ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 15.12.2009.

4. dan rada

OBRAĆANJA

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Zahvaljujem i slažem se s vama. Sa svoje strane mogu samo da vam obećam da ću od ovog momenta da trčim za tim pitanjima i da vidim zašto  nemate obaveštenje koje ste tražili.

(Dragan Todorović, sa mesta: Ja ću da vam nosim vodu kad se umorite.)

Znači, od juna do decembra, pa da je ne znam šta rodilo bi se.

Imaću pomoć ovde prisutnog ministra, tako da ćemo ovaj put, tri put bog pomaže. Hvala.

Niko se više ne javlja za reč.

Obaveštenje odsutnosti narodnih poslanika.

Sednici su sprečeni da prisustvuju sledeći narodni poslanici: Milica Radović, Momo Čolaković, Đuro Perić, Donka Banović, Vladimir Milentijević i Laslo Varga.

Obaveštenje o pozvanim na sednicu.

Obaveštavam da je predsednica, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pored predstavnika predlagača dr Diane Dragutinović, ministra finansija, pozvala i Milutina Mrkonjića, ministra za infrastrukturu i Rasima Ljajića, ministra rada i socijalne politike, kao i Višnju Kuzmanović i Aleksandra Popovića, mlađe savetnike u Ministarstvu finansija.

Prelazimo na zajednički jedinstveni pretres 7-11. tačke dnevnog reda: – PREDLOZI ZAKONA O POTVRĐIVANjU SPORAZUMA SRBIJE: SA IBRD (razvoj privatnog, finansijskog sektora i javnih finansija), SA EBRD (zajam K10) I SA EIB (autoput koridor 10 i zajam za opštinsku i regionalnu infrastrukturu B)
Reč ima narodni poslanik Slobodan Maraš, koji je prekinut juče u osam minuta preostalog vremena. Izvolite.

Slobodan Maraš

Gospodine predsedavajući, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, juče smo završili radni dan, a znam da je gospodin Mrkonjić  i upisivao i verovatno se dobro seća o čemu smo razgovarali.
Tema oko koje smo se juče skupili, odnosno da ste vi predstavnik Vlade je ono zaduživanje koje Srbija čini, a ono što smo dotakli i što se nadam da ste u međuvremenu dobili i pribavili neke odgovore, jesu i ove buduće garancije koje će Srbija davati raznim bankama, Evropskoj banci za obnovu i razvoj, Evropskoj investicionoj banci, a pre svega, kada je u pitanju Javno preduzeće "Srbijagas".
Pošto su iznosi veoma veliki, 150 miliona dolara, 25 miliona dolara, 170 miliona dolara, 35 miliona dolara, 20 miliona dolara, 20 miliona dolara i to su zaista veoma veliki iznosi za jedno preduzeće koje je gubitaš.
Zbog čega pričam to? Mi smo i u načelnoj raspravi, kada je u pitanju budžet za 2010. godinu, a znam da se i vi sa tim slažete, vi ste to potvrdili, kao problem stavili situaciju da se i ovim budžetom za 2010. godinu finansiraju gubitaši.
Naravno da "Srbijagas" kao javno preduzeće koje je preuzelo obavezu da zajedno sa ruskim većinskim partnerom "Gaspromom" gradi gasovod, da puni Banatski dvor, ima poteškoće zato što posluje u uslovima koji su po samu kompaniju nepovoljni, odnosno cena gasa u Srbiji verovatno je nategnuta kada je u pitanju tržišna cena gasa.
Nudili smo rešenja za izlazak iz takvog problema, a jedno od tih rešenja je bilo ono o kome govorimo već više od godinu dana, a to je da Srbija učini sve i time omogući "Srbijagasu", time omogući onima koji kreiraju ovaj budžet da ne dođe do zaduženja, da se ukine posrednik između Srbije i Rusije koji ima, pokazao sam pre otprilike mesec dana, profit u 2008. godini preko 20 miliona evra, dok je naš "Srbijagas" javno preduzeće u gubitku.
Mi smo pre mesec dana, gospodine Mrkonjiću, ovde imali jedan zakon lex specialis, zakon koji je derogirao postojeći Zakon o eksproprijaciji, zakon kojim se jednom preduzeću daje mogućnost da ekspropriše zemlju u dužini od 166 kilometara kroz Srbiju, iako je to suprotno Zakonu o eksproprijaciji, a ta firma je "Jugorosgas".
Taj "Jugorosgas" od 1996. godine, od Sporazuma Srbije i Rusije, imao je samo jednu obavezu: da gasifikuje Srbiju, gasifikuje jug Srbije i mi sad kad pogledamo za šta će Srbija dati garancije ovim bankama, kada je u pitanju "Srbijagas", vidimo da se tu radi o gasifikaciji, vidimo da se tu radi o punjenju Banatskog dvora, a imamo ruskog partnera, a vi znate koliko je uloženo u Banatski dvor.
Zbog toga ovo je jedna tema o kojoj moramo da pričamo otvoreno.
Naravno da želimo gasovod Južni tok, naravno da želimo da Srbija bude snabdevena gasom, ali imamo problem ukoliko se sredstvima u okviru tog preduzeća, i ranije i sada ne posluje na najekonomičniji način. To nas opet dovodi do ključnog pitanja - koliko ova rasprava o budžetu za 2010. godinu ima smisla?
Podneto je 240 amandmana, a uskoro ćemo dobiti odgovor od Vlade.
Pretpostavljam da će taj odgovor od Vlade biti u 99% slučajeva negativan, ali se nadam da će u jednom Vlada shvatiti, odnosno onaj ko piše zakone, odnosno Sekretarijat za zakonodavstvo Vlade, da će shvatiti jednu stvar da je Predlog budžeta za 2010. godinu protivustavan, zato što nije ispoštovana stavka da Vojvodina mora da dobije najmanje 7% od republičkog budžeta. To je i osnovna primedba pokrajinskog sekretara za finansije koji je to dokumentovao ciframa.
To je primedba onih koji su rekli, iz vladajuće koalicije, da neće podržati ovaj predlog budžeta ukoliko se on ne izmeni, ali je logično da niko ne podrži takav predlog budžeta ukoliko je on protivustavan.
Transferi u lokalnim samoupravama u iznosu od šest milijardi, a lokalne samouprave koje se nalaze u AP Vojvodini se računaju u ovih 7%, što je protivustavno. To nema nikakve veze i na taj način je Vojvodina oštećena za nekih šest milijardi dinara.
Postoje stvari o kojima moramo voditi računa, iako su ove tačke dnevnog reda razdvojene, faktički one sve kreiraju našu budućnost i našu 2010. godinu koju mi koji ovde sedimo, a siguran sam da i vi koji ste u izvršnoj vlasti, želimo da okončamo na bolji način nego što je bila ova. Ali da bi to uradili moramo da raspravljamo o izveštaju DRI, moramo da raspravljamo o završnom računu za 2008. godinu, a sve to nam je onemogućeno, gospodine Mrkonjiću. Zbog čega, nikom nije jasno.
Od bilo kakvog sumnjičenja, napada, od bilo kakve pretpostavke ljudi se najbolje brane istinom. Ne vidim u čemu je bio problem da ovde sedne premijer. Njemu jeste problem da ovde sedi, jer kada je obrazlagao budžet tri minuta je tu bio, ali tu drugih ministara koji su mogli, pre svega gospođa Dragutinović i ostali ministri, da polažu račun za ono što su ta ministarstva radila u 2008. godini.
Znamo da je došlo do promene Vlade i naravno da ne mislimo da sva odgovornost za neke propuste leži na ministrima koji trenutno obavljaju taj posao, ali ako imate izveštaj DRI koji kaže da od 12 ministarstava koja su kontrolisana, kod gotovo svih je pronađena nepravilnost. Javne nabavke nisu rađene u skladu sa zakonom. Bilo koje preduzeće koje nije u državnom vlasništvu, privatna kompanija, da je 10 puta manja nepravilnost nađena u privatnoj kompaniji, preduzetnike zatvaraju zato što ne izdaju račun od 20 dinara, plaćaju enormne kazne, a mi imamo situaciju da ovde niko nije kriv.
Premijer sedi i govori da su krive knjigovođe. Knjigovođe ne mogu da budu krive, ukoliko su propusti vezani za javne nabavke. To i vi znate, naravno. To je posao onog ko donosi odluku, krivica onog ko donosi odluku.
Zaista ne možemo da uđemo u 2010. godinu bez odgovora na pitanje, gospodine Mrkonjiću, znam da nije vaš resor, ali vaš partijski kolega drži taj resor, gospodin Škundrić (Predsedavajući: Vreme.). Poslednja rečenica.
Ne možemo da uđemo u 2010. godinu ukoliko ne znamo ko je odgovoran za gubitke u NIS od 100 miliona evra. Mislim da je to zaista ključno pitanje.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa koji nisu iskoristili svoje pravo žele reč? (Da.) Gospodin Dragan Stevanović ima reč.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kada bi bilo ko od nas ovde u sali stav u odnosu na set sporazuma koji se raspravljaju oko ove treće tačke dnevnog reda ili u okviru ove treće tačke dnevnog reda zauzimao na osnovu rasprave kako se ona privela kraju sinoć, iz svega onog što je rekao gospodin Mrkonjić, iz svega onoga što su rekli poslanici uglavnom opozicije, onda se, ponavljam, stiče utisak niko ne bi imao ništa protiv ovog izglasavanja ili davanja podrške ovim sporazumima, ali ne možemo priču o ovom dodatnom zaduživanju Srbije svesti na koridor 10, odnosno na auto put E75.
To je samo jedan u setu ovih zakona. Sporni su i svi ostali, ali kada je u pitanju zakon zbog koga je ovde ministar Mrkonjić, SRS je mnogo puta i do sada rekla da ako država već mora ili ima opredeljenje da se zadužuje, onda je mnogo pametnije i racionalnije trošiti novac u infrastrukturu, u kapitalno trošenje, nego trošiti novac u besmisao, a nismo baš bili u prilici, retko u poslednjih 10 godina, da trošimo novac za besmisao.
Postavlja se jedno pitanje i konstatacija da je milijardu evra do sada potrošeno kroz NIP u Srbiji, pa ne možemo baš da se pohvalimo, da sumiramo i vidimo gde su efekti tih stotinu milijardi dinara.
SRS je i prošli put u jednoj od rasprava, zadnji ili predzadnji put kada smo govorili takođe o kreditnom zaduživanju, davanja podrške sporazumima koji se odnose na kreditna sredstva za koridor 10, takođe na neki način dala podršku, jer smatramo da je racionalno i pametno novac trošiti tako, pa čak i ako je skuplji u smislu kamata nego trošiti ga u nešto što je apstraktno.
Kada je u pitanju Vlada kakvu imamo i sklonost pojedinaca u toj Vladi, zaista se postavlja pitanje da li bilo ko u ovoj državi ozbiljan i odgovoran treba da da podršku kreditima koji imaju, rekao bih, u svom konačnom ishodu neki apstraktni cilj.
Ono što takođe jeste bitno, ovaj kredit za koridor 10 odnosi se na njegovu najkompleksniju deonicu kada su autoputevi u pitanju, deonicu koja prolazi kroz Grdeličku klisuru. Za one koji to nisu imali priliku da čuju do sada, to je jug Srbije i čini mi se da i zbog ekonomskog položaja juga Srbije i zbog činjenica da nas je i Ustav obavezao da uravnoteženo razvijamo Republiku Srbiju, lično smatramo u SRS da bi sredstva što pre i na što efikasniji način trebala na tom području da budu utrošena.
Ono što je apel SRS na vas u ovom smislu jeste, gospodine Mrkonjiću, da kada već trošite novac za koji se država zadužuje i gledate da na jugu Srbije aktivirate sve domicilne firme i preduzeća, kako bi jug Srbije konačno od kreditnih zaduživanja, novca kojim se opterećuju generacije posle nas, zaista osetio efekte i video koristi.
Možemo da sporimo to što se država zadužuje i zbog ovoga, ali kada ste vi, gospodine Mrkonjiću, u pitanju, infrastruktura, vaše ministarstvo, vi veći problem imate sa Vladom Republike Srbije oko rasporeda naših domaćih sredstava, novca koji se u budžet obezbeđuje kroz različite modele na prihodnoj strani.
Ako izanalizirate budžet za 2010. godinu, budžet koji raspravljamo poslednja dva-tri dana, objektivno, ne samo mi u opoziciji, lično smatram da ni vi ne biste smeli i ne bi trebalo da budete zadovoljni načinom na koji se novac raspoređuje, a naročito kada je u pitanju kapitalna potrošnja odnosno ulaganja u kapitalne investicije.
Vidite, 12 milijardi, o tome je dosta bilo reči, predviđeno je za železnice. Ne kažemo da ne treba, i tu ne mogu da se prepoznaju kapitalni troškovi, odnosno ulaganja u podizanje potrošnje i privredu Srbije, ali mnogo poslanika opozicije je reklo i SRS vas podseća, od tih 12 milijardi sredstva će dominantno otići na plate odnosno socijalnu komponentu ove priče.
Sada kolika je to kap u moru i tih 12 milijardi pokušaću da ilustrujem podatkom da bi srpske železnice na koridoru 10 postale koliko toliko kompatibilne sa železnicama u okruženju odnosno u EU.
Potrebno je uložiti pet do sedam miliona evra kontinuirano narednih osam godina. To je podatak na osnovu kojeg pokušavam da pravim poređenje, jedno potpuno neracionalno i nesuvislo raspolaganje sredstvima u okviru budžeta Republike Srbije.
Prema tome, možemo da se sporimo oko toga da li je država prezadužena ili nije. Činjenica jeste da imamo mnogo opterećenja, da treba konstatovati, recimo, da smo samo u ovoj godini 13 milijardi dinara dali za otplatu glavnice, a da se u narednoj godini povećava to za četiri milijarde.
To se odnosi samo na otplatu glavnice našeg duga, što unutra, što napolju, a da ne govorimo da smo ukupno u ovoj godini potrošili, odnosno da planiramo da u narednoj godini potrošimo oko 35 milijardi na otplatu kamata i tekućih troškova koji se odnose na ta naša zaduživanja, odnosno administrativnih i drugih poslova koji se odnose na kreditna zaduživanja.
Prema tome, Srbija zaista jeste u problemu kada se govori o kreditnom zaduživanju i čini mi se da nije dovoljno da vam neko u Vladi kaže, znate, mi nismo zaduženi ili smo zaduženi.
Postoji dobar deo ekonomske i stručne javnosti koji ideološki, moramo da priznamo, jeste sklon strankama koje danas jesu u Vladi, a koji sve veću i veću ogradu od ekonomske politike Vlade prave, naročito kada je u pitanju ekonomska politika – politika zaduživanja RS, jednog potpuno nonšalantnog pristupa u uzimanju novca pošto-poto.
Najmanje sporan kredit u celoj priči je kredit koji se odnosi na Koridor A-10, ali niko ne priča o drugim zaduživanjima, koja su, kolika su i na šta se odnose. Imate sporazum – namena sredstava koja će se povući u ovom sporazumu i znate li koja su?
Reforme u oblasti upravljanja javnim finansijama kojima bi se poboljšalo postojeće loše upravljanje fiskalnom potrošnjom i potpomoglo poboljšanje fiducijalnih uslova, pa piše – sprovođenje opširnijeg, u većoj meri integrisanog srednjoročnog okvira za planiranje i pripremu budžeta, na ovome insistiramo, poboljšanje sistema, praćenje i kontrola javnih finansija, uključujući eksternu i internu reviziju i javne nabavke, unapređenje upravljanja javnim dugom.
Tri dana poslanici SRS-a i ostalih opozicionih stranaka atakuju na Vladu zbog Izveštaja DRI, kritikujemo budžet, model kako je napravljen i kako je definisan i onda dan posle toga dobijamo kod nas zahtev da podržimo sporazum koji će se na neki način unaprediti ili afirmisati sistem tretiranja javnih finansija u Srbiji.
Istovremeno od ministra finansija pa do poslednjeg činovnika u Vladi nas ubeđuju kako je budžet kvalitetan, unapređen u odnosu na prošlu godinu i kako se sredstva racionalno i pametno troše.
Svedoci smo bili da u jednom momentu rasprave gospođa Dragutinović u završnoj reči kaže – jeste, naš budžet nije u skladu sa standardima, a onda počne da nas ubeđuje – šta fali linijskom modelu definisanja budžeta. To smo stavili ovako i onako.
Ponavljam, dva dana posle toga od nas se traži da podržimo kredit kojim ćete unapređivati raspolaganje javnim finansijama i da se ponovo ne pozivam na Izveštaj DRI, izveštaj budžetske inspekcije koji smo u nekoliko navrata, poslanici SRS-a, pominjali i izveštaj budžetske inspekcije za 2008. godinu, gde od 60 tretiranih institucija 20-ak, sve republička ministarstva, direkcije i agencije, kod kojih se konstatuje da se ne vladaju u skladu sa zakonima koje Vlada pravi, od javnih nabavki, budžetskog sistema itd.
Ne možemo da razumemo i da prihvatimo činjenicu da 10 godina posle dolaska na vlast vi nas pozivate da podržimo kreditno zaduživanje Srbije koje će, između ostalog, vraćati naše generacije ko zna koliko posle nas i da unapređujete ono što je trebalo da uradite 2001. i 2002. godine.
Kaže gospođa ministar – znate, nama treba 10 godina da uspostavimo definisanje planskog budžeta. Pitamo – šta ste radili 10 godina?
Ne možemo ceo život da ponavljamo devedesete, pa devedesete. Na vlasti ste onoliko koliko i oni koji su bili 90-ih godina i danas konstatujemo da nesavesno trošimo javne finansije i da treba da unapređujemo sistem kontrole, uspostavljanja i trošenja javnih finansija, i to su apsurdi i to su besmislice.
Oni su izraz ekonomske politike Vlade u kontinuitetu od 2000. naovamo, izraz slabosti da nisu spremni da se opredeljuju za suštinske ekonomske, socijalne i sve druge promene i reforme u državi koje su nam objektivno potrebne, ali koje kroz svoju ekonomsku politiku objektivno državi ne možete ponuditi.
Drugi sporazum, pazite šta se nudi – sprovođenje mera za fiskalno prilagođavanje kojim će se povećati makroekonomska stabilnost i u vreme svetske ekonomske krize i stepen poverenja potencijalnih investitora.
Pohvalite se investicijama u poslednjih godinu dana. Za proteklu godinu na prihodnoj strani budžeta projektovano je milijardu i po evra od investicija.
Pre mesec i po dana taj skor je bio svega 700 miliona, a 400 miliona je otišlo na NIS od privatizacije NIS-a. To govori o poslovnom i ekonomskom ambijentu o kome vi ne želite da pričate. Stvarate izmaglicu i fikciju u narodu da nešto funkcioniše i nešto jeste usmereno kako treba.
Kažete – unapređenje poslova za investiranje na teritoriji zajmoprimca, izgradnja efikasnijeg i stabilnijeg finansijskog sektora kontinuiranim restrukturiranjem državnog vlasništva u bankarskom i osiguravajućem sektoru, unapređenje poslovnog okruženja radi stimulisanja više investicija u privatnom sektoru. To slušamo 10 godina, ali sada ne samo da slušamo, sada se i kreditno zadužujemo zbog toga, jer nismo za 10 godina uspeli da iz sopstvenih prihoda obezbedimo sredstva i pokažemo malo političke volje da se ovde uvede red.
Kažete da do kraja 2010. godine učešće privatnog sektora u BDP bude 60%. Blokirano je 60 hiljada firmi. Opšta nelikvidnost. Poslovni ambijent je potpuno ruiniran. Odite na jednu sednicu bilo kog odbora u Privrednoj komori, neka vam oni kažu kako žive, kako rade i kako funkcionišu. Neka oni Vladu pokušaju da vrate i svedu u svet realnosti, da osete svakodnevicu, u kakvim uslovima oni koji objektivno dominantno pune budžet rade, a kako se Vlada prema njima odnosi i kako ih tretira. Opredelila je milijardu i 400 miliona dinara u narednoj godini za subvencije preduzećima za grinfild investicije.
Pazite sada poređenje jedno – za celu godinu Vlada je spremna da milijardu i 400 miliona dinara definiše kao pomoć, kredite i subvencije za grinfild investicije, a istovremeno na snazi je zakon koji kaže sledeće, kada je u pitanju porez na dohodak preduzeća – ko uloži 600 miliona dinara u investiciju u svoju imovinu u tom preduzeću, osnovna sredstva da budu u njegovom vlasništvu, u narednih ne znam koliko godina, srazmerno veličini investicije, biće oslobođen poreza na dobit preduzeća.
Tražite 600 miliona da neko uloži, da zaposli 100 radnika, a vi ste kao Vlada spremni da milijardu i 400 miliona opredelite za subvencije. Kakav apsurd. Ko ozbiljno da doživi i tretira ovu vladu? Ko od onih koji se kreću u privredi, koji od privrede žive i koji zaista čine realni sektor?
Ovih milijardu i 400 miliona su sredstva kojima želite da unapređujete izvozni sektor u Srbiji i da podižete ekonomske prilike u Srbiji, ali kada pogledate šta je u nekim drugim ministarstvima i za neke druge namene, onda vas glava zaboli. To smo pominjali kada smo govorili o budžetu.
Diskreciono pravo ministra za sport je milijardu i 100 miliona dinara. Čak se ta sredstva neće deliti ni odlukom Vlade, to smo vam rekli, onako kako ministarka Dragutinović kaže – to je fleksibilno i to je dobro da ministar sporta ima diskreciono pravo da raspolaže sa milijardu dinara. To su neki apsurdi koji su zaista reflektovali da se u Srbiji definiše i napravi ekonomski ambijent kakav danas imamo. Ovo nisu odgovori na katastrofu u ekonomskom smislu koju ste uspostavili.
Lepo smo rekli u načelnoj raspravi da je definisan programski budžet Republike Srbije, Srbija bi uspela samo na kontu toga da uštedi 20 milijardi dinara. Sad zamislite, to smo tada rekli, da je 20 milijardi dinara rasterećen budžetski deficit, da 20 milijardi dinara, gospodine Mrkonjiću, dobijete vi u vašem Ministarstvu za kapitalne investicije, pa ne morate sami da trošite.
Da to bude sufinansirajuća komponenta za neki drugi kredit ili neki drugi zajam, ili neka druga nepovratna sredstva iz kojih god hoćete fondova evropskih, ruskih, kineskih sasvim je svejedno. Ali, zamislite kakav bi to zamajac bio za državu bio, i za potrošnju i za naš ekonomski život. Mi se ovde cenkamo oko 10, 20, 30, 100 miliona, koje naravno neće vraćati ova vlada. Pogledajte samo grejs periode kakvi su. Izanalizirajte u budžetu. Pa mi suštinski dugove nismo počeli da otplaćujemo, tek ćemo za narednih dve-tri ili četiri godine. Zamislite kada sve to stigne na naplatu. Iz dana u dan, novi sporazum, novi zajam, novi sporazum i novi zajam. Kao ekonomska kategorija za nas nisu krediti neprihvatljivi. Ali mora da se zna zašto se troše i da se efekti tih finansijskih sredstava osete na terenu i da ih oseti onaj i poslednji građanin koji bi mogao da ih oseti, koji živi, radi i bitiše u Srbiji.
Naravno, ne mislimo da država ovo radi odgovorno, ne možete da kažete da ste spremni da se zadužujete kreditno samo zato što je neko rekao da smo, ili nismo ili jesmo, zaduženi, ne možete da kažete, možete, naravno vi, poražavajuća je činjenica da tako konstatujete proteklu godinu, uradili smo sve ono što smo mogli.
Da je novac pametnije raspoređen, da je novac racionalno podeljen, da je prepoznat smisao i da neko ko danas rukovodi ekonomskom politikom Srbije, Srbiju vidi sutra, prekosutra i nakosutra gde bi ona trebalo da bude? Kakvu ulogu bi trebalo ovde da igra? Ne samo u regionu, u evropskom kontinentu u celini, onda bi zaista i budžet bio drugačiji, onda bi zaista manje prostora imali ovde za kritiku i za optužbe. Ovaj budžet i ovi krediti i sve ovo što tražite od nas predstavlja kontinuitet neracionalne, nesposobne i nedomaćinske ekonomske politike koju vodi Vlada Republike Srbije, Mirko Cvetković i Boris Tadić. Zahvaljujem.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Izvinjavam se gospodine Jovanoviću. Recite po kom osnovu?
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Mrkonjiću, član 27. Pošto predsednica nije tu vi ste dužni da nam obezbedite normalne uslove za rad.  Ne mislim da gospodin Mrkonjić uopšte može bilo šta da nam kaže o programskom zajmu za razvoj javnih finansija. On čak nije ni ovlašćeni predstavnik za tu tačku dnevnog reda, a direktno je ta tačka dnevnog reda najveća prepreka raspravi o ovim drugim tačkama dnevnog reda za koji je gospodin Mrkonjić zadužen.
Jer ako mi definišemo ovaj zajam kao preduslov uvođenja reda u javne finansije, a, s druge strane, recimo uzimamo 75 miliona evra za opštinsku i regionalnu infrastrukturu, onda je jasno da mi praktično sami sebi stvaramo problem. Bilo bi dobro da ovde dođe ministarka, a tu se pominje mlađi savetnik u Ministarstvu finansija Višnja Kuzmanović, kako bi nam praktično rekla nešto više o ovom zajmu, jer mi ne možemo, a mislim da je besmisleno da razgovaramo sa gospodinom Mrkonjićem o svemu tome.
(Milutin Mrkonjić: Diana priprema odgovore na amandmane, dići će za pola sata.)
Sve razumem, ali dajte malo da…

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Molim vas da ne vodite verbalnu komunikaciju na ovaj način, razumem vas gospodine Jovanoviću, ali moram da vas prekinem.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Lepo bi bilo da naučite ministra kako se ponaša u Skupštini.  Prošli put je bio ovde kao predstavnik Vlade zadužen za tišinu, to je bio dan u kome poslanici postavljaju pitanja Vladi, pa nije mogao da odgovori ni na pitanja koja se postavljaju Vladi, kao instituciji, a nije mogao da odgovori ni na pitanja koja su se postavljala njemu lično, kao članu UO NIS, ali dobro, u redu.
Dajte da vidimo kako ćemo ovo da rešimo i da izuzmemo ovu tačku dnevnog reda i kako da se ponašamo. Razumemo da sada ministarka recimo, sada radi na amandmanima, ali ne možemo da razgovaramo o ovom važnom zajmu 70 miliona evra, 100 miliona dolara koji idu za reformu javnih finansija ili izuzmite tu tačku dnevnog reda ili dajte da vidimo kako ćemo to pitanje da rešimo. Ako se Vlada ovako neodgovorno odnosi prema tome, onda neka ne čeka od nas da na to pristajemo.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Shvatam, ali nema povrede odredbe člana 27. Dakle, danas sam i pročitao ko je ispred Vlade ovlašćen da dođe ovamo i juče je svim narodnim poslanicima podeljen ovakav jedan izveštaj Vlade ko je ovlašćen da predstavlja Vladu i naknadno, dobili ste svakako. Nema povrede odredbe.
Ako niste zadovoljni ovim objašnjenjem, ja ću vrlo rado izneti u Danu za glasanje, ali stvarno nema potrebe, bar ja mislim tako. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Razumem da to nema mnogo direktno veze s vama, ali s kim da razgovaramo o zajmu od 70 miliona evra za reformu javnih finansija. Vlada je odredila kao svog predstavnika ministarku finansija, a što je i logično, onda je juče poslala neku ceduljicu ovde u kojoj nešto tako menja, ali mi nemamo s kim da razgovaramo, nema ni poverenika ministarstva, nema nikog ko može da odgovori na bilo kakvo pitanje o tome.
Ili da se složimo da o tom zajmu ne razgovaramo. Onda da ne budemo mi odgovorni što će se sutra javiti neki problem koji proizilazi iz činjenice koju nismo bili u stanju da na adekvatan način, razgovaramo o ovoj tački dnevnog reda. Ako moramo da štedimo na svakom koraku, hajde da vidimo da li je odgovorno ponašanje i adekvatna rasprava o zajmu koji ova zemlja uzima zadužujući svoje građane.