DRUGA SEDNICA DRUGOG, REDOVNOG ZASEDANjA, 16.11.2009.

12. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, mi sada raspravljamo o listi kandidata za člana Saveta RRA iz reda domaćih nevladinih organizacija i udruženja građana i da se vrlo jednostavno zaključiti da je Odbor za kulturu i informisanje imao izvesnih problema da predloži Narodnoj skupštini dva kandidata od ukupnog broja koji su stigli od predstavnika domaćih nevladinih organizacija i liste kandidata za članove programskog odbora radio-difuzne ustanove Srbije. Ima logike da ove dve tačke budu spojene.
Prilikom donošenja Zakona o radio-difuziji, koji je prvi put usvojen 2002. godine i zaključno sa 2009. godinom, odnosno u junu mesecu, ako se ne varam, on se menjao sedam puta. Mi smo prilikom donošenja ovog zakona, i svaki put kad su bile donošene njegove izmene i dopune, imali određene primedbe koje su suštinske i koje bi praktično dovele do poboljšanja i sređivanja odnosa u medijskom prostoru. Međutim, vi niste bili spremni za prihvatanje tih predloga i zbog toga sada imamo nepoštovanje, pre svega, člana 23. stav 2. tačka 5. Zakona o radio-difuziji. Ovim zakonom je i osnovana Republička radio-difuzna agencija. To je samostalna, odnosno nezavisna agencija od bilo kog organa i ona vrši javna ovlašćenja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji su doneti na osnovu ovog zakona. Dakle, Agencija je samostalni subjekt i funkcioniše nezavisno i ima svoje organe. Jedan od veoma bitnih svakako je Savet RRA.
Jednim od članova je predviđeno koliki broj članova savet ima i tu je rečeno da je ukupno devet članova. Nadležni odbor Skupštine, to je Odbor za informisanje i kulturu, predlaže dva člana, Skupština AP Vojvodine takođe dva, Konferencija univerziteta, Udruženje radiodifuznih organizacija, domaće nevladine organizacije sa svojim raznim udruženjima. Tu jeste bio problem jer su oni predložili više od dva kandidata, dakle, više nego što je predviđeno članom 23. stav 2. tačka 5) i kandidati koji su bili predloženi Odboru za kulturu i informisanje su bili Velimir Milošević, Miljenko Dereta, Rajko Đurić, Božo Prelević, Goran Peković i Milovan Vitezović. Odbor je u razgovoru sa svim od ovih kandidata predložio ukupno dva kandidata, kao što je to predviđeno zakonom, ali Republička agencija, kao što su to kolege pre mene navele, ne radi adekvatno i u skladu sa zakonom svoj posao.
Podsećanja radi, morao da kažem šta je to u nadležnosti Agencije. Ona ima savet kojim rukovodi predsednik Agencije, a u njegovom odsustvu, ako je on sprečen, savetom rukovodi zamenik. Republička radiodifuzna agencija obavlja veoma važne aktivnosti i one se sastoje u sledećem: donosi strategiju razvoja radiodifuzije, kontrolu nad sprovođenjem Zakona o radiodufuziji, izdavanje dozvola za emitovanje, propisuje obavezujuća pravila za emitere, nadzire rad emitera, razmatra predstavke, kako pravnih tako i fizičkih lica, razmatra prigovore, sarađuje sa državnim i drugim organima i organizacijama i izriče mere za ne poštovanje ovog zakona, a posebno ono što je u nadležnosti Republičke radiodifuzne agencije, jeste zaštita maloletnika, zaštita autorskih i drugih srodnih prava i suzbijanje govora mržnje. Sad se može objektivno postaviti pitanje - da li Republička radiodifuzna agencija zaista radi sve ove poslove i da li ih korektno i do kraja, a u skladu sa ovim zakonom, odrađuje?
Savet agencije ima ukupno devet članova i po strukturi kako se oni biraju to predstavlja određene probleme u funkcionisanju, odnosno u kompletnom sastavu Radiodifuzne agencije, jer je predviđeno da neki članovi Saveta, njihov mandat traje šest, nekih pet a neki imaju mandat od četiri godine. Svakako, kada se ne završi izbor iz grupe ni od jednih predstavnika pojavljuje se potreba da se biraju i drugi članovi.
Ovaj put nećemo iznositi konkretne zamerke, odnosno personalno da raspravljamo o predloženim kandidatima, ali svakako želim da ukažemo na one praktične probleme prilikom izbora Saveta Radiodifuzne agencije. Vrlo praktični i veliki problemi postoje prilikom uvođenja reda u medijskom prostoru. U jednom od članova Zakona o radiodifuznoj agenciji, konkretno u članu 82. individualno su predviđeni uslovi kada se određena lica mogu osloboditi od plaćanja televizijske pretplate, ali postoji nekoliko slučajeva na kojima zakonodavac, a i Radiodifuzne ustanove nisu obratile pažnju i svakako da to nije u redu.
Postoje određena područja, na primer, u zapadnoj Srbiji, možda i po jedna trećina opština u Malom Zvorniku, Krupnju, Ljuboviji i Bajinoj Bašti, gde ne postoji pokrivenost od strane Javnog servisa RTS, ali imaoci televizijskih aparata se svakako obavezuju da plaćaju televizijsku pretplatu. Jedan od posebnih primera, rekao bih možda i najdrastičniji, jeste u jednom selu kod Ljiga, selo Bag gde je 1988. godine u sporu po pitanju korišćenja i plaćanja televizijske pretplate taj spor rešen u korist stanovnika, ali i dalje su nastavili da im šalju račune za plaćanje televizijske pretplate. Mislim da to nije u redu. Naveo sam svakako jedno konkretno selo, a veliki je broj područja, veliki broj sela u zapadnoj Srbiji gde je konfiguracija terena takva da je pokrivenost signalom slaba. Republička radiodifuzna agencija bi morala da ima to na umu, a možda ne bi bilo loše da i Odbor za informisanje i kulturu povede računa o tome da se taj problem tamo gde postoji mogućnost reši. Svakako da građani Srbije žele da plaćaju televizijsku pretplatu, ali žele da im bude i omogućena televizijska slika, pa tek onda na osnovu isporučene usluge da im se stvaraju obaveze, a ne na osnovu toga što možda poseduju televizijske prijemnike i imaju sklopljene ugovore sa nekim drugim emiterima i gledaju neke druge programe.
Kada je u pitanju izbor članova programskog odbora radiodifuzne ustanove, tu je po strukturi situacija nešto jednostavnija i predviđeno je da taj programski odbor ima ukupno 19 članova od čega se sedam bira iz reda narodnih poslanika. Odbor za kulturu i informisanje je i ovde pokušao da preko poslaničkih grupa obezbedi ravnopravnu zastupljenost srazmerno broju narodnih poslanika u poslaničkim grupama i 12 kandidata na predlog Republičke radiodifuzne agencije, dakle, tu je predviđeno u članu 93. da njihov mandat traje ukupno tri godine i da ne mogu ponovo biti izabrani na istu funkciju. Tu je rešenje jednostavnije i Odbor je predložio sedam kandidata iz reda narodnih poslanika. Zastupljene su uglavnom sve poslaničke grupe ili u skladu sa određenim dogovorima i 12 kandidata koji su predloženi od strane Republičke radiodifuzne agencije, čiji će mandat trajati tri godine.
Svakako se pridružujemo kritikama na račun Republičke radiodifuzne agencije kada je u pitanju visina takse koja se propisuje određenim emiterima koju treba da plaćaju i čuli ste da ona iznosi i po 15.000 evra na mesečnom nivou. Svakako da su to velika sredstva, ali bi još trebalo povesti računa, to bi Republička radiodifuzna agencija, pa i Odbor za kulturu i informisanje. Sad smo imali priliku iz određenih razloga da vidimo da deca nisu išla u školu oko deset dana, računajući i vikend, a televizijski program, bar javnog servisa, nije bio prilagođen da se može vršiti na neki način dopuna propuštenih časova, odnosno izgubljenih dana. Programe, kao i zakone koje mi donosimo ovde u Skupštini treba prilagoditi građanima Srbije i treba prilagoditi uslovima u kojima njeni građani žive. Zahvaljujem se.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik gospođa Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, izbor članova Saveta Republičke radiodifuzne agencije i Programskog odbora Radiodifuzne agencije trebalo bi zaista da budu tačke dnevnog reda interesantne svim narodnim poslanicima.
Što se tiče SRS, nama nikada nije bilo sporno da u Srbiji treba da se donese zakon o radiodifuziji, ali kada je ovaj zakon donošen 2002. godine, tada smo iznosili sve primedbe na tadašnji vladin predlog i koliko je taj predlog bio loš, govori činjenica da je šest ili sedam puta menjan taj predlog zakona. Nažalost, u svim tim izmenama i dalje nismo dobili ono što bi zaista trebalo da bude zakon o radio difuziji, pogotovo ovo, kako vi volite da kažete, nezavisno regulatorno telo, a mi, kao i za sva vaša ta nezavisna regulatorna tela, kažemo tzv. nezavisno, jer iz sadašnjih sastava, a i iz ovih predloga o kojima danas govorimo, više je nego očigledno da zapravo kroz ovo nezavisno, pod navodnicima, regulatorno telo, zapravo režim u Srbiji želi da drži pod svojom šapom sve elektronske medije i štampane, naravno, a pogotovo se ovo odražava kod lokalnih medija, gde država, uslovno rečeno država, preko ovog svog nezavisnog regulatornog tela zatvara koje hoće lokalne medije, otvara koje hoće lokalne medije, bez ikakvih kriterijuma ili bolje reći ne poštujući nikakve propisane kriterijume, makar bili propisani i na ovako loš način kako to predviđa Zakon o radiodifuziji.
Danas imamo najpre ovaj predlog u vezi sa listom kandidata u vezi sa izborom člana Saveta RRA. Pre nego što prokomentarišem ove predloge, pre nekih pola sata članovi Odbora za kulturu i informisanje dobili su opet neke nove predloge za popunjavanje još nekih mesta u RRA i zamislite danas popodne su dobili materijal, a već za sutra je zakazana sednica Odbora za kulturu i informisanje. Dakle, nije dobro što ovakve stvari radite preko kolena i opet će se desiti da većina u ovom savetu glasa za ljude koje i ne poznaje, najčešće, na osnovu onoga što im se kaže da treba da bude tema glasanja. Da sam u pravu govori i činjenica da ste danas pokušali navrat nanos da pređete preko ove tačke dnevnog reda i kada ste konačno predsednika Odbora, gospođu Vesnu Marjanović doveli u skupštinsku sali i to ne za 10 minuta kako ste rekli, nego nakon 35 minuta, niste je pitali da li kao ovlašćeni predstavnik Odbora želi da obrazloži ove predloge, a mi smo zbog toga insistirali, ne zato da maltretiramo koleginicu, nego zato što smo mislili da možda želi u ime Odbora da našto kaže narodnim poslanicima.
Dakle, imamo predlog, odnosno izveštaj Odbora i kroz taj izveštaj imamo predlog za izbor člana Saveta RRA. U obrazloženju, odnosno u ovom izveštaju postoje neke stvari koje su mi bile interesantne, pa moram da ih podelim sa javnošću Srbije, a i sa vama kolegama poslanicima. Kažete da predsednik Narodne skupštine na osnovu člana 31. Zakona o radiodifuziji, 19. i 22. juna 2009. godine upućuje javni poziv ovlašćenim predlagačima koji su predložili kandidata čiji je mandat istekao za podnošenje predloga liste kandidata iz člana Saveta RRA. Ovde nedostaje datum kada je taj mandat istekao. Nije svejedno ako ste vi, gospođo predsedniče, uputili ove zahteve 19. i 22. juna, da li je mandat istekao 18. juna ili možda 20. aprila. Nemamo taj podatak i zato nam je trebala gospođa Marjanović. Ona će verovatno da nam kaže to kasnije.
Dalje kaže Odbor, izvinjavam se, ne vi, Odbor je na sednici održanoj 27. jula 2009. godine razmatrao dostavljene predloge i konstatovao da su liste kandidata koje su podneli ovlašćeni predlagači iz člana 23. stav 2. tačka 5. Zakona o radiodifuziji, pa onda u zagradi govori koje su to organizacije, koji su to predlagači, kažete, ovo je veoma bitno zbog jednog od kandidata kojeg želim da komentarišem, to su domaće nevladine organizacije i udruženja građana koja se prevashodno bave zaštitom slobode govora, zaštitom prava nacionalnih i etničkih manjina i zaštitom prava dece i konstatuje se u ovom izveštaju da je ta lista podneta suprotno odredbama člana 24. ovog zakona, jer ti predlozi su sadržali veći broj kandidata od broja propisanog zakonom.
Zaista je neverovatno da ako ste se obratili nekome zahtevom i rekli mu koji broj kandidata treba da predloži, da se taj neko ogluši o takav zahtev i da predlaže veći broj od očekivanog, odnosno od traženog broja i to je zaista vrlo neozbiljno i neodgovorno i svakako je bio jedan, pretpostavljam, od razloga zašto je Odbor kasnio sa ovim predlogom.
Dalje, u izveštaju Odbora stoji da je Odbor na sednici 4. septembra konstatovao da ovlašćeni predlagači ni u dodatnom roku od 15 dana nisu usaglasili listu sa zakonom i onda gospođa Marjanović kaže - Odbor je koristeći zakonske mogućnosti istog dana obavio javni razgovor sa svim predloženim kandidatima. Zaista me interesuje koje su to zakonske mogućnosti? Ja sam diplomirani prednik i očekujem da mi se kaže na osnovu člana tog stava tog, tačke te zakona tog i tog, a ne na osnovu zakonskih mogućnosti. Ako član 23. stav 2. tačka 5. Zakona o radiodifuziji predviđa da ovo predlaže, ove domaće nevladine organizacije i udruženja građana, da ne čitam ceo tekst, iako oni to ne urade u roku od 15 dana, pa opet ne urade, gde ste našli pravni osnov da vi to uradite?
Kažete - koristeći zakonske mogućnosti istog dana obavili ste razgovor sa svim predloženim kandidatima i to Velimirom Miloševićem, Miljenkom Deretom, Rajkom Đurićem, Božom Prelevićem, Goranom Petkovićem i Milovanom Vitezovićem. Tom prilikom kandidati su upoznati da je Odbor nakon stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radiodifuziji, 9. juna 2009. godine, ovlašćen da na osnovu podnetih predloga predloži Narodnoj skupštini listu sa dva kandidata. Na osnovu podnetih predloga - da, ali ovde se ne radi o tome.
Odbor je, kažete, na sednici od 19. oktobra većinom glasova utvrdio listu od dva kandidata koja se nalaze, Goran Peković i Milovan Vitezović, ovde piše Goran Peković, ovde Goran Petković, tako da ne znam koje je pravo prezime, nije mnogo ni bitno, ali je interesantno kako ste to vašom većinom glasova došli do toga da od ovolikog broja ljudi izaberete, odnosno da utvrdite dva kandidata za Narodnu skupštinu.
Odbor je takođe, kažete, zaključio da predloži Narodnoj skupštini da u skladu sa članom 164. Poslovnika po hitnom postupku razmotri ovu listu kandidata kako bi se Savetu omogućio nesmeten rad u punom sastavu i time izbegle eventualne štetne posledice. Ovo je jedna floskula koju pišete, odnosno najpre Vlada u svojim predlozima, a evo vidim sada i skupštinski odbor i nikada nismo dobili odgovor - da li je tih posledica bilo do danas, odnosno do dana kada će biti eventualno usvojen ovaj predlog? Ako je bilo posledica, ko je odgovoran za te posledice? Moramo tako da razgovaramo. Znate, pretite da ako ovo ne ide po hitnom postupku desiće se neke negativne posledice. Ne znamo kakve. Verovatno hoće, ali verovatno su te posledice već nastupile s obzirom da su protekli rokovi kada je trebalo uraditi ovaj posao. Ko je, gospođo Marjanović, odgovoran zašto se to nije uradilo i ko je odgovoran za posledice koje su eventualno nastupile?
Ovde mi je interesantan predlog tog gospodina Gorana, ne znam, izvinjavam se, na jednoj strani piše Peković, na drugoj Petković, ne znam lično ko je i ne znam pravo prezime, ali su mi interesantne neke stvari iz biografije. Magistar Goran Petković ili Petrović je redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu i onda, između ostalog, od 2001. godine do 2005. godine bio je na funkciji direktora Centra za profesionalni razvoj Univerziteta umetnosti, posebno su značajne, molim vas, obratite pažnju, njegove aktivnosti na koordinaciji više kapitalnih projekata. To su, pre svega, projekti konsaltinga iz oblasti kulture, umetnosti i medija za Univerzitet umetnosti "Ulan Bator" iz Moldavije, kao i za institucije kulture iz Gruzije.
Dakle, ako mu je ovo preporuka, onda zaista svaka čast. Ovaj gospodin pokretač je i značajnih, piše ovde, akcija vezanih za medijsko zakonodavstvo u Srbiji To je ono što je ovde interesantno. On treba da bude član nekog nezavisnog regulatornog tela, a vi nam ga predstavljate zapravo kao Vladinog čoveka. Ovamo ga kao predlažu nevladine organizacije, a vi ovde lepo kažete da je on pokretač značajnih akcija vezanih za medijsko zakonodavstvo u Srbiji, a od 2005. do 2009. godine bio je član Gradske komisije za kulturu Grada Beograda. Od 2008. godine predsednik je radne grupe Ministarstva kulture za profesionalni razvoj u kulturi i medijima.
Dame i gospodo i poštovani građani koji pratite rad ovog parlamenta, da li se vama čini da je ovaj gospodin predstavnik nekih nevladinih organizacija ili predstavnik Vlade? Očigledno da je ovo čovek režima, i kao čovek režima, ne ulazeći, dakle, u ostale delove njegove biografije, jednostavno neuklopivo je da on bude član Saveta Republičke Radiodifuzne agencije. Ova radiodifuzna agencija se krsti kao nezavisno regulatorno telo, a ovde imamo čoveka iz ministarstva, funkcionera Grada Beograda. Dakle, zaista neverovatno i poprilično neozbiljno sa vaše strane. Ne znam zašto imate valjda neki utisak ili pretpostavljate da ovakve stvari mogu da promaknu ozbiljnim ljudima u ovom parlamentu.
Dalje, imamo predlog za izbor sedam članova, Programskog odbora radiodifuzne ustanove Srbije iz reda narodnih poslanika. Sada zamislite šta nam dalje kaže ovaj izveštaj, dakle, dobro sam pročitala Odbor za kulturu i informisanje Narodne skupštine Republike Srbije, na sednici održanoj 19. oktobra 2009. godine razmatrao je predloge kandidata za izbor sedam članova Programskog odbora Radiodifuzne ustanove Srbije, iz reda narodnih poslanika. Ovo ne bi trebalo da bude sporno, jer ako to predviđa zakon i ako se poštuje član 5. Ustava koji kaže - da se jemči i priznaje uloga političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana, dakle, ako se priznaje rad i uticaj političkih stranaka, što je potpuno normalno, srazmerno veličini i snazi političke stranke u određenom momentu, ali kad idemo dalje, videćemo ovde nešto što se ne uklapa u ovu, rekla bih, preambulu ovog izveštaja.
Ovaj odbor za kulturu i informisanje, na sednici koja je održana 26. maja, konstatovao je 26. maja 2009. godine, a danas je 16. novembar te iste godine, odbor je konstatovao da je petorici članova Programskog odbora, tako piše, Radiodifuzne ustanove Srbije, koji su izabrani iz reda narodnih poslanika, na osnovu odredaba članova 92. Zakona o radiodifuziji, istekao trogodišnji mandat 25. maja 2009. godine, a dvojici članova mandat treba da istekne, tada to kažete, 29. septembra 2009. godine. Onda opet imamo interesantno priznanje, za koje smo mi inače znali, ali sada samo radi javnosti, s obzirom da Zakonom o radiodifuziji nije utvrđen predlagač članova Programskog odbora, koje bira Narodna skupština iz reda narodnih poslanika, Odbor je zaključio da se obrati predsedniku parlamenta, pa predsednik parlamenta da se obrati poslaničkim grupama, da poslaničke grupe predlože svoje kandidate i zaista na ovu listu narodnih poslanika nemamo nikakvu primedbu jer je to stvar izbora poslaničkih grupa, ovo je slično kao kada biramo skupštinske odbore, itd, bitno je da se utvrde kriterijumi, da se zna koliko kome pripada određenih mesta, a naravno da će svaka poslanička grupa predložiti onoga za koga misli da je najbolji u tom poslu.
Sada imamo nešto, gospođo Marjanović, ne znam da li vam se ovo potkralo kao greška, ali s obzirom na ovaj materijal, rekla bih da nije. Kažete - odbor je takođe prihvatio predlog liste od 12 kandidata koji je predložio Savet Republičke Radiodifuzne agencije. Nigde u izveštaju ne pišete da ste uopšte raspravljali o tome, niti ste u ovoj preambuli izveštaja to predvideli i odjednom se pojavljuje i lista od 12 kandidata koje je predložio Savet Republičke Radiodifuzne agencije i onda pravite jednu katastrofalnu stvar i ovo zaista u danu za glasanje, gospođo Đukić -Dejanović, nikako ne biste smeli da prihvatite da se na ovaj način glasa. Kako?
Odbor, kaže, je zaključio da utvrđenu jedinstvenu listu od 19 kandidata dostavi Narodnoj skupštini na razmatranje po hitnom postupku. Ovo ne može biti jedinstven predlog. Imamo predlog liste kandidata narodnih poslanika, imamo predlog liste kandidata koje predlaže Radiodifuzna agencija. Ne znam kako je odbor mogao ovo da nam dostavi kao jedinstvenu listu. Nadam se da ćete tražiti od odbora da ovo do dana za glasanje razdvoji, da bi mogli narodni poslanici odvojeno da glasaju za jednu i za drugu listu, jer zaista, ovo bi bilo glasanje za babe i žabe. Neko će možda da glasa za listu narodnih poslanika, ali mu ne pada na pamet da glasa za listu ovih kandidata koji su predloženi od strane Radiodifuzne agencije. I sam odbor je, pročitala sam na početku, rekao da je ovo samo predlog narodnih poslanika.
Kada je u pitanju lista kandidata za članove Programskog odbora Radiodifuzne ustanove Srbije, koji se biraju na predlog Republičke Radiodifuzne agencije, na period od tri godine, ovde zaista imamo predloga da se čudom načudite biografijama, odnosno delovima biografija nekih od ovih ljudi. Ovde ima svega više nego ljudi koji bi bili kompetenti za ovaj posao i koji mogu, na osnovu ovih biografija, nikog od njih ne poznajem lično, ali na osnovu ovih biografija, očigledno je da više od pola njih nema blage veze sa ovim programskim savetom, odnosno nadležnostima tog programskog saveta. Očigledno je da se predlažu i da će se izabrati samo oni ljudi preko kojih će, kao što sam rekla na početku, RRA, odnosno opet Vlada, preko RRA da radi šta god hoće u medijskoj sferi.
Imamo prvi predlog, biografija doktor Andrija Kopilović, između ostalog kaže - zaslužen je za uvođenje vjerske nastave u državne škole u Srbiji, član je Vladine komisije, evo opet Vladine komisije, za ostvarivanje i organizaciju vjerske nastave u školama Srbije, od samog početka. Godine 2005. je u Skupštini Srbije izabran za člana Nacionalnog prosvetnog saveta, sa mandatom od šest godina.
Da li je moguće da vi morate da istog čoveka birate na više funkcija? Da li je moguće da ne postoji određen broj ljudi koji bi mogao da bude raspoređen na ove funkcije? Naravno, ne radi se o tome, već se radi o tome da vi već imate proverenog čoveka koji vam radi za Vladu u Prosvetnom savetu, pa onda sada može da nastavi i u Programskom savetu RRA.
Onda imamo, recimo, biografiju sa obrazloženjem kandidature, izvesni Živko Kalentić. Kaže - to je trener više selekcije u fudbalu. Zaista neverovatno. Možda je čovek odličan trener, ali kakve veze trener više selekcije u fudbalu ima sa RRA, to nisam uspela sebi da objasnim, možda će gospođica koleginica Marjanović da nas upozna sa tim.
Imamo i člana streljačkog kluba iz Niša, izvesnu Lidiju Mihajlović. Kakve veze član streljačkog kluba ima sa RRA i sa onim što treba da radi, to zaista ne znam da li neko može da nam objasni.
Imamo izvesnu Jelenu Stanić - Marić. U njenoj biografiji stoji da je završila ekonomski fakultet i od svih drugih karakteristika kaže da koristi računar, da koristi Internet, da ima vozačku dozvolu B kategorije i da su joj interesovanja istorija i politička ekonomija.
Ljudi moji, da li su ovo karakteristike za ovako značajnu ulogu koju ćete dodeliti ovoj ženi? Imamo takođe interesantno, i nisam mogla sebi da objasnim, neki genije, videćete - Prvoslav Plavšić se zove taj genije, koji je, kaže od 1. maja, bio je od 2004. direktor PR, pa je onda od 1. maja 2003. do početka 2004. godine savetnik za medije i odnose sa javnošću ministra unutrašnjih poslova u kabinetu ministra MUP Vlade Republike Srbije.
Dakle, opet vladin čovek, opet režimski čovek i opet ne može da bude po mišljenju SRS u nezavisnom regulatornom telu ni u kom slučaju. Dalje se gubi svaki trag u radnoj biografiji ovog gospodina, od 2004. godine ne piše šta je radio, ali piše da je od 1964. godine zaposlen u Radio Televiziji Beograd kao istraživač medija i mnjenja komunikacija i analiza sadržaja razvoja radija i televizije i programiranje.
Ovde je ostalo nejasno, odnosno kako čitam, on je u isto vreme bio i u Ministarstvu i na Radio televiziji. Da li mu je tamo mirovao radni staž, da li je istovremeno radio dva posla, nešto ne može iz ovog da se razabere. Ali, sad slušajte tog genija koje su njegove reference u marketingu - "Pošta Srbije", "Elektroprivreda Srbije", samo ću nešto da pročitam, "Automoto savez Jugoslavije", Industrija građevinskog materijala "Toza Marković" Kikinda, *Hemik* Kikinda, "Pivara" Skoplje, "Trebjesan Nikšić", Sportsko društvo "Crvena Zvezda", "Eltim" Beograd, "Dunav osiguranje", "Crvena zastava" Kragujevac, "Beopetrol Šel", "Merkator" Ljubljana, "EI" Niš, "Beneton" i "Lutra" Beograd. Zamislite, on je u marketingu "Lutre" konsultant, a bio je u MUP u vreme kad je ministar bio vlasnik Lutre Dušan Mihajlović. Vi ćete sad za njega da glasate, vi ste zaista neverovatni.
Dalje, taj genije, zamislite ovoliko poslova da radi jedan čovek, stvarno svaka mu čast. Gde je još bio konsultant? "Borac" Čačak, Radenska, "Prohor voda" Bujanovac, "Festival kratkometražnog i dokumentarnog filma, "Paraćinka" Paraćin, pazite, preskačem svaku treću ili četvrtu, ne čitam sve, da ne trošim vreme. Ali, interesantno je da je bio konsultant i "Lisce" iz Ljubljane, "Finko" Beograd, "JAZAS", "UNICEF", "Droga portoroš", "Nafta gas", "Beka moptel" Beograd, "TV Novosti" Beograd, "Delta holding" Beograd, "Knjaz Miloš" Aranđelovac, "Gradska uprava" Novi Sad, "Opština Zrenjanin" - ne znam da li je bio savetnik Goranu, ne mogu da se setim prezimena, Opština Čoka, Ministarstvo kulture Srbije, evo ga i tu je, Ministarstvo prosvete i sporta, Sektor za više i visoko obrazovanje Srbije, Ministarstvo za kapitalne investicije, Ministarstvo rada i socijalne zaštite Srbije, Ministarstvo zdravlja, Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije, Evropska agencija za rekonstrukciju itd.
Dakle, ovo je drage moje kolege, prosto neverovatno da vi ovakvog čoveka, možda je on odličan u svom poslu, ali činjenica da je sve ovo radio i da je on u svim mogućim ministarstvima i u ne znam koliko opština gde su demokrate na vlasti, zaista, to nikako ne može da mu bude preporuka. Naprotiv, da ste vi svaki put kada tvrdite, kada donosite neki zakon i kada tvrdite, da ćete na osnovu tog zakona da formirate neko nezavisno regulatorno telo, mi u SRS redovno vam skrećemo pažnju - nemojte da lažete ni sebe ni građane Srbije. Vlast ste, možete da birate kao skupštinska većina, kao vladajuća većina, možete da birate onoga koga vi hoćete, sa 126 glasova i to nije ništa sporno. Ali, onda kažite, nemojte da kažete da je ovakav čovek za koga sam malopre sve ovo pročitala, nemojte da kažete da je on nezavistan i da on nema veze sa vladajućom većinom i sa DS. To niko živi ne može da vam veruje na osnovu ovoga što je čovek napisao u svojoj biografiji i što je video Odbor za kulturu i informisanje.
Dakle, iz svega ovoga je očigledno da RRA i dalje na žalost neće ispunjavati svoju ulogu za koju je birana. Sinoć smo imali priliku, odnosno već juče popodne smo imali prilike da vidimo nakon što je objavljena vest da se upokojio Njegova svetost Patrijarh srpski Pavle, neke TV su maltene istog momenta prilagodile svoj program, ne čekajući da Vlada i zvanično proglasi Dan žalosti. Ali, neke TV su do kasnih večernjih sati prikazivale neke svoje šou programe. Jedna TV koja se prikazuje preko kablovskog operatera koja je iz Srbije, do ponoći je puštala muziku. Namerno sam s vremena na vreme prebacivala da vidim dokle će i čak posle ponoći, kada je već formalno nastupio Dan žalosti, i dalje se emitovala muzika na toj TV.
Neverovatno je da to RRA ne primećuje. Nisu se ni danas oglasili. Radi se o TV "Svet plus", nemam nameru da krijem. Ne znam ni čija je, ni koja je "Svet plus", koja inače emituje muziku. TV "Pink" je juče sve do onog "Dnevnika" emitovala epizode "Farme", takođe se nije prilagodila novoprogramskoj šemi, tek nakon Dnevnika jeste. Doduše, neki filmovi su bili u pitanju, ali naravno očekujemo od ove RRA, a očekivali smo to i ranije, da reaguje, ne samo juče ili eventualno danas, ako bude neko prekršio odluku Vlade o proglašenju Dana žalosti, nego to mi očekujemo i očekivali smo sve vreme, otkada ova Agencija postoji. Na žalost, ta RRA kako se popularno zove nikada se nije oglašavala kada je to bilo očigledno da postoji potreba za tim.
U petak uveče smo na toj istoj TV "Pink" u sred "Nacionalnog dnevnika", u okviru vesti vezano za izbore na teritoriji lažne države Kosova, na ovim šiptarskim izborima, koji su naravno neregularni i trebalo bi ih nepriznati od države Srbije, u sred Dnevnika smo mogli, svi koji smo gledali "Dnevnik" da vidimo Srbiju i piše - Republika Srbija. Srbija, što se mene tiče, KiM, na tom delu gde treba da piše KiM, piše Republika Kosovo. Zaista neverovatno, TV sa nacionalnom frekvencijom. RRA se preko vikenda nije oglasila, bar nisam ni ujednim novinama to pročitala, što je zaista zapanjujuće.
Ovi šou programi i rialiti šou programi koji se prikazuju i na "B92", i na "Pinku" su nešto što je zaista pogubno za mlade ljude koji to gledaju, pogotovo sad u ovim serijalima se dešavaju neverovatne stvari. Piše tamo da to nije dozvoljeno da gledaju deca mlađa od 12 godina, ali tamo se dešavaju stvari koje su neprimerene i omladini od 18 godina. Oba šou programa se prikazuju, nema termina, kada god okrenete "Pink" ili "B92", osim onih "Vesti", termina rezervisanih za "Vesti", samo ćete to da vidite. Nijedan psiholog, nijedan sociolog koji se pojavljuje u javnosti, nije rekao nijednu pozitivnu stvar za te rialiti programe, ali RRA nema primedbi, bar ih nema u javnosti.
Pre neki dan smo imali priliku da čitamo u novinama da se desila neka skandalozna emisija na TV Pink, kako se zove taj kviz…, u tom kvizu se pojavila neka, kako su novine prenele, skandalozna, „Trenutak istine“ se zove, neko mi dobaci, da „Trenutak istine“, u tom kvizu je voditeljka postavljala, kako smo pročitali u novinama, skandalozna pitanja nekom učesniku tog kviza i RRA je reagovala. Kako? Rekli su, bar su tako objavili mediji, da RRA nalaže da se taj „Trenutak istine“ na TV Pink emituje tek posle ponoći. Od tad, znači, oni su se pre emitovali u 21 čas, sad su pomerili u 22 i to je u zimskom periodu svakako bolje vreme gledanja nego u 21, bolji termin. I šta je bilo, nikom ništa. Ko može šta monopolisti Željku Mitroviću, monopolisti na medijskom prostoru i TV Pink? Niti mu ko šta može, niti mu ko šta hoće.
Mi smo juče takođe čuli nešto što je svakom normalnom čoveku zaparalo uši, opet na jednoj televiziji sa nacionalnom frekfencijom, u okviru vesti. Kaže – juče su održani izbori, tako je rečeno na, mislim da su rekli na teritoriji lažne države Kosovo, ali kaže – Srbi su izgubili vlast u dve opštine u Štrpcu i u Novom Brdu. To je neverovatno. Dakle, da li se to radi, ako se radi nesvesno onda su u pitanju totalne neznalice, ako se radi svesno, bojim se da da, onda je to katastrofa, onda je to skandal. Kako može neko u Srbiji da kaže da su na jučerašnjim šiptarskim, nepriznatim, lažnim izborima Srbi izgubili vlast u nekim opštinama? To je prosto neverovatno i opet se nije oglasila RRA, a morala je. Jel tako gospodine Odaloviću da je to katastrofalno i strašno što su izgovorili, zaista?
To jednostavno prolazi, reč po reč, slučaj po slučaj, ono se desilo slučajno, ono se desilo namerno, treba javnost u Srbiji da se navikne na činjenicu da je neko spreman na nekakve posebne odnose sa lažnom državom Kosovo, sa teritorijom Republike Srbije koja je KiM. Očigledno je da je to u pitanju, da nije, onda ne verujem da bi se i ministru Bogdanoviću desilo, doduše, ne možemo biti iznenađeni, uz činjenicu da je on bio ministar u prvoj šiptarskoj vladi, toj lažnoj državi Kosovo. Ministar pre neki dan reče da ne može da se dozvoli da neko prima platu od dve Vlade. Ministar priznade da postoje u Srbiji dve Vlade. Ministre, postoji samo jedna vlada - Vlada Republike Srbije, a to što je ministar nazvao vladom trebalo bi, ministar je morao da se izvini ako je napravio lapsus, a usput smo saznali da njegova supruga spada u tu grupu ljudi koji primaju platu od Vlade Republike Srbije i od te lažne vlasti u lažnoj republici Kosovo.
Ovde je trebalo da reaguje predsednik države, predsednik Vlade, javni tužilac, svakako i RRA, bez obzira što je to izgovorio ministar, mora da se vodi računa o ustavnom poretku i o činjenici da je KiM sastavni deo Republike Srbije.
Govorile su moje kolege o reklamama, o tome ko ima monopol nad reklamama. Mi smo više… nad reklamama, odnosno nad reklamnim prostorom… mi smo više puta o tome govorili i javna je tajna da ako hoćete nešto da reklamirate direktno na nekoj televiziji da vam je to skuplje nego da idete preko Đilasove agencije, zato što je Đilas unapred zakupio kompletan taj reklamni prostor, a tek kakve reklame možemo da gledamo, opet je neverovatno da ne reaguje RRA. Znamo da je po zakonu dozvoljeno da se reklamira pivo, ali da se reklamira onako u gajbama, na način, mislimo da je to neprimereno, da to ne utiče pozitivno, pogotovo na mlade ljude, pogotovo ona strašna reklama sa Koka-Kolom, gde ide Koka-Kola iz jedne vene u drugu. Ono je zaista očigledna asocijacija na nešto neprimereno i na nešto što ne bi smelo da se vidi na našoj televiziji.
Interesantno je da od kad postoji RRA da nikada nisu reagovali u vreme predizbornih kampanja. Složićete se svi da se u toku predizbornih kampanja i u toku izborne tišine toliko krši zakon da je to neverovatno i nikada se nije oglasila RRA, nikada nije stavila primedbu zašto se kada se ide u neku izbornu kampanju sa nivoa vlasti, zašto se koriste resursi Vlade, odnosno resursi ovog naroda u izbornu kampanju, pogotovo kada se to radi u toku izborne tišine, kada se presecaju kojekave vrpce itd. To za RRA nije tema, nije interesantno i pitamo se – šta ti ljudi, šta ta agencija uopšte radi?
Iznela sam popriličan broj nekih primera koji su i trebalo bi da budu interesantni, ali moram da vam kažem, gospođo Đukić-Dejanović, da smo u ovom dnevnom redu, u okviru ovog dnevnog reda, da imamo Predlog sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Makedonije. Otkad je to bivša jugoslovenska Republika Makedonija u državi Srbiji priznata kao Republika Makedonija? Šta vi to, ljudi moji radite? Da li neko vodi računa o Ustavu, o međunarodnom pravu, o Rezolucijama UN. Ovo je zaista neverovatno. To ne može da se tretira kao greška i takve greške ne smeju da se dešavaju.
Ponoviću i već više puta ovde iznet primer kako se krši ovaj Poslovnik od strane predsednika Administrativnog odbora i skupštinske većine u Administrativnom odboru, a moram da vam kažem, i vas gospođo Đukić-Dejanović, jer vi ste na osnovu člana 27. Poslovnika odgovorni za primenu Poslovnika, krši se tako što se Lidiji Dimitrijević i Eleni Božić-Talijan ne dozvoljava da izraze svoju volju. One su obe, kao što vam je poznato, u skladu sa Poslovnikom i Ustavom, podnele ostavku na poslanička mesta i o tim ostavkama Nenad Konstantinović je rekao da nisu podnete na valjan način, a tako su podnete sve ostavke koje su se do sad podnosile i sve su bile u skladu sa Poslovnikom, ali čuli ste više puta, pošto imate poseban odnos prema SRS, nažalost negativan, i doživljavate, odnosno pokazujete da su poslanici SRS poslanici drugog reda. Uporno ćemo na to da vam skrećemo pažnju. Možda ćete ipak da se latite Poslovnika i da uradite ono što vam je u nadležnosti. Želimo da građani Srbije čuju o tome.
Kada su u pitanju ova dva predloga, čuli ste, loši su vam predlozi i očekujem od gospođe Marijanović da odgovori na pitanja koja smo u toku rasprave postavili. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Naravno da u ovom parlamentu nema poslanika drugog reda. Ima onih koji ne poštuju Poslovnik i čine projekcije vezane za sopstveno nepoštovanje Poslovnika. Drago mi je što to nije veliki broj vaše poslaničke grupe. To je manji broj.
Gospodin Vladan Jeremić ima reč. Izvolite.

Vladan Jeremić

Srpska radikalna stranka
Prvo, mislim da smo vas snagom argumenata ubedili da ne prihvatite ovu listu kandidata. Drugo, preostalo vreme poslaničke grupe SRS vam poklanjam u što bržem cilju ulaska u Evropu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Marjanović želi reč.
...
Demokratska stranka

Vesna Marjanović

Hvala, predsednice.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, možda je nepotrebno reći, ali svaki odbor, pa i Odbor za kulturu i informisanje je kolektivno radno telo Skupštine i sve odluke koje tamo donosimo donosimo zajedno. U radu tog odbora vrlo aktivno rade četiri člana SRS i na Odboru, a i u plenumu, su imali mogućnost da utiču, a i dalje će imati mogućnost, da utiču na glasanje i na konačno donošenje onih odluka koje su u nadležnosti Odbora za kulturu.
Neću ponavljati određene procese koji su se odvijali u poslednjih, rekla bih, godinu dana u našem odboru, a vezano za izbor Saveta RRA jer su mnogi detalji već izneti u prethodnim izlaganjima, ali, pošto je postavljeno nekoliko pitanja, ja ću u ime Odbora pokušati na neka od njih da odgovorim i da dam nekoliko objašnjenja.
Za početak, u nekim izlaganjima je došlo i do brkanja uloge Saveta RRA koje je nezavisno regulatorno telo, ustanovljeno Zakonom o radio-difuziji, i programskog odbora radio-difuzne ustanove Srbije, odnosno savetodavnog tela RTS-a. Dakle, nisu u pitanju ni istovetna tela, niti su zamišljeni da rade na isti način. Dakle, niti je način izbora i biografija koje su neophodne za rad jednog odnosno drugog tela identične. Naprotiv, u velikoj meri se razlikuju.
Što se tiče Saveta RRA, dakle, ponavljam, danas je pred nama rasprava o izboru jednog člana, dakle iz člana 23. Zakona, stav 2. tačka 5, a na predlog domaćih nevladinih organizacija i udruženja građana. Vi znate da, nažalost, iako zakon ima prvenstvenu intenciju i nameru da se predlagači dogovore i da podnesu usaglašenu listu, do toga u dva roka nije došlo i onda je Odbor na osnovu izmena koje smo ovde u Skupštini doneli u junu mesecu, morao da tu stvar, da tako kažem, preseče i da od šest kandidata koji su predloženi izabere dva. Ta odluka ni na koji način nije mogla da bude laka, jer će sasvim sigurno predlagači bilo kog kandidata koji nije ušao u taj najuži izbor od dva kandidata imati primedbe, a to je sasvim prirodno i logično. Ono što je važno da naglasim, pošto je ovde stalno bilo govora o tome – vaši kandidati ili naši kandidati – nijedan kandidat za Savet RRA ne pripada nikome od nas. Tačno se zna ko su predlagači. Odbor je samo imao mogućnost da od onih koji su predloženi od strane navedenih organizacija izabere dva. Mi smo to učinili na najbolji mogući način. Sigurno da će moći neko da kaže – a zašto nije neko drugi. Ono što je mene, na neki način, zadovoljilo kao predsednika Odbora jeste da su svi članovi glasali barem za jednog od predložena dva kandidata koja smo vam danas ovde predložili.
Što se tiče javnog razgovora, dakle, razgovora sa kandidatima, nama zakon tu mogućnost ostavlja. To nije bila naša obaveza, ali jeste bila naša mogućnost predviđena članom 24. dakle, da Odbor može da obavi javni razgovor sa kandidatima pre konačnog izjašnjavanja o tome koji će jedan od ta dva biti izabran. Mi nismo to morali da uradimo, ali sam ja smatrala da bi bilo transparentnije i mnogo bolje da to učinimo, imajući u vidu da treba da donesemo jednu odluku koja je na kraju prepuštena nama i koja se može tumačiti na neki nepopularan način, da je to učinjeno iza očiju javnosti i prosto smo hteli da omogućimo ljudima koji su predloženi da nam se predstave i da vidimo kakve su njihove biografije, planovi, programi. Ono čime smo se svi rukovodili kada smo glasali za te kandidate jeste da su oni bili prvenstveno iz reda medijskih stručnjaka i da razumeju materiju kojom će se baviti ukoliko budu izabrani u Savet RRA.
Neću govoriti o konkretnim biografijama danas i ne govorim danas ni u ime svoje stranke, svoje poslaničke grupe, već kao predsednik Odbora. Mislim da smo mi svoj zadatak, imajući u vidu sve te okolnosti, kao Odbor pokušali i mislim učinili u skladu sa zakonom i, u najboljoj mogućoj meri, u dobroj meri i u skladu sa rokovima koji su nam zakonom određeni.
Što se tiče Programskog odbora radio-difuzne ustanove Srbije ili RTS, pošto je to nama svima kao termin poznatije kao naš javni servis, ne moram mnogo govoriti o kandidatima koje su predložile poslaničke grupe. Ovom prilikom bih se zahvalila poslaničkim grupama PUPS i Novoj Srbiji, koje su takođe imale kandidate, ali su razumele da ne možemo, pošto smo imali sedam članova, sedam mesta u Programskom odboru, nisu mogle baš sve poslaničke grupe da budu zastupljene. U krajnjoj liniji, poslanici koji budu radili u Programskom odboru neće zastupati samo svoju poslaničku grupu, već njih sedam predstavljaju Skupštinu u celini i verujem da će to učiniti na najbolji mogući način.
Što se tiče liste koju je predložio Savet RRA, zakon samo kaže u članu 92. da je RRA ovlašćena da predloži tu listu. To je jedino objašnjenje, odnosno jedino uputstvo koje je zakon u tom smislu naložio. RRA je sprovela javni konkurs i na osnovu tog javnog konkursa, oni su na svojoj sednici izabrali tih 12 kandidata. Mi, činjenica je, nismo raspravljali na Odboru o svakom pojedinačnom kandidatu, jer smo smatrali da je naše samo da konstatujemo da je ta lista stigla. Zakon nas nije ovlastio da mi odlučujemo o tim kandidatima, već samo da uputimo Skupštini, upravo danas se odvija rasprava o kandidatima i svako od nas će imati priliku da se o tome izjasni.
Među tim ljudima, hoću to da kažem zbog objašnjenja kako je zakonom zamišljeno da ti ljudi, iz kojih sfera života treba da dođu, kao što je bila ova rasprava o njihovim biografijama. Ovde nije bila bitna stručnost. Programski odbor RRA ima savetodavnu ulogu i ima ulogu da zastupa interese građana u celini. U toj grupi od 12 ljudi ima i manje i više poznatih, ima sportista, lekara, kulturnih radnika. Dakle, mogu da govorim samo u celini da ta lista, na neki način, zaista predstavlja jednu malu predstavničku grupu građana koja bi trebalo iz različitih uglova da zastupa interese građana i onoga što oni treba i žele da gledaju na javnom servisu.
Pošto je ovde bilo mnogo reči o tome da li Javni servis zaista emituje program koji je primeren Javnom servisu i zaista mnogo puta smo govorili o funkcionisanju RTS, pozivam poslanike da mi ovo telo u danu za glasanje izaberemo i da im omogućimo da rade.
Konačno, da se vratim ponovo i na Savet radiodifuzne agencije. Ove godine 17. februara je istekao mandat dvojici članova koji su predloženi, jedan iz reda medijskih udruženja i drugih iz reda nevladinih organizacija i ja se iskreno nadam da ćemo taj posao brzo završiti. Dana 17. februara, naredne godine, znači 2010. ističe mandat članovima koji su predloženi od strane prvo, univerziteta, crkava i verskih zajednica i na kraju AP Vojvodine i ti su predlozi nama stigli i mi smo kada su nam stigli predlozi AP Vojvodine, crkava i verskih zajednica zakazali odbor, tj. ja sam zakazala odbor kada su ti predlozi stigli.
Univerzitet je kasnio i juče su nam, odnosno danas su nam podneli, odnosno danas su podneli svoj predlog. Ja sam prosto smatrala da priključimo materijal onom koji su poslanici dobili pre neki dan. Sutra će se odbor izjasniti, ukoliko odbor smatra da smo kasno dobili taj materijal i da ne možemo odmah da zaključimo, odnosno na tu jednu listu koja je došla nešto kasnije, onda će to biti odluka odbora, ali ponavljam, u ovom konkretnom slučaju, u ova tri slučaja odbor neće morati da raspravlja o kandidatima, odnosno da odlučuje o kandidatima, jer su liste usaglašene i naš je zadatak samo da to u najbržem roku dostavimo Skupštini.
U obrazloženju je stajalo da je potreban hitan postupak, jer je moguća da formulacija nije bila najtačnija ali mislim da možda nije ni potrebno. Dakle, hitan postupak je zbog toga što smo svi konstatovali da Savet radiodifuzne agencije treba da što pre funkcioniše u punom sastavu i zbog toga je to bio, po mom mišljenju, jedini i vrlo jasan razlog da se o ovome raspravlja u hitnom postupku.
Dame i gospodo narodni poslanici, zahvaljujem se na mogućnosti da govorim o ovome. Apsolutno se slažem sa svim kolegama da je neophodno da u ovom domu, ne samo u odboru, nego možda i u plenumu razgovaramo o izveštajima regulatornih tela i to apsolutno mislim i za Savet radiodifuzne agencije. Razlog zašto to nije učinjeno na odboru do sada je upravo zbog toga što smo u konstantnom izborom procesu i što bih zaista volela i želela da mi ovde završimo taj posao u najskorijem roku i da onda možemo na miru da prečešljamo i taj izveštaj i da pogledamo da li je agencija radila na način na koji je potrebno, s obzirom da je Skupština njima ukazala poverenje. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Marjanović na svim pojašnjenjima vezanim za tendenciju zakonodavca i za rad odbora.
Pre nego što zaključim zajednički jedinstveni pretres, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio pravo iz člana 93. Poslovnika?
(Vjerica Radeta, sa mesta: Želim da repliciram, nije me razumela.)
Zaista nije bilo ničeg uvredljivog. Potpuno vas je razumela koleginica i zaista nema osnova za repliku. Nije tendenciozno, ali zaista nema. Sa uvažavanjem je govorila. Jedna drugu ste razumele i nije bilo nikakvih uvreda. Nema osnova za repliku. Zahvaljujem se, ali zaista nema.
Zaključujem zajednički jedinstveni pretres o Listi kandidata …
(Vjerica Radeta, sa mesta: Mi smo poslanici drugog reda u vašim očima.)
Niste sigurno poslanik drugog reda, vi to dobro znate i tendenciozno govorite.
Zaključujem zajednički jedinstveni pretres o Listi kandidata za člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije iz reda domaćih nevladinih organizacija i udruženja građana i Listi kandidata za članove Programskog odbora Radiodifuzne ustanove Srbije.
Pošto smo obavili zajednički jedinstveni pretres, Narodna skupština će u danu za glasanje izvršiti izbor člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije iz reda domaćih nevladinih organizacija i udruženja građana i izbor članova Programskog odbora Radiodifuzne ustanove Srbije.
Zahvaljujem na radu danas.
Nastavljamo sa radom sutra u 10,00 časova.