Četvrta sednica, Prvog redovnog zasedanja, 04.05.2009.

17. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Batić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Veroljub Arsić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Dejan Mirović..

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Kasalović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 6. amandman je, sa ispravkom, podneo narodni poslanik Zoran Antić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Stefan Zankov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 7. amandman je podnela narodna poslanica Marina Toman.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 7. amandman je podnela narodna poslanica Jasmina Milošević.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 8. amandman je podnela narodna poslanica Marina Raguš.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Dejan Radenković.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 9. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Živkov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 10. amandman je podnela narodna poslanica Dušanka Plećević.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Jeremić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 12. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Miletić Mihajlović, Zoran Babić i Bojan Mladenović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Milan M. Nikolić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 13. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Laslo Varga, Balint Pastor, Elvira Kovač i Arpad Fremond.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 14. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Munjić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 14. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Kasalović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 14. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Laslo Varga, Balint Pastor, Elvira Kovač i Arpad Fremond.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnici predlagača, žele završnu reč? (Ne.)

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.

Prelazimo na 21. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O PRESTANKU VAŽENjA ZAKONA O FONDU ZA OSIGURANjE I FINANSIRANjE SPOLjNOTRGOVINSKIH POSLOVA (pojedinosti)

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Miloš Škrbić, Dragan Živkov i Milorad Buha.

Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.

Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 142. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Milan Škrbić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Živkov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnici predlagača, žele završnu reč? (Ne.)

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.

Prelazimo na rad po dnevnom redu o Predlogu zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju, koji je podnela Vlada, Predlogu zakona o standardizaciji, koji je podnela Vlada, Predlogu zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti, koji je podnela Vlada i Predlogu zakona o turizmu, koji je podnela Vlada.

S obzirom da smo imali glasanje i saglasnost Skupštine o objedinjenoj raspravi, objedinjeno vreme važi i za ova četiri zakona koja će biti predmet pretresa u pojedinostima. Nadam se da predsednici poslaničkih grupa znaju koje im je vreme na raspolaganju.

Ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa su: narodni poslanik Siniša Stamenković za Poslaničku grupu PUPS, narodni poslanik Milutin Jeličić, za Poslaničku grupu NS, narodni poslanik Zoran Kasalović za Poslaničku grupu SPS-JS, narodni poslanik Mićo Rogović za Poslaničku grupu Napred Srbijo, narodni poslanik Arsen Đurić za Poslaničku grupu DSS, narodna poslanica Marina Raguš za Poslaničku grupu SRS i narodni poslanik Zoran Ostojić za Poslaničku grupu LDP.

Prelazimo na 22. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O SPOLjNOTRGOVINSKOM POSLOVANjU (pojedinosti)

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Marina Toman, Milan Škrbić, Veroljub Arsić, Lidija Dimitrijević, Milan Avramović, Boris Aleksić, Milorad Buha, dragan Stevanović, Dragan Aćimović, Milan Veselinović, Jorgovanka Tabaković, Jadranko Vuković, Slobodan Vuković, Lidija Vukićević, Jovan Damjanović, Zoran Krasić, Momčilo Duvnjak, Božidar Delić, Branimir Đokić, Srboljub Živanović, Vjerica Radeta, Radiša Ilić, Nikola Žutić, Vladimir Jeremić, Gordana Pop-Lazić, Petar Jojić, Dragan Živkov, Momir Marković, Nataša Jovanović, Dušan Marić, Marko Milenković, Radica Jocić, Ljubomir Kragović, Milorad Krstin, Gordana Paunović-Milosavljević, Aleksandar Martinović, Dobrislav Prelić, Milan M. Nikolić, Paja Momčilov, Tomislav Ljubenović, Dušanka Plećević, Nenad Popović, Vesna Marić, Ljubiša Petković, Zoran Babić, Milovan Radovanović, Elena Božić-Talijan, Mićo Rogović, Vitomir Plužarević, Sulejman Spaho, Nikola Savić i Zoran Antić.

Prilili ste izveštaj Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.

Podsećam vas da je Zakonodavni odbor odbacio kao nepotpun amandman koji je na član 41. Predloga zakona podneo narodni poslanik Milovan Radovanović, pa se taj amandman u skladu sa članom 148. stav 3. Poslovnika neće biti premet rasprave.

Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 142. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na član 1. amandman je podnela narodna poslanica Marina Toman.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Milan Škrbić.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 1. amandman su, u istovetnom tekstu, podneli narodni poslanici Lidija Dimitrijević i Veroljub Arsić.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Najkraće moguće, u ime kolege Veroljuba Arsića, koji nije tu, obrazložiću ovaj amandman. U članu 1. zakona propisano je da se njime uređuje spoljnotrgovinsko poslovanje, u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije, propisima EU, kao i nadležnost Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza.
Amandmanom tražimo da se briše deo koji definiše postojanje i nadležnost Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza.
Prosto je suvišno zakonom ustanovljavati jednu od 105 agencija koje nisu opravdale trošenje budžetskih sredstava, a koja su ogromna, čija se aktivnost uglavnom svela na obilaske stranih sajmova i za to su potrošena ogromna sredstva.
U vreme kada sprovodite regulatornu reformu, kada se priprema provera opravdanosti postojanja agencija koje obavljaju poslove ministarstava, a nisu odgovorne ili su odgovorne posredno, što znači gotovo nikako, kada se primaju ogromne plate na račun budžeta koji ne može da podnese svojim prihodima takve enormne plate i kada se, čujem, na takve plate bune i oni čiji su predstavnici direktori tih agencija, mislim da zaista nije u redu definisati naziv organizacije koja će se baviti promocijom izvoza, jer sutra kada je treba ukinuti, a mislim da će to biti koliko sutra, onda ćete se braniti da to moramo da radimo izmenom zakona, a za to je potrebno vreme, za to je potrebno 126 glasova i sve ostalo što uz to ide.
Dakle, potrebno je brisati agenciju kao organizaciju koja će se baviti ovim poslom.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 1. amandman  je podneo  narodni poslanik Milan Avramović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Aćimović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milan Veselinović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Već u definisanju člana 2, gde su označeni pojmovi koji će u zakonu biti upotrebljavani, u stvari, vidi se suština stava ove vlasti po spoljnotrgovinskom poslovanju. Spoljnotrgovinski promet je definisan najopštije, kao promet između domaćih i stranih lica, čak nije navedeno ni roba i usluga, što je jedan uobičajen i neophodno potreban precizan termin.
Zato je definisano šta je direktno ulaganje, gde se uglavnom tretira kupovina udela ili akcija u kapitalu privrednog društva, dokapitalizacija i ostali oblici ulaganja i investicioni radovi.
Amandmanom tražim da se član 2. precizira, na način da se pod obavljanjem privrednih delatnosti u inostranstvu, u smislu ovog zakona, podrazumeva obavljanje proizvodnih, trgovinskih, uslužnih, naučnoistraživačkih i istraživačko-razvojnih delatnosti, bankarskih i drugih finansijskih poslova i poslova osiguranja i reosiguranja, u skladu sa propisima zemlje u kojoj se te delatnosti, odnosno poslovi obavljaju.
Ne da nije suvišno i ne da je novina, ovo je odrednica zakona o spoljnoj trgovini, koja je u vreme, kojeg se mnogi rado sećaju, Ante Markovića, bio definicija spoljnotrgovinskog poslovanja zemlje koja je imala značajan izvoz i čija je spoljna trgovina bila na zavidnom nivou.
– Danas mnogi misle da je između spoljne trgovine i uvoza znak jednakosti. Ne, spoljna trgovina ne podrazumeva samo potpunu liberalizaciju, ukidanje carine i otvaranje ovog ovde tržišta za strane robe.
Spoljnotrgovinsko poslovanje podrazumeva i izvoz, i to: iz proizvodnih, trgovinskih, uslužnih, naučnoistraživačkih, bankarski i drugih finansijskih poslova i poslova osiguranja, a to znači da se i mi, kao država Srbija, ovim poslovima možemo baviti ne samo u svojoj zemlji nego i u inostranstvu i da to bude onaj izvoz i promet roba i usluga.
I šta meni Vlada odgovara u svom mišljenju? Kaže da se amandman odbija, jer je, kao, isuviše precizan i ne omogućava da se neki novi poslovi, koji će se pojaviti, obuhvate ovim mojim amandmanskim intervenisanjem. Čak kaže: "Ne prihvatljivo je da se zakon odnosi na teritorije drugih zemalja".
Molim vas za malo ozbiljnosti., ako vam u amandmanu citiram odredbu iz Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju iz 1991. godine, gde piše: "...a u skladu sa propisima zemlje u kojoj se te delatnosti, odnosno poslovi obavljaju". Mislim da bi minimum pažnje zahtevao da ne date ovakav odgovor, ako sam unapred napisala ogradu da će se Srbija u inostranstvu baviti tim poslovima u skladu sa propisima zemlje gde ima otvorena predstavništva, poslovnice, ogranke ili onako kako već zakon nalaže.
Moja generalna primedba na zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju jeste da je on površan i da je jedino opravdanje usaglašavanje sa pravilima EU, GAT-a i slično. Što nije tačno!
Zanima me zašto ste naručili i platili jednu sasvim solidnu studiju koja je objavljena u ''Službenom glasniku'' broj 58 i zove se Strategija povećanja izvoza Republike Srbije za period od 2008. do 2011. godine, kojoj se gotovo ništa nema zameriti, može se još ponešto doraditi i u kojoj su definisani ciljevi jedne ozbiljne države u spoljnotrgovinskom poslovanju, od ciljeva koji se žele postići, preko mera za postizanje, ukidanje dupliranih agencija za promociju ulaganja i fondova, uključivanje svih nastojanja i sredstava kojima raspolaže jedna država da se poradi na domaćoj industrijskoj proizvodnji, izvozno orijentisanoj, da se subvencionišu te i takve delatnosti, jer rak-rana, koju ima ovo društvo i ova privreda, a to je deficit u platanom bilansu i spoljnotrgovinski deficit, jedino može da se rešava povećanjem izvoza.
Čemu služi ova strategija, ako je ne primenjujete u trenutku kada pišete zakon koji se naslanja na nju.
Čemu služi taj trošak, rad verovatno uvaženih i stručnih ljudi, koji su u ovo, pretpostavljam, uložili, dane, sate, godine istraživanja, ako je ovo mrtvo slovo na papiru. Znate, ima cveća koje ne miriše i koje služi samo za ukras. Njegova svrha je dekorativna. Da li ova strategija koja je vredna i korisna treba isto tako da služi u trenutku kada nam treba svaki koristan savet i uputstvo šta da radimo da bismo povećali svoj izvoz, odnosno rupe koje postoje u budžetu i u našoj potrošnji da zakrpimo na jedini pravi način, a to je izvozom i deviznim prilivom, proizvodnjom pre svega za izvoz.
Jedino pitanje koje imam za vas, zašto se niste ni u jednom delu držali strategije izvoza koji je osnov Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju?!
Principijelno razlikovanje između Srpske napredne stranke i Poslaničkog kluba Napred, Srbijo jeste – da spoljnotrgovinsko poslovanje podrazumeva dvosmernost, ne samo uvoz nego i izvoz i proizvodnju za izvoz, a ne potpunu liberalizaciju i ukidanje carina. Jer će, kada jednog dana, nadam se vrlo brzo, smenjivošću vlasti na demokratski način, neko drugi preuzme da vodi ove poslove zaista zateći takve rupe koje neće moći ni ovakva, ni mnogo bolja strategija da izravnja. U tom smislu mislim da je ovaj zakon vrlo loš i da se čak ni ovakvim amandmanima ne može bitno poboljšati, ali ovo je minimum na kom insistiram.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskoristili ste ukupno pet minuta od vremena Poslaničke grupe, tako da vama je sada na raspolaganju 20 minuta.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Jadranko Vuković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Slobodan Vuković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodna poslanica Lidija Vukićević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Milan Avramović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Jovan Damjanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Momčilo Duvnjak.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Marina Raguš.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
S obzirom na to da ne mogu da pričam o konkretnim amandmanima, ali mislim da je zbog javnosti vrlo značajno, jer pokušavamo da odgonetnemo zašto oni koji su vlasni da daju pravovremeno informacije o stanju naše privrede, a posebno o spoljnotrgovinskom deficitu,  najčešće nisu prisutni kada je to tema dnevnog reda.
Ono što SRS planira da uradi u nekom nastupajućem periodu pokazali smo i predstavili određene naznake tokom rasprave u načelu i pojedinostima. Zaista ćemo isterati na čistac one koji su potpisnici loše ekonomske politike, lošeg predviđanja, loše projekcije, i samim tim, koji su potpisnici sadašnjeg stanja u privredi, u smislu da je neko radio kontra interesima srpske privrede, dokazaćemo to konkretnim podacima koje iznosimo već skoro mesec dana.
Ono što jeste fakat, a to je svetska ekonomska kriza koju zapravo niko nije mogao da predvidi, ali se ovakvo stanje u ovakvoj situaciji u kojoj smo se zatekli i srpska privreda i društvo, pa tako svi mi, uglavnom se predviđa kao "vis major", situacija koju bi trebalo da ublažimo, recimo, sa što boljom privrednom pozicijom, odnosno sa što boljom ekonomijom.
Svetska ekonomska kriza koja se prenela na Srbiju pokazala je da od 2000. godine naovamo zaista nije pokrenut nijedan reformski kurs koji bi mogao na pravilan način da izdrži efekte ovakve krize koja se desila prvi put posle 1929. godine, a za koju sada niko ne može da projekciju da kakva će situacija biti do kraja godine.
Zašto ovoliki uvod? Zato što često dobijamo na adresu poslaničkog kluba zahteve svih radnik koje očigledno ne može niko da zaštiti ili ne zna pravu formulu zaštite njihovih interesa, a koji su žrtve loših privatizacija, onako kako oni to svojim jezikom nazivaju, pljačkanjem nekadašnjih društvenih preduzeća. Tražićemo zvaničan izveštaj države, pretpostavljamo da ga ima, šta je sa privatizovanim firmama, odnosno sa radnicima u njima i na koji način misle da se pozabave užasnim socijalnim problemom koji će se pojaviti krajem ove godine, pretpostavljam možda čak i ranije, gde su sredstva od privatizacije usmerena i na koji način su privatizacioni fondovi korišćeni?! To je obaveza prema našim građanima, a posebno prema našem biračkom telu koje broji taj najsiromašniji deo populacije, koji će, čini mi se, imati problem da preživi jedan mesec.
Ono što javnosti treba reći jesu neki pokazatelji kretanja bar kada je u pitanju taj spoljnotrgovinski bilans, ono što su mediji objavili, a opet je saopštio Republički zavod za statistiku, poređenja radi, u prošloj godini je spoljnotrgovinski deficit Srbije bio 8,2 milijarde evra, što je za 15,2% više nego u 2007. godini. Izvoz u 2008. godini bio je 7,4 milijarde evra, što je za 15,5% više nego u prethodnoj, a uvoz je bio 15,6 milijardi evra, a što je opet za 15,3% više nego u 2007. godini. Ono što je bila nepovoljna karakteristika spoljnotrgovinske razmene u protekloj godini, a iskreno, sada nemamo zvaničan podatak koji bi trebalo da bude naznaka projekcije za ovu godinu, jeste činjenica visokog deficita, a povoljna je činjenica što je izvoz neznatno brže rastao od uvoza, kako je saopštio Republički zavod za statistiku.
Treba posebno istaći da se problemi vezani za svetsku finansijsku krizu reflektuju na prvom mestu na spoljnotrgovinsku razmenu Srbije. Voleli bismo da čujemo kakvo nas vreme i dani očekuju. Da li može da se napravi projekcija u ovom smislu. Smanjenje svetskih porudžbina neminovno je uticalo na naš izvoz, koji je od avgusta prošle godine beležio pad iz meseca u mesec, izuzev decembra kada su uvoz i izvoz uobičajeno veći nego prethodnih meseci. Ovo je zvanično saopštenje Republičkog zavoda za statistiku.
Takođe, treba reći da je uvoz u četvrtom kvartalu, u odnosu na prethodni kvartal 2008. godine, imao pad od 20%. Poređenjem prvih šest meseci ove godine sa drugih šest meseci može se videti da je izvoz porastao za 4%, a uvoz za 2,2%.
Pri tom, kod mnogih odseka je došlo do pada izvoza, pad je najvidljiviji kod odseka gvožđe i čelik 18,5%, obojeni metali 11,3%, koji su činili pretežni deo našeg izvoza u prvoj polovini godine. U drugoj polovini godine uvoza imamo najveći pad kod drumskih vozila od 19,3%. S druge strane, povrće, voće, žitarice i proizvodi od njih imaju povećanje izvoza u drugom delu godine, beleže povećanje od 51,8%, odnosno 59,8%, što kompenzuje pad u izvozu proizvoda crne i obojene metalurgije i što je na kraju uslovilo da je ukupan izvoz u drugoj polovini godine veći od onog u prvoj polovini.
Što se uvoza tiče, i razlog njegovog rasta, u drugoj polovini godine je povećana kupovina energenata, naročito nafte i to za 13,9% više nego u prvoj polovini 2008. godine. Zavod u zvaničnom saopštenju navodi da to koliko će finansijska kriza pogoditi Srbiju zavisi i od toga koliko će potrajati i kakve će se mere ekonomske politike preduzimati u cilju minimiziranja njenih efekata.
Mi smo bili u prilici da tokom rasprave o rebalansu budžeta raspravljamo i o merama ekonomske politike. Imamo budžet kakav je zahtevao MMF, mere ekonomske politike koje je, takođe, zahtevao MMF, na prvom mestu. Nismo sigurni da će te mere ekonomske politike uticati na povećanje ekonomskih aktivnosti. Takođe, nismo sigurni da će mere ekonomske politike zadržati ovaj nivo zaposlenosti građana Srbije, a nismo sigurni da će moći da kompenzuju probleme koji će nastati tokom ove godine, a za koje vidimo da niko ne može sa sigurnošću da prognozira šta će se desiti sa nama pogotovo u periodu od maja do oktobra meseca.
A sa druge strane, vidimo vapaj predstavnika vlasti, gospodin Ljajića izjavljuje, koji očigledno jeste upućen u to kakva je situacija sa radnicima, pogotovo iz privatizovanih preduzeća i onih koji svakodnevno ostaju bez posla, da se osnuje krizni štab koji bi trebalo da otpočne socijalni dijalog, koji mi pokušavamo da iniciramo već mesec dana, ako ne i više, u smislu pronalaženja što boljeg rešenja za ljude koji će ostati bez svojih prihoda.
Ono što nas zatiče svakog dana, a jeste, takođe jedna od vrlo značajnih tema kojom će se antikorupcijski tim SRS baviti, jeste i kompanija „Delta“, monopolizacija od strane ove kompanije, uslovi koji su napravljeni da ova kompanija, recimo, čini oko 15% bruto domaćeg proizvoda. Vidimo da je gospodin Mišković, odnosno „Delta holding“ u velikim problemima i da očekuje pomoć od Vlade Srbije.
Voleli bismo da znamo, pretpostavljam da će gospođa Kalanović eventualno i dati određene odgovore, šta će se desiti ukoliko gospodin Mišković, odnosno „Delta holding“ ne nađe rešenje, s obzirom na to da zapošljava ogroman broj ljudi, a i vrši monopol na određenom delu tržišta, što dalje znači problem i za dobavljače, i za sve one kojima gospodin Mišković duguje zbog krize u koju je zapao.
Naravno, interesuje nas i širi kontekst ove priče.
Činjenica je da država duguje oko 68 milijardi dinara, a to je 719 miliona evra privredi. To je razlog zbog čega mnoga preduzeća u Srbiji imaju problem sa likvidnošću. Mi smo imali prilike da čujemo neke nagoveštaje kako da se ti dugovi, popularno rečeno, prebiju. Nije nam jasno kako će to da profunkcioniše, ali od cifre od 43 milijarde dinara država duguje preko javnih preduzeća više od 10 milijardi preduzećima koja su obavljala poslove iz Nacionalnog investicionog plana, ostatak onim firmama koje su poslovale, recimo, sa policijom, vojskom, prosvetom, zdravstvom i državnom upravom.
Mi imamo ovde takođe izjavu portparola Unije poslodavaca Srbije, gospodina Rajića, koji je rekao da država najviše duguje građevinskim kompanijama, preko javnih preduzeća, a taj dug iznosi, kao što sam rekla, 43 milijarde dinara, posebno su oštećene kompanije od kojih se najviše očekuje u periodu krize, kao što su putari. Samo Javno preduzeće „Putevi Srbije“ im duguje 35 milijardi dinara. Preostalih osam milijardi su dugovanja EPS-a, rudnika uglja „Resavica“, „Kolubara“, kao i „Srbijagasa“ i „Telekoma“.
A ono što je bilo upozorenje, ali očigledno nešto na šta se vlast opet oglušila, jeste da je za produženje rokova naplate u velikoj meri krivac država koja preduzećima preko devet meseci duguje više od 10 milijardi dinara za obavljanje poslova iz Nacionalnog investicionog plana. Da je stvar ozbiljna svedoči podatak da više od 58 hiljada preduzeća u Srbiji ima blokirane račune i to je cifra koja varira, u nedostatku zvaničnog podatka, od 58 hiljada do preko 60 hiljada blokiranih preduzeća. Dakle, najveći dužnici su „Putevi Srbije“, EPS, „Srbijagas“, „Telekom“, a firme kojima država najviše duguje su: „Planum“, „Intermost“, „Energoprojekt“, „Minel hidrogradnja“, „FAP kamioni“, „Interstil“, ''Nitral'', „Energooil“.
Ono što je nečuveno i čini mi se da će se gospođa Kalanović složiti sa tim, jeste opet ta poslovna logika i privredni ambijent. Kako je moguće da država duguje ili kasni sa naplatom? To je nešto što vi ne možete nikome da objasnite, da vi ne uspete da naplatite obavljane poslove po realizaciji projekta, to je nečuveno. Kako mi sada da očekujemo, koje su projekcije, recimo, za privrednike u nekom nastupajućem periodu, koji na vrlo taktičan način pokušavaju da izvuku ono što su zaradili, a ne uspevaju, a i plaše se da neće dobiti poslove, jer zna se na koji način se dobijaju poslovi? Kakve su projekcije za ovu godinu kada očekujemo još veće efekte krize? Šta će biti sa dugovima prema privredi?
To je širi kontekst onoga što jeste današnja tema, ali naravno da koristimo i vaše prisustvo, nadam se da nećete zameriti, kako bismo dobili konkretne odgovore, na sve ovo što mi dobijamo, što kroz poslanički klub, što kroz medije, a eto i prilike da konačno dobijemo zvanični odgovor od predstavnika vlasti.
Dakle, u spoljnotrgovinskom poslovanju šta nas očekuje, u smislu ovog pada koji je konstatovan u odnosu na prethodne godine, šta će država da uradi u tom kontekstu? Na prvom mestu, kako će država da reguliše užasno velika dugovanja? Čujemo da je Nacionalni investicioni plan na vrhu te liste, da zapravo duguje našim domaćim firmama koje su sada u velikom problemu. Pretpostavimo koliko jedna firma ima zaposlenih, pa da pomnožimo to puta tri, puta četiri. Država je sama napravila užasno veliki socijalni i ekonomski problem.
Nadam se, gospođo Kalanović, s obzirom na to da imate manir da odgovarate u realnom vremenu, da ćemo dobiti ove podatke koji interesuju sve one koji prate sa vrlo velikom pažnjom ovu raspravu, jer se tiču svakodnevne egzistencije. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Božidar Delić.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
U članu 4, koji definiše ograničenja za bavljenje spoljnotrgovinskim poslovima, odnosno osnivanjem ogranaka i predstavništava, intervenisali smo – uobičajeno ograničenje koje stoji u svim ozbiljnim državama, da strano lice ne može otvoriti predstavništvo u oblasti naoružanja i vojne opreme.
U obrazloženju koje Vlada daje kaže da takvo ograničenje definiše nekim drugim zakonima.
Zaista mislim da od viška glava ne boli i da po principu – sve što nije zabranjeno, jeste dozvoljeno, ne bi smelo da bude slobodan prostor koji bi se koristio za razne slične poslove i da nas sutra kad ne treba od toga zaboli glava, te mislim da ovu dopunu člana 4. treba svakako usvojiti, da nije samo u ovoj zemlji specifičan, nego da se svuda primenjuje. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Branimir Đokić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Srboljub Živanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 5. amandman je podnela narodna poslanica Vjerica Radeta.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Radiša Ilić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Nikola Žutić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Jeremić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. amandman je podnela narodna poslanica Gordana Pop-Lazić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Živkov.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 9. amandman je podnela narodna poslanica Nataša Jovanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 9. amandman je podneo narodni poslanik Momir Marković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 10. amandman je podneo narodni poslanik Dušan Marić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Marko Milenković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 11. amandman je podnela narodna poslanica Radica Jocić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Ljubomir Kragović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Krstin.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Bojan Mladenović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman je podneo narodni poslanik Sreto Perić
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman je podneo narodni poslanik Dejan Mirović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 14. amandman je podnela narodna poslanica Nataša Jovanović.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Marina Raguš.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
S obzirom na to da ne mogu da govorim konkretno o amandmanu gospođice Nataše Jovanović, koristim priliku, a upravo zbog toga što je izuzetno visok stepen zainteresovanosti za raspravu po ovom dnevnom redu, jer se tiče onoga što jeste svakodnevno preživljavanje i da li će naša privreda uspeti da izdrži ono što jeste teret svetske finansijske krize.
Pre izvesnog vremena, mislim da je to bilo pre dve nedelje, sada tačno ne mogu da se setim, gospodin Mlađan Dinkić je bio prisutan tokom objedinjene rasprave, čuli nešto što je, s jedne strane, obradovalo SRS, jer o tome govorimo već godinama, ali, moram priznati, mi smo očekivali da ćemo tada čuti od gospodina Dinkića da nam kaže nešto u vezi okretanja ka određenim tržištima i saradnji sa određenim tržištima.
Međutim, moram priznati, zato sve češće imamo izjave srpskih zvaničnika da je zaista pitanje kada će Srbija postati članica EU! A, kakvu će sudbinu EU da doživi u periodu do kraja ove godine i narednih pet godina, s obzirom na to da vidimo da je jedan sistem, jedna ekonomska logika potpuno urušena, da institucije koje su nastale 1944. godine u Breton Vudsu de fakto ne funkcionišu? Skoro da je sistem neoliberalizma pao i, zapravo, svi smo svedoci nastajanja nečega što bi trebalo da svet postavi na sasvim drukčije ekonomske postulate.
Sada imamo prilike da vidimo da je svet uleteo u talas povećanog stepena etatizacije, što je skoro i bila neminovnost logike u situaciji urušavanja jedinstvenog tržišta i ta intervencija država je više nego dobra naznaka kako će izgledati privreda, recimo, visokorazvijenih evropskih zemalja, poput, na primer, Nemačke, Francuske, Velike Britanije itd. Ne možemo mi kao mala zemlja da očekujemo veću pomoć kada i oni međusobno imaju velike probleme.
Ono što je gospodin Dinkić tada rekao – eto, i vreme je da se okrenemo tržištu Ruske Federacije, Belorusije itd, nama je drago što je gospodin Dinkić došao na pozicije SRS. To je ono o čemu pričamo sve vreme, ide u kontekstu kompatibilnosti tržišta, razvijene spoljnotrgovinske saradnje između Srbije i Ruske Federacije.
Takođe, ono što će zanimati građane Srbije, jeste i tema, pretpostavljam da ćete biti prisutni i prilikom sledeće tačke dnevnog reda tu sa nama – ko će imati koristi od jednostrane primene Trgovinskog sporazuma sa Unijom, ko će zaista imati koristi od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?!
Gospodin Đelić je prošle nedelje izneo određene podatke koji govore o gubicima do sada. Ne bih sada da parafraziram, jer je reč o konkretnim podacima, nažalost, trenutno nemam stenograme tog zasedanja.
Ali, ministar finansija gospođa Dragutinović je 6. decembra prošle godine, takođe, rekla da bi trebalo sačekati sa jednostranom primenom Trgovinskog sporazuma, zato što je, prema njenim rečima, Srbija gubila oko 23 milijarde dinara, po kursu Narodne banke Srbije iz tog perioda to je oko 267 miliona evra. Imamo izjave guvernera Narodne banke Srbije, koji govori o tome da bi trebalo dobro da se razmisli, vezano za jednostranu primenu Trgovinskog sporazuma i SSP, s obzirom na trenutnu situaciju srpske privrede.
Ono što između redova možemo da pročitamo, mislimo da vlast puno greši što ne izađe pred građane sa konkretnom informacijom, umesto da širi državni optimizam, koji može da bude daleko od realne situacije, pa da budemo svi u problemu, jeste da se realno saopšti da postoji velika bojazan da će ovaj rebalans budžeta da izdrži narednih nekoliko meseci i da se približavamo novom rebalansu budžeta.
Takođe, imamo izjave članova Ekonomskog saveta premijera Srbije, konkretno, gospodina Stojana Stamenkovića, koji kaže da je kalkulacija MMF zaista prenerazila sve, da je taj budžetski deficit koji se stvorio bio iznenađenje i zato smo ušli u skoro paničnu situaciju kako da uskratimo određenim pozicijama budžeta određene korisnike, kao što su lokalne samouprave, zamrzavanje i smanjenje plata itd.
Šta je konkretno ovde veliki problem? Imamo problem da razumemo kako ćemo da izađemo na spoljnotrgovinsko tržište, na koji način vi očekujete da mi ostvarujemo spoljnotrgovinsku saradnju i na koji način će se naša preduzeća okretati određenim tržištima?! Na koji način država misli da ih zaštiti u tom kontekstu i šta je projekcija države, gde će čak i država da motiviše?!
Imate li viziju – na koji način ući u spoljnotrgovinsko poslovanje ove i narednih nekoliko godina? To je vrlo značajno, s obzirom da na osnovu toga ovde možemo da projektujemo kakva nas situacija čeka u okviru naše lične privrede, a to nam daje određene odgovore kako će naši privredni, a samim tim i ekonomski i politički odnosi na bilateralnom ili multilateralnom planu biti. Hvala.