rekao da treba voditi borbu protiv mangupa u vašim redovima, misleći na korumpirane članove vaše stranke, a čuli smo i od gospodina Dinkića da i kod njega postoje slični mangupi.
Korupcija je rak-rana svakog društva, to je nesporno i ono što je bitno je da je kod nas ta sistemska korupcija i ona je generisana od političkog vrha. To ću vam i dokazati na jednom primeru, da ne bude dileme. Sve ovo što ću pričati pričam na osnovu zvaničnih papira, do kojih su došli zvanični organi države Srbije, finansijska inspekcija.
Gde se mi nalazimo po toj korupciji, to je opet jedna interesantna priča. Ako hoćemo da verujemo Agenciji "Transparency International", onda smo mi na nekom 85. mestu, od 180 zemalja u svetu, sa nekim brojem poena od 3,5, a najbolji je rezultat imati 10. Daleko smo mi od 10, ali smo na tom mestu.
Ako hoćemo narodu da kažemo kakva je situacija, Savet Evrope ima GREKO, tim koji je imenovan da prati korupciju u zemljama u tranziciji i zemljama Saveta Evrope. Oni su dva puta vršili nadzor u Srbiji i dali su nam 25 preporuka koje treba da sprovodite i u zadnjem izveštaju kažu da ni polovinu toga ne sprovodite.
Prema tome, vi tzv. Evropljani bogami se nepristojno šalite i igrate sa tom Evropom. Vi prenebregavate što vam gospodin Kos, koji je na čelu te organizacije, kaže, da ukoliko ovako nastavite da ćete dobiti sankcije od Saveta Evrope.
Ako hoćemo da svedemo stvar na prosto da bi nas građani razumeli, šta to građanina košta korupcija u Srbiji, otprilike 25% budžeta ode na korupciju.
Hajde da kažemo još jednostavnijim rečima šta to znači. To znači da naši građani otprilike sve što plaćaju u ovoj zemlji plaćaju 20% više nego što bi morali da nema korupcije. Evo jednoj vladi, koja se zaklela da će se boriti protiv korupcije, načina da popuni i ove budžetske praznine, samo ukoliko želi i ukoliko može i zna.
Da samo kažem par primera, meni je zdravstvo najbliže, neću dalje od toga ići. Daću vam jasne primere da je korupcija uzela maha, da je ona sistemska i da je ona najviše vezana za javne nabavke.
Javne nabavke u Srbiji su oko 250.000. Negde oko 177 milijardi je prijavljeno para, koje su dobijene javnim nabavkama, a pola nije prijavljeno. One su ostale neprijavljene. Po tome ispada da je 45 milijardi otišlo, pojedeno korupcijom, ako dodamo i drugih 50, to je blizu 100 milijardi pojela korupcija u prošloj godini samo na javnim nabavkama. Neću vam čitati šta vam je rekla Evropa, imam i to ovde, zašto se ne sprovodi ovo. Kakva je tu situacija.
Pročitaću vam otprilike ovo, kaže, ništa nije urađeno na razvoju i primeni polaznih osnova strategije za razvoj sistema javnih nabavki u Srbiji, koje su pripremljene 2006. godine. Usvojeno je 2006. godine, ali ništa nije primenjeno, izveštaj iz 2008. godine. Ništa nije urađeno.
Znate šta su vam kazali? Ne treba promeniti, nego primeniti, da je to osnovni problem Srbije. Čak i ova zakonska regulativa, a šta vi radite? Vi se šegačite. Vi promenite zakon koji ne možete da sprovodite, kao što ste i Zakon o sudstvu doneli nepotreban, da bi kazali da radite na suzbijanju korupcije i onda ste doveli naše sudstvo u vrlo neprijatnu poziciju. Vrlo mi je neprijatno da s vama vodim dijalog iz klupe. Voleo bih kada biste izašli, pa javnosti to kazali, kako nisam u pravu, pa da mogu da vam odgovori i to je civilizovan i normalan parlamentarni dijalog.
Elem, evo samo jedan primer, pošto nemam puno vremena, a možda ću izaći kasnije. Sremska Kamenica, oprema za sterilizaciju koja košta 56.000 evra, plaćena je 350.000. Policija je uradila posao, tužilaštvo je uradilo posao, sudija Alimpić je dobio nalog i pokrenuo proces. Oteto je od sudije Alimpića i vraćeno.
Za skupštinskom govornicom sam naveo taj primer, ministar pravde Malović je tražila od mene podatke, dao sam, tražila je pismeno obaveštenje i predmet je povučen u Beograd. Zašto? Zato što je funkcioner stranke DS, u Novom Sadu, na svečanosti u Kamenici rekao da nema od toga ništa. To su pare koje su otišle u kasu DS.
Od tih para vi finansirate i svoje kampanje, vi delite pakete, a koliko sklizne u privatni džep, mi to ne znamo. Rešite ovaj problem, o tome je pisao i list "Alo", članak je ovde, izvolite izađite pa kažite da nisam u pravu.
Vi ste član Vlade, evo neko kaže, pa nisi, a naravno kaže ko, jedan član Demokratske stranke. Šteta, možda bi trebalo tužiti i list "Alo" koji je sve ovo izneo, a evo da tužite i mene, jer imam isto krivični predmet koji je sudija imao u svojim rukama i koji je vraćen. To je jedan primer.
Kada bi išli dalje šta se radi po domovima zdravlja kod javnih nabavki (Predsednik: Vreme.) kada bi išli dalje, šta se radi u samom Ministarstvu zdravlja, u Fondu za osiguranje, jako bi daleko stigli.
Možda ću izaći i o tome da govorim po nekom drugom amandmanu, ali ovo što vi radite je jedna stvarno bruka i sramota, i ovo vi sprečite, korupciju, pa ćemo imati daleko bolju budžetsku situaciju.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Momčilov.
Da li još neko želi o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 17. amandman je podneo poslanik Nikola Lazić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Gospodine Laziću, izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.