OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 11.06.2009.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

3. dan rada

11.06.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 22:15

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
I pismeno i elektronski; najveći broj predstavnika poslaničkih grupa se prijavio u momentu kada smo prešli na realizaciju člana 235.
Tom prilikom, vas i gospodina Ilića nije bilo. Dakle, oni koji su tada prijavljeni i elektronski i pismeno, prozivani su po redosledu, upravo u skladu sa stavom 3. člana 235.
Vi ste se pre nekoliko minuta prijavili i zbog toga je gospodin Todorović dobio reč pre vas.
U međuvremenu je došao i gospodin Ilić, to bi značilo – kako ko dođe i prijavljuje se, da njemu dajemo reč, ako pripada manjoj poslaničkoj grupi. Mislim da korektno tumačim ovaj poslovnik. Molim vas da to razumete. Sada ću vam vratiti vreme na početak, samo se prijavite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Izvinjavam se, ne tražim tumačenje, tražim da precizirate prijavljivanje, jer – da li vi imate na vašem ekranu pet prijavljenih, pa onaj šesti iskače s ekrana ili ne, mi to ne vidimo ni na jednom ekranu. Molim vas da shvatite, to što je dobio gospodin Todorović reč, apsolutno mi ne smeta, naprotiv, drago mi je zbog pitanja koje je postavio, ali da bismo mogli da poštujemo red, taj red mora da bude ustanovljen nedvosmisleno. Svoje pravo da postavim pitanje ću iskoristiti opet da pitanje postavim vama. Juče ste nas obavestili da će prenos biti prekinut u 17.50 časova i da biste, da imate informaciju o tome kada će biti odložen prenos, nju podelili s nama. Mi smo reklamirali povredu Poslovnika, rekavši da ne možemo da tražimo vreme kada će biti emitovan, ali da vi možete.
Na ovaj način hoću da kažem da je kolega Radulović bio u pravu kada je reklamirao član 27, jer vi to treba da zatražite, a na osnovu sledeće rečenice – dobijamo pitanja građana, koji kažu: "Da li mi možemo da znamo kada će prenos Skupštine biti emitovan, ne zbog Radulovića i zbog Jorgovanke, već zbog toga što javnost rada ove skupštine ne podrazumeva snimanje toka sednice, nego emitovanje toka sednice u vreme koje je najavljeno onima zbog kojih je ta javnost i ustanovljena"?
Molim vas, govorim srpskim jezikom, ne bunim se, ne tražim objašnjenje, to nije definisano. Ako pod javnosti rada podrazumevate snimanje, a ne i to kada će da gleda onaj koga ovo zanima, mislim da to nije u redu. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Odgovor na ovo pitanje dobio je gospodin Radulović, a on bi bio identičan – poslovnički nije regulisana obaveza direktnih prenosa. Naš javni servis bi bio korektan da nas uvek obavesti kada će odloženi snimci biti emitovani. Ja to od njih tražim, ali mi nigde nemamo ugovoren odnos po kome su oni u obavezi da nas obaveste, već to čine u skladu sa svojim programskim šemama. Prema tome, onda kad budemo imali skupštinski kanal, moći ćemo, na način kako vrlo korektno sugerišete svi vi, da obezbedimo javnost u radu Parlamenta.
Gospodin Velimir Ilić ima reč. Izvolite.

Velimir Ilić

Nova Srbija
Želeo sam da postavim premijeru jedno pitanje, na koje sam više puta tražio odgovor, a nikad ga nisam dobio – kako je došlo do zaduživanja tri milijarde evra kod MMF-a? Koja je studija urađena za ta sredstva? Kako će se vršiti raspodela tih sredstava i ko će praviti tu raspodelu? Kako ćemo mi imati kontrolu nad tim sredstvima koja su zadužena?
Velika je cifra tri milijarde. Da li je to došlo prečicom, bez ratifikacije u Srpskom parlamentu, jer nije ratifikovano, nismo o tome obavešteni, a sve banke, sve finansijske institucije spolja nisu htele da puste nijednu kreditnu liniju bez ratifikacije u Parlamentu? Da li je to usluga da Kosovo uđe u MMF, a da Srbija to prećuti?
Ovih dana se intenzivno govori o tome da je Kosovo, maltene, već ušlo u MMF i moći će da koristi sredstva MMF-a. Da li je to indirektno priznavanje nezavisnog Kosova, kao što smo uradili s prihvatanjem na mala vrata Ahtisarijevog plana i, dodatno ovome – šta je sa šest tačaka koje su izmenjene u Ahtisarijevom planu da bi Euleks ušao na Kosovo?
Šta je bilo sa tih šest tačaka? Ko ih je ratifikovao, ko ih je odobrio i da li je ijedna od tih šest tačaka prihvaćena od Saveta bezbednosti, od Ujedinjenih nacija? Sigurno da nije. Totalno, Ahtisarijev plan je primenjen na Kosovu.
Ponavljam pitanje – tri milijarde evra zadužiti državu, a ništa, praktično, ne uraditi, pokriti se time da je to za stabilnost srpske privrede. Koje privrede? Kome će se dati? Ko su korisnici tih sredstava i da li postoji mogućnost da premijer obezbedi da Narodna banka Srbije bar dva puta godišnje podnese izveštaj ovom parlamentu o svom radu i o stanju sredstava, stanju deviznih rezervi, gde se nalaze, u kojim bankama, kako, pod kojim uslovima i na koji način? Mi o tome nijednu informaciju nemamo.
Narodna banka Srbije se potpuno otrgla Parlamentu. Guverner Srbije nas nikad nije udostojio da dođe da bilo šta ovde kaže, jednostavno, radi šta hoće i vidimo ga na televiziji kada daje svoje izjave, isključivo sa stranačkim obeležjima.
Ko stoji iza guvernera, ko mu pomaže u ovom poslu i kako obavlja svoje poslove bez ikakvih konsultacija sa Srpskim parlamentom?
Da ponovim, najbitnija stvar je da li su tri milijarde evra, koje su na mala vrata ubrizgane u Srbiju, usluga za ulazak u MMF nezavisnog Kosova, jer se o tome naveliko priča? Priština stalno ponavlja da su oni na pragu, da postoje još samo neke sitne formalnosti i da će se veoma brzo obelodaniti da je Kosovo primljeno u MMF. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem na pitanju i ono će biti prosleđeno Vladi i resornim ministrima.
Pošto se više niko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo rad.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Mladen Grujić, Aleksandra Janković i Nikola Lazić.
Saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam pozvala da sednici prisustvuju Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, i Jasmina Benmansur, pomoćnik ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Oni su u zgradi i očekujem da se svakog momenta pojave.
Prelazimo na 6. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O UDRUŽENjIMA (načela)
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada.
Primili ste izveštaje Odbora za pravosuđe i upravu i Zakonodavnog odbora.
Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, prema članu 94. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, i to: Poslanička grupa Za evropsku Srbiju – jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; Poslanička grupa SRS – jedan sat, sedam minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa G17 plus – 28 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa DSS - Vojislav Koštunica – 25 minuta 12 sekundi; Poslanička grupa Napred Srbijo – 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa SPS - JS – 18 minuta; Poslanička grupa LDP – 14 minuta i 24 sekundi; Poslanička grupa Nova Srbija – 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina – osam minuta i 24 sekunde i Poslanička grupa PUPS – šest minuta.
Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore samo jednom, do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinili, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovoj tački dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Saša Dujović – Poslanička grupa SPS-JS, narodni poslanik Snežana Stojanović-Plavšić – Poslanička grupa G17 plus, narodni poslanik Zoran Šami – Poslanička grupa DSS-Vojislav Koštunica i narodni poslanik Slađan Mijaljević – Poslanička grupa SRS.
Saglasno članu 142. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.
Da li predstavnik predlagača, gospodin Milan Marković, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, želi reč?
Izvolite, gospodine ministre. Samo se prijavite.
Izvolite za govornicu.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Poštovane koleginice i kolege, dame i gospodo narodni poslanici, izašao sam za govornicu zato što ne radi aparat na ovim mestima za poslanike, odnosno nema kartice, pa da ne bismo gubili vreme i čekali da dođe kartica, obratiću se s ove govornice.
Ovo je peti predlog zakona o udruženjima od 2000. godine. Imali smo ga 2001, 2006, 2007. i 2008. godine. Dakle, peti predlog zakona kojim pokušavamo da slobodu udruživanja u našoj državi ostvarimo na način koji je potreban, neophodan, u skladu sa svim najvišim standardima koji postoje u razvijenim evropskim demokratijama.
Ovaj predlog zakona sam pre nepunih šest meseci obrazlagao u Skupštini Srbije i mislim da nema potrebe da široko sada obrazlažem, jer imaćemo, u krajnjem slučaju, priliku da kroz raspravu govorimo o pojedinačnim rešenjima.
Ono što bih istakao kao najvažnije u ovom predlogu zakona, jeste da smo u potpunosti liberalizovali sistem osnivanja udruženja građana. To je sloboda koja je dostupna svakom našem građaninu; dovoljna su tri fizička ili pravna lica da bi stvorili udruženje građana. Druga bitna promena i važna stvar jeste da to udruženje ne moraju da registruju kod nadležnog organa. Svako slobodno može da se udruži, da deluje kao udruženje građana, ali mu je registracija neophodna da bi imao svojstvo pravnog lica. Kome ne treba svojstvo pravnog lica, ne mora ni da se registruje kod nadležnog državnog organa.
Treća bitna stvar je upravo to da nadležni državni organ ne može da ceni svrsishodnost, celishodnost tog upisa. U pitanju je tzv. metod prijave, on se samo prijavljuje kod nadležnog organa. Državni organ može odbiti da ga registruje samo u zakonom propisanim slučajevima, koji su utvrđeni Ustavom Republike Srbije. Samo Ustav, kao najviši pravni akt, postavio je ograničenja i zakon ta ograničenja u potpunosti poštuje. Dakle, ne proširuje listu ograničenja za osnivanje ili rad udruženja građana.
Udruženje, pored punoletnih fizičkih i pravnih lica, mogu da osnuju i maloletna lica. To je stara praksa u našoj državi, još iz vremena SFRJ; deca su mogla da osnivaju udruženja, pa tako egzistiraju savezi izviđača, savezi skauta, gorani itd.
Nevladinih organizacija, odnosno udruženja građana danas u Srbiji ima više desetina hiljada. Oni se vode u dva registra. Jedan registar je u MUP-u, drugi je u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Nakon usvajanja ovog zakona, postojaće samo jedan registar. Registracija će se vršiti u Agenciji za privredne registre, kao javnoj agenciji koja, pored poslova registracije privrednih subjekata, po zakonu kojim je osnovana, može da obavlja i druge poslove, registraciju drugih subjekata.
Smatrali smo da je celishodno, efikasno, ekonomično da iskoristimo resurse onoga što već postoji i da, na taj način, registraciju u prvom stepenu vodi Agencija za privredne registre, s tim što je to povereni posao državne uprave, te nadzor nad obavljanjem ovog posla ima Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Drugostepeni organ je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Svi podzakonski akti su, takođe, u nadležnosti Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, te ovu odluku da Agencija za privredne registre vodi ovaj registar treba razumeti kao jedno tehničko pitanje, ništa van toga.
Više puta sam pričao da je ovo, takođe, jedna od naših obaveza, međunarodnih, ali ne radimo mi to zato što je to naša obaveza koju smo preuzeli pristupanjem u članstvo Saveta Evrope. Naravno, i to je dobar razlog da nešto radimo, jer kada preuzmemo neku obavezu, treba da je ispunimo; bili bismo neozbiljni kada bismo se ponašali drugačije. Znači, ne samo što je ovo međunarodna obaveza, već zbog toga što našim građanima želimo da obezbedimo i omogućimo slobodu udruživanja po najvišim evropskim standardima.
S druge strane, iako liberalizujemo osnivanje i rad udruženja, mi namećemo i dosta jasne elemente kontrole nad tim radom. Mislim da je to u potpunosti interes ne samo države, već i udruženja.
U našoj neposrednoj prošlosti, a i danas, mnoga udruženja građana su bila predmet različitih sumnji, različitih optužbi. Najčešće se postavljalo pitanje ko koga finansira, od čijih para radi. Ovoga puta, to pitanje neće morati da se postavlja na taj način, već će biti potpuno jasno ko koga finansira. Svi izvori finansiranja su potpuno transparentni. Ako dobije pare iz inostranstva, to radi prema zakonu kojim se reguliše platni promet s inostranstvom.
Ono što je bila još jedna od specifičnosti naših dosadašnjih ustrojstava, to je da su predstavništva stranih udruženja ovde delovala, praktično, na osnovu neke potvrde koju izdaje Ministarstvo spoljnih poslova. Ta oblast je bila potpuno neregulisana. Ovim zakonom se i predstavništva stranih udruženja podvode pod isti pravni režim kao i domaća udruženja, što znači da će u pogledu kontrole od strane države i u pogledu postupka, pre svega, u materijalnom poslovanju, biti kao i domaća udruženja, dakle, biće usklađeni s našim pravnim poretkom.
Očekujem da Narodna skupština podrži ovaj zakon. Očekujem to i od partija koje su činile Vladu i u prethodnom sazivu, jer je ovaj zakon, sa svojim osnovnim elementima, proistekao još 2006. godine, tako da sam malo iznenađen nekim amandmanima, ali imaćemo prilike da razgovaramo o tome. Dakle, od 2006. godine ovaj koncept smo zadržali.
Što se tiče imovine udruženja, to je tema koja se često postavlja. Nismo se opredelili za načelo pravičnosti – što je udruženje steklo sopstvenim radom, neka ostane u udruženju, što nije steklo sopstvenim radom, to je društvena svojina, koja će postati državna. To je pošteno i mislim da je lako da svako dokaže šta je dobio poklonom, šta je dobio nekim sopstvenim delovanjem, šta je nasleđeno, a sve ono što nije, to je društvena svojina i ovim zakonom će preći u režim državne svojine.
Nadam se da ćemo imati konstruktivnu raspravu i da će narodni poslanici podržati ovaj zakon o udruženjima.
Siguran sam da će ovaj zakon pospešiti udruživanje naših građana, jer nisu udruženja samo ona koja se bave ljudskim pravima, iako ih smatram veoma bitnim i korisnim u svakom društvu. Mnogi ljudi su zainteresovani za udruženja. Većina od 30.000 udruženja nemaju nikakve veze s politikom. To su ljudi koji se bave pitanjima za koja smatraju da su značajna, da ostvaruju neke sopstvene, ali i zajedničke ciljeve koji su vezani i za zaštitu životne sredine, i za zaštitu lica s invaliditetom, i za zaštitu ugroženih grupa i mnoga druga pitanja, praktično, sva ona pitanja koja srećemo u svakodnevnom životu, a koja su, u stvari, van domena politike.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine ministre.
Da li izvestioci nadležnih odbora, Odbora za pravosuđe i upravu i Zakonodavnog odbora, žele reč? (Ne)
Među predstavnicima, odnosno predsednicima poslaničkih grupa, najpre se javio gospodin Momo Čolaković. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Momo Čolaković

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovani ministre i poštovani predstavnici Ministarstva i Vlade, uvaženi narodni poslanici, Poslanička grupa PUPS-a je u decembru dala podršku ovom zakonu i ostajemo pri ocenama i stavovima koje smo tada dali. To znači da naša poslanička grupa daje podršku zakonu.
U decembru smo dali više amandmana, od kojih je nekoliko prihvaćeno, ugrađeno u ovaj predlog zakona. Isto tako, neke ideje koje smo tada dali, ugrađene su u ovaj prečišćeni tekst koje smo dobili za ovo zasedanje i zahvaljujemo ministru i njegovim saradnicima na tome.
U vezi sa značajem ovog zakona, nema posebne potrebe govoriti, ali da naglasim, imamo oko 2.500 penzionerskih organizacija, imamo oko 170 udruženja i saveza. Mislimo da je veoma značajno što će se obezbediti da se urede odnosi između ljudi, građana koji se organizuju radi ostvarivanja svojih i zajedničkih ciljeva i zadataka.
Istakao bih značaj ovog zakona i zbog toga što se naše penzionerske organizacije, ali i druge humanitarne organizacije, bave, pre svega, humanitarnom aktivnošću, solidarnom aktivnošću i socijalnim problemima. U tom smislu, pozdravljamo rešenja koja su ponuđena, da se ova udruženja mogu baviti, pored aktivnosti vezanih za uređenje odnosa između građana, i drugim pitanjima, kao što su zdravstvene usluge, mogućnost zanatskih usluga itd.
Zbog čega podržavamo ovaj zakon? Osvrnuću se samo na nekoliko bitnih pitanja.
Prvo, ono što smo u raspravi s Ministarstvom u decembru postigli, to je da ovde ne spadaju sindikati. To je potrebno podvući i zbog toga što su nam se više puta obraćale sindikalne organizacije i savezi, da se to zna precizno.
Ukoliko bude potrebno, sindikati će, u sporazumu s Ministarstvom i Vladom, dogovoriti da li postoji potreba da se pitanja o organizovanju sindikata urede posebnim zakonom. U tom smislu, pozdravljamo stav Ministarstva.
Drugo, za nas je veoma bitno i da se sva udruženja registruju. Ranije je bilo pri Ministarstvu, a sadašnje rešenje je, po mojoj oceni, u skladu sa merama Vlade vezanim za racionalizaciju, štednju. To, takođe, pozdravljamo.
Treća stvar koja je bitna, po našem mišljenju je pitanje aktivnosti udruženja. Veoma je bitno što je omogućeno da se udruženjima, pored aktivnosti zbog koje se organizuju, omogući i delatnosti koje moraju biti ugrađene u statut svakog udruženja, vezane za aktivnost i u socijalnim oblastima, o socijalnim pitanjima, u manjem obimu, za svoje članove i svoje udruženje, kao što je snabdevanje ogrevom, zimnicom itd., nekim uslugama, ugostiteljskom delatnošću itd.
Četvrto, mislimo da je jako dobro što se u ovom zakonu precizira mogućnost finansiranja određenih programa udruženja građana iz budžeta Republike Srbije i posebno iz budžeta lokalnih samouprava.
U ranije vreme smo, bar poslanici PUPS-a, imali sva udruženja i organizacije na budžetima lokalnih samouprava i na budžetu Republike. Od 2000. godine, ta udruženja se ne nalaze na budžetu. Mislimo da je to jako dobro i zbog toga pozdravljamo regulativu koja je precizirana u zakonu.
Takođe, mislimo da je jako dobro, to je poslednje pitanje, regulisano pitanje imovine, kako one koja je stečena, o čemu je ministar govorio, sredstvima udruženja i nekim drugim, tako i kako se reguliše pitanje korišćenja imovine. Uglavnom, ono što mi pratimo, imovina je državna, koriste je udruženja. Prenosi se pravo lokalnim samoupravama da to pitanje regulišu i oni se ovlašćuju da raspolažu tom imovinom. Međutim, jako je dobro, i to treba naše organizacije da znaju, da oni koji su se zatekli u toj imovini nastavljaju pravo korišćenja dok god postoje. To je za nas veoma bitno.
Iz tih razloga i mnogo drugih, PUPS će u danu za glasanje dati svoj glas za ovaj zakon. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Saša Dujović.
...
Pokret veterana Srbije

Saša Dujović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovano predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, cenjeni predstavnici iz Vlade Srbije, Predlog zakona o udruženjima se po peti put nalazi ispred narodnih poslanika, s ozbiljnom namerom predlagača da se i u ovu oblast društvenog života građana i njihovo pravo na udruživanje unese više reda, da se, napokon, ova oblast zaista zakonski uredi.
O važnosti ovog zakona nepotrebno je posebno govoriti. Udruživanje građana svojom slobodnom voljom, u cilju ostvarivanja i realizacije svojih ideja, jedan je od temelja demokratije i tekovina svakog demokratskog društva.
Na prethodni predlog zakona o udruženjima Poslanički klub SPS-JS je uložio nekoliko amandmana, s ciljem da se poboljša predlog zakonskog rešenja. S velikim zadovoljstvom smo konstatovali da je predlagač prihvatio i u novi zakon o udruženjima uvrstio naša dva amandmana. Ipak ovaj predlog zakona, kao i prethodni, ima više rešenja koja se ne mogu smatrati najboljim i primenljivim u praksi. Stoga je izuzetno potrebno to razjasniti.
Na samom početku Predloga zakona o udruženjima, predlagač u potpunosti izjednačuje sindikate s ostalim udruženjima građana. Primena zakona o udruženjima na sindikate imala bi nesagledive posledice, počev od upisa u registar, a novim predlogom se potpuno menja procedura upisa i određuje drugi organ u odnosu na dosadašnja rešenja. Iz Predloga ovog zakona se stiče utisak da se ovo namerno radi sindikatima, iako je u suprotnosti sa svim međunarodnim propisima kojima se definiše položaj i uloga sindikata. Sve konvencije Međunarodne organizacije rada koje se odnose na ovu materiju ratifikovala je i naša zemlja. Ovaj zakon će samo omogućiti stvaranje na stotine i hiljade nevladinih organizacija.
Prema Zakonu o radu, registar sindikalnih organizacija vodi se u Ministarstvu rada i socijalne politike, a prema ovom predlogu zakona, to će ubuduće raditi Agencija za privredne registre, dok bi drugostepeni organ bilo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, a ne Ministarstvo rada i socijalne politike.
Smatramo da predloženo rešenje nije dobro, jer je sindikat organizacija vezana isključivo za svet rada. Imajući ovo u vidu, jasno je da sindikat predstavlja organizaciju zaposlenih, te se kao takva organizacija ne može svrstati u udruženja.
Sindikati štite prava radnika iz radnih obaveza, što je jedno od osnovnih ustavnih prava svakog građanina. Nadamo se da će predlagač razmotriti stav Saveza samostalnih sindikata Srbije i amandmane koje smo podneli kao Poslanički klub SPS-JS, te uvažiti naše mišljenje da sindikate izbriše iz nadležnosti na koje se odnosi zakon o udruženjima.
Nažalost, predlagač je ostao i pri ranijim predlozima vezanim za broj osnivača udruženja. Tačnije, članom 10. Predloga i dalje stoji predlog od tri osnivača, za šta smatramo da je mali broj, te da se mogla uvažiti primedba velikog broja narodnih poslanika i povećati broj osnivača. Takođe, smatramo da je neprihvatljivo da maloletna lica sa svega 14 godina mogu biti osnivači udruženja. Ovakvo zakonsko rešenje može biti put ka ozbiljnim zloupotrebama dece.
Nekoliko rešenja iz ovog predloga zakona o udruženjima zaslužuje pohvalu, pa bismo tako izdvojili član 22. stav 5, gde se omogućuje da skupština udruženja, svojim statutom i aktima, omogući, odnosno prenese svoje nadležnosti i na neke druge organe i udruženja. Takođe je pohvalno rešenje predviđeno članom 36. stav 2, gde se omogućuje pravnim i fizičkim licima odgovarajuće oslobađanje od poreskih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uvode odgovarajući javni prihodi, pod uslovom da se pomaže udruženju u cilju sprovođenja statutom predviđenih ciljeva. Predlog zakona o udruženjima uvodi jednu novinu. To je finansiranje kroz projekte velikog broja udruženja koja su svrstana u udruženja od javnog interesa. Ovde bismo posebno istakli da se u udruženja od posebnog interesa svrstavaju u udruženja koja se bave boračko-invalidskom zaštitom, što nam je posebno drago.
Poslanički klub SPS-JS kao pogrešan postupak smatra i promenu u postupku registracije udruženja, koja ovim predlogom zakona o udruženjima prelazi iz nadležnosti Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu i MUP-a u nadležnost Agencije za privredne registre. Ovo je veoma loše rešenje, iako predlagač u obrazloženju iznosi argumente za ovakav postupak, te da je utemeljenje za ovakvo rešenje našao u Zakonu o državnoj upravi. Mišljenja smo da je veoma bitno da dosadašnje rešenje koje se odnosi na registraciju udruženja bude objedinjeno u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, koje je u potpunosti osposobljeno za vođenje registratora udruženja, a nije zanemarljiva ni činjenica o velikom iskustvu u službi unutar Ministarstva koja se do sada bavila ovim poslom.
Ukoliko neka udruženja žele da se bave privrednom delatnosti, ona će statutom predvideti formiranje svojih privrednih subjekata, te upravljati njima putem svojih organa, koje će, kao osnivač, postavljati i kontrolisati, a sve će se u tom slučaju registrovati u Agenciji za privredne registre. Ovako registrovani privredni subjekt, svoju privrednu delatnost mogao bi da usmeri za ostvarivanje ciljeva i statuta svog osnivača, a to su pojedina udruženja.
Poslanički klub SPS-JS je podneo i nekoliko amandmana na Predlog zakona o udruženjima. Podneti su amandmani na član 2, kojim se traži brisanje reči ''sindikat'' iz udruženja na koje se ovaj zakon odnosi, na član 80, kojim se traži da imovina koju su do stupanja na snagu ovog zakona koristile i mnoge društvene organizacije bude svojina tih društvenih organizacija, odnosno udruženja, i na član 81, kojim se zahteva postupak za utvrđivanje vlasništva nad delom i celom svojinom, po tužbi Republike Srbije, koja ima po ovom predlogu zakona nameru da imovinu društvenih organizacija pretvori u državnu, pa onda neka spor pokreće pred sudom. Nadamo se da će predlagač ozbiljno razmotriti ove amandmane, pažljivo ih pročitati i usvojiti. Zahvaljujem.