DAN ZA ODGOVARANjE NA POSLANIČKA, PITANjA U VEZI S AKTUELNOM TEMOM, 29.10.2009.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DAN ZA ODGOVARANjE NA POSLANIČKA, PITANjA U VEZI S AKTUELNOM TEMOM

29.10.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:00

OBRAĆANJA

Mirko Cvetković

Pokušao bih da dam odgovor na ovo prvo pitanje. Nemam kod sebe konkretne podatke jer nisam znao da će biti cifarsko pitanje, ali otprilike, globalno, prema informacijama koje imam od pre mesec - dva dana, od ukupnog broja privatizovanih preduzeća između 20% i 22% jesu raskinuti ugovori.
Znači, otprilike jedna petina su neuspele privatizacije i četiri petine su uspele privatizacije.
Kolika je šteta napravljena u tim neuspelim privatizacijama? Pretpostavljam da je značajna. Ne znam cifru da vam kažem, ali ste dobro skrenuli pažnju na jedan od osnovnih problema sa kojima se sada sukobljavamo.
Vlada je veoma zainteresovana da do kraja istraži svaki pojedinačni slučaj neuspele privatizacije i, ukoliko je došlo do bilo kakvog kršenja propisa, odnosno do neopravdanog izvlačenja supstanci iz firmi, da pokrene postupke i kazni, kako materijalno tako, ukoliko je moguće, i krivično, one koji su ušli u privatizaciju samo radi sticanja koristi na taj način.
Ova stvar zaista jeste veoma važna i u ovom trenutku smo je stavili na dnevni red za razmatranje. Očekujem da ćemo u narednom periodu možda imati i neku vrstu modela kako da to radimo. Jutros sam nešto o tome govorio. Radi se, zapravo, o jednoj mogućnosti koja nije dovoljno iskorišćena. To se u pravnom smislu zove - pobojne radnje.
Kada imate raskinutu privatizaciju, uđete u preduzeće i vidite šta se unazad događalo, na koji način su izvlačene pare, vi imate prava, ukoliko dođete do zaključka da je to rađeno na nezakonit način, da pokrenete postupak pobojnih radnji i da poništite te ugovore, odnosno transakcije koje su se pre toga događale. Budite ubeđeni da će Vlada iza toga stati i da ćemo vrlo ozbiljno na tome raditi.
Ko će štetu da pokrije? Tu postoji opšte pravno pravilo - štetu će pokriti onaj za koga se utvrdi da ju je izazvao. Ukoliko je štetu neko namerno prouzrokovao, proizveo, onda će sigurno biti pokrenuti i odgovarajući postupci.
Još jednom zahvaljujem na otvaranju jednog vrlo aktuelnog problema. Vlada, doduše, još uvek o njoj nije raspravljala, ali kod mene u kabinetu je to jedna od top tema u zadnjih mesec dana i pripremićemo jedan pristup kako da se ozbiljnije priđe tom problemu.
Pri tome bih želeo još nešto da kažem. Ovde se ne radi samo o privatizacijama, već imamo situaciju da se, polazeći od stava da su preduzeća u suštini institucije sa tzv. ograničenom odgovornošću do nivoa uloženog kapitala, određeni vlasnici, pa čak i preduzeća koja oni sami osnivaju, a nisu došli do njih iz privatizacije, zadužuju ta preduzeća, pa onda beže u druga preduzeća, a pošto su preduzeća osnovana sa malim kapitalom, onda poverioci, praktično ne mogu da se naplate iz kapitala tog preduzeća.
Te stvari će takođe biti sankcionisane jer želimo da imamo i stvorimo jedan čvrst ekonomski sistem, u kome će se poštovati pravila i u kome će svaki poverilac imati dodatnu državnu zaštitu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem predsedniku.
Gospođa Đerić, komentar ili potpitanje.
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Hvala lepo gospodinu premijeru na prilično iscrpnom odgovoru, mada javnost Srbije zaista očekuje da dobije konkretne informacije u ciframa, jer su one neoborivi i stvarni dokaz.
Nastavljam u skladu sa pitanjem koje sam postavila u prvom delu. Ono što ovih dana potresa javnost Srbije jeste novi talas otkaza koji se najavljuje i oko kojeg se mnogo licitira i koji se očekuje već kao sledeća tačka dnevnog reda prethodno započete sednice, da se o tome raspravlja. To su dva zakona po hitnom postupku, koji su iznuđeni, gde se rešava i raspravlja o sudbini zaposlenih u administraciji, kako državnoj tako i lokalnoj.
To je pitanje koje u ovom trenutku zaista nije do kraja razjašnjeno. U obrazloženju za donošenje tih zakona je objavljeno, između ostalog, da postoje opštine u kojima ima 10% više, 20% više, 30% više zaposlenih od dozvoljenog broja i one opštine koje nisu zloupotrebile svoj budžet i bile su odgovorne prema njemu i imaju manje zaposlenih, a opet su vrlo uspešno funkcionisale.
Veoma bi važno bilo da se pre načelne rasprave o tim zakonima objave podaci, i da je to već izašlo u javnosti Srbije, poimenično za sve opštine u Srbiji (na kraju krajeva, naša država je naša zajednička kuća) koje su i kako poslovale sa svojim lokalnim budžetima, i koje od njih i u kojoj meri moraju da otpuste zaposlene u svojoj administraciji. To je ono što će odagnati mnoge sumnje i mnoge neverice, a što će to izazvati neke partijske potrese, to je posebna priča i o tome ne treba govoriti.
Drugo pitanje je, gospođa Jasna Matić je tu, pa da ne bi se osećala zanemarenom i da ne dobije baš nijedno pitanje, stiglo neposredno pre početka ove sednice upravo iz Pošte. Postoji informacija, vi ćete verovatno znati, da je vrednost bicikala koji su kupljeni za poštare, i koje je centrala prenela na zaduženje radnim jedinicama po Srbiji, po komadu 47.164, 55 dinara. To je frapantno za zaposlene u Pošti, otvara mnoge sumnje, odnosno njih interesuje – od koga je to kupljeno i koliki je broj tih bicikala?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Cvetković ima reč. Izvolite.

Mirko Cvetković

Pokušaću da dam odgovor na ovo prvo pitanje. Smanjenje administracije jeste deo jednog šireg projekta, koji se zove - racionalizacija javnog sektora.
Mi se nalazimo u situaciji kada javna potrošnja u sumi premašuje one nivoe koje možemo finansirati. Ukoliko ne uđemo u reformu javnog sektora koja bi nas na srednji rok dovela do smanjenja potrošnje i do eliminacije deficita u budžetu, mi bismo onda uveli zemlju u zaduženja koja ne bi bila održiva u dugom roku. Iz tog razloga je Vlada pokrenula taj veliki projekat, koji se zove - projekat racionalizacije i podizanje efikasnosti javnog sektora.
Taj veliki projekat ima značajni broj segmenata. Vi ovde govorite o smanjenju broja zaposlenih u administraciji, državnoj i lokalnoj, a to su samo dva od desetak segmenata.
Ostali segmenti jesu - poslovanje javnih preduzeća na centralnom nivou, poslovanje javnih preduzeća na lokalnom nivou, zatim imate zdravstveni sistem, sistem obrazovanja, penzioni sistem, vojsku i policiju itd.
Sve su to segmenti jednog javnog sektora i mi moramo da uđemo u tu reformu, koja će preživeti mandat i ove vlade. Zbog toga mi je drago i mislim da je potrebno da se razgovora i sa opozicionim strankama, kako bi ova reforma imala punu podršku u pravcu njene realizacije.
Dakle, imamo dva zakona koja su u igri. To je zakon kojim se plafonira broj zaposlenih u centralnoj administraciji, što je tamo jasno definisano.
Pri tome, centralna administracija nije obuhvatila uglavnom one korisnike javnih sredstava koji nisu u nadležnosti Vlade, dakle sve ove samostalne agencije koje bira Skupština itd. Oni nisu obuhvaćeni, ali su obuhvaćena ministarstva i sve one agencije i strukture koje su u strukturi pojedinačnih ministarstava. Za sve njih je sagledan ukupan broj kao fiksan, koji je dat kao zakonsko rešenje kome treba težiti.
Drugi zakon za koji pitate ima malo drugačiji pristup. Razlika je u tome što nije plafoniran broj, već je plafonirano relativno učešće na hiljadu stanovnika, pa je rečeno da bi taj neki broj trebalo da bude, ako se dobro sećam, četiri zaposlena na hiljadu stanovnika. I to je onda reper prema kojem svaka opština može za sebe da utvrdi da li ima više ili manje. U slučaju da ima više, naravno da mora da se prilagodi, a u slučaju da ima manje, imaju tamo procedure koje su predviđene.
U okviru rada na tim zakonima, ljudi koji su se bavili time, a naravno tu su konsultovane i opštine, odnosno centralna administracija, najuže rečeno Vlada i vladine službe nemaju sasvim direktan uvid u situaciju u opštini, gde će oni, praktično, od lokalnih samouprava tražiti podatke da im se dostave. Kada se ti podaci dostave, da li zbog toga što je to živa materija ili možda iz nekih razloga grešaka, mi smo nailazili na velike diskrepance u brojevima koje smo dobijali iz različitih izvora.
Mislim da je to osnovni razlog zašto taj broj nije obelodanjen za svaku opštinu, jer bi onda počela licitacija - ja nemam ovoliko, imam onoliko. I onda bi se sa glavne teme skrenuo čitav tok razmišljanja. Zbog toga je i prihvaćena ova ideja, prema kojoj se daje kriterijum, a onda svaka opština može da vidi gde je po tom kriterijumu. Jer, u samom zakonu nisu postavljene obaveze po opštinama, već je postavljen samo taj jedan kriterijum.
U vezi s pitanjem o PTT-u, drage volje ću da prepustim ministarki da odgovori, ali je to pitanje, bar za mene, jedna potpuna novina i prvi put čujem za te cipele. Kakve cipele, nemam pojma. Bicikle? Izvinite, nisam dobro čuo. Ne verujem da i ona zna. Dajem joj reč ako zna nešto o tome.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Jasna Matić ima reč.

Jasna Matić

Poštovana gospođo Đerić, poštovani poslanici, kao što je premijer rekao, ovo je potpuno nova informacija za nas, a povrh toga, pitanje javnih nabavki koje se sprovode u PTT-u Srbije nisu u našoj nadležnosti. Bilo kako bilo, mi ćemo vaše pitanje postaviti nadležnima, odnosno upravljačkoj strukturi PTT-a i dostaviti vam pismeni odgovor.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Đerić ima komentar. Izvolite.
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Hvala vam lepo. Nadam se zaista da ćete, s obzirom na to da je ova informacija stigla iz PTT-a, a tamo imate upravo aktuelan štrajk, proveriti ovakvu jednu informaciju radi mira u kući, kako bi se to reklo.
Samo još jedno pitanje za gospodina premijera, pošto imamo dobru komunikaciju danas, ali ovo je u skladu s nekim drugim pitanjima. Da li je Vlada zauzela neki zvaničan stav i objavila ga po pitanju izjave gospođe Doris Pak, evropske parlamentarke koja je rekla da Vlada Srbije mora da sarađuje s vladom Kosova?

Mirko Cvetković

Mislim da je naš stav veoma dobro poznat, njega je u više navrata naše celo rukovodstvo imalo prilike da izloži, a taj stav jeste da, ukoliko se priznanje Kosova postavi kao uslov za Evropu, onda mi svakako na takve zahteve nećemo pristati.
Mi u razgovorima sa svim našim evropskim kolegama i partnerima i sa zemljama, bilo da jesu, bilo da nisu priznale Kosovo, upravo insistiramo na tom stavu da on ostane na stolu. Za sada imamo vrlo dobar povraćaj s druge strane i da niko od onih koji donose odluke po tim pitanjima nije rekao suprotno od ovoga što vam ja kažem.
Naravno, imate parlament u kome ima 700 ljudi, koliko već, i ne možete očekivati da u tom parlamentu svi poslanici imaju isto mišljenje.
Evo i ovde ste videli da, u ovom parlamentu, čak i u ovako smanjenom broju prisutnih poslanika, imamo različite stavove o različitim pitanjima, što ja smatram i dobrim i normalnim. Tako da ja ne bih tu dao neke posebne komentare na tu izjavu, izuzev da vam dam odgovor na to pitanje, a taj odgovor je da Vlada ne prihvata i neće pristati da se pitanje priznanja Kosova postavi kao uslov za evropske integracije.