OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 16.06.2009.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

6. dan rada

16.06.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 19:10

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima ministar. Molim vas, samo se registrujte. Izvolite.

Slobodan Milosavljević

Zahvaljujem se. Nema razloga, gospodine Jojiću, da se žestite. Tačno je, kao ministar nadležan za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu jesam potpisao te ugovore. Još jednom, ako ne znate, da bi vam bilo jasno – sve javne licitacije za davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup su sprovodili organi opština, lokalne samouprave. To dolazi samo na saglasnost u Ministarstvo poljoprivrede i ministar, praktično po dužnosti, potpisuje te ugovore.
Još jednom, slažemo se u tome da svaki dinar koji je izlicitiran treba da dođe u budžet Republike Srbije, ali isto tako, ne mogu ja lično, niti moj prethodnik, niti naslednik, biti odgovoran za to što neko nije ispoštovao ugovornu obavezu. Kada neko ne ispoštuje ugovornu obavezu zna se koja se sankcija prema njemu preduzima.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Nemate prava na repliku, gospodine Jojiću, zato što ni u prethodnom obraćanju niste osporili ono što je ministar govorio.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Naravno, sve što je roba, sve što je usluga i što se nalazi na tržištu je predmet ovog zakona, i gospodin Jojić je bio u pravu kada je rekao. Najveća moguća zloupotreba položaja na tržištu je na neki način legalizovana Zakonom o javnim nabavkama. To morate da znate. Komisija koja je formirana po Zakonu o javnim nabavkama ima neke svoje izveštaje, gde konstatuje veliki broj nepravilnosti u primeni tog zakona, što u suštini jeste korišćenje nekog monopola. A da bi se shvatilo koliko je to kompleksno, to je na granici sa belim okovratnikom, to da znate. Uzmite Miškovića. Ne bi on mogao da bude ovoliko uspešan da nema u policiji, vojsci, bankama, Narodnoj banci, u svakom ministarstvu, pa i u Skupštini, svuda, svoje ljude koji rade za njega. Oni njemu garantuju taj položaj na tržištu i on se javlja kao „dobra Mara“ za sve.
No, gospodine ministre, skrenuo bih vam pažnju na još nekoliko stvari koje su obuhvaćene ovim amandmanom, ali i na nekoliko detalja koji nisu obuhvaćeni nijednim amandmanom narodnih poslanika. Ako biste bili ljubazni da saslušate, zbog vas, zbog Vlade i zbog budućih članova ove komisije koji treba da primenjuju ovaj zakon.
Vidite, ne znam zašto ste u članu 7. napisali „Obračun godišnjeg prihoda“ i dali definiciju kako se vrši obračun godišnjeg prihoda za banke. Ne znam. Imamo Zakon o bankama, imamo i druge propise; tim zakonom precizno je određeno šta je prihod banke. Zašto vi ovim članom nešto definišete, a to nije predmet ovog zakona, to je već definisano određenim propisima?
Ista je situacija i kod osiguravajućih društava. U krajnjem slučaju, imamo i opšti propis o računovodstvu i reviziji, ali ne znam, vi idete sa ovim. U čemu se ogleda razlika? Zašto je potrebno da ovde postoji razlika u odnosu na te propise kojima je to već propisano? Nije jasno.
Povreda konkurencije, član 9 – reč „značajno“ sa gledišta prava ništa ne znači. Šta je značajno, 10%, 60%, 90%? Ko ima tu vagu da izmeri težinu da bi zaključio da je značajno? To je ta proizvoljnost. Ne sme ta diskrecija da postoji u primeni zakona. U članu 10. takođe navodite nešto „značajno“, značajno ograničavanje, narušavanje. To je nemerljivo, a ovaj zakon mora da bude precizan.
Sada, da se vratim na ove amandmane. Zar nije malo degutantno da Vlada propisuje sadržinu zahteva iz stava 1. ovog člana, što ste napisali u poslednjem stavu člana 12? To je pojedinačno izuzeće od zabrane. Zar to nije devalviranje Vlade Republike Srbije? Vlada Republike Srbije donosi podzakonske akte, najčešće su to neke uredbe, kao opšti akti kojima se nešto rešava, a obrazac zahteva ili nečega što treba da bude u obrascu, to propisuje ministar. Zašto ste stavili da to bude nadležnost Vlade? Šta je to toliko značajno u tom obrascu zahteva da baš mora …? Obično se obrazac zahteva propisuje pravilnicima. Vladin osnovni podzakonski akt koji donosi je uredba, uredba o izgledu zahteva. Bezveze. Ne znam zašto to toliko devalvirate. Nema potrebe.
Uslovi za izuzimanje od zabrane, član 11 – izostavili ste nešto, a to se obično koristi kao formulacija, da se ne nameću ograničenja. To treba da se pojasni, i kod te vezane trgovine i kod te trgovine koja je uslovljena. Sigurno znate, sve veće firme koje imaju svoj specifičan proizvod, koji pod tim nazivom gotovo da nema konkurenciju na tržištu, imaju svoje interne akte komercijalnog karaktera, pod kojim uslovima prodaju robu, pa čak idu i na to koja količina može, koliki je rabat, plaćanje itd. Gotovo da su propisali neke svoje opšte uslove i u tim uslovima oni daju niz ograničenja. Oni se pravdaju potrebom za sigurnošću, potrebom da se obezbedi plaćanje, potrebom da se neguje poslovni odnos, da se razvija taj poslovni odnos, da se unapređuje taj poslovni odnos. U suštini, to često prelazi u ograničenje koje proizvođač neke robe nameće i na taj način zatvara tržište svojih proizvoda za neke druge kupce, odnosno posrednike u kupovini.
To mora da se reguliše. Ovakvim formulacijama opšteg karaktera vi praktično šaljete poruku ovim zakonom – mi bismo hteli nešto da uredimo, ali ne znamo kako to da uradimo, ne znamo kako to da uredimo, pa ćemo to da prepustimo antimonopolskoj komisiji. Antimonopolska komisija treba da primenjuje zakon, a ne da piše pravila.
Da li ste svesni koje probleme imamo sa Komisijom za hartije od vrednosti i sa još nekim tzv. komisijama koje niti su državni organ inspekcijskog, nadzornog karaktera, niti su regulatorno telo, već su postali mini-vlada ili mini-ministarstvo koje propisuje neka pravila ponašanja? To mora da se izbegne.
Sve što ulazi u sistem državnih organa ispod nivoa Skupštine, ispod nivoa Vlade mora suvoparno da primenjuje propis, a ne da kreira propis. Vi ovako – nećemo zakonom da regulišemo, ne možemo zakonom da predvidimo sve situacije, onda daj da prepustimo nekome, ili se, po prirodi stvari, nameće potreba da se nekim drugim podzakonskim aktom, sa nekim preširokim tumačenjem pravnog osnova piše novi propis. To je taj problem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 12. amandman, sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Ivan Andrić, Zoran Ostojić i Slobodan Maraš.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Ivan Andrić.
...
Liberalno demokratska partija

Ivan Andrić

Liberalno demokratska partija
Opet isto, ali sada mi dozvolite da razvijem raspravu, opet pojedinačno izuzeće od zabrane, a Vlada bliže propisuje sadržinu zahteva iz stava 1. ovog člana. Mislimo da to treba da radi komisija.
Sada dozvolite samo par reči. Osnovni problem u usklađivanju našeg pravnog sistema sa pravnim sistemom Evropske unije je što tamo određene poslove obavlja evropska komisija. Kada prepišemo sve ove delove zakona koji se odnose na pravila ponašanja uvek postoji ta razlika, ako se ne varam, oko toga ko će to da sprovodi kod nas. To je jedini deo zakona koji se faktički razlikuje od ovih direktiva. Otuda se većina naših amandmana odnosi upravo na to.
Da vam kažem nešto, moram da priznam, gospodine ministre, da ste me malopre doveli u malu zabunu, zato što kad kažete da Komisija predlaže a Vlada donosi, to zvuči stvarno logično, međutim, ne piše to u zakonu. U zakonu ne piše da je Komisija jedina nadležna da predlaže ove akte. Nesporno je da postoji nadležnost Komisije u članu, da sada ne tražim, to je 21, ali drugačija je formulacija koju smo imali u zakonima kada se želi propisati nešto kao to što ste vi rekli. Tada bi formulacija bila – Vlada bliže propisuje sadržinu zahteva iz stava 1. ovog člana, na predlog Komisije za zaštitu konkurencije.
Ovo otvara mogućnost da Vlada, prvo, ne donosi akte koje predlaže Komisija; drugo, da donosi akte koji se razlikuju od onih koje Komisija predlaže i treće, da ih menja. Upravo smo o tome govorili. Ako je jedina razlika u tome ko ih kako sprovodi, nama nije jasno zašto se podrazumeva da i u Komisiji postoji mogućnost za nekakvu zloupotrebu, a ne podrazumeva se da ta mogućnost postoji u Vladi. Iz našeg ugla, potpuno je logično da mi više sumnjamo na Vladu, koja je politički organ,…
(Predsedavajuća: Dva minuta.)
… nego na Komisiju, koja treba da bude neko nezavisno telo koje se sastoji od stručnjaka.
Mi imamo čitav niz amandmana u kojima predlažemo da se Vlada odrekne tih svojih mogućnosti. Ukoliko je ovo što ste vi rekli, tada bi formulacija stvarno bila da Vlada donosi to, na predlog Komisije, i tada biste vi bili u pravu. Ovako nije tako. Ne kažem da vam je to bila namera, ali kažem da postoji mogućnost opstrukcije rada Komisije nedonošenjem njihovih predloga. Pod dva, postoji menjanje i tada će se to rešavati u nekakvim javnim skandalima, koji neće biti na korist niti Komisije, niti Vlade, a naročito ne društva.
Konkretno u ovom članu, isto nam nije jasno zašto Vlada za sebe želi da zadrži... Ili je to bila matrica i sve je tako urađeno. Ovaj član je naročito problematičan zato što ostavlja jednu stvar koja je stvar procene, iz prethodnog člana, člana 11: „... ukoliko doprinose unapređenju proizvodnje i prometa, odnosno podsticanju tehničkog ili ekonomskog napretka“ itd.
Dakle, može da bude reč o nekakvoj analizi koja je stvar procene, koja se može uraditi na jedan ili na drugi način. Vi sada klimate glavom, ali ja prosto kažem da postoji mogućnost, ne optužujem ni za kakvu nameru. Postoji mogućnost.
Naša ideja je bila da se to sve da Komisiji i da se zatim rad te komisije stavi pod lupu javnosti i da ona bude, na neki način, javnim mnjenjem priterana da to radi na način koji je najbolji za društvo. Nismo spremni da prihvatimo objašnjenje da je Komisija jedini predlagač i da će Vlada na ovaj način kontrolisati rad Komisije. Prosto, to na izvestan način degradira rad same komisije.
Ako je sve urađeno ovako, onda je Komisija više nekakav administrativni organ koji treba samo da nadgleda sprovođenje zakona. Mislim da je ideja, koja od početka ovde stoji, da je Komisija to telo ili organ koji vodi zaštitu konkurencije u zemlji.
S obzirom na to da se ne bira na izborima, da nije direktno državni organ, da nisu imenovana lica, time je eleminisana mogućnost konkurencije. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Preostalo vreme koje je na raspolaganju Poslaničkoj grupi LDP je sedam minuta i trideset sekundi.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Lidija Dimitrijević i zajedno Miloš Radulović, Milica Vojić-Marković i Arsen Đurić.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodna poslanica Lidija Dimitrijević.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, stav 2. člana 13. glasi: „Restriktivni sporazumi koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana ne podnose se Komisiji radi izuzeća.“
Uslovi su utvrđeni u članu 11. ovog predloga zakona, koji kaže: „Restriktivni sporazumi mogu biti izuzeti od zabrane ukoliko doprinose unapređenju proizvodnje i prometa, odnosno podsticanju tehničkog i ekonomskog napretka, a potrošačima obezbeđuju pravičan deo koristi, pod uslovom da ne nameću učesnicima na tržištu ograničenja koja nisu neophodna za postizanje cilja sporazuma, odnosno da ne isključuju konkurenciju na relevantnom tržištu ili njegovom bitnom delu.“
Srpska radikalna stranka smatra da je potrebno Komisiji za zaštitu konkurenciji podnositi sve restriktivne sporazume, jer su to, u stvari, monopolistički sporazumi. Zato je i podnet amandman na ovaj član 13.
Odlučili ste da odbijete ovaj amandman, uz obrazloženje: „Amandman se ne prihvata iz razloga što smisao odredbe člana 13. stav 2. jeste smanjenje administrativnog tereta za privredne subjekte, kao i smanjenje opterećenja Komisije predmetima manjeg značaja.“
Smatram da restriktivni tj. monopolistički sporazumi nikako ne mogu biti predmeti manjeg značaja za Komisiju za zaštitu konkurencije, naprotiv, jer od takvih ugovora sve i počinje, to je temelj. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Milica Vojić-Marković. Izvolite.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala, gospođo predsedavajuća. Gospodine ministre, dame i gospodo poslanici, Demokratska stranka Srbije je uložila amandman na član 13. stav 2. koji u ovom obliku kako ga je predložio predlagač glasi: „Restriktivni sporazumi koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana ne podnose se Komisiji radi izuzeća.“
Demokratska stranka Srbije je podnela amandman kojim briše ovaj stav, jer smatramo da sve ono što se odlučuje u vezi sa zaštitom konkurencije mora da prođe proceduru i ta procedura mora da bude pred Komisijom, koja bi trebalo da bude nezavisan organ, nezavisna institucija, iako vidim da ovde predlagač kaže da će ga kontrolisati Vlada.
U suprotnom, ako se zaista ne izbriše ovaj stav 2, može doći do raznoraznih zloupotreba, mahinacija, korupcije. Smisao ovog amandmana koji smo podneli jeste upravo da do toga ne dođe. Jer, sve ono do čega kasnije dođe, sve vrste zloupotreba plaćaju na kraju građani, a korist imaju tajkuni ili neko drugi.
Vi ste nama u obrazloženju ovde napisali da se amandman ne prihvata zato što smisao odredbe člana 13. stav 2. jeste smanjenje administrativnog tereta za privredne subjekte, kao i smanjenje opterećenja Komisije predmetima manjeg značaja.
Ne znam kako mi možemo znati šta nam je predmet manjeg značaja. Mene je ovo odmah asociralo na ono što smo napravili kao „uslugu“ javnim nabavkama, da postoje javne nabavke do određenog iznosa koje ne podležu redovnoj proceduri. Čim vi napravite takvu vrstu izuzetka, imate otvoren prostor za razne vrste manipulacija. Zbog toga mislim da je amandman koji je podnela Poslanička grupa DSS sasvim korektan i da ga treba prihvatiti.
Da sam u pravu, i zato ovo govorim, podsetio me je danas jedan članak koji sam pročitala u današnjoj štampi. To je članak u kome je objavljen jedan mali intervju sa potpredsednikom „Fijata“ Altavilom, koji naravno nastavlja …
(Predsedavajuća: Dva minuta.)
…preći ću na vreme grupe, tu manipulaciju koja je započela pred izbore, taj cirkus koji se zove pravljenje automobila u „Zastavi“. Kada ga novinari pitaju kada će platiti ono što je njegova obaveza od 200.000.000 evra, na šta ga obavezuje ugovor sa Vladom Srbije, bar koliko mi znamo, on kaže da o tome neće da priča, jer nije trenutak da se o tome priča. Doslovce kaže: „Finansijski uslovi nisu za javnost. To su privatne stvari između 'Fijata' i Vlade Srbije“.
Zamislite, molim vas, privatna stvar, koju treba da plate građani Srbije! Neko ima ugovor prema kojem treba da određene svote novca plaća periodično, 200.000.000 evra gospodin treba da plati, no on se danas pojavljuje ovde i kaže da je to privatna stvar između njega i Vlade Srbije.
Molim vas da nam obrazložite i da nam kažete ima li još nekih privatnih stvari ovoga tipa, koje bi mi kao narodni poslanici trebalo da znamo ili smatrate da to treba da ostane tajna jer je toliko privatno da ni narodni predstavnici ne treba o tome ništa da znaju.
No, ta privatna tajna gospodina Tadića, Dinkića, Cvetkovića, pa bogami i vas, jer ste deo te Vlade Srbije, i te kako košta građane Srbije, a evo kako ih košta: današnja informacija, potrošačka korpa je danas skuplja u odnosu na decembar za 5.617 dinara, a u odnosu na mart 8.897 dinara. Gospodine ministre, toliko vi i Vlada, koja je nesposobna i potpuno neefikasna, koštate svaku porodicu u ovoj zemlji. Samo toliko ih koštate od decembra do danas.
S obzirom na to kako radite, kako se razmahujete i kako pravite ovakve zakone, u kojima članove koje menjamo jer smatramo da su na korist građanima nećete da brišete, ovaj odnos potrošačke korpe i svega ostalog biće, na štetu građana, do kraja godine i višestruko veći. Hvala.