PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.03.2010.

11. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite, gospodine ministre.

Slobodan Milosavljević

Poštovani gospodine Žutiću, slušam pažljivo i mislim da je elaboracija preširoka, a argumentacija tanka. Integritet svake institucije zavisi od kvaliteta stručne kompetentnosti i snage naučne zasnovanosti svakog člana, a ne od onoga što piše u obrazloženju za amandman, kao što ste vi dali. Tako da, nažalost, ovo nije prihvatljivo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite, gospodine Martinoviću.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Gospodine ministre, opet niste shvatili šta je suština amandmana gospodina Nikole Žutića. Mi ovim amandmanom ni na koji način ne mislimo da kažemo da je moralni habitus akademika slab pa da ga treba braniti zakonskim rešenjima, nego hoćemo da zabranimo uticaj države i političkih partija na rad SANU.
Mi potpuno verujemo u moralnu ispravnost akademika, to uopšte ne dovodimo u pitanje. Mi hoćemo da kroz ovaj amandman formulišemo zabranu institucija sa strane da deluju na Srpsku akademiju nauka i umetnosti. Dakle, da postoji institucionalno ograničenje u odnosu na državu, u odnosu na političke stranke, u odnosu na nevladine organizacije, u odnosu na organizacije iz inostranstva da vrše ideološki i politički pritisak na SANU.
Gospodin Nikola Žutić je potpuno u pravu, takvih pritisaka je kroz istoriju bilo. Ali, ako ste mogli da saslušate do kraja izlaganje gospodina Žutića, zaključak je sasvim jasan – u turbulentnim istorijskim vremenima najveći deo srpskih akademika ostao je veran svojim moralnim načelima i nije ustuknuo pod pritiscima. Sad mi hoćemo institucionalno da onemogućimo te pritiske, a takvih pritisaka je bilo i takvih pritisaka će, gospodine Milosavljeviću, sigurno biti i ubuduće.
Gospodin Žutić vam je ilustrovao jednu epizodu iz tih pritisaka. I ja sam je napomenuo kada sam obrazlagao amandman na član 1. Dakle, u avgustu 1941. godine tadašnji režim komesara Milana Aćimovića tražio je od srpskih naučnika, umetnika, profesora fakulteta, uglednih javnih radnika da potpišu onaj čuveni ''Apel srpskom narodu'' koji je bio usmeren protiv Komunističke partije i protiv partizanskih odreda koji su bili u formiranju na teritoriji Srbije.
Ivo Andrić, Isidora Sekulić, Miloš Đurić odbili su da potpišu taj ''Apel'', naravno, ne zato što su bili komunisti ili zato što su imali mnogo simpatija za Josipa Broza, nego zato što su smatrali da nije moralno u jednom teškom istorijskom vremenu za jedan narod da se potpisuje bilo kakav dokument koji je sačinjen pod pritiskom okupatora. Čuvene su reči Miloša Đurića upućene jednom njegovom kolegi sa Muzičke akademije koji je potpisao ''Apel''. Na njegovo pitanje zašto ga Miloš Đurić nije potpisao, on je rekao: ''Lako je tebi, ti u diple sviraš, a ja studentima predajem etiku''.
Dakle, mi i danas verujemo da je moralni integritet srpskih akademika takav kakav je bio i 1941. godine i ranije, ali hoćemo da sprečimo da, recimo, neko iz Vlade, neko iz ove ili one političke stranke, da neko iz inostranstva pokuša da izvrši pritisak na SANU. To mi hoćemo da sprečimo našim amandmanom.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite, gospodine ministre.

Slobodan Milosavljević

Ipak vam sugerišem da ostanete pri ovom prvom, da verujete u integritet, dostojanstvo i kvalitet, i da bar onoliko koliko mi imamo poverenja u naše uvažene akademike, imate i vi i da je ovo zbog toga nepotrebno.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Radovan Radovanović, Aleksandra Jerkov i Olena Papuga. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Svetlana Stojanović i Donka Banović.
Gospođo Stojanović, izvolite.

Svetlana Stojanović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani narodni poslanici, SANU je 2004. godine dao Odboru za prosvetu Skupštine Srbije svoje mišljenje o tome kojim jezikom ili jezicima se govori na području bivših jugoslovenskih republika, danas samostalnih država. Povod da Odbor za prosvetu zatraži takvo mišljenje bio je udžbenik za osnovnu školu koji je naslovljen ''Udžbenik bosanskog jezika''. Nije bilo potrebno biti veliki stručnjak za jezik pa se uveriti da je problematični udžbenik napisan na najčistijem Vukovom srpskom jeziku.
Dobili smo mišljenje Odeljenja za jezik SANU sažeto na dve strane i obimno potkrepljeno člancima lingvista objavljenim u stručnim časopisima. Odgovor Odeljenja za jezik SANU te 2004. godine glasio je da bosanski nije legitimno, bošnjački jeste. Srbi, Hrvati, Bosanci i Crnogorci govore, lingvistički posmatrano, istim jezikom, ali, u skladu s međunarodnim konvencijama, svaki narod ima pravo da svoj jezik nazove prema svom etnicitetu, istoriji, u skladu sa svojom željom za razlikovanjem od drugog naroda ili istog naroda koji živi u drugoj državi.
Svaki narod, osim Srba. Lingvisti u Srbiji nemaju uslova da se bave istraživanjima jezika kojima Srbi govore, pišu i stvaraju svoju književnost. Srbistika nema podršku ove vlade i Ministarstva za nauku, ni materijalnu ni moralnu. Srbisti su prepušteni sami sebi da rešavaju probleme koji se bez novca iz budžeta Republike Srbije ne mogu rešiti.
Umesto da Ministarstvo nauke izdvoji pristojna sredstva i omogući nesmetan rad srbistima da razvijaju zanemarenu i zapostavljenu srbistiku, ova vlada je, umesto naučnika i protivno volji srpskog naroda izraženoj u Ustavu, odlučila da SANU nastavi sa izdavanjem rečnika koji će se i narednih decenija nazivati Rečnik srpskohrvatskog jezika. Jedino Srbi ne govore srpski, već srpskohrvatski. Tako nešto nećete naći ni u jednoj bivšoj jugoslovenskoj republici koje su danas samostalne države.
Molim narodne poslanike da dobro razmisle i usvoje amandman koji je podneo DSS. Svojim amandmanom predlažemo da se višetomni veoma značajan rečnik koji izdaje SANU preimenuje u ''rečnik srpskog književnog i narodnog jezika'' umesto Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, kako se sada naziva. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Slobodan Samardžić. Vlada i Odbor za nauku i tehnološki razvoj prihvatili su amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je postao sastavni deo Predloga zakona. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 9. amandman je podneo narodni poslanik Simo Vuković. Vlada i Odbor za nauku i tehnološki razvoj prihvatili su amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Čedomir Jovanović, Nebojša Ranđelović, Ivan Andrić i Nenad Prokić. Vlada i Odbor za nauku i tehnološki razvoj prihvatili su amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 10. amandman je podneo narodni poslanik Simo Vuković. Da li neko želi reč? (Da.) Gospodin Simo Vuković. Izvolite.

Simo Vuković

Ujedinjeni regioni Srbije
Uvažena predsednice, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, moram da iznesem šta je bio predlog kako bismo korigovali jedan, po meni, deficit u ovom zakonu.
Na bazi iskustava koja postoje pre svega u regionu a i u nekim akademijama, ili ćete se opredeliti za rešenje u kojem se jasno definiše da je akademijska titula doživotna i zakon dalje ne razrađuje tu materiju, ili ćete napraviti kapacitet u kome akademija, a mislim da je to mnogo bolje, može u nekim situacijama, koje jesu izuzetne, da razreši akademika.
Moram da dodam ovde jednu primedbu, kod obrazloženja, da ne bih ponavljao kod ostalih amandmana. Čini mi se da većinu obrazloženja kojima su odbijeni amandmani nije pisala pravnička ruka. Ja nisam pravnik, u ovoj sali ima dosta kolega poslanika koji i te kako razumeju šta znači i ta pravno-tehnička redakcija, ali čini mi se da su sa dosta improvizacije data obrazloženja za odbijanje određenih amandmana.
Ono što je u ovom obrazloženju konkretno navedeno je da se u istoriji Akademije nikada nije desilo da se neko razreši. Mogu da prihvatim tu činjenicu, ali to ne znači da ne postoji mogućnost da neko svojim delovanjem dođe u poziciju da ne bude dostojan akademijske titule. Zašto zatvaramo taj zakonski kapacitet da eventualno Akademija može da razreši nekog akademika ukoliko postoje krajnje specifične okolnosti?
U više obrazloženja amandmana onaj koji je pisao obrazloženje se pozvao na tradiciju. Slažem se da moramo da vodimo računa o tradiciji, i to nije tema, ali, kao što imate neku pozitivnu tradiciju, što je, pretpostavljam, zadatak svih nas da je baštinimo, postoji i negativna tradicija. Dakle, to nije pravnički argument. Molim da i na tu temu razmislite.
Pozivam narodne poslanike da u Danu za glasanje razmisle i eventualno podrže ovakav amandman, koji apsolutno ide u pravcu izgradnje tih zakonskih kapaciteta kako bi Akademija bila sposobna da i u situacijama koje su izuzetne ima odgovarajući mehanizam da reaguje. Hvala.