Prva sednica, Prvog redovnog zasedanja, 10.03.2009.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Izvinite, narodni poslaniče.
Izričem opomenu: narodnom poslaniku Milanu Veselinoviću, narodnom poslaniku Draganu Živkovu, narodnom poslaniku Milanu Škrbiću, narodnom poslaniku Jadranku Vukoviću, narodnom poslaniku Radiši Iliću, narodnom poslaniku Slobodanu Vukoviću, narodnom poslaniku Vladanu Jeremiću, narodnom poslaniku Milanu Avramoviću, narodnom poslaniku Dobroslavu Preliću, narodnom poslaniku Bojanu Mladenoviću...
(Za vreme govora predsedavajuće, narodni poslanici SRS aplaudiraju.)
... narodnom poslaniku Sreti Periću, narodnom poslaniku Sulejmanu Spahu, narodnom poslaniku Miodragu Krstinu, narodnom poslaniku Vladi Milojkoviću, narodnom poslaniku Dušanu Mariću, narodnom poslaniku Zoranu Popoviću, narodnom poslaniku Dušanki Plećević, narodnom poslaniku Radici Jocić, narodnom poslaniku Gordani Paunović-Milosavljević, narodnom poslaniku Draganu Stevanoviću, narodnom poslaniku Lidiji Dimitrijević, narodnom poslaniku Ljubiši Petkoviću, narodnom poslaniku Momiru Markoviću, narodnom poslaniku Draganu Todoroviću, predsedniku Poslaničke grupe SRS, s obzirom na to da su mu već izrečene dve mere opomene, oduzimam reč za vreme trajanja ove sednice.
Sasvim je očigledno da ste želeli ovu kaznu i aplauz podrške koji mi pružate za izricanje mere opomene po članu 106. pokazuje da se tokom kršenja odredbi Poslovnika Narodne skupštine u suštini bavite poslom koji je nedoličan, nedostojno i bahato ponašanje, nedozvoljeno za bilo koju sednicu Narodne skupštine.
Pretpostavljam da je najveće olakšanje narodnom poslaniku Draganu Todoroviću, pošto mu je oduzeta reč. Zahvaljujem.
Izvolite, narodni poslaniče.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Napred Srbijo
Pogotovo ne na onaj način kako ste to radili na samoj sednici izlazeći za ovu govornicu i čudeći se otkud nama pravo da vas to pitamo.
(Narodni poslanici SRS lupaju o klupe.)
Vaše obrazloženje je bilo stare, odnosno domaće banke morale su da budu zatvorene, odnosno ugašene zato što duguju sredstva za staru deviznu štednju...
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Izvinite, narodni poslaniče.
Narodnom poslaniku Milanu Škrbiću i narodnom poslaniku Sulejmanu Spahi izričem drugu opomenu.
Narodnim poslanicima je izrečena druga opomena iz istih razloga kao pri...
(Za vreme govora predsedavajuće, narodni poslanici SRS aplaudiraju.)
... izricanju prve opomene zbog kršenja čl. 103. i 104. nedoličnim i nedostojnim ponašanjem i omalovažavanjem svih poslanika pri radu na sednici Narodne skupštine, što je pažljivo i obavezno za izricanje opomene, a po članu 106. Svaki dalji pokušaj da onemogućite primenu Poslovnika biće sankcionisan izricanjem mera po članu 106.
Zahvaljujem na aplauzu podrške koji pokazuje da su vam očito mere kazne potrebne, jer ne znate kako da, inače, ne kršeći Poslovnik, izrazite svoje političke stavove, a to je na našu zajedničku žalost.
Izvinite, narodni poslaniče, još jedanput, izvolite.
(Narodni poslanici SRS aplaudiraju.)
Narodni poslanici, pripadnici Poslaničke grupe SRS, morate se odlučiti, da li podržavate svoje kolege članove Poslaničke grupe Napred, Srbijo ili pokušavate da ih ometate udaranjem predmeta o inventar. U oba slučaja vaše ponašanje je nedolično, nedostojno i predstavlja omalovažavanje sednice Narodne skupštine. Svaka vrsta razumnog upozorenja neće doneti rezultat, na našu zajedničku žalost.
Izvolite, poslaniče, nastavite.
(Narodni poslanici SRS lupaju o klupe.)
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Napred Srbijo
... pogotovo ne na onaj način, gospođo ministre, da se čudite odakle nama pravo da vas tako nešto uopšte i pitamo i tvrdeći pri tom da je razlog za zatvaranje domaćih banaka stara devizna štednja, kako građani u njih više nemaju poverenja, kako u njih više neće da ulažu i kako – da nismo zatvorili te naše domaće banke ne bi bila ovolika finansijska aktivnost na domaćem tržištu u proteklih nekoliko godina. To su vaše reči. Možete da proverite u stenografskim beleškama.
Međutim, problem je u tome što te domaće banke niste ostavili da rade na domaćem tržištu i da se bore, pa makar i uz vašu pomoć, sa stranim bankama. Zašto je to važno vidi se sada u vreme svetske ekonomske krize kada mnoge države spasavaju svoje banke tako što ili vrše dokapitalizaciju ili ih otkupljuju.
A kada je u pitanju stara devizna štednja, za to svakako nisu odgovorne banke, odgovorna je država koja je tim novcem raspolagala. Nećemo da raspravljamo o tome zato što je država i preuzela obavezu da staru deviznu štednju vrati. Već pošto pokušavate da polemišete sa mnom u vezi toga, oni koji su odgovorni, a neću da ulazim u opravdanost ili neopravdanost jednog takvog postupka, smatram da je moglo i bolje, moglo je i gore, ali vodite računa, jer to su sada vaši koalicioni partneri.
Što se tiče samog zakona, gospođo ministre, prvo bih hteo da vam skrenem pažnju da preispitate malo rad poreske uprave i organa poreske uprave kada je u pitanju poreska pretplata.
Mnoga pravna lica, verovali vi ili ne, imaju situaciju da po završnom računu iskažu više uplaćenog poreza, mnoga od tih preduzeća ne žele da izvrše refakciju više uplaćenog poreza nego da im se to odbije od novih obaveza koje nastaju u njihovom daljem poslovanju. To nije sporno. Međutim, sporno je kada se preda završni račun da obaveza uplaćivanja akontacije poreza ne prestaje sve dok završni račun ne bude obrađen u elektronskom obliku, tako da imamo situaciju da poreski obveznik ima obavezu, iako je uplatio više poreza, da plaća sledeća tri, četiri meseca, dok se to u elektronskom obliku kod vas u poreskoj upravi ne konstatuje. Čak mu se računa i kamata i ne može da dobije ni potvrdu, iako ima validnu dokumentaciju, da je više uplatio porez nego što duguje.
To je jedan ozbiljan problem i to je i koleginica poslanik Jorgovanka Tabaković rekla, da država vodi brigu o tome samo kako da naplati poresku obavezu. To se vidi u članu 94. starog Zakona koji se menja, odnosno dodaje mu se novi stav koji kaže: "Ako je procenjena vrednost pokretnih stvari, odnosno trećina utvrđene početne vrednost nepokretnosti veća od iznosa poreske obaveze, razlika se vraća poreskom obvezniku po postupku i na način koji propisuje ministar."
Gospođo ministre, kako nastaje poreska obaveza regulisao je zakon. Koji su rokovi za plaćanje poreskih obaveza reguliše, takođe, zakon. Zašto zakon ne reguliše i kada treba poreskom obvezniku ako ste mu po nekom osnovu uzeli novac da date rokove kada će taj novac da mu se vrati. To pitanje je pogotovo osetljivo kada se govori o prinudnoj naplati. Ovde se opet vidi ta briga da država ima samo želju da naplati porez i da ne vodi računa o poreskim obveznicima. Nije u pitanju prodaja samo pokretne imovine, ovde kaže manja obaveza od trećine nepokretnosti.
Šta ako poreski obveznik duguje relativno mali iznos poreza u odnosu na vrednost nepokretnosti koju poseduje? Šta ako u toj nepokretnosti živi? Da li vi stvarno verujete da će neko da rizikuje da izgubi imovinu u kojoj živi on i njegova porodica za neki mali iznos poreza koji ne može da plati? Vi ste ostavili mogućnost da se iako živi u nekom malom stanu koji, primera radi, košta 40 ili 50 hiljada evra, ako duguje dve ili tri hiljade evra, dakle, da mu se taj stan proda za 15 hiljada i manje, i izbaci na ulicu, da biste naplati hiljadu ili dve hiljade evra. Smatram da je i ovim zakonom to trebalo da bude drugačije regulisano. Ako poreski obveznik živi u nepokretnosti, a njegov dug je manji od trećine procenjene vrednosti nepokretnosti, takva imovina ne može da mu bude prodata.
U članu 114a dolazimo do nesaglasnosti između člana 114a i predloženog člana 114ž. U 114a se kaže da su rokovi za refakciju poreza i po drugom osnovu putem preknjižavanja, dakle, više uplaćenog poreza, sa jedne strane, na karticu poreza koji je uplaćen manje, s druge strane, može obaviti u roku od tri godine, odnosno zastareva u roku od tri godine.
Međutim, u novopredloženom članu 114ž kaže se: ''Pravo na utvrđivanje, naplatu, povraćaj, refakciju kao i namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza, uvek zastareva u roku od 10 godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo utvrditi, naplatiti, odnosno u kojoj je izvršena preplata.''
Ako već država hoće da vodi računa o poreskim obveznicima, treba da budu rokovi i uslovi potpuno jednaki i za naplatu, utvrđivanje i povraćaj poreza, a ne da to bude u nekom roku koji je manji. Da je ovde cilj i da država vodi brigu samo o sebi vidi se u starom članu 128. u kome se briše poslednji stav i koji kaže: ''Ako se na osnovu zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika o terenskoj kontroli utvrdi da nema osnova za izmenu poreske obaveze, o tome se poreski obveznik obaveštava u pismenoj formi u roku od 30 dana od dana uručenja zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika.''
Ovo što ste napisali imalo bi smisla, ali samo pod uslovom da je u sastavnom delu zapisnika utvrđeno da on nema izmenjenu poresku obavezu.
Međutim, u samom zakonu poreski inspektori nema tu obavezu. Zbog toga je trebalo da stavite u zakon da poreski inspektor ima obavezu da ukoliko ne treba da dođe do promene poreske prijave da to konstatuje zapisnički i onda imate osnovu da poslednji stav brišete.
Isto tako iznenađuju i rokovi po kome drugostepeni organ na zapisnike i rešenja ima pravo da odgovori na žalbu koju je poreski obveznik dao, pa ste to povećali za desetak dana. Posao poreske uprave nije samo da vodi računa o tome kako će da naplati porez, posao poreske uprave je na prvom mestu da štiti poreske obveznike. Koliko je to smešno i ti rokovi koje ste produžili, vidi se po tome zato što žalba poreskog obveznika ne odlaže izvršavanje rešenja, tako da možete da napravite štetu poreskom obvezniku zato što poreska uprava traži veći rok da odlučuje po njegovoj žalbi, ali će da postupi po rešenju koje je dao poreski inspektor.
Ako već pokušavate da na određen način izigrate Zakon o platama u državnim organima, a to se vidi kroz član 169p koji kaže:
''Poreski službenici u Poreskoj upravi imaju pravo na osnovnu platu koja se sastoji od osnovice i koju utvrđuje Vlada, osnovnog i dodatnog koeficijenta.
Dodatni koeficijent utvrđuje se u rasponu od 20% do 50% od osnovnog koeficijenta, u zavisnosti od zvanja, posebnih uslova rada, odgovornosti, složenosti poslova, obima, težine i prirode posla.''
Dakle, s jedne strane, država hoće da stimuliše poreske inspektore da bolje rade svoj posao, a sa druge strane daje im pravo da odugovlače u postupcima u kojima može poreski obveznik da bude oštećen.
Kako je ovaj zakon čisto jedna forma, neki od mojih kolega su izašli za ovu govornicu i tvrdili kako će da poboljšaju uslove rada poreskih inspektora, uopšte poreskih službenika i kako će da izjednače prava svih da ravnopravno konkurišu za rad u poreskoj upravi, da to nije tako vidi se već u članu 169a, u njegovom 3. stavu: '' Izuzetno, radno mesto na neodređeno vreme u Poreskoj upravi, može se popuniti preuzimanjem državnog službenika iz drugog državnog organa.''
A prethodni stav kaže: ''Radno mesto na neodređeno vreme u Poreskoj upravi popunjava se, po pravilu, putem javnog konkursa.'' Zašto po pravilu? Zašto nema obavezu da bude raspisan javni konkurs? Kada bi bila obaveza da bude raspisan javni konkurs, zašto onda da se preuzima iz drugog državnog organa koji nema obavezu da raspisuje javni konkurs?
Znači, selićemo zaposlene iz jednog državnog organa u drugi da bismo izbegli raspisivanje javnog konkursa i popuniti već upražnjeno novo mesto u državnom organu, opet bez konkursa.
Čitav ovaj predlog izgleda tako da je predlagač željan da prikaže kako se radi na tome da se smanji jedan ogroman državni aparat koji u ovim kriznim vremenima država ne može, odnosno narod ne može da plaća, ali kada se uđe malo više u zakon, vidi se da ostavlja i te kako mogućnost zloupotreba.
Samo zapošljavanje u poresku upravu kaže se – ako je putem javnog konkursa, prijavljuju se zainteresovana lica na konkurs, obrazuje se komisija koja određuje ko ispunjava uslove, ko ne ispunjava uslove, ako ima jedan ili više kandidata predlažu se direktoru poreske uprave da on odluči koga će da primi u radni odnos.
Kažite sada da ovaj konkurs bez određenih kriterijuma, bez sastavljanja liste, obaveza da prvi sa liste bude zaposlen ukoliko ispunjava uslove itd, znači, bez svih tih kriterijuma jedan čovek na osnovu poznanstva, rodbinske pripadnosti, a verujem i stranačke primiće nekog u organ državne uprave.
Toliko o ovom zakonu. Voleo bih da konačno ova vlada izađe sa jasnim programom izlaska iz svetske ekonomske krize, kako mislimo da ovu našu državu sačuvamo i malo više da popričamo o kreditima koje je Vlada Republike Srbije namenila i građanima i privrednim subjektima, da postavimo stvari na svoje mesto. Jer, kad novac izvlačite iz budžeta u dinarima i indeksirate u evre i tako ga puštate na tržište kapitala da se preduzeća i građani zadužuju, onda je to pomalo čudno, osim u slučaju ako niste podigli neki kredit od neke druge strane međunarodne institucije i plasirali ta sredstva.
Ovako, postoji osnovana sumnja da kroz kursne razlike hoćete da pokrijete budžetski deficit. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Lidija Dimitrijević.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pred nama danas imamo Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kome bi kada se dobro pogleda više odgovara naziv samo o poreskoj administraciji, jer se predlagač ovim predlogom bavi mogućnošću da se poveća broj poreskih službenika, kao i njihove zarade.
Predlagač želi da nas ubedi da će se time što će doći do povećanja broja poreskih službenika automatski obezbediti stabilnost javnih finansija, a da će sistem plata zaposlenih u poreskoj upravi biti osnovni motivacioni faktor koji bi zaustavio odliv obučenih kadrova sa visokom stručnom spremom. Umesto što se ova pojava vezuje za nerazvijenu poresku kulturu i nedovoljnu poresku disciplinu poreskih obveznika trebalo bi pogledati istini u oči i napraviti poređenje između zarada zaposlenih u poreskoj upravi i astronomskih zarada pojedinih direktora javnih preduzeća i naknada članova upravnih odbora. O visini njihovih naknada i zarada već se puno govorilo, pa ovog puta neću ponavljati te iznose. Oni su toliko visoki da je nemoguće da ne iritiraju javnost. Verovatno da zaposleni u poreskoj upravi na odgovornim mestima smatraju da i njima pripadaju visoke zarade, pa pošto ne mogu tu da ih ostvare onda bi tamo gde se može.
Što se tiče nerazvijene poreske kulture i nedovoljne poreske discipline krajnje je vreme da se tu dese korenite promene, jer su gubici koji nastaju po tom osnovu ogromni. Podaci govore da je samo u toku prošle godine država oštećena za više od 18 milijardi dinara, zbog čega je zvanično od strane poreske policije podneto 1.836 prijava. To su zvanični podaci, a sigurno da je istina mnogo surovija, tj. da je iznos utajenog novca mnogo viši, ali je to ostalo neotkriveno jer i u ovoj oblasti ima mnogo korupcije.
Pored toga, ima mnogo nedorečenosti u zakonu. Krivični postupak je neefikasan, a kaznena politika blaga. Sve to je razlog što su poreske utaje u Srbiji sve brojnije.
Prema izveštaju mnogih opštinskih tužilaštava za prošlu godinu ove utaje čine više od 60% krivičnih dela u privredi. U prethodnih pet godina tužilaštvima je podneto oko 7.300 prijava na osnovu kojih se može videti da je država oštećena za skoro 70 milijardi dinara.
U strukturi poreskog kriminala dominira utaja poreza na dodatu vrednost i po ovom osnovu u prethodne dve godine šteta naneta državi iznosi 6,4 milijarde dinara. Ukoliko dođe do toga, kako je ministar finansija najavljivala, da stopa PDV bude viša za 2,5% u odnosu na sadašnju može se očekivati da će sve veći broj obveznika pokušati da na razne načine izbegne plaćanje poreza.
Pored ovog problema, zbog svetske ekonomske krize, može se očekivati da će se država suočiti sa manjim brojem poreskih obveznika jer imamo svakodnevno otpuštanje radnika s posla i zatvaranje preduzeća. Na taj način prihodna strana budžeta će zabeležiti pad. Već u prva dva meseca ove godine naplata prihoda bila je oko 10 do 15% realno manja od prihoda projektovanih budžetom.
Pojedini članovi Vlade kažu da Srbija ima prostora za zaduživanje, bez obzira na to što dobar deo ekonomista ističe da nova zaduživanja nisu dobro rešenje. Vlada planira da od MMF zatraži stend baj aranžman u vrednosti od 2 milijarde dolara, a pored toga da se zaduži kod inostranih banaka i na domaćem tržištu kapitala.
Srbiji nedostaje 500 miliona evra za otplatu ovogodišnjih dugova, što znači da nema sposobnost da se otplaćuju ni postojeći, a kako će tek biti sa otplatom novih kada se zna da će naredna godina biti teška, verovatno teža od ove.
Kratko ću prokomentarisati još ono što je gospođa ministar rekla, da se ovim predlogom zakona želi postići bolji kvalitet rada i da poreska uprava bude orijentisana prema klijentima? To bi bilo dobro kada bi bilo istinito. Neretko na šalterima poreske uprave možemo videti scene u kojima privatni preduzetnici kada traže informaciju prilikom predaje poreskih prijava budu ignorisani i šikanirani od strane poreskog radnika.
Protiv toga se morate boriti jer taj poreski službenik prima platu upravo od novca tog poreskog obveznika koji je došao na šalter i obratio se za informaciju. Hvala. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanika Mićo Rogović, posle njega narodni poslanik Vladan Jeremić.

Mićo Rogović

Napred Srbijo
Poštovana gospođo predsedavajuća, gospođo ministre, kolege poslanici, u setu zakona na Prvoj redovnoj sednici ovogodišnjeg zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije, pored svih ostalih zakona koji su objedinjeni u raspravi, čak i zakoni koji nisu navedeni po hitnosti postupka, nalazi se i ovaj zakon o poreskom postupku i o poreskoj administraciji.
Ovo je jedan od retkih zakona iz seta ovog zakona o kome raspravljamo ovih dana u mesecu martu, verovatno će se u toku tekućeg meseca isti zakon i usvojiti sa, nadam se, svim pametnim argumentima koji su za i protiv određenih odredaba ovog zakona, ali ima i retroaktivnu snagu, tj. njegova primena počeće od 1. januara tekuće godine.
Srpska napredna stranka i Poslanička grupa Napred, Srbijo svojim argumentima ne želi da umanji značaj poreske uprave. Jasno želimo da svojim preciziranim stavovima, kao i kolege iz svih drugih poslaničkih grupa, iznesemo svoj stav o ovoj temi.
Naše mišljenje da je neophodnost donošenja ovakvog zakona, kao što ste naveli, naišlo je na razumevanje, ali i argumenti koje iznosimo za govornicom i kroz amandmane, nadam se, da će naići i na vaše razumevanje, gospođo ministre.
Pored odredaba koje su vezane za poreski postupak, odredbe koje se odnose na poresku administraciju jasno ukazuju na to da će u periodu verovatno još ove tekuće 2009. godine, poreska uprava dobiti armiju od 3 hiljade službenih lica i to novoprimljenih službenih lica, jer ste vi u argumentima za donošenje odredaba o izmenama postojećeg Zakona naveli i situaciju da je u toku prethodne godine, odnosno 2008. godine, da je preko 2 hiljade ljudi otišlo iz poreske uprave. Ta situacija je evidentno prisutna u najvećim gradovima, tipa Beograda i u ostalim velikim gradovima, dok slučaj nije u manjim sredinama.
U manjim sredinama poreske uprave su skoro stoprocentno popunjene, ali je i pritisak i breme na leđima poreskih obveznika u manjim sredinama i te kako veći nego u većim gradovima.
Gospođo ministre, verovatno ste upoznati sa činjenicom da deo onih ljudi, inspektora poreske uprave, kao i mnogobrojnih drugih inspekcijskih službi nevezano za poresku upravu, odlazeći sa svojih radnih mesta iz pomenutih sredina, u slobodnom razgovoru za argumente navode deo i ugroženosti svoje egzistencije i egzistencije svojih porodica, tj. za platu od, recimo, 40 hiljada, u veoma teškim i kritičnim situacijama koje odredbe ovog zakona propisuju, vezano za utvrđivanje, kontrolu i naplatu poreskih prihoda, ne žele da stavljaju egzistenciju svojih porodica i svoju ličnu za neku simboličnu platu, recimo, od 40 hiljada.
Posebno rigorozan sistem ocenjivanja vrednosti i ličnih dohodaka, da ne govorimo o osnovnom koeficijentu koji je za mene, kao poslanika, lično i nepoznanica i ovom bonusu u vidu dodatnog koeficijenta koji navodite ovim izmenama i dopunama zakona, pogotovo osipanje iz dela kadrova srednje stručne spreme i više stručne spreme od pre nekih godinu dana, kada su napravljeni veliki rezovi, tj. razlike u vidu ličnih dohodaka zaposlenih u ovim službama, tako da, ljudi sa najnižom stručnom spremom koji su godinama zaposleni u administraciji, tj. poreskoj upravi, došli su u situaciju da sa predviđenim zakonima, odnosno koeficijentima i osnovicom za njihove lične dohotke, ni u najmanjoj sredini ne mogu obezbediti delom egzistenciju svoje porodice.
Verovatno ste, gospođo ministre, upoznati sa situacijom da, pogotovo u velikim gradovima, fiskalizacija nije kontrolisana i sprovedena do mere koju zakon dozvoljava, odnosno propisuje. U pojedinim gradovima u Republici Srbiji, fiskalne kase još uvek ne služe ni za ukras.
Verovatno znate, s obzirom na kontrolu ubiranja sredstava iz ovakvih prihoda, da postoje takvi gradovi u Srbiji, a da su na uštrb mira u kući, fiskalne kase kao instrumenti sprovođenja fiskalne politike, u nekim sredinama još misaona imenica.
I sa armijom ovakvog aparata, ne mešajući u zakonske odredbe svih postojećih zakona i ovog zakona, dakle, ne aludirajući na to, ljudi i poreski obveznici u manjim sredinama zaista imaju svakodnevno, na svojim leđima, raznorazne inspekcijske službe i kontrole, i verovatno su oni krivi za ono što sam izneo u prethodnom stavu, odnosno činjenicu da se fiskalna politika u svim sredinama Srbije niti sprovodi, niti utvrđuje, niti kontroliše, a verovatno i ne naplaćuje na isti način.
Ovo navodite kao trenutni problem dekapacitiranja poreske uprave, tj. nedostatka kadrova u ovoj oblasti.
Ono što je posebno problematično u ovom zakonu, to je da se i dalje ovim zakonom ništa ne predviđa, niti preduzima. Predviđa se samo u jednom članu, ali se zaista ništa ne preduzima na edukaciji poreskih obveznika, pogotovo u ovoj situaciji.
Kada ovo govorim, odnosi se uglavnom na armiju malih firmi, tzv. samostalnih radnji, ugostiteljskih radnji, koje su u uslovima enormne, odnosno velike ekonomske krize u nastupajućem periodu, bukvalno prinuđene da u svom malom preduzeću budu i radnici i direktori i bukvalno nemaju vremena da upoznaju set raznoraznih zakona koji ulaze u proceduru i koji izlaze u "službenim glasnicima" posle njihovog usvajanja, dakle, ne budu u mogućnosti da se upoznaju sa svim odredbama koje se na njih odnose.
Edukacija poreskih obveznika i ovim zakonom ne predviđa ništa spektakularno, naročito 50 normativnih akata, koji u okviru poreske službe postoje za službenike, a nemogućnost njihove spoznaje od strne poreskih obveznika, pogotovo stavlja na teret i obavezu poreskim obveznicima u smislu kontrole. Čak ste jednom odredbom ovog člana predvideli da se poreska kontrola može utvrditi u stanu fizičkog, odnosno pravnog lica, subjekta, odnosno poreskog obveznika. Nema za to razloga, pored svih mogućih kancelarijskih prostora i eventualne nemogućnosti da se u prostorijama kontrolisanog lica to uradi, mislim da bi za to bolje rešenje bile kancelarije poreske uprave, a ne stanovi poreskih obveznika, koji nisu ni u jednom trenutku ovde u sukobu sa zakonom, niti su imali krivično delo, već se samo radi o procesu kontrole.
Ne mogu da se, vezano za ovu temu, ne osvrnem na zakon o pranju novca i sprečavanju finansiranja terorizma.
Tim zakonom ste predvideli da se i knjigovodstvene agencije, pored advokata, bave delom obaveštajne, špijunske službe, nazovite kako god hoćete, tako da su poreski obveznici zaista u jednoj teškoj situaciji.
Pri tom, u moru inspektora i svih službi koje u hijerarhiji kontrole, utvrđivanja i naplate stoje iznad njih i svih saradnika, počev od knjigovodstvenih agencija sa kojima sarađuju i advokata koji eventualno mogu da ih zastupaju, imaju problem jer mogu u tom lancu da naiđu na nerazumevanje. Hvala. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, vreme na raspolaganju vašoj poslaničkoj grupi je iskorišćeno. Hvala.
Reč ima narodni poslanik Vladan Jeremić, posle njega narodni poslanik Bojan Mladenović.

Vladan Jeremić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koji je danas predmet skupštinske rasprave, samo je potvrda konstatacije poslanika SRS, da se loša zakonska rešenja ne mogu ispravljati ad hoc, izmenama ili dopunama, već jedino nekakvom suštinskom reformom celokupne, u ovom slučaju, poreske politike.
Kao najvažniji razlog za izmenu Zakona, Vlada Republike Srbije je navela zaustavljanje procesa odliva kadrova u poreskoj upravi i njena konsolidacija do nivoa kojim se obezbeđuje stabilnost javnih finansija u narednom periodu, kao i preciziranje odredaba čija neposredna primena iziskuje tumačenja i time usporava, a poreski postupak čini neefikasnijim.
Između ostalog, preciziraju se i pojašnjavaju nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Pravo poreskog obveznika propisuje i pravo na preknjižavanje.
Činjenica je da poreski obveznik izmenjenu poresku prijavu ne može podneti nakon pokretanja postupka poreske kontrole za kontrolisani period, zatim, da se u poreski postupak uvodi apsolutni rok zastarelosti od 10 godina, predložene su izmene kojim se uređuje radno-pravni odnos zaposlenih u poreskoj upravi. Naposletku, ako se ne varam, radi se o članu 177, precizirane su i određene prekršajne sankcije.
Želeo bih da istaknem u načelnoj raspravi da se poreska administracija susreće sa izazovima modernog vremena, tako da je apsolutno neophodno njeno prilagođavanje procesu globalizacije ekonomije, koju karakterišu i teškoće oporezivanja određenih sektora, kao i sofisticirana kompjuterska tehnologija. Realizacija reforme poreskog sistema bi morala da bude na duži rok, a upravo u fokusu je i poboljšanje efikasnosti u radu već pominjane poreske administracije.
Nekakvi vodeći principi bi svakako trebalo da uključe pojednostavljenje poreskog postupka, smanjenje komplikovanosti u primeni poreskih propisa, jačanje nivoa ispunjavanja obaveza poreskih obveznika i uspostavljanje diferenciranog tretmana poreskih obveznika, imajući u vidu njihov prirodni potencijal.
Evidentno je da postoji uzajamna povratna veza između poreske politike i poreske administracije. Praktično, ukoliko su poreski zakoni kao izraz određene poreske politike složeni za administriranje efekti te politike sigurno ne mogu biti zadovoljavajući. Zato se i pri kreiranju određene poreske politike moraju imati u vidu određena administrativna ograničenja. Veoma je važno identifikovati specifična uska grla i smetnje koje umanjuju efikasnost rada poreske administracije. Prioritetan zadatak u radu poreske administracije je svakako da obezbedi naplatu svih propisanih poreskih prihoda, što je ujedno najvažniji pokazatelj u radu poreske administracije.
Od takve savremene, moderne poreske administracije se očekuje, međutim, i da se bavi proučavanjem rezultata svog rada, razvojem metoda kontrole i poboljšanjem ekonomičnosti u radu. S tim u vezi jako je važno da unapređenje procesa rada i aktivno korišćenje podataka budu stalni podatak i nekakav osnovni princip u procesu upravljanja poreskom administracijom. Tako osposobljeno osoblje je jako bitan faktor za doslednu primenu poreskih propisa u praksi, jer ukoliko je administracija neefikasna, a tvrdim da jeste, i mnogo kvalitetniji zakon se može usvojiti, ali se neće primeniti ili će se pogrešeno primenjivati i davati male prihode. Funkcionisanje zakonske regulative neće moći da se realizuje bez odgovarajuće tehničke opremljenosti i unapređenja metode rada poreske administracije, a pogotovo njenih kontrolnih organa.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministre, prvi kvartal 2009. godine za poreznike i srpski budžet je najveći test, nakon odluke Vlade da jednostrano primeni Sporazum sa EU, budžetski prihodi su umanjeni, a jedno od najlošijih rešenja, na koji način nadomestiti manjak od par desetina milijardi dinara po osnovu uplate carina, jeste i ono što se u javnosti za sada stidljivo provlači, a to je, dakle, i povećanje stope PDV sa 18 na najverovatnije 20 posto. Ovo bi praktično i značilo da će i ona obećanja koja smo dobijala od guvernera NBS o vođenju antiinflatorne politike, računajući da rast cena neće biti veći od 8%, praktično u startu biti okrnjen bar za četvrtinu. Kada se svemu ovome doda i podatak koji su kolege poslanici iznosili, da je protekle godine podneto više od 1.700 prijava zbog izbegavanja poreza u ukupnom iznosu od preko 13 milijardi dinara, a da je bezmalo polovina svih tih poreza ili 49,04% utajeno poreza i doprinosa na zarade, dok je odmah potom PDV od 43,23%, jasno je u kakvom problemu je ova država.
Suštinski i jedan od glavnih problema, dakle, jeste i to što nijedno od zakonskih rešenja iz ove oblasti nije doprinelo da se ovakve kriminogene pojave iskorene. Ovakav predlog zakona ostaće samo mrtvo slovo na papiru, ukoliko se ne obezbedi da poreski sistem bude u funkciji ostvarenja ekonomskih i društvenih ciljeva.
Poreski principi bi trebalo da predstavljaju orijentire koji zadovoljavaju sistem u celini, a ne svaki pojedinačni porez.
Mora se voditi računa o dva aspekta: socijalno-političkim i pravno-administrativnom principima. Bitno je da se porezi što brže i potpunije prilagođavaju visini javnih rashoda, ali samo ako su u skladu sa ekonomskim mogućnostima zemlje. Problem je, gospođo ministar, što u Srbiji ne postoji fleksibilnost poreskog sistema, jer nije u mogućnosti da odreaguje na izmenjene ekonomske okolnosti. Na kraju krajeva i vama je kao ekonomisti jasno da je zarad stabilnosti poreskog sistema nedopustivo često menjati poreske propise, jer se u tom slučaju uvodi nestabilnost u uslovima poslovanja, otežava se planiranje itd. Ono što je neophodno jeste minimizacija administrativnih troškova, što znači da troškovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza moraju da budu niži. To je onda ekonomičnost poreza, jer ako su administrativni troškovi veći od prihoda takav porez jednostavno treba ukinuti.
Da zaključim, poreska politika utiče i na ekonomske i društvene tokove. Imam utisak da vlast u Srbiji nije svesna ni ovoga, kao ni ogromnih promena koje se dešavaju kroz uticaj finansijske i ekonomske globalne krize. Zbog skupog novca i otežanog izvoza nema ni govora o bilo kakvom ekonomskom rastu tokom 2009. godine. Ako se uzme u obzir i da se kurs može značajnije promeniti to bi značilo i značajan dodatni pad BDP i dohotka u Srbiji. Kako pada dohodak sve je teže prikupiti sredstva i za javne finansije.
U Evropi postoji pravilo da pad stope rasta za jedan procentni poen povlači pad javnih finansija za 1,2 do 2 procentna poena. Dakle, ako rast sa oko 6%, koliko je iznosio u 2008. godini, padne u 2009. godini i pad tih javnih finansija bi mogao da bude u rasponu od 7,2 do 12 procentnih poena. Ukoliko ne dođe do smanjenja javne potrošnje jasno je da će budžetski deficit eskalirati, a suočeni sa svim ovim pokazateljima suočavamo se i sa izjavama ministara o tome da je kriza naša šansa, a naša šansa je, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministre, razmišljanje i na temu povratka Kejnsovog sistema, umesto ovog tržišnog fundamentalizma, jer za državu kao što je Srbija čini mi se nema kvalitetnijeg rešenja. Zahvaljujem na pažnji. (Aplauz.)