ŠESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 19.05.2009.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Pop-Lazić.

Pošto se više niko nije javio, da vas obavestim da je sprečen da sednici prisustvuje narodni poslanik Velimir Ilić, kao i da sam, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pozvala da sednici, pored nadležnog ministra, gospođe Dragutinović, koju pozdravljam, prisustvuje i prof. dr Dragan Vukmirović, direktor Republičkog zavoda za statistiku, koga takođe pozdravljam.

Prelazimo na zajednički načelni pretres 58. i 59. tačke dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O ZVANIČNOJ STATISTICI i PREDLOG ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA 2011. GODINE

Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički pretres o Predlogu zakona o zvaničnoj statistici i Predlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, podsećam vas da, shodno članu 94. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.

Pošto ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, konstatujem da je vreme rasprave po poslaničkim grupama sledeće:

Poslanička grupa Za evropsku Srbiju – jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; Poslanička grupa SRS – jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; Poslanička grupa G17 plus – 28 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa DSS - Vojislav Koštunica – 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa Napred Srbijo – 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa SPS - JS – 18 minuta; Poslanička grupa LDP – 14 minuta i 24 sekundi; Poslanička grupa Nova Srbija – 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina – osam minuta i 24 sekunde i Poslanička grupa PUPS – šest minuta. Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanik Vladan Batić, koji nije član nijedne poslaničke grupe, ima pravo da govori do pet minuta.

Molim poslaničke grupe da podnesu prijave za reč, s redosledom narodnih poslanika, ako to već nisu učinile.

Obaveštavam vas da poslaničke grupe po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju narodni poslanik Zlata Đerić, Poslanička grupa Nova Srbija, narodni poslanik Milisav Petronijević, Poslanička grupa SPS - JS, kao i narodni poslanik Milan Lapčević, Poslanička grupa DSS-a, i narodni poslanik Radiša Ilić, Poslanička grupa SRS-a.

Saglasno članu 142. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o zvaničnoj statistici i Predlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine.

Da li predstavnik predlagača, dr Diana Dragutinović, ministar finansija, želi reč? (Da)

Diana Dragutinović

Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, pred vama se nalaze dva predloga zakona, Predlog zakona o zvaničnoj statistici i Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine.

Što se tiče zakona koji predlažemo, a odnosi se na zvaničnu statistiku, htela bih samo da vas podsetim da je važeći zakon donet davne 1982. godine.

Ne bih da podsećam ni vreme koje je proteklo od 1982. do 2009. godine, u svakom slučaju, desile su se vrlo velike promene u organizaciji privrednih subjekata, u institucijama društvenih delatnosti i organizaciji državnih organa. To su sve prirodni razlozi zbog čega je trebalo i treba doneti novi zakon o statistici.

Tokom 2002. godine, Eurostat, to je statistički organ EU, i Evropska ekonomska komisija UN-a izradili su globalnu ocenu stanja statističkog sistema u Republici Srbiji. U izveštaju o globalnoj oceni predloženo je da se izradi master plan razvoja zvanične statistike. Ciljevi tog master plana su da se omogući razvoj zvanične statistike i da se stvori osnova za dobijanje najznačajnijih statističkih indikatora, da se usmeri razvoj statistike u pravcu harmonizacije sa standardima, klasifikacijama i metodologijama EU, kao i sa dobrom međunarodnom praksom. Konačno, da se promoviše uloga i značaj koju treba da ima zvanična statistika u društvu.

Kako bi se ovi ciljevi ostvarili, zaista je bilo neophodno da se donese novi zakon o statistici. Predlog zakona koji je pred vama izrađen je u skladu s principima i odredbama pomenutog master plana, kojim je predviđeno da osnovnu zakonsku regulativu zvanične statistike treba da čine, u osnovi, dva zakona. Prvi, kojim se na nivou države uređuje pravni okvir statističke institucije i njenih aktivnosti, i drugi, poseban zakon, koji se donosi radi sprovođenja velikih statističkih akcija, kao što su popis stanovništva, popis poljoprivrede i slično.

Prilikom izrade Predloga zakona, u obzir su uzeti osnovni principi zvanične statistike UN-a i kodeks prakse evropske statistike. Eurostat je, naravno, učestvovao u izradi Predloga zakona i dao je svoje pozitivno mišljenje na tekst zakona koji se nalazi pred vama.

Predlogom zakona reguliše se organizacija sistema zvanične statistike i u njemu je naglašeno ko su odgovorni proizvođači zvanične statistike. Akcenat je stavljen na vodeću ulogu Republičkog zavoda za statistiku, kao posebne organizacije, odnosno samostalne i nezavisne institucije u proizvodnji, diseminaciji i organizovanju sistema zvanične statistike.

Zakon, takođe, predviđa formiranje saveta za statistiku Republike Srbije, koje je stručno savetodavno telo, samostalno, nezavisno u svom radu, čiji je osnovni zadatak da se bavi strateškim pitanjima zvanične statistike. Savet se, kao integralni deo sistema zvanične statistike, posebno stara o zadovoljenju potreba najšireg kruga korisnika, o zaštiti prava davalaca podataka i ostvarivanju njihovih prava.

Predlogom zakona utvrđuje se da se aktivnosti zvanične statistike zasnivaju na petogodišnjem statističkom programu i jednogodišnjim planovima. Program donosi Skupština, a plan Vlada.

U posebnom odeljku Predloga zakona regulisana je poverljivost podataka, jer se u statističkom sistemu načelu poverljivosti podataka pridaje poseban značaj. Odredbe poverljivosti primenjuju se u svim fazama proizvodnje i diseminacije zvanične statistike.

Drugi zakon koji je pred vama jeste zakon o popisu stanovništva. Većina zemalja Evrope, severne Amerike i Izrael planiraju da se popis sprovede 2011. godine, kako bi se obezbedila optimalna uporedivost podataka. Rezultatima popisa 2011. godine biće utvrđen ukupan broj stanovnika, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji, kao i njihov raspored na nižim teritorijalnim nivoima, okruzima, opštinama, gradovima i naseljima, čime će biti zadovoljene potrebe korisnika podataka iz oblasti populacione politike, prostornog planiranja, realizacije generalnih urbanističkih projekata, stambeno-komunalne delatnosti i drugo.

Ovo će biti prvi put nakon Drugog svetskog rata da će se prikupiti podaci o funkcionalnoj sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti kod kuće, na poslu, u školi. Popis će se izvršiti 2011. godine, a sredstva za finansiranje planiraju se u budžetu Republike Srbije.

Molim narodne poslanike da podrže ove zakone.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospođo ministar.

Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč, Zakonodavnog odbora, gospodin Vlatko Ratković? (Ne)

Predsednik Odbora za evropske integracije? (Ne)

Da li narodni poslanici Momir Marković, Radica Jocić i Slađan Mijaljević, koji su izdvojili mišljenje na sednici Odbora za evropske integracije prilikom razmatranja Predloga zakona o zvaničnoj statistici, žele reč? (Ne)

Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč, odnosno ko od predsednika? Gospođa Jorgovanka Tabaković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Imamo Predlog zakona o zvaničnoj statistici, onako kako je to master plan predvideo, u paketu sa Predlogom zakona o popisu stanovništva. Pre svega, rekla bih da je narodna mudrost, kojom se definiše neka pojava ili neka delatnost, zaista neprevaziđena. Kada je u pitanju statistika, postoje mnoge i duhovite i slikovite definicije, od onih da je statistika najveća lažljivica, a ja bih jednu narodnu upotrebila – da je ona kao bikini. Možda ona najbolje ilustruje statistiku u našem društvu. To znači da mnogo pokazuje, ali od bitnih stvari vrlo malo, ili gotovo ništa ne otkriva.

Postoje mnoge duhovite definicije onoga što su statističke metode, na primer, definicija proseka – neki jedu kupus, neki jedu meso, u proseku, svi jedemo sarmu. To nije samo duhovita ilustracija, nego moram da priznam, a priznajete i vi, objašnjenjima ovog zakona, da mnoge od ovih definicija imaju u sebi mnogo istine. Ako se posebno, zakonom definiše potreba korektne interpretacije i zaštite profesionalnog kredibiliteta zvanične statistike, to samo govori da sam u pravu kada iznosim ovakav sud.

Ako o podnetom zakonu treba da iznesem generalni sud, onda bi se on mogao zvati politizacija Zavoda. To ću vam i dokazati u svom izlaganju, a vaše objašnjenje da zbog preporuka Evropske unije treba doneti ovakav zakon i da je on ocenjen visokim ocenama, a da, istovremeno, treba izbeći uticaj, pre svega, politike, odnosno političkih stranaka i državnih organa, u stvari, govori o tome da zakon ne ispunjava taj osnovni uslov.

Odmah ću vam definisati, a to ću i objasniti. Kako možete tvrditi, članom 10, da je bitno zaštititi profesionalni kredibilitet, naročito kada je ugrožen uticajima neprofesionalnog karaktera, počev od državnih organa, a onda imate savet u kojem vam sede predstavnici ministarstava koje imenuje ministar, koji je uvek, po pravilu, možda ima neki izuzetak, političko lice koje sedi u državnom organu, koje definiše delokrug, daje smernice, definiše petogodišnji plan.

Znači, politizacija Zavoda koju, navodno, izbegavate ovim zakonskim rešenjem, u stvari je izvedena Glavom 3 – Savetom za statistiku, koji definiše položaj, način imenovanja ovog saveta.

Ne verujem da će ovim zakonom biti rešena osnovna stvar. Statistika, kao nauka, kao matematički metod, morala bi da precizno obuhvati činjenje, čin koji se u ovoj državi dešava i zove se proizvodnja, društveni proizvod, deficit. To su činovi. Vi biste nama morali te činjenice i činove izvršenja, delovanja, da date potpuno objektivno, činjenično, da to ne bude predmet bilo kakvog uticaja politike i državnih organa, a da se na korektnoj interpretaciji zasniva rad svake političke stranke, naučnika, ekonomiste, novinara, ko god koristio te podatke.

Nema onog ko može da kaže da ti podaci jesu realni obuhvat onoga što se zovu činjenice. Zašto nisu? Znate odlično, kao i ja, zbog načina kako se neke metode primenjuju, u kojim se datumima i rokovima neka povećanja cena odobravaju i prikazuju. Onako kako se statističke metode koriste, prikazuju i objašnjavaju, govori o tome da i kad se pozovemo na izvor, Statistički zavod, ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo da je istina, odnosno obuhvat istine ono što je prikazano u vašim izveštajima.

To ovaj zakon, kao jedan od mnogih koji je nov i koji treba da promeni svet iz korena, zaista ne rešava, ali rešava i dosledno izvodi jednu specifičnost, koja se zove nezavisnost Narodne banke, čak i u smislu podataka i statističkog obuhvata nekih dešavanja koja se tiču Narodne banke.

Narodna banka je nezavisna, dajte da jednom zauvek definišemo, u definisanju monetarne politike, ali nije nezavisna od ove države, od budžeta, time i deljenja sudbine sa građanima, kada su plate u pitanju i primanja, jer je i kao posledica te monetarne politike naša stvarnost ovakva.

Narodna banka ne može da bude nezavisna od sudbine i mora da deli sudbinu građana, jer u velikoj meri, osnovnom cenom, a to je kurs, definiše našu sudbinu, pa ne može da bude nezavisna ovako kako ste joj vi predvideli u smislu statističkih istraživanja koje radi i tako je nežno molite da vam istraživanja koja vrši ustupi za potrebe svih nas, društva, ekonomske politike, ali je to moguće samo po pribavljenom mišljenju guvernera Narodne banke.

Za sve one koji su zaboravili, podsetiću, takvo mišljenje guvernera Narodne banke bilo nam je potrebno i kada smo počinjali, navodno počinjali, da rešavamo finansijsku krizu, ulazeći u strukturu banaka gde država nema vlasništvo, ali ako Narodna banka proceni i da mišljenje da one remete neku situaciju na finansijskom tržištu i mogu da ugroze stabilnost tržišta, onda Vlada može da ulazi u vlasništvo tih banaka i donosi mere, a preko one naše slavne Agencije za osiguranje depozita, slavne po tome što joj je prvi direktor, kada su se likvidirale četiri velike banke, bila Vesna Džinić, koja je sada ponovo u žiži javnosti, napuštajući ''brod koji tone'' i šaljući ostavku iz Ministarstva.

Znači, mišljenje Narodne banke, odnosno guvernera, koji tu instituciju vidi u svom liku, u svojoj ličnoj nezavisnosti, ali ne i nezavisnosti od svog političkog šefa, a svoju je funkciju u toj stranci zamrznuo.

Ovim zakonom predviđate da molite da vam da istraživanja, kao da je u to uložio neke lične resurse, neke privatne resurse, ili možda neke kreditne resurse iz inostranstva, a ne resurse koji se zovu Narodna banka Srbije. Već u definiciji piše čije je države ta narodna banka i kakvi podaci to mogu biti ako imaju zaštitu poverljivosti, u šta niko ne želi da ulazi ili da spori, ali ne mogu ti podaci služiti za uvećavanje značaja jednog čoveka, koji je, inače, sebi prigrabio isuviše veliki značaj, a na štetu svih nas i, iz poznatih nam razloga, stabilnosti koalicione Vlade, niko u tu samostalnost, koja to, u stvari, i nije, ne želi da ulazi.

Za mene je prosto uvredljivo da se članom 10. definiše ono što jesu.

Znači, suština ovog zakona su čl. 10, 12. i 13. Želite da zaštitite Zavod za statistiku, kao neprikosnovenog proizvođača zvanične i, nadamo se, objektivne statistike, od državnih organa, ali kažete i – naročito od političkih stranaka ili drugih interesnih grupa van sistema zvanične statistike.

Kako ćemo mi znati, niste dali u zakonu, ni u objašnjenju, da je taj direktor Zavoda izložen neprofesionalnim pritiscima od strane ovih i ovakvih grupacija? Kako će to direktor znati? Čemu služi ovaj član 10. uopšte, jer mi ne znamo čime će direktor da zaštiti profesionalnost rada Zavoda i kredibilitet ustanove koju vodi? Da li je ovo samo u sklopu opšteg uticanja i harange koja se vodi, ne samo na političke stranke, ali preko njih, kao instrumenta parlamentarne demokratije, koji su prva tema ako se priča o korupciji? Pa, da li važi i valja Zakon o finansiranju stranaka, pa, da li on puni novinske stupce, pa, da li antikorupcijsko telo kontroliše baš političke stranke, pa, da li DRI prvo kontroliše političke stranke?

Uredite zakonom da delovanje svih činilaca u ovoj državi bude javno, dostupno građanima. Protiv toga, kao pripadnik političke stranke, Srpske napredne stranke, kluba Napred Srbijo, ne da nemam ništa, nego se za to zalažem, ali ne možete unapred osuđivati bilo koju političku stranku i identifikovati je s neprofesionalnim pritiscima, od kojih treba direktor Zavoda da štiti Zavod, kao osnovnog proizvođača objektivne statistike. Mislim da je to ne samo uvredljivo, nego suštinski usmerava, što bi rekle sudije, istragu na pogrešan tok i na pogrešnog krivca.

Političke stranke su posledica pravnog sistema u kojem je pravo zaboravljeno i stavljeno na poslednje mesto, u smislu poštovanja Zakona o ugovorima, poštovanja Zakona o privatizaciji i Zakona o stečaju, istakla sam najbitnije, države u kojoj su predmet vrlo nekorektnog uticaja državnih i izvršnih organa sudovi, i trgovinski i ostali, o čemu ste imali dokaze u ovoj skupštini, u samo dva, npr., eklatantna primera, koji su govorili o pritisku da se ne izvršavaju sudske presude kojima se radnicima isplaćuje novac za nezakonito dobijene otkaze ili se vraćaju na posao, direktno uticanje gospodina Dinkića na Trgovinski sud da se ne pokrene stečajni postupak nad dužnikom "Zmaj", u kojem je vlasnik gospodin Novaković i njemu slični, stari prijatelji gospodina Dinkića, gde je poverilac, po zakonu, pokrenuo postupak stečaja.

Znači, u državi u kojoj postoje ozbiljne bolesti, koje se zovu sistemska korupcija, koja je izazvana načinom primene zakona, načinom donošenja zakona u kojima postoje evidentne rupe za zloupotrebu, vi ovde definišete političke stranke kao prve i prave krivce za to što će statistički podaci, gle čuda, biti pod pritiskom političkih stranaka.

Ali, zato imamo Savet za statistiku, koji je jedno glomazno telo, broji 17 članova, i gde gotovo svaki od ministara ovako brojne vlade predlaže svog člana da bude u tom savetu.

Ja samo molim građane, ako negde imaju prilike, da pogledaju, npr. poslednjih nekoliko brojeva "Službenog glasnika", ili da odu na sajt Vlade i da vide odluke o imenovanjima komisija, tela, saveta, da pogledaju koliko se puta jedno te isto ime, čak nije ni važno koje, pojavljuje u raznovrsnim organima, komisijama, savetima i drugim telima.

Građanima će biti potpuno jasno da ministarstva zaista ne mogu da rade posao koji im je zakonom dat, jer su njihovi nameštenici i zaposleni angažovani po komisijama. Zato moraju da se osnivaju agencije, verovatno, da bi radile posao koji treba da radi ministar i njegovi zaposleni.

Koliko li je samo ljudi, ponosni što su imenovani u taj savet, odlazilo na neke sastanke koji su trajali satima, ali bih volela da mi ijedna takva komisija ili savet da strategiju koju su uradili, ili neki konkretan dokument, ili zakon koji je u ovakvoj režiji i podeli posla napravljen.

Možda to uopšte nije slučajno, ili je potpuno namerno tako definisan posao, podela posla u ministarstvima, da ljudi ne mogu da se bave svojim poslom, dok se istovremeno kaže da se sati i sati radnog vremena troše na surfovanje po Internetu, onih ljudi koji imaju sreće da budu zaposleni i da imaju računare na svom radnom stolu.

Verovatno ima i te vrste rasipanja radnog vremena, ali ja ovo smatram onim što jeste izvor politizacije Zavoda za statistiku, koja se ovog puta zakonom uvodi i što jeste neproduktivno trošenje korisnog radnog vremena ove vlade, koja je vrlo skupa.

Vrsni ekonomisti su izračunali da, kroz razne takse, doprinose i dažbine, svaki građanin Srbije plati godišnje 150 hiljada dinara ovoj vladi, svaki građanin, ne glasač, ne punoletan, ne zaposlen, ne nezaposlen, nego svaki građanin. Da li je ta vrsta plaćanja za ovu i ovakvu vladu dala rezultat u usluzi koju je Vlada, sa svoje strane, dale svojim građanima, to će građani procenjivati onom zgodnom i zakonitom prilikom koja se zove izbori.

Imam još i primedbu na to da pravo pristupa informacijama, ovako kako zakonom regulišete, ponovo ističe posebnost Narodne banke, gde se za pravo pristupa definiše prethodna saglasnost guvernera Narodne banke.

Da li postoji ijedan tako zaštićen funkcioner, posao ili stranački pripadnik u ovoj državi, prosudite vi ostali koji delite vlast sa onima koji sebe predstavljaju motorom i nosiocem reforme i promene u ovoj državi.

Iskoristiću priliku da vam kažem još jedan detalj. Na strani 3 obrazloženja rešenja stavili ste ovakvu rečenicu: "S obzirom na značaj Zavoda kao glavne institucije u sistemu zvanične statistike, predviđa se da Zavod daje mišljenje o izveštajima, nacrtima zakona i drugim pravnim aktima", sad ide ono ključno i najproblematičnije: "koji se odnose na njegove aktivnosti i zadatke".

Znači, Zavod za statistiku može da daje mišljenja o izveštajima, nacrtima zakona i drugim pravnim aktima koji se tiču njega samoga. To na najbolji način oslikava prirodu ove vlade, koja misli samo o sebi i samo na sebe i takvu praksu prenosi i na organe kojima želi, navodno, na bolji način da uredi i reguliše poslovanje.

Smatram da je ovaj zakon potpuno nepotreban i dokle god se statistički podaci koriste, interpretiraju na taj način i ukoliko nisu dostupni svima nama kojima su potrebni, ne oni osnovni, nego oni izvedeni – mislim da ne zaslužuje prelaznu ocenu.

Član 10. je skandalozan i nemojte se braniti. Verujem da bi se Evropa podsmevala ovakvom načinu tumačenja neprofesionalnih uticaja, a koliko je statistika važna govori još jedna definicija, kojom ću završiti svoje izlaganje.

Kažu – onaj ko ima Zavod za statistiku, makar jedan procenat dobija više u izborima, odnosno u prebrojavanju glasova. Zavod za statistiku nam dokazuje da jedan i jedan ne mogu biti dva.

Ja vam želim da Zavod za statistiku matematici vrati ono što ona zaslužuje, a to je tačnost, i da nama građanima Srbije vrati verovanje u informacije i podatke koje daje Zavod za statistiku.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Radiša Ilić, posle njega narodni poslanik Milisav Petronijević.

Radiša Ilić

Srpska radikalna stranka
Zahvaljujem. Dame i gospodo narodni poslanici, pred nama su dva zakona uz pomoć kojih će se dati pečat protekloj deceniji, odnosno periodu kada su vlast u Srbiji preuzeli oni kojima su zvezde vodilje bile reči – pošteno, socijalna jednakost, transparentnost, demokratija, novo doba parlamentarizma, EU odmah, KiM u sastavu Srbije, a šta danas imamo kada treba da sumiramo rezultate te, rekao bih, ''žute'' dekade?

To će se, upravo, videti posle popisa 2011. godine. Državna statistika je tu da nas tek s vremena na vreme podseti, sve građane Srbije, i da nas obavesti da dobro živimo, da ima i gorih zemalja od nas, da ljudi nisu gladni, iako jesu, da su zaposleni, iako nisu, a poljoprivrednike – da su imali izvanredne prinose u proseku, što bi rekli statističari, a oni ni polovinu svog uloženog novca ne mogu vratiti. Zato i postoji ona davno sročena kovanica, iz vremena kada su Srbijom vladali komunisti – statistika naša dika, što poželiš, ona slika.

O nekim konkretnim primerima statistike i načinima kako se ona vodi, govoriću u okviru vremena koje pripada SRS-u, u načelnoj raspravi.

Sada bih se osvrnuo na neke nove članove, najpre Predloga zakona o zvaničnoj statistici, a potom Predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine.

Dakle, kada u Predlogu zakona predlagač kaže "zvanična statistika", to u prevodu znači "državna statistika", koja oslikava i vlast i one koji u tom trenutku vrše vlast.

Kada država vodi statistiku, vodiće je onako kako sebe želi da predstavi – u najlepšem svetlu pred građanima Srbije, ulepšavanjem, friziranjem, prilagođavanjem podataka i informacija, jer je to način da se država, odnosno oni koji vladaju državom predstave kao nešto idealno, nešto što je dugo očekivano, kao blagostanje, pogotovu ako su raspisani izbori.

Tada su potrošačke korpe obično prepune, kupuju se automobili i nekretnine na sve strane. Statistika beleži samo uzlazne linije uspeha, a onaj ko sluša takve informacije, samo čeka da na kraju čuje o kojoj zemlji se radi, pošto niko neće verovati da se radi o državi Srbiji.

Onog momenta kada zvanična statistika bude javno saopštila da u ovoj zemlji ima gladnih ljudi i koliki je njihov broj, da ima više od milion obespravljenih radnika na ulici i kada bude zvanično objavila koliko je umrlih građana Srbije od posledica zračenja uranijumskih bombi koje su nam poslale SAD – onda ćemo i mi prihvatiti tu statistiku.

Njihov zvaničnik dolazi sutra u posetu Srbiji i narodu za koji je preporučivao koncentracioni logor, smrt, narodu kome je oteo, ali trenutno, Kosovo i Metohiju.

Da li ste vi, gospodo iz Republičkog zavoda za statistiku, izračunali koliku štetu su nam naneli i Bajden i Solana i NATO i EU 1999. godine?

Kada ćete sabrati svaku ciglu, svaku kuću, svaku dečju suzu, svaku kap krvi, svaki nedosanjani dečiji san zbog NATO bombardera i detonacija bombi?

Sme li neko od predstavnika vlasti, sutra, da pokaže tu statistiku tom Bajdenu koji je uvredio moj srpski narod?

U sredu će Srbija da stane – jer neko dolazi na mesto zločina. Čak se i fudbalske utakmice neće igrati, kažu, iz bezbednosnih razloga. Evo, ja predlažem da tog dana ne radi ni Zoološki vrt, ni igraonica na Ušću – neka sutra sve u Srbiji stane, da se vlast i divi i klanja na miru onom ko nam je oteo KiM.

U članu 5. pominje se načelo nepristrasnosti. Imali smo priliku da vidimo tu nepristrasnost često, pogotovu kada se pripremaju izbori, ili su u toku, i to na Javnom servisu, onom koji odložene snimke Narodne skupštine pušta u nekim vampirskim terminima, posle ponoćnih časova, što bi se reklo – za treću smenu. Podaci su obično probrani, oni koji se mogu upotrebiti, ostali ostaju zatrpani u moru drugih istraživanja i sondiranja javnog mnjenja, pa ako ih neko pronađe, pronađe, i tako godinama.

Ovde postavljamo jedno pitanje ministru, odnosno predstavniku Republičkog zavoda za statistiku – kako će se ubuduće prikupljati, obrađivati, skladištiti, prikazivati, analizirati itd. podaci i informacije, kada mi već sada to možemo da vidimo u okrnjenom obliku, a to se najbolje vidi na ovom primeru koji ću vam pokazati, odnosno svi su takvi, gde se jasno navode teritorijalne jedinice koje su obrađene i na koje se odnose konkretni podaci?

Evo jednog saopštenja Republičkog zavoda za statistiku, verovali ili ne, a na njemu imamo odrednice – Republika Srbija, Centralna Srbija i Vojvodina. Pitam vas javno, gospodo iz izvršne vlasti – gde je ovde KiM? Kako je nekome uopšte palo na pamet da izostavlja KiM? U Ustavu, u članu 182. stav 2, jasno piše: "Republika Srbija ima Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohiju".

Neka su podaci što se tiču KiM-a i minimalni, neka pokazuju bilo šta, neka se vrši sondaža makar i u nekom kosovsko-pomoravskom selu, ali ti podaci moraju da se nađu u posebnoj rubrici – Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija.

Dobro znamo da je naša južna pokrajina, 1999. godine, zaslugom gospodina koji će sutra šetkati Beogradom i obilaziti minuli rad ''tomahavka'' i F16, nevidljivog, ulice Kneza Miloša, okupirana i data šiptarskim teroristima na upravljanje.

U ovoj statističkoj listi, u ovom obrascu, ja i svi građani Srbije hoćemo da vidimo i drugu rubriku – Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija. Ako krenemo tom logikom, onda je pitanje zašto ste onda izdvojili Vojvodinu, što i te podatke niste svrstali pod jedan naziv – Republika Srbija, s podacima sa KiM-a?

Sada javno izražavam bojazan šta će se desiti za par godina, pošto predsednik Republike, Tadić, predlaže nekakvu regionalizaciju Srbije; dok se Evropa ujedinjuje, on vodi nekakav sasvim suprotni proces, on rastače srpsku državu. Hoćemo li za par godina da u nekom izveštaju Republičkog zavoda za statistiku vidimo podatke za Šumadijski region, za Timočki, Niški, Drinski, Raški, itd.? Kako stvari stoje, ako na vlasti i dalje ostaje sadašnja vladajuća garnitura, Srbiji, sasvim sigurno, preti rasulo i propast.

Ono što je, takođe, apsurdno u ovom zakonu, pogotovo u situaciji kada nas ministri iz Vlade plaše svetskom krizom i nju navode kao razlog svakodnevnog otpuštanja radnika i velikog minusa u budžetu, Vlada upravo u tom trenutku predlaže u ovom zakonu formiranje Saveta za statistiku, i to od 17 članova, čiji je osnovni zadatak da daje stručna mišljenja i učestvuje u realizaciji ''predloga''. To znači, opet, bespotrebno odlivanje sredstava iz budžeta, isto kao i kada su u pitanju agencije, zavodi, komiteti, odbori, itd.

U Republičkom zavodu za statistiku postoje zaposleni koji su dovoljno stručni i kompetentni da sve ove navedene poslove Saveta mogu sami da obavljaju. Ali, u samom načinu imenovanja članova, vidi se šta je cilj formiranja ovog saveta. Od 17 članova, 12 direktno postavljaju ministri, odnosno Vlada, dva imenuje guverner NBS-a Jelašić, to je onaj što je kupio jeftinu vilu, verovatno je licitirao, jednog člana imenuje Privredna komora Srbije, jednog člana predlaže Statističko društvo Srbije i 17. član je direktor Zavoda.

Evo vam, ukratko, slike i prilike srpske statistike. Vlada, što je očigledno, preko Saveta za statistiku, u koji, od 17 članova, imenuje direktno 12, želi da kontroliše i usmerava rad Republičkog zavoda za statistiku. Kasnije ću se u načelnoj diskusiji ponovo vratiti na statistiku i njene rezultate.

Što se tiče Predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine, poslednji popis stanovništva urađen je 2001. godine, nekako u vreme kada je krenula ofanziva na srpska preduzeća, domaće banke, Vojsku Srbije, na radnike koje su predvodili oni koji bi trebalo da polažu račune kada se sumiraju rezultati 2011. godine. Mada, tada može biti i kasno za Srbiju. Ubeđen sam da će sve linije ići silaznom putanjom, osim onih koje grafički prikazuju porast siromaštva, kriminala, tuberkuloze, samoubistava, umiranja od karcinoma, steriliteta, itd., da ne nabrajam.

Da bismo počeli popis, treba da vidimo, pre svega, gde su državne granice Republike Srbije. Pitam gospođu ministra – kako ćete izvršiti popis na KiM-u kada ste ga svojevoljno predali na poverenje Euleksu, a oni vam, u znak zahvalnosti, bukvalno, spustili rampu?

Srbima na Kosovu se polako steže omča oko vrata, tuku ih, sude, guše suzavcem, a vi iz Vlade Republike Srbije ćutite. Onda se po nekoj priči izmisli rupa na saksiji, napiše član 16. u ovom predlogu zakona, na osnovu koga će Ministarstvo za KiM, odnosno ministar Goran Bogdanović, sprovoditi predstojeći popis na KiM-u, čovek koji je bio ministar u Rugovinoj vladi, dok su ubijani Srbi od strane šiptarskih terorista, koje je ta ista vlada krila i štitila. To je prosto neverovatno.

Do 2011. godine, kako je počelo, Euleks neće Srbima dozvoliti ni da dišu, a kamoli da se popisuju.

Sve to, ponavljam zbog građana Srbije, zahvaljujući ovoj vladi, koja je misiji Euleks dala zeleno svetlo da lagano, ali sigurno, Šiptarima za koju godinu prepusti sve ingerencije izvršne i sudske vlasti.

Imamo još jedan problem koji može potpuno da omete popisivanje stanovništva na osnovu ovog zakona. Vi iz vladajuće koalicije za nekoliko nedelja treba da usvojite dugo pripremani, ali i osporavani, Statut AP Vojvodina. Baš na osnovu tog statuta, može da vam sutradan Pajkić, predsednik Vlade Vojvodine, odgovori – u Vojvodini neće biti popisa sada, nego kada odluči Pokrajinska skupština. To je relativno moguće. Dobro znate kakva sve ovlašćenja ovim statutom dajete Vojvodini.

Gospodo iz Vlade Republike Srbije, da li čitate novine, da li pratite televiziju? Znate li koliko je već predsednika opština, i to iz vašeg DS-a, negodovalo zbog nejednakog tretmana i transfera sredstava opštinama u centralnoj Srbiji? Zbog ucene nekolicine poslanika iz vladajuće koalicije koji dolaze iz Vojvodine, vi Vojvodini do u dinar, i preko toga, isplaćujete, a Nišu, Paraćinu, Boljevcu, Zaječaru, Čačku ništa, ili na kašičicu.

Gde je tu ravnopravnost za koju ste toliko izgarali dok ste 5. oktobra 2000. godine palili, upravo, ovo skupštinsko zdanje gde danas sedimo?

Da li znate kako je na ove ucene reagovala Stalna konferencija gradova i opština, koja okuplja veliki broj opština, gde su predsednici opština upravo iz DS-a? Pogledajte malo, raspitajte se, jer će vam opštine u Srbiji uskoro bankrotirati.

Sada ste dobili od MMF-a tri milijarde evra kredita. Da li se možda pitate kada ćete i kako taj novac vratiti onima koji su vam ga dali? Privrede nema, rasprodale su je vaše stranačke kolege, radnici vam u Srbiji, zbog vaše politike, seku prste, drugi vam logoruju ispred predsedničkog zdanja, treći štrajkuju glađu do smrti i vi verovatno mislite da činite pravu stvar, da Srbiju vodite u reforme.

Te reforme će se lepo pokazati 2011. godine, u popisu o kome govori ovaj zakon. Tamo gde je rubrika – zaposlen, u mnogim slučajevima će biti stavljena crta, a kada popisujete građane, popisujte sve, i ko im je u privatizaciji opljačkao firmu, i koliko su puta štrajkovali glađu, koliko su dužni za struju, za hranu, jesu li nožem isekli još neki prst da bi se neko sažalio na njihovu sudbinu.

Takođe, ne zanemarimo ni Tadićevu ideju o regionalizaciji Srbije, ideju koja je jako opasna po opstanak srpskog naroda i srpske države. Predsednik Republike se ponaša baš kao u onoj priči gde je Srbija šaka pirinča.

Nikakva regionalizacija ne dolazi u obzir. Danas to propagirati, kada Srbija treba da se ujedinjuje i da jača, samo ide u korist onih čiji je vekovni cilj uništenje srpske države na Balkanu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milisav Petronijević, posle njega, narodna poslanica Zlata Đerić.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, uvažena gospođo ministarka, Vlada je odlučila da predloži dva zakona kojima se reguliše oblast zvanične statistike, prvi je zakon o zvaničnoj statistici i drugi je zakon o popisu stanovništva 2011. godine.

Kada su u pitanju i jedan i drugi zakon, smatramo ih dobrim zakonima i Poslanička grupa SPS - JS će podržati oba zakona.

Ovom prilikom ću pokušati samo ukratko da se osvrnem na nekoliko značajnih pitanja kada su u pitanju ova dva zakona.

Prvo, Predlog zakona o zvaničnoj statistici je zakon koji ima za cilj da reguliše proizvodnju podataka i informacija, organizaciju sistema zvanične statistike i posebno diseminaciju podataka, informacija, ili, da bi građanima Srbije bilo jasnije, jednostavno rečeno, aktivnosti koje vode odgovorni proizvođači statistike na utvrđivanju i predstavljanju rezultata zvanične statistike, odnosno činjenju da budu dostupni svim korisnicima zvanične statistike.

Kada je u pitanju proizvodnja podataka i informacija, predlagač se zadržava na tome da utvrđuje odgovorne proizvođače zvanične statistike, pre svega, Republički zavod za statistiku, kao glavni proizvođač zvanične statistike, NBS, Gradsku upravu grada Beograda, i daje mogućnost ostalim proizvođačima zvanične statistike da mogu to činiti, naravno, one koje odredi Savet zvanične statistike, za koji je ovim zakonom predviđeno da se formira.

Kada je u pitanju diseminacija, aktivnosti na predstavljanju rezultata, to je najosetljivije pitanje kod svih ljudi kada posmatraju ovu oblast zvanične statistike, upravo iz razloga što ti rezultati treba da budu prikazani na pravi način, što ovaj zakon i predviđa. Drugo, veoma važno, neko od kolega je na to s pravom upozorio, ti podaci moraju biti dostupni svim korisnicima i, opet, isto tako važno, moraju biti zaštićeni u onolikoj meri koliko predviđaju ostali propisi. Dakle, mora biti zaštićena svaka izveštajna jedinica, svaki podatak, u skladu s predviđenim zakonima o zaštiti podataka.

Primećujete da se zadržavam na zakonu, ne govorim o praksi, o nekim mogućim zloupotrebama u praksi, iz prostog razloga što smatramo da zvanična statistika ima smisao. Njena suština je ako nam daje, ako obezbeđuje podatke i informacije o ekonomskim, demografskim, društvenim pojavama, pojavama u oblasti radne, životne sredine, ako to obezbeđuje svim korisnicima, od državnih organa, do najšire javnosti.

Treba istaći da te informacije moraju biti nepristrasne, moraju biti reprezentativne. Tada zvanična statistika ima svoj puni smisao. Ako nije tako, onda se javljaju problemi, pitanja zloupotrebe podataka i informacija.

Iz tih razloga, mislim da je veoma važno što se zakon zadržao na pitanjima o kojima sada govorim. Danas u savremenom svetu nema savremene odluke, nema dobre odluke ako nije zasnovana na podacima, na informacijama, na statistici, ali uz uslov, koji i zakon predviđa, da podaci i informacije moraju biti relevantni, nepristrasni, pouzdani, pravovremeni i profesionalno nezavisni i, o čemu sam već govorio, dostupni najširoj javnosti, zaštićeni od svih mogućih zloupotreba. Takva zvanična statistika ima smisla i veoma je značajna oblast.

Ovaj predlog zakona daje pravni okvir za baš takvu zvaničnu statistiku.

Vrlo kratko, kada je u pitanju drugi zakon – o popisu stanovništva. Popis stanovništva je predviđen zakonom za 2011. godinu, u aprilu, a poslednji je bio 2002. godine. Mislim da je svima nama poznato da je popis stanovništva najobimnija i najznačajnija akcija statističkog sređivanja.

Zakonom je predviđeno da se 2011. godine popišu stanovnici, domaćinstva, stanovi, odnosno zgrade za stanovanje. Mislim da je to veoma važan posao koji predstoji 2011. godine, zato što će nam podaci, obaveštenja do kojih ćemo doći posle popisa, pokazati i brojno stanje i najbitnije karakteristike porodica, poljoprivrednih domaćinstava, zgrada itd. Dobićemo podatke o veličini i stepenu iskorišćenih poljoprivrednih fondova, podatke o etničkim, ekonomskim, obrazovnim, migracionim i drugim karakteristikama stanovništva, vitalnim podacima, o strukturnim promenama koje su nastale 2002. godine. Dobićemo podatke koji su veoma važni za aktivno izdržavano stanovništvo, podatke o sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Navešću vam podatke koji su važni za aktivno izdržavano stanovništvo, podatke o sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, a mislim da je zaslužilo pažnju da se detaljnije pojasne podaci koji mogu biti odlična priprema za, koliko se iz ovog predloga može videti, veoma veliki popis poljoprivrede, koji nije vršen od 1940. godine, a ostali podaci do kojih će se doći mogu ukazati, identifikovati gde treba iza toga vršiti detaljan popis poljoprivrednog stanovništva.

Zakon veoma precizno određuje obaveze svih državnih organa, ministarstava, Republičkog zavoda, kao nosioca posla, popisnih komisija, koje su glavni organizatori poslova po opštinama, koje daju podatke, prikupljaju podatke. Utvrđene su obaveze svih.

Ono na šta mislim da treba skrenuti pažnju, jeste velika odgovornost svih tih subjekata da se na vreme izvrše pripreme, da se na najbolji mogući način uradi taj posao.

Zaključiću onim čime sam počeo, veoma je važna akcija popisa stanovništva, iz razloga, ponavljam, što nema dobre odluke, nema dobrog programa, nema dobre politike, nema dobrog pravca razvoja Srbije ako nisu zasnovani na pravim podacima i informacijama i na statistici, naravno, pouzdani, nepristrani, očišćeni, bez uticaja sa strane. Očekujemo da će oba zakona dati pravni okvir upravo za takvu zvaničnu statistiku, a da će nadležni organi u narednom periodu izvršiti na vreme sve pripreme i završiti ovaj veoma veliki posao 2011. godine. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Zlata Đerić. Izvolite.
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo predsedavajuća, poštovana gospođo ministar, bilo bi vrlo zanimljivo videti statističku obradu jednog dana ovih skupštinskih zasedanja, pre svega, kada pogledamo svrstavanje tačaka dnevnog reda, ili dnevnih redova koji su predlagani na ovim skupštinskim zasedanjima.

Ova dva zakona su prirodno i logično jedna tačka dnevnog reda, ali nije bilo ni prirodno, ni logično, ni dobronamerno da se, recimo, prethodnih 15 zakona iz poljoprivrede, kao važne oblasti, obradi isto kao jedna tačka dnevnog reda. To pokazuje pravu moć ili nemoć statistike i toga da, s određene tačke gledišta, statistika može sve pokazati jednako važnim. Statistika, kako već neko reče, u stvari, jeste i mogućnost da se nečije želje prikažu kao neke relevantne činjenice.

Ono što je kod ova dva zakona zanimljivo, pre svega, jeste da definišu ono što je izuzetno važno, zakon o zvaničnoj statistici se bavi proizvodnjom podataka, a drugi zakon koji je danas na dnevnom redu je zakon o popisu stanovništva. U oba zakonska projekta, odnosno predloga zakona, vidimo da oni iza sebe nose dobru nameru, da nose dosta dobrih rešenja, ali da neće biti u mogućnosti da budu u potpunosti primenjeni.

Zašto? Zato što se ovi zakoni neće moći baviti s 15% teritorije Republike Srbije, odnosno KiM-om, bez obzira na to što zakon o popisu stanovništva deklarativno kaže da hoće. To je u potpunosti nemoguće.

Ti statistički podaci, koji treba da deskriptivnom metodom predstave Srbiju svetu, da iznesu tačne, relevantne i nepristrasne podatke, kako se, inače, zakon izjašnjava da ima deset načela, između kojih su i ova dva, neće biti predstavljeni u takvom svetlu, jer je nemoguće izvršiti bilo kakav statistički pregled, ili statističko istraživanje na teritoriji KiM-a u ovakvom trenutku i u ovakvom stanju. To svi mi dobro znamo.

Pre svega, u zakonu o popisu stanovništva, u članu 2, nije se jasno odredio odnos prema KiM-u. U članu 11, gde se nabrajaju ministarstva koja će se baviti popisom stanovništva, navodi se Ministarstvo za KiM, a u članu 16. se definitivno odredilo da će Ministarstvo za KiM sprovesti, organizovati popis na KiM-u.

Zaista bismo voleli da vidimo u kojim opštinama, na koji način, kojim sredstvima, kojim alatima će to da uradi, koje ćemo podatke posle toga dobiti, jer poslednji podaci o popisu stanovništva iz 2002. godine nemaju uopšte opštine sa KiM-a, ne sadrže podatke sa KiM-a. Ti podaci su nepotpuni. Ti podaci nemaju validnost, jer je njima moguće manipulisati, upravo onako kako se manipuliše već decenijama na ovim prostorima KiM-om i popisom stanovništva, odnosno nevršenjem popisa stanovništva, koje je doprinelo da situacija koju sada imamo bude takva kakva jeste, da na KiM-u nemamo tačan pregled stanovništva, broja stanovnika, da u ovom trenutku niko ne zna koliko albanskog stanovništva zaista živi na KiM-u, jer nikada nisu dopustili da budu popisani, upravo zbog toga što se tamo simulira prisustvo, prave kuće u kojima niko ne živi, popularno rečeno – Potemkinova sela; tamo je građevinski haos, koji treba da simulira silnu gustinu naseljenosti.

Naravno, svim tim se stvorila prilično problematična situacija u državi, jedno nemirno i trusno područje u, uopšte, svetskoj politici, kojom su počeli svi da se bave. Koliko imamo informaciju, sutrašnji naš neželjeni gost, gospodin Džon Bajden, doći će da održi svoje slovo o onome što ima da kaže momcima sa Balkana, kako oni vide stanje u našoj zemlji, šta očekuju od nas da dalje činimo da bi oni bili zadovoljni. Sve to treba zakonski da uobličimo i da stvorimo iluziju da zaista možemo da konačno imamo statistički tačno određene, opredeljene, relevantne, jasne podatke o onome gde i kako živimo, jer ćemo iz deskriptivne metode moći posle da analiziramo i pokažemo da pratimo sve ono što je važno za život građana Srbije.

Popis stanovništva, koji treba da se po ovom zakonu o popisu izvrši od 1. do 15. aprila 2011. godine, da se 2012. godine svi podaci obrade, a 2013. da budu dostupni i javno objavljeni, treba da pokaže sve ono bitno u Srbiji, kako bi svako ko sa Srbijom želi da sarađuje, da na bilo koji način ostvari neki, pre svega, privredni kontakt, koji nas interesuje, pa i svaki drugi kontakt, mogao da dobije u svakom trenutku određene kvalitetne podatke, koji će biti u potpunosti identični s onim što jeste stvarna slika. Ako 15% teritorije nije obuhvaćeno tim podacima, ti podaci nisu tačni, nisu istiniti, i onda sve ostalo gubi na svom značaju i istinitosti. Za tih 15% teritorije koje neće biti obrađeno, ma koliko mi pokušavali da tvrdimo da hoće, zaista bih volela da vidim alate i sredstva kojima će se to raditi na KiM-u, a 15% nedostatka pravih i tačnih podatka sve ostale podatke relativizuju.

Ono što smo kod ova dva zakona propustili da determinišemo, jeste kako će se celokupna Srbija, ovim zakonima o statistici i popisu stanovništvu, odrediti i koliko će ti zakoni biti tačni, mogući i sprovodivi.

Dakle, statistika ima određenu moć i određenu nemoć. Imamo zvaničnu statistiku i u nazivu zakona je zvanična statistika, što nas odmah upućuje na to da postoji i nezvanična statistika. To je statistika koja služi za manipulativne svrhe, čiji smo svedoci svakodnevno, kada se objavljuju razna istraživanja, kao istraživanja kojekakvih agencija koje treba da oblikuju javno mnjenje. To su one agencije koje se bave metodom slučajnog uzorka, pa su oslobođene svake vrste odgovornosti, ali već dugo nanose ozbiljne štete svojim delovanjem i stvaranjem određenih slika i određenih namernih razmišljanja u stanovništvu.

Zvanična statistika treba da nam da zvanične odgovore na pitanja – ko smo, gde smo, šta nam se događa, koliko nas je istinski, šta mi to istinski posedujemo, kakva je naša nacionalna struktura, kakva je naša obrazovna struktura, kakva je naša imovinska struktura, kakva je naša radna struktura i sve ono što u ovom trenutku svaki građanin ima kao neku svoju ličnu kartu. To je ono što ova dva zakona treba da donošenjem i sprovođenjem, kasnije, u Srbiji stvore i omoguće.

Iskreno se nadam da će do njihove konačne primene, do konačnog popisa stanovništva 2011. godine, pre svega, Ministarstvo za KiM postojati, da će ostala ministarstva i Vlada naći načine, mada ne vidim na koji način, ni do sada se nisu izjasnili na koji način misle da to sprovedu, da taj popis, pre svega, na Kosovu, zaista bude jednom tačan zbir tačnih podataka, a ne kao ona komična fraza, da je statistika, u stvari, tačan zbir netačnih podataka. Potreban nam je tačan zbir tačnih podataka. Tamo je potrebno jednom podvući crtu i reći i znati dokle jeste Srbija i Srbija se u tome mora odrediti.

Kalkulacija o tome gde i dokle Srbija može da vrši popis svog stanovništva je vrlo važna i kad pogledate zvanični sajt Zavoda za statistiku videćete da tamo stoji karta Srbije, da je ta Srbija zajedno sa Kosovom i Metohijom, a onda, u podacima gde je objavljen popis stanovništva iz 2002. godine, nema opština sa KiM-a, tamo stanovništvo nije popisano. Veoma je važno da građani Srbije to znaju, jer iz manipulacije ova dva zakona posle proističe i moguća manipulacija Zakonom o biračkom spisku.

Očekujemo da u jednom trenutku neko u javnost Srbije izađe s jasnom strategijom – šta Srbija istinski ima, dokle je Srbija spremna da brani svoja Ustavom zagarantovana prava, načela i teritorije i svi zakonski predlozi koji dolaze jasno proizilaze iz Ustava i oslanjaju se na Ustav. Hvala.