PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 25.02.2010.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

25.02.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 11:10 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vreme. Imaćete posle mogućnosti. Prilično je jasno pitanje. Tri minuta su prošla.
Gospodine predsedniče, izvolite.

Mirko Cvetković

Poštovani narodni poslanici, prvo bih želeo da vas pozdravim i izrazim zadovoljstvo što se vidimo posle nekoliko meseci pauze. Kao i govornik koji je bio pre mene, hoću da kažem da je vrlo dobro da ovakvi dijalozi idu i da traju, da vidimo šta je to što Vlada radi, šta je to što ne radi dobro, šta je to što radi dobro i u kom pravcu bi trebalo da ona dalje vodi svoju politiku.
Nisam baš dobro razumeo da li je pitanje vezano za Srebrenicu, pošto je obrazloženje bilo vezano za korupciju, pa pošto će biti potpitanja, odgovoriću za korupciju, a onda vi možete kroz potpitanja, ako se radi o Srebrenici.
Prvo, mislim da kod nas postoji jedna velika zamena teza ili nerazumevanje šta je to borba protiv korupcije, a šta je borba protiv korumpiranih ljudi. Kada se govori o kriminalcima, kada se govori o ljudima koji su počinili neko delo, to je borba protiv korumpiranih ljudi, dakle, protiv pojedinaca. U sistemskom smislu, tom borbom se bave nadležni organi kao što je policija, zatim, službe koje se bave dobijanjem informacija.
U tom smislu, kada pogledate šta je to što je uradila ova vlada, mislim da ćete vrlo retko naći čoveka koji može da kaže da su prethodne vlade tu bile aktivnije od nas, jer imate praktično na dnevnoj osnovi da je uhapšena grupa za ovo, uhapšena grupa za ono. Mislim da je nesumnjivo da je ovde, kada se radi o borbi protiv korumpiranih ljudi, napravljen jedan ključni pomak u tom pravcu.
Kada se pak radi o borbi protiv korupcije, koja jeste jedan od osnovnih prioriteta ove vlade, onda se pod korupcijom u suštini podrazumeva sistemska osnova da bi ljudi imali neku vrstu mogućnosti da uđu u listu korumpiranih ljudi. To je nešto sasvim drugo i u tom smislu se upravo kroz reforme sistema borimo.
I jedna i druga borba, i protiv korumpiranih ljudi i protiv korupcije, jeste borba koja će u kontinuitetu da traje. Ako me pitate da li sam zadovoljan, naravno da nisam. Da li je moglo da bude otkriveno više korumpiranih ljudi – naravno da je moglo. Da li je moglo da bude doneto još više reformi – naravno da je moglo. Ali, ono što me čini spokojnim jeste da kada pogledamo gde se nalazimo sada i gde smo bili pre godinu ili dve dana, onda možemo da vidimo da je napravljen ključni pomak. I, ako bismo nastavili tim koracima, u nekoj doglednoj budućnosti mogli bismo da budemo mnogo smireniji i mnogo bolje vrednovani na toj lestvici.
Što se tiče, konkretno, davanja državljanstva Šariću, ako sam vas dobro razumeo, kažete da je on bio korumpiran i pre nego što mu je dato državljanstvo. Moguće da je to tačno. Nemam te podatke. Iskreno, mogu da vam kažem da sam za njega i za tu porodicu čuo pre nekoliko meseci. Pre toga nisam ni znao da oni postoje. Mislim da upravo to da smo čuli o njima i to što je pokrenuta jedna velika aktivnost treba da služi u izvesnom smislu Vladi da ima čime da se pohvali šta je uradila u prethodnom periodu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine predsedniče.
Da li želite, gospodine Jovanoviću, da komentarišete ili da se izjasnite o odgovoru? Imate pravo na pet minuta.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Naravno da želim. Pokušaću da budem nešto jasniji, ukoliko me niste razumeli, gospodine Cvetkoviću.
Potpuno se slažemo sa vašom konstatacijom da u normalnim društvima pojedinačne primere korupcije i kriminala rešavaju za to nadležne institucije. Ukoliko postoje neke ozbiljne anomalije, onda se time bavi sistem, tako što dođe u parlament, zatraži podršku za neki poseban zakon i to je samo po sebi za nas apsolutno prihvatljivo i sve zakone koji su bili usmereni u tom pravcu smo podržali.
Pokušavam nešto drugo da vam kažem. Za nas nije normalno, gospodine Cvetkoviću, da mi kao društvo u fokus svog dnevnog delovanja, u fokus aktuelne politike stavimo kriminalnu strukturu neke druge države, koju mi tako doživljavamo, a ne postavimo pitanje strukture naše same države. Za nas je veoma važno pitanje, svakako važnije pitanje od toga gde je danas Šarić, pitanje kako je on uopšte postao državljanin ove zemlje. Reći ću vam zašto, pošto se vi ne bavite politikom, vi ste ekonomista, nikada niste imali političku ambiciju – zato što je u korenu svakog našeg problema kriminalna prošlost naše zemlje, politika koja se ostvarivala kriminalnim sredstvima. Sada kriminalizujemo susednu državu kroz optužbe koje se iznose svakodnevno, a da pri tom ne postavljamo pitanje odgovornosti onih koji su nas doveli u jednu takvu poziciju.
Kako će gospodin Mrkonjić da realizuje projekat privatizacije Luke Bar ako su čelni ljudi, po našem doživljaju i definiciji, susedne Crne Gore tesno povezani sa korupcijom i kriminalom? Da li ste odustali od tog projekta, gospodine Mrkonjiću, ili ne? Kako će gospodin Dinkić da sprovodi privatizaciju u zemlji, ukoliko je svaki čovek koji je ušao u tu privatizaciju sumnjiv zbog kriminalaca kojima je to nesmetano omogućeno?
Usvojili smo 2001. godine najbolji Zakon o privatizaciji koji je bio moguć i realan u datim uslovima, na osnovu iskustava češke privatizacije, ruskog modela privatizacije, i taj zakon se dobro primenjivao. Sa problemima smo počeli da se suočavamo nakon rušenja Vlade Zorana Đinđića, 2004, 2005, 2006. godine. Ne možemo to da ignorišemo. Zato nam je veoma važna politika koja će se baviti uzrocima, a ne posledicama.
Ne morate vi da znate za Šarića. Mnogi nisu znali. Oni kojima je posao da to znaju i te kako su znali o čemu se radi. Znali su vrlo dobro zašto daju državljanstvo takvim ljudima.
Mislim da je naša dužnost da mi kao parlament o tome ozbiljno raspravljamo. Ne da počinjemo nacionalne dnevnike informacijama o sednici Odbora za bezbednost u Crnoj Gori, nego o našim sednicama. Kada to pitanje u potpunosti otvorimo, kada vidimo kakva je politička pozadina tog klana, onda ćemo videti vezu između te političke pozadine i one političke pozadine koja nikada nije rasvetljena, a govorim o 12. martu i ubistvu predsednika Vlade Zorana Đinđića 2003. godine. Zašto je to važno? Zato što samo na takav način možemo izgraditi kredibilnu državu, državu koja se neće suočavati sa poniženjima sa kojima se danas suočavamo.
Pristali smo na privatizaciju NIS-a zbog toga što nam je garantovano da će od toga naše društvo imati koristi. Sada plaćamo cenu vojvođanskog gasa; vojvođanski gas ima cenu kao da je uvozni, iz Rusije. Plaćamo najskuplji benzin u regionu, najskuplji gas. Pri tom, vrlo dobro znamo da nam klizi kroz prste „Južni tok“ i da je taj projekat danas više nego neizvestan zbog političkih promena u Ukrajini i ambicija Ukrajine da dozvoli privatizaciju svog energetskog sistema, koja je bila uslov Rusije pre nego što je započela projekat „Južni tok“.
To je nešto o čemu moramo da razgovaramo i čemu moramo da se posvetimo. Zato dolazimo do tih paradoksalnih podataka koje pregovori sa MMF-om toliko kompromituju da potpredsednik Vlade izađe sa jednom informacijom, a onda ga MMF demantuje.
Zbog toga, gospodine Cvetkoviću, vama postavljam pitanje i o Šarićima, Srebrenici, privatizaciji NIS-a, jer sve to govori o strukturnoj slabosti vaše politike. Dajte nam viziju.
Izađe vaš ministar odbrane, pomene NATO. Posle toga sedam dana se vodi kampanja protiv vaše vlade. Ko vodi tu kampanju? Ko stoji iza svega toga? Ko su oni koji kriminalizuju danas vladajuću politiku? Kome je to važno? O tome želimo da razgovaramo.
Kakvi su interesi? Nama ministar iz jedne od stranaka vladajuće koalicije kaže da postoje neformalni centri moći, koji ruše jednu stranku vladajuće koalicije. Koji su to centri? Sa kakvim interesima?
Otvoreno je pitanje Srebrenice. Nismo ga mi otvorili, kao opozicija, nego predsednik države. Danas vidimo da je to pitanje otišlo u drugi plan, što pre svega govori o nemoći vladajuće većine da suštinski menja ovu zemlju. Nama se to ne dopada, jer mi nismo zainteresovani da se Srbija menja tako što će propadati, nego tako što će se menjati u pozitivnom pravcu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vreme.
Izvolite, gospodine predsedniče.

Mirko Cvetković

Gospodine narodni poslaniče, pokrenuli ste niz pitanja, od kojih svako za sebe jeste važno. Zaista bih voleo da, ako želimo da čujemo odgovore na pitanja, pokrenemo jedno i čujemo odgovor, pa onda drugo, i kada čujemo odgovor da pokrenemo treće. Ovde ste pokrenuli najmanje tri ili četiri ključna pitanja, a to su Šarići, MMF, Luka Bar, ne znam o čemu ste... Srebrenica itd.
Ako treba da odgovorim na jedno pitanje, a verujem da će ova pitanja možda ponovo biti pokrenuta, izabrao bih da odgovorim na pitanje koje je mojoj struci najbliže, a to je pitanje odnosa sa Međunarodnim monetarnim fondom. Kada se radi o MMF-u, sasvim pogrešno je javnost bila informisana pre dolaska misije MMF-a da je navodno Vlada prekršila dogovore koje je postigla, da je premašila iznose predviđene za zarade itd. Ta informacija, koju su prenosili svi mediji, uključujući i neke za koje smatrate da su pod kontrolom države, iako ne znam koji su tu, bila je plasirana vešto i u kontinuitetu, tako da se pred dolazak MMF-a stvorio osećaj neizvesnosti kako će se sve to završiti.
Međutim, ništa od toga nije bilo tačno. Razgovori sa MMF-om su bili kolegijalni; razgovori sa MMF-om su bili mirni; razgovori sa MMF-om su bili na platformama koje su bile ranije dogovorene. Na kraju ste imali prilike da čujete i vidite da su oni konstatovali da je ono što se desilo u Srbiji u svim tačkama ili isto, a u mnogim tačkama bolje od onog što su bila očekivanja. Misija je završena jednim zajedničkim saopštenjem i obe strane su otišle prilično relaksirane odatle.
Ponovo se pokušava da se u javnosti stvori neka priča da ipak to jeste bilo tako, ali nismo se baš sve dogovorili itd. Želeo bih sada da dam informaciju koja jeste tačna, da bi ljudi znali o čemu se tu zapravo radi.
Dakle, mi smo se držali svih dogovorenih parametara do trenutka kada je došao MMF. I dalje imamo taj program, koji je na stolu i koji se realizuje. Pitanje penzija i penzione reforme, koja je bila na stolu, ima dva dela. Jedan deo je tzv. parametrijski i taj deo je MMF u potpunosti prihvatio. Drugi deo je pitanje usklađivanja penzija u narednom periodu. Tu smo razmatrali opciju koja je bila na prethodnoj misiji, a stavili smo na sto i opciju koja se pojavila kao interesantna u ovoj misiji. Ta opcija u osnovi znači vezivanje plata iz javnog sektora sa penzijama, tako da bi, dok se još uvek beleže relativno niske stope rasta, penzioneri i zaposleni u javnom sektoru delili zajedničku sudbinu.
Čuo sam neke ekonomiste koji komentarišu kako plate u javnom sektoru rastu brže, pa je onda ovo loša varijanta. Međutim, ne treba zaboraviti da su plate u javnom sektoru u suštini pod kontrolom države. Vezivanje penzija za plate u javnom sektoru jeste davanje Vladi instrumenta kojim će moći da vodi adekvatnu ekonomsku politiku. Plate van javnog sektora nisu pod kontrolom države. Dakle, njih određuju privatni vlasnici, i upravo tu postoji taj element neizvesnosti. Mi, naravno, i dalje radimo na tome, utvrđujemo definiciju šta je to javni sektor, da li ulaze javna preduzeća ili ne.
Svakako, misija MMF-a je prošla bez ikakvih problema i uz obostrano zadovoljstvo, kako naše strane, tako i Međunarodnog monetarnog fonda.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Jovanović ima pravo da komentariše odgovor, odnosno da se izjasni o odgovoru.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Nema šta tu posebno da se komentariše od onog što je rekao gospodin Cvetković. Rekao je ono što mu odgovara, a izbegao da govori o svemu onom što mene interesuje.
Gospodine Cvetkoviću, vi ste lider ove zemlje. Kao predsednik Vlade, vi ste lider ove zemlje. Vi ćete možda biti uspešan lider ukoliko se pomirite sa tom činjenicom. Ukoliko tu činjenicu budete negirali, vi ćete sigurno biti neuspešni.
Priroda ovih naših odnosa je posledica propisa kojima su oni uređeni. Bilo bi lepo da vama postavimo jedno pitanje, pa onda ministru Šutanovcu drugo, pa ministru zdravlja treće, ali to ovako uređen parlament ne dopušta. Mi smo se borili za takvu skupštinu, vi ste tu mogućnost suzili.
Zbog toga sam vas pitao kao lidera ove zemlje – kako mislite da budete uspešni ukazujući na čitav niz problema, bez jasne strategije? Mi posrćemo, u sukobu smo sa našim namerama i ambicijama. Kandidovali smo se za članstvo u EU. Mi smo sami iskazali tu želju, a pokazujemo toliko unutrašnjih slabosti na istoj onoj adresi na kojoj je ta ambicija formulisana – u vladajućoj koaliciji – i da smo zabrinuti za realizaciju jednog takvog opredeljenja.
Znate, mi svoje odnose prema vama ne gradimo kao druge stranke. To što ste vi vlast za nas ne znači apriori da smo mi dužni da budemo protiv svega što vi radite, baš kao što nismo dužni da podržavamo one koji su takođe u opoziciji. Mislim da svi znamo da su nam neke vaše inicijative bliže nego inicijative preostalog dela stranaka koje nisu na vlasti.
Zato sam vam ukazao, vaša namera da stvorite modernu evropsku zemlju od Srbije, bez odgovora na pitanja koja je postavio život u poslednjih nekoliko nedelja, neostvariva je. Dok ne dobijemo odgovor na pitanje političke pozadine narkoklana Šarića ovde u Srbiji, kao slabost ove zemlje biće tumačena ambicija da se to pitanje postavlja Crnoj Gori. Dok nemamo snage da sami odgovorimo na inicijativu koju smo pokrenuli, a to je inicijativa povodom rezolucije o Srebrenici, naša slabost će biti činjenica da mi izbegavamo raspravu o tom pitanju, da nemamo snage da oslobodimo ovu zemlju odgovornosti koja prati svakog od nas zbog toga što nije omogućeno nama da ukažemo na razlike između nas i onih koji su ubijali u Srebrenici 1995. godine.
Međunarodni monetarni fond, evo, samo jedan citat: „Dogovorili smo se sa delegacijom MMF-a da će rast penzija od aprila 2011. godine biti uslovljen rastom cena u javnom sektoru“, a onda izgovor šefa delegacije MMF-a: „Dogovor o ovom pitanju odložili smo za maj“. Ako ovakve razlike uočavamo u svakom segmentu vašeg delovanja, onda je ova zemlja u problemu. Zato nam recite vašu strategiju, ekonomsku, spoljnopolitičku, unutrašnju. Kako ćemo do poverenika za ravnopravnost ukoliko ignorišemo civilni sektor, a on je sam izneo tu temu i stavio je pred našu javnost mnogo pre nego što je ona postala uslov evropskih integracija itd?
Kada budemo imali drugačije uređen parlament moći ćemo da postavljamo pitanja svakom od ministara. Evo vam nekoliko elemenata: cena gasa koju plaćamo, Dinkić za to nije glasao ovde u parlamentu, kao ni mi. Da li mi imamo pravo da javnost Srbije dobije odgovor na pitanje zašto domaći gas plaćamo po ceni uvoznog? Da li ste reagovali na promene koje potpuno relativizuju „Južni tok“ kao projekat i odlažu ga za daleku budućnost, u ovom trenutku? Verovatno će on biti samo još jedna šarena laža i priča poput mnogih drugih - dobra, ali nerealizovana.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Ako hoćete, samo se prijavite. Poslanik poslednji komentariše.
Nemate reč, gospodine predsedniče.
Reč ima narodni poslanik gospodin Velimir Ilić.

Velimir Ilić

Nova Srbija
Molim vas za malo pažnje.
Gospodine predsedniče, izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu da vam postavim par pitanja, koja su izuzetno važna u ovom momentu za Srbiju.
Prvo pitanje – da li je tačno, a jeste tačno, ali želim da čujem od nekog predstavnika Vlade kako je moguće da je neko firmi „Nuba invest“ dodelio posao da postavi optičke kablove u zoni Koridora 10, putnih koridora, i da su radovi trenutno u toku? Kako je moguće da se to dogodi bez tendera i da nosilac cele aktivnosti bude jedan od slovenačkih tajkuna; da je ministar Dulić već sutradan po podnošenju zahteva dao nalog preduzećima da daju papire, što se u dokumentaciji može pogledati; da se radovi trenutno izvode na koridorima, da se ugrađuje optički kabl? Vrednost investicije je 25.000.000 evra, investicija se isplaćuje za devet meseci, a zarada od korišćenja optičkih kablova je 45.000.000 evra godišnje. Da li je moguće da se jedan takav prirodni resurs proda u bescenje, ljudima sa strane? Ko je to uradio i zašto nije bilo tendera za takav posao?
Broj dva, da li je tačno, a ponavljam, jeste tačno, da je „Jugobanka“, kao osnivač „Zagrebačke banke“, uložila sredstva, ovde u dokumentaciji imam tačno i cifre, Hrvati koji su doneli ove papire kažu da je to preko 2,2 milijarde evra, i da se u privatizaciji hrvatske banke sud iz Zagreba obratio Direkciji za imovinu Republike Srbije, a Direkcija je to stavila u fioku i nije reagovala? A zamenik državnog pravobranioca napisao je odgovor da mi nismo zainteresovani za to. To je potpisala gospođa, sada ću vam reći ime, ona je zamenik pravobranioca, tri dana pred primopredaju one vlade ovoj vladi.
(Predsednik: Vreme. Zahvaljujem)
Ministarstvo pravde je to tražilo i uradilo…