JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 27.07.2009.

11. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 18. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Paunović-Milosavljević. Da li neko želi reč? (Da.) Izvolite, gospođo Milosavljević.

Gordana Paunović-Milosavljević

Srpska radikalna stranka
U delu predloženog zakona koji govori o postupku transplantacije, odnosno dobrovoljnosti davanja organa, član 18. stav 1. glasi: „Doniranje organa je dobrovoljno i bez finansijske nadoknade, osim nadoknade nužnih troškova.“
Amandmanom predlažem da se stav 1. člana 18. menja i glasi: „Doniranje organa je svesno, dobrovoljno i bez finansijske naknade, osim nadoknade nužnih troškova.“
Dobrovoljnost ili izraz slobodne volje može biti subjektibilna ili emocionalno obojena stvar. Zato je potrebno da osoba bude očuvane svesti, i kvantitativne i kvalitetne, kako bi imala očuvanu sposobnost rasuđivanja prilikom donošenja tako važne i teške odluke.
Primer – osoba koja je alkoholičar, osoba koja se nalazi u preddelirijantnom ili delirijantnom stanju ili tabletoman nema očuvanu svest.
U obrazloženju Vlade za neprihvatanje amandmana ste naveli da postoji pismeni pristanak punoletnog lica. Mislim da pismeni pristanak ne može da bude validan ukoliko osoba nema očuvanu svest.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na naslov iznad člana 19. i na član 19. amandman je podneo narodni poslanik Paja Momčilov. Izvolite, gospodine Momčilov.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovano predsedništvo, uvaženi gospodine ministre, dobrodošli u pravo vreme. Eto kako sudbina nameni sreću nama, narodnim poslanicima, pa nadam se i vama, da budete prisutni kod jednog amandmana koji će verovatno moći i vama da dođe do svesti i da shvatite šta smo želeli da kažemo.
Pročitaću kako glasi predlog u zakonu. „Nedobitnost pružanja usluga u vezi sa transplantaciojm.“
Bavićemo se semantičkim problemima, prema tome, blisko vam je, nisu zdravstveni problemi, a ono što hoću da kažem jeste da u Rečniku srpsko-hrvatskog jezika, kada uzmete knjigu 14, stranu 776. i 775, onda ćete videti nedobitnost, imenica ženskog roda, znači neosvojivost i nepobedivost, a pridev nedobitan, nedobitno, koji se ne može pobediti, pokoriti i osvojiti, zauzeti. Ako bukvalno prevedete prema rečniku, a imam i Rečnik Matice srpske, koji takođe govori šta nedobitnost znači, onda bi to bilo u prevodu: neosvojivost pružanja usluga u vezi sa transplantacijom i nemogućnost.
Šta se meni ovde odgovara? Uopšte rečeno, ovaj rečnik kojim je pisan ovaj zakon je birokratski. Šta taj birokratski jezik karakteriše? Preopširnost, komplikovanost, neodređenost i stereotipnost.
Može da postoji neologizam, da se dođe do njega, ali ovde je došlo do kontaminacije. Vi pravite neologizam, nedobitnost, a videćete kako ste to napravili, to ću pročitati, i onda imate problem ili ne znate šta ta reč znači, a ona je definisana u rečnicima, ili ne znate za bolje reči koje bi mogli da koristite, ili imate nesvesnost iz drugog razloga, a to je da se pomodarski povodite za nečim što ste negde videli, a što je neadekvatno upotrebljeno.
Molim vas, kakvo je obrazloženje, namerno stojim ovde, da se vidi kako se naši zakoni pišu. Nije striktno medicinski problem, ali gledajte.
U zakonu o zdravstvu Republike Srbije, odnosno u drugim zakonima kojima se uređuje privredni, kao i finansijski sistem, u delu koji reguliše poslovanje na neprofitnoj osnovi, koriste se nedobitne usluge. Takođe, ovaj termin definisan je u Rečniku srpskog jezika i u Rečniku srpskog jezika Matice srpske kao prihod do kojeg se dođe tokom nekog vremenskog perioda, materijalna korist koja se dobije odnosno postigne od nekog posla proizvodnje ili trgovine, profit, zarada.
Naravno, termini o kojima se ovde priča su dobit i dobitan. To i ne tvrdimo. Šta nam tumačite šta znači – dobit i dobitan? Primamo vam – o nedobitan i nedobitnost. Kada toliko ne znate srpski jezik, nemojte zamenom teza da pokušavate da se bavite. Piše – nedobitan na štapićima „Ledo sladoleda“. Slažem se. Ako je to inspiracija, nije dobra. U srpskom jeziku postoje i bolje reči.
Dao sam predlog da se zove – zabrana komercijalizacije usluga u vezi sa transplantacijom. Može i bolje, srpska reč da se koristi – nemogućnost ili zabrana sticanja dobiti za usluge u vezi sa transplantacijom. Imali ste milion načina da kažete, a vi ste upotrebili reč koja potpuno izvrće značenje i nama kažete da nismo u pravu.
Gospođo predsednice, na vas sada apelujem, ovo je rušenje dostojanstva Narodne skupštine. Ne mogu sa tim da se pomirim. Tražim odgovor. Ovakav odgovor koji smo dobili zamenom teza, gde mi se objašnjava šta znači dobit i šta znači dobitan, nije ono na šta smo ukazali i na šta ukazujemo.
Ne može ovo stajati u srpskom zakonu. Može, ali onda je to urušavanje sistema, onda je to urušavanje pravnih normi, onda je to, jasna stvar, nečija želja da se ovde stvori haos i da više ne postojimo i da nismo pravna država.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 22. amandman je  podnela narodni poslanik Gordana Paunović-Milosavljević. Izvolite.

Gordana Paunović-Milosavljević

Srpska radikalna stranka
Podnela sam amandman na član 22. koji glasi: u članu 22. stav 3. posle reči – starateljstva briše se tačka i dodaju se reči – najkasnije u roku od 30 dana.
Niste prihvatili amandman s obrazloženjem da se pismeni pristanak najčešće daje u veoma kratkom roku. Ovde pitam gospodina Čiplića, pošto je jedini predstavnik, koji je to najčešći kratak rok, odnosno da je rok od najkasnije 30 dana za davanje saglasnosti organa starateljstva neprimeran transplantaciji organa.
Međutim, to ne znači da organ starateljstva ne može i u kraćem roku od roka predloženog da da saglasnost. Zakon mora da bude precizan i da precizira neki rok, jer ne može da se to prolongira u nedogled.
Naravno da pacijent treba da dobije organ u što kraćem roku, ali smo isto tako svesti da većina pacijenata na presađivanje organa čeka više meseci, pa i godina, a neki nikad i ne dočekaju.
Da li, gospodine ministre, znate da u ovom času u Republici Srbiji na presađivanje bubrega čeka 1.600 ljudi, jetre 800 ljudi, za srce niko ne zna broj? U Srbiji kroz dramu neizvesnosti kada i da li će uopšte dobiti organ koji im život znači prolaze na hiljade ljudi.
Ovo vaše obrazloženje amandmana je netačno i nestručno, jer smo napisali da je najkasnije rok od 30 dana koji se daje organu starateljstva, a vi ste napisali u veoma kratkom roku, a niste precizirali koliki je to kratak rok, pa zato bi sada mogli da ograničite taj rok da ne bi bio duži od 30 dana, kao što to često praksa to i pokazuje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
U skladu sa članom 85. stav 5, obaveštavam da ćemo danas raditi i posle 18.00 časova, po tački dnevnog reda koja u tom momentu bude na dnevnom redu, kao i da u ponedeljak 27. jula i u utorak 28. jula 2009. godine bićemo u direktnom prenosu do 17.50 časova. Posle će biti odložen prenos.

Na član 23. amandman je podneo narodni poslanik Predrag Mijatović. Da li neko želi reč? (Da.) Izvolite, gospodine Mijatoviću.
...
Srpska napredna stranka

Predrag Mijatović

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, iako bih više voleo da umesto vas bude ministar zdravlja i da se njemu obraćamo, bez uvrede, mislim da niste kompetentni za ovu materiju, ali šta je tu je.
Član 23. se odnosi na transplantaciju organa i u stavu 7, koji ću vam pročitati, kaže: ''Sadržinu, način i postupak sačinjavanja i vođenja Republičke liste čekanja i dostavljanje podataka od ovlašćenih zdravstvenih ustanova, kriterijume za stavljanje na Republičku listu čekanja, uslove za utvrđivanja prioriteta primalaca organa i druga pitanja od značaja za sačinjavanje i vođenje Republičke liste čekanja propisuje ministar.''
Upravo posle reči ministar predlažem da se stavi zapeta i da se dodaju reči – po pribavljenom mišljenju Uprave za biomedicinu.
Razlog je jer Uprava za biomedicinu je neposredno uključena u dobijanje izveštaja o potrebama organa za transplantaciju i zdravstvenih ustanova i sačinjavanje jedinstvene republičke liste čekanja. Zbog toga je logično da postupke vezane za tu proceduru, kao i na bazi izveštaja utvrđenih prioriteta za primaoce, neposredno uobliči i dostavi ministru za verifikaciju i objavljivanje.
Budući da će se u suštini procedure i odvijati na takav način, nema potrebe da se ministar obaveže da lično definiše procedure u kojima učestvuje tim kvalifikovanih stručnjaka iz sastava Uprave za biomedicinu.
Obrazloženje za neprihvatanje ovog amandmana je isto kao i dato na amandman gospodina prof. Milana Kneževića, a to je da je to nepotrebno i da će ministar ipak doneti mišljenje.
Dozvolićete mi još jednu stvar, u sva četiri zakona koja smo doneli svuda se pojavljuje samo ministar. Prerogativi ministru su stvarno dati ogromni i žao mi je što gospodin ministar nije tu, ali kao lekar, koji radi 30 godina u zdravstvu, voleo bih da mu kažem da se ne bavi organizacijom posla nego da imperatorski vlada zdravstvom.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 24. amandman je  podneo narodni poslanik Borislav Pelević.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 27. amandman je podneo narodni poslanik Mićo Rogović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 28. amandman je podnela narodni poslanik Jorgovanka Tabaković, koja želi reč. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Gospodine ministre za ljudska i manjinska prava, ovlašćeni zastupniče Vlade u vezi sa zakonom o transplantaciji organa, podnela sam amandman na član 28. kojim želim da se definiše nadležnost Uprave za biomedicinu, koja će davati mišljenje u vezi sa postupanjem sa organima za transplantaciju.
Zakon ima rešenje po kojem će se o tome starati ministar, a tvrdim da su u Upravi za biomedicinu angažovani stručnjaci koji poseduju prava i odgovarajuća znanja koja su predviđena za postupanje sa organima u vezi transplantacije.
Pored toga, Uprava i inače razmatra sve izveštaje zdravstvenih ustanova, pravnih i fizičkih lica, i ocenjuje njihovu opremljenost u vezi sa obavezom da spreče bilo koju vrstu rizika u vezi sa prenošenjem bolesti u postupku transplantacije, o čemu izveštava ministra. Uprava za biomedicinu izveštava ministra, pa je zaista logično, a smatram i neophodno, da ona formuliše ta postupanja, a ne ministar.
Šta ste mi odgovorili u odbijanju ovog amandmana, rekli ste da se odgovor sadrži u odbijanju na amandman mog kolege iz SNS, dr Milana Kneževića, i obrazloženje glasi ovako – amandman se ne prihvata s obzirom na to da je Uprava za biomedicinu organ u sastavu Ministarstva zdravlja, odnosno s obzirom na to shodno članu 32. stav 2. Zakona o državnoj upravi, ministar usmerava rad organa u sastavu i donosi propise iz njegovog delokruga.
Znači, iz ovako načelno definisane vlasti ministra nad organom u sastavu i iz njegovog prava da donosi propise iz delokruga tog organa u sastavu, izvlačite pravo ministra da odlučuje o najkonkretnijim uputstvima vezanim za prenošenje organa u postupku transplantacije.
Kažete, takođe, shodno članu 69. Predloga zakona, Uprava za biomedicinu učestvuju u pripremi predloga propisa za sprovođenje ovog zakona koje donosi ministar, na koji način će stručni stavovi biti inkorporirani u podzakonske akte, i sada ključna stvar, i bez pribavljanja zvaničnog mišljenja Uprave.
Znači, načelni stavovi za vas imaju veću snagu samo zato što ih potpisuje Uprava za biomedicinu i kažete nije potrebno da se pribavi zvanično mišljenje Uprave. Sada mogu dva zaključka iz ovog odbijanja i ovog obrazloženja da donesem. Gospodin ministar ako je iz G17, on može ne samo da proširi delatnost i delokrug rada određenog ministarstva na najšire moguće i nespojive oblasti, ne može, nego mora direktno i da se pita i o najkonkretnijim stvarima koje su u nadležnosti organa u sastavu ministarstva na čijem je čelu taj ministar.
Da li je osnovni kriterijum za ocenu i procenu nečega koji ministar vodi koje ministarstvo ili zakon, nadležnosti i priroda posla, ili se to menja od zakona do zakona i od ministarstva do ministarstva. Da li isti takav tretman imaju i građani kada postoji u zakonu neka dvosmislenost, vrlo često potpuno namerno ostavljena, ili neka rupa u zakonu, da će svako tumačenje moći da bude pokriveno stavom, kao što vi meni u obrazloženju kažete. Ne.
Tada ministarstvo želi da se pita, pa se za svaku otvorenu stvar donosi i daje posebno mišljenje, a ne koriste se stavovi bilo kog organa. O različitosti tog postupanja govori i način kako Vlada stoji iza pojedinog ministra kada se zakon brani.
Mi poslanici dobijamo da govorimo o zakonima iz najrazličitijih oblasti života koji se tiču građana Srbije. Mi se za njih pripremamo u skladu sa svojim znanjima, mogućnostima i načinom da se snađemo da od stručnih ljudi čujemo mišljenje.
Kao ekonomista o ovom zakonu govorim principijelno o nedopustivosti da se ministar pita za sve i da preskače jedan organ uprave u svom sastavu, a neću se direktno upuštati u ono što nije moja nadležnost, jer bi to bilo smešno.
Ova Vlada čini ovaj dom i poslanike smešnim, ako nam kaže da onaj ko je danas dežuran u Vladi može doći da brani bilo koji zakon koji se ovde razmatra, što doskora nije bio slučaj, ali nam kao i mnogu drugu lošu praksu to uvodite u ovaj dom. Smatram da je to nedopustivo.