DRUGO VANREDNO ZASEDANjE, 22.06.2010.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGO VANREDNO ZASEDANjE

8. dan rada

22.06.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 16:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Zoran Antić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, što se SNS tiče, ova procedura koja se odnosi na zahtev za imenovanje, pa i brisanje iz registra sudskih veštaka, poprilično je problematična, poprilično je nedorečena i mi smo u toj oblasti podneli par amandmana.
Osnovni cilj je da se ova diskreciona prava, koja na neki način, kroz ove članove dobija ministar, smanje na neku minimalno moguću meru i ujedno predstavlja i neki politički stav SNS, znači da se diskreciona prava svih nivoa vlasti, svih institucija, svedu na najmanju moguću meru i mi jako često podnosimo amandmane kada je u pitanju ovakva tematika.
Konkretno, u članu 12. imamo zahtev za imenovanje. Na osnovu tog zahteva, naravno, kandidat za sudskog veštaka mora da dostavi neku dokumentaciju, ali se ne ostavlja mogućnost da kroz neku dopunu tog zahteva, eventualno kroz neku dodatnu dokumentaciju, dođe do toga da Ministarstvo izda rešenje o imenovanju, već ukoliko ta dokumentacija po mišljenju Ministarstva nije dovoljna, dolazimo u situaciju da se odbija zahtev i da se kandidat za veštaka, budući sudski veštak, upućuje na neki upravni postupak.
Ti upravni postupci u našoj zemlji traju često jako dugo. U suštini su i nepotrebni i sve je to bilo moguće u ovom konkretnom slučaju rešiti i kroz usvajanje ovog amandmana. Taj amandman zahteva od Ministarstva da obavesti kandidata za sudskog veštaka da mu je dokumentacija nepotpuna, da na osnovu nekih 15 dana, koje smo u predlogu amandmana dali, Ministarstvo reaguje i da nakon toga kandidat izvrši dopunu te svoje dokumentacije, čime bi se izbeglo nepotrebno zadržavanje.
Time bismo došli u situaciju da bude ravnopravan i sa eventualno ostalim kandidatima za sudske veštaka i da ministar samovoljno odlučuje o tome da li on može ili ne može da ispunjava zahteve kada je u pitanju član 12.
Žao mi je što nije bilo dovoljno razumevanja. Mislim da je amandman poprilično jasan, dobronameran i da bi bitno popravio prava budućih kandidata za sudske veštake. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Zahvaljujem. Iskorišćeno je 45 sekundi vremena poslaničke grupe.
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Čikiriz. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Čikiriz. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 16. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Reč ima gospođa Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Mi smo članom 16. želeli da na jedan precizniji način regulišemo upis veštaka i vođenje registra, određujući ministru pravo, koje joj inače pripada, da ona aktom uredi taj način upisa veštaka i vođenja registra.
Insistiramo da se doda još jedan stav, da za taj upis u registar veštak plaća naknadu u iznosu koji propiše ministar svojim aktom. Nije sporno da taj trošak upisivanja u registar mora da postoji, ali je sporno to da se u predlaganju ovog zakona, gospođo ministre, niste držali odredbe Zakona o državnoj upravi, gde se propisuje da bilo koja vrsta naknade i obaveze mora da bude zakonom propisana, odnosno treba doneti opšti akt za vaše ovlašćenje da propišete naknadu bilo koje vrste. Znači, vi na to imate pravo, ali vam zakon mora dati pravo za to ovlašćenje da propisujete naknadu.
Za mene još je sporniji način upisa u taj sudski registar i možda je mali broj individualnih, loših iskustava, sa kojima ste i vi upoznati, nedovoljan razlog da pooštrite kontrolu i uslove za upis, ali je dovoljan razlog za pooštravanje kontrole i uslova za upis nizak ugled pravosuđa, za koji su delom zaslužni loši sudski veštaci ili oni koji u čitavom spletu onih koji državu ne doživljavaju svojom i koji kažu, ovo nije naša država, i oni koji bivaju oštećeni takvim sudskim nalazom.
Da se ustvari malo povede računa o tome ko overava one diplome grafologa i sličnih stručnjaka, u kakvim se postupcima i u kojim školama stiču ta i takva specifična znanja, jer neki veštaci kojima ste vi kao ministar, odnosno Ministarstvo kao organ koga predstavlja ministar, davali ovlašćenja za rad i za veštačenje, a da je reč o školama koje nemaju adrese, koje postoje samo u on-lajn obuci, koje nikad i nigde nisu upisane ni u registar srednjih, ni bilo kojih škola i koje zastupaju ljudi koji nisu registrovani ni po kojem zakonu ove države.
Namerno neću iznositi ni imena tih veštaka, ni imena koje ste vi upisali, ni imena tih škola, ali ću vama predati jedan od predmeta koji sam, zbog rasprave o ovoj stvari, dobila od ljudi koji su oštećeni lošim i nesavesnim radom veštaka.
Kada vi kažete da bi posebna obuka sudskih veštaka za upoznavanje sa pravnim procedurama i postupkom, sa kojim oni moraju biti upoznati, bila trošak za njih, da li se pitate, gospođo ministre, a koliki je trošak oštećenih lošim, zlonamernim i ciljanim veštačenjem, nalazom i mišljenjem.
Uvek moramo da merimo, koliko košta ono što dobijamo i koliko plaćamo za to što dobijamo kao društvo i kao država. Koliko dobijamo žureći u reformu ovakve vrste, koliko gubimo mi kao pojedinci i mi kao društvo, želeći da neke stvari uradimo na prečac i ponekad čini mi se, žmureći nenamerno, na propuste koji se dešavaju.
Molim vas da se podsetite jedne moje priče iz prošlog saziva, kako je grupa ljudi sudskih veštaka, onih koji su žmurili, a bili kao pravobranioci dužni da žmure na to kako se ova država doživljava tuđom i kojoj preko republičkog budžeta veštačenjem naplaćuju ogromne štete i razlike za one koji su uhapšeni, a za hapšenje nije bilo dovoljno dokaza, za one gde nije pokrenut postupak u zakonskom roku i tom slično.
Cifre koje su na teret budžeta Srbije, koji pune i najsiromašniji, naplaćivala ekipa onih koji vešto znaju da koriste praznine i pukotine. Ne kažem svesno ostavljene rupe u zakonu, ali u ovom poslu i u onom čime se vi bavite i onom gde mi treba da vam pomognemo, zaista moramo da smanjimo broj tih pukotina na najniži mogući nivo, a ne da svesno ostavljamo mogućnosti za zloupotrebu prava, čime se nekom nanosi nepravda.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Tri minuta i 20 sekundi iskorišćeno je vremena ovlašćenog predstavnika, odnosno šefa poslaničke grupe.
Na član 16. amandman je podneo narodni poslanik Nemanja Šarović. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 18. amandman sa ispravkom je podneo narodni poslanik Mirko Čikiriz. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman sa ispravkom, Zakonodavni odbor se nije izjasnio, pa će Skupština u danu za glasanje doneti odluku o ovom amandmanu.
Na član 18. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 19. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 19. amandman je podnela grupa od 21 poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 19. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Milan Dimitrijević i Jovan Palalić. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 19. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Čikiriz. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Amandman kojim se predlaže da se posle člana 19. doda novi član 19a podnela je grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Reč ima gospodin Zoran Antić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Antić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, samo kratko. Ovaj amandman naslanja se na član 12. o kojem sam malopre govorio i u ovom amandmanu možete da vidite, rekao bih, bahatost izvršne vlasti i nemogućnost sudskih veštaka da u slučaju da se pokrene postupak za razrešenje veštaka na bilo koji način komuniciraju sa ministarstvom, da eventualno brane svoj interes, da učestvuju u samom postupku, znači, za brisanje iz registra veštaka i još jedanput se uočava jedno diskreciono pravo ministra da faktički, bez bilo kakve komunikacije sa veštakom, odlučuje u tom postupku razrešenja.
Rešenje ministra je konačno. Veštak se upućuje na neki upravni postupak, štetu trpi, naravno, i veštak. Kao što malopre rekoh, upravni postupak traje dugo i žao mi je stvarno, još jedanput kratko da prokomentarišem što Ministarstvo pravde, koje bi trebalo da prednjači u nekim jasnim procedurama, u nekim poprilično jasnim institutima u odnosu na ostala ministarstva, u ovom predlogu zakona nije bilo dovoljno dosledno i, rekao bih, čak i dovoljno svesno svih propusta koje ovaj zakon ima i koji su dosad uočile skoro sve poslaničke grupe, i šteta je da nije odustalo od primene nekih svojih diskrecionih ovlašćenja, da je sebi dalo neka diskreciona prava koja su stvarno neprimerena izvršnoj vlasti.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč?
Ako ne, amandman kojim se predlaže da se posle člana 22. doda novi član 22a podnela je grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Da.) Narodna poslanica Jorgovanka Tabaković ima reč.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Gospođo ministre, ako sam i za jedan amandman očekivala da bude usvojen, onda je to bio ovaj član 22, sa dodavanjem 22a člana, koji je u stvari propisivao obavezu i propisuje po našem predlogu obavezu da propišete bliže uslove koje treba da ispuni ne samo fizičko lice koje bi se bavilo ovim poslovima, nego i pravno lice.
Tada sam vrlo osnovan vaš izuzetak, gde kažete da pravna lica mogu da se bave ovim poslom, makar to bili i državni organi, u nekim izuzetnim slučajevima gde ste uzeli forenzičare, uzela kao ispravan primer, to ste mogli da ostavite kao izuzetak i da zaista tako i ostane. Ali, nije u redu da pravna lica koja se upisuju u registar ne treba da ispunjavaju nikakve uslove, odnosno da za njih ne važe uslovi koji važe i za fizička lica.
Nema u zakonu podrazumevanja. Od viška glava ne boli, naš narod kaže. Ali, bojim se da od Latina do danas se kaže da neko govori, ali uludo, zato što ga ne čuju i ne žele da primene. Vrlo često se kao opozicioni poslanici osećamo tako, ali zaista ne razumem da ste napravili propust kao predlagači da propišete uslove koje treba da ispunjava pravno lice, da bi se bavilo poslovima kojima je vrlo moguće, to smo utvrdili, makar kod onog postupka utvrđivanja neuračunljivosti, da se vrše zloupotrebe.
Sada ću namerno da podsetim građane i vas. Lakše je platiti nekome da vas proglasi, na primer, zatvorskom lekaru, uz dužno poštovanje i izvinjenja, onih koji ne mogu da budu potkupljeni i kupljeni, da neko bude proglašen neuračunljivim i da time izbegne, uz nalaz psihijatrijskog veštaka i slične struke, kaznu od 30 godina za neko krivično delo silovanja, ubistva ili bilo čega sličnog i da je zameni kaznom ležanja u zatvorskoj bolnici od dve do pet godina. Onog trenutka kada se prekine postupak, kada sudska presuda postane pravosnažna, kreće se u dokazivanje ozdravljenja onog ko je proglašen neuračunljivim.
U društvu u kojem se sve meri novcem i u kojem je mnogo toga na prodaju, ne bi smeli da ostavljamo prostor o kojem sam maločas govorila i da omogućavamo praksu koju dokazuju istraživanja, da je vreme izlečenja neuračunljivih od dve do pet godina. To govore podaci iz zatvorske bolnice Centralnog zatvora, izvolite pa proverite. Zašto je to moguće? Zato što nema odgovornosti za onog ko svoje stručno znanje stavlja u službu unosnog, đavolskog posla, da nekome nanese štetu i nečiju bol umanji time što neće omogućiti pravedno kažnjavanje zločinca.
Ovaj član zakona kojim niste dozvolili da pravno lice ima strogo propisane uslove, vi na posredan način dozvoljavate nastavak takvih loših primera. Neću da se usudim da kažem i prakse, ali oni koji su to osetili u svojoj najbližoj okolini mogu to i da kažu.
Pored ovoga, insistiram na tome da su pravna lica, samim tim što su pravna lica, mnogo manje odgovorna pred svima nama, govori i podatak da neko može da osnuje jedno privredno društvo, upiše ga u registar da obavlja sasvim legalno poslove veštačenja iako ne ispunjava nijedan od uslova koji se inače propisuju za fizička lica. Verujte mi da to ovaj zakon omogućava. Ljudi koji to rade osnovano tvrde da je moguće.
Smeta mi ono što ću da ponovim i što sam očekivala da vi uvažite, da državni organi i službenici koji vrše veštačenja, izuzimamo samo forenzičare, potpuno ste u pravu da oni jesu izuzetak jer nema privatnih lica koja se bave takvom vrstom veštačenja, mogu da se tim poslom bave u vreme radno, da posebno naplaćuju tu vrstu poslova i da predstavljaju one nadljude koji mogu u jednom radnom vremenu da ostvare više naknada poslova poput mnogih nadljudi u komisijama, organima, telima i ne znam kakvim sve izmišljenim formama koje imaju subjektivitet.
Ne pravni, da odgovaraju pred građanima, ali imaju pravni subjektivitet i formu da se nakače na trezor Republike Srbije, odnosno budžet i da se sa svojim žiro i tekućim računima pojavljuju da naplate to svoje uloženo znanje stručno, trud i vreme u ovakvu vrstu posla.
Znači, veštačenje je komercijalni posao. Vi time što omogućavate pravnim licima, odnosno državnim službenicima, odnosno državnim organima, da taj posao rade, zadirete u četvrti stub liberalnog društva, civilizovanog društva, a to je zaštita konkurencije.
Pored sudske, izvršne vlasti i zakonodavne kao tri stuba, četvrti stub na kome počiva društvo je zaštita konkurencije i borba protiv monopola. Taj četvrti stub se ovakvim posrednim uvođenjem državnih organa, koji će uvek imati prednost, taj četvrti vrlo važan stub urušava.
U čije se kancelarije advokatske najpre odlazi da se potraži spor koji će biti dobijen, bez obzira na ono koliko je neko kriv, i kolika je ona druga strana oštećena? Tamo gde se zna da su dobre prečice, gde se rentiraju politička prijateljstva, gde čaša može da se posmatra do pola puna ili do pola prazna.
Molim vas, u ime struke, profesije, u ime toga što ste žena i majka, nemojte da dozvolite da se sudsko veštačenje, stručni nalazi i mišljenje, procena neuračunljivosti ili bilo koja druga vrsta ovog nalaza zloupotrebljava na način da državni organi imaju prednost i da vrše konkurenciju.
Uvedite stroga pravila, tražite vašim podzakonskim aktima, uzmite ovim zakonom ovlašćenja da ih uredite, i pomozite da taj deo našeg društva, u koji svi gledamo i svi se jednog trenutka nađemo makar zbog saobraćajnog udesa pred situacijom veštačenja, da ne kažemo mogli smo nešto da uradimo, a nismo. Ta prilika je pred vama i preda mnom možda samo danas. Nemojte da je propustite.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pet minuta i 30 sekundi iskorišćeno vremena ovlašćene predstavnice poslaničke grupe. Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Čomić, malo ću da šire obuhvatim temu člana 22. Niste bili ranije pa smo mnoge teme dotakli. Nedorečenost zakona i mogao bih da kažem sada i odsustvo koncepta vidi se na ovih nekoliko članova.
Vidite, ako je veštak dokazno sredstvo, ako on treba da pomogne sudu, pošto se ovaj zakon odnosi na sudske veštake, da se utvrde neke činjenice koje su pravno relevantne za presuđenje, ako kažemo fizičko lice treba da ispunjava te i te uslove da bi bilo upisano u imenik veštaka, izvinite molim vas, šta tu traži pravno lice sada?
Pravno lice po pravilu nema tu vrstu subjektiviteta. Pravno lice se upisuje kod Agencije za privredne registre. Poslovi veštačenja pravnih lica, mislim da je čak reč veštačenje kod pravnih lica pogrešno uzeto u obzir, mogu biti neki poslovi procene itd, to je već delatnost.
Kad su u pitanju institucije poput Instituta za sudsku medicinu itd, to je već neka treća kategorija, gde ima mesta da se govori o pravnim licima, ali ako pričamo o pravnim licima i o njihovoj delatnosti koja može biti na tržištu, izvinite molim vas, onda nalazimo se potpuno na pogrešnom terenu.
To što je nekada neko izmislio Zavod za veštačenje, pa je sve i svašta tamo stavio, to ne znači da to treba kao nasledstvo da se vuče još sledećih ne znam koliko godina. Ako se prihvati taj pogrešni koncept predlagača zakona, poput kvazizavoda za veštačenje, izvinite molim vas, to pravno lice i svoj subjektivitet za te poslove crpi na bazi pojedinca fizičkih lica koja su u radnom odnosu u tom zavodu, jer samo oni mogu da pokažu tu vrstu sposobnosti i stručnosti. Pravno lice nema stručnost. Stručnost pravnog lica zavisi od onih koji su zaposleni i koji taj posao rade.
Eto vidite, na ovom članu se vidi nedorečenost koncepta. Potpuno pogrešan koncept. Apsolutno pogrešan koncept. Zašto bi sada Ministarstvo vodilo poseban registar pravnih lica kada postoji agencija koja vodi evidenciju o privrednim društvima?
Ovde se pitanje veštačenja svodi na čisto poslovnu delatnost, zašto ne reći komercijalni posao. Nezavisno od sudskog postupka možete da naručite neku procenu. Zašto bi sada tražili od Ministarstva registar pravnih lica kojima biste dali taj posao po komercijalnoj osnovi? Potražite Agenciju za privredne registre i vidite spisak pravnih lica koja su osposobljena za to. Postoji šifra delatnosti i naručite neki posao. Vidite tu zbrku koju unosi ovaj predlog zakona.
Znači, posebnu evidenciju pravnih lica vodiće Ministarstvo pravde. Zašto? Uopšte nije jasno. Onda kažete u jednom od prethodnih članova da rukovodilac pravnog lica određuje zaposlene koji će da u ime pravnog lica nastupaju pred sudom da brane svoj nalaz i svoje mišljenje. Kako je to moguće?
Idemo dalje, imate član koji govori o tome da i neke druge institucije mogu da se bave poslovima veštačenja, Narodna biblioteka, Narodni muzej, Institut za arheologiju. Zašto? Zato što niko ne bi mogao taj posao da uradi bolje od njih. Poseduju tu vrstu stručnosti koja je potrebna da bi se utvrdile neke činjenice za sudski postupak.
Vidite da u suštini ovde nema koncepta. Ovde samo postoji potreba da se proknjiži još jedan od zakona koji su doneti na putu evroatlantskih integracija, kojima ćemo da mašemo i kažemo kako smo mi postigli navodno evropske standarde. Veži mački o rep. Od toga nema ništa.
Šta će to u našoj praksi da se desi posle ovakvog jednog zakona, svako od nas može da proceni. Nepogrešivo, 90% da pogodi šta će to u praksi da se desi, koja vrsta monopolizacije ima da se desi u skladu sa zakonom. To je taj naš problem.
Mi ne izvlačimo, kada kažem mi mislim pre svega na ove koji su na vlasti, koji predlažu ovakve zakone, jednostavno niste izvukli zaključke na bazi iskustava kod nas i u svetu, i da se samo ono što je provereno u praksi, što je dalo pozitivne rezultate ugradi kao zakonska norma i nešto što je nama neophodno da bismo omogućili da se u sudskom postupku što kvalitetnije, što sigurnije utvrdi i istina i omogući sudu da donese što zakonitiju, što ispravniju sudsku odluku. Eto te garancije nema u ovom predlogu zakona i zato se to može nazvati neuspelom misijom, propalom operacijom.
Verovatno ukoliko se ključnim argumentom 126 ili 127 glasova izglasa ovaj zakon, da će u nekom vrlo kratkom periodu od možda šest ili sedam meseci da krene neka nova inicijativa, da se pojedine odredbe ovog zakona menjaju.
Opet ima da se kaže – to moramo da uradimo da bi bio još evropskiji naš zakon. Uostalom, poslednjih deset godina samo takvi propisi su se i donosili, pa su bila dva obična izgovora – bolje da imamo neki zakon pa da krenemo u taj proces, pa ćemo u međuvremenu da ga dograđujemo, ili to je najbolji propis, mi smo na taj način ispunili uslove iz direktive mastrihts itd. Nabraja se puno tih reči koje ništa ne znače nikome, pa čak ni onima tamo u Francuskoj i Briselu, a ovde se to završava po sistemu drži vodu dok majstori odu.
Mi smo pokušali sa odgovarajućim brojem amandmana samo da skrenemo pažnju na potrebu da se ozbiljno uredi ova oblast, zato što je u praksi bilo prilično tih negativnih iskustava.
Imamo mi i u drugim oblastima, da ne pričam sada. Bez znanja jednog čoveka, to što je bila njegova susvojina običnim knjiženjem, što u sudu, što u katastru, desilo se da on više nema svojinu uopšte, završili su to na nekoj opštini ovde na nivou Beograda. Ljudi, sada on treba da poteže silne postupke da dokaže da je u pitanju neki falsifikat i neće da uspe, odmah da vam kažem.
Neće da uspe zato što taj lobi interesni koji stoji iza tog projekta pripada nekoj vrsti neke građevinske organizovane grupe i neće oni to da dozvole. Čovek će praktično da izgubi i svojinu na nekih 70-80 kvadrata tu negde u centru grada. Namerno ne pričam ni teritoriju opštine, niti imena i prezimena, da ne bi neko skakao, da se ne bi prepoznavao, ali je to činjenica. Obilaze ljudi, iznose svoje probleme.
Narodna skupština je poslednje mesto gde čovek dođe da ukaže na svoj lični problem, jer je obišao toliko adresa gde se žalio, gde je podnosio prigovore, ukazivao, tražio pomoć itd. Dočekala ga dobra reč, topla, mila reč i zaključak – saučestvujemo u vašim patnjama, ali ne možemo ništa da promenimo.
Narodna skupština mora da menja na jedini mogući način putem zakona i onoga što je naša nadležnost i onoga što je naša aktivnost ovu stvarnost, stvarnost koja treba da ide u te legalne tokove. Zato smo mi podneli amandmane da skrenemo pažnju.
Što se nas tiče, mi smatramo da ovaj zakon stvarno treba da se povuče iz procedure, ukoliko već nije kasno ili ne dovodi u pitanje dostojanstvo predlagača.
Međutim, što se nas tiče ne dovodi se u pitanje ničije dostojanstvo, niti ono što je uradio. Ukoliko su primedbe, predlozi, sugestije i amandmani poprilično osnovani, a izgleda da su skoro svi amandmani bili dobri, jer moram da kažem da je i predstavnik Vlade dobar broj amandmana prihvatio, verovatno s ciljem da se koliko-toliko poboljša ovaj tekst.
I posle prihvatanja tih amandmana koji su postali sastavni deo Predloga zakona, ovaj zakon nije dorečen do kraja, i dalje ostaju neke praznine i odsustvo garancije, odsustvo zaštitnih mehanizama da se ono što jeste načelo, a sadrže prva dva-tri člana ovog predloga zakona, poštuje.
Eto, ima puno tih odredbi u nastavku koje možda nisu toliko očigledno kontradiktorne, ali jednostavno njihov duh pokazuje da će biti potreban veliki voluntarizam da bi se ovo izguralo nekako na mišiće.
Zato nikakva sramota, nikakva bruka nije da se ovaj predlog zakona povuče i da se napravi jedan možda malo celovitiji tekst, sa puno tih garancija da se može vrlo efikasno sprečiti zloupotreba odredaba ovog zakona i zloupotreba u veštačenju.
Naravno, u onom delu gde to reguliše ovaj zakon. Ima onaj deo zloupotreba veštačenja pred samim sudom u samoj sudnici koje se ne tiču ovog zakona i nije materija ovog zakona. Naravno, mi smo se trudili da pomognemo da se ovo sredi.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je 12 minuta vremena poslaničke grupe. Da li još neko želi reč?
Ako ne, na član 25. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo predloga zakona.
Na član 25. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Milan Dimitrijević i Jovan Palalić. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je i ovaj amandman postao sastavni deo predloga zakona.
Na član 27. amandman je podneo narodni poslani Vladan Batić. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo predloga zakona.
Na član 27. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Čikiriz. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 29. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Čikiriz. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 30. amandman je podneo narodni poslanik Srđan Spasojević. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 30. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Batić. Da li neko želi reč? (Ne.)
Amandman kojim se predlaže da se posle člana 30. doda novi član 30a podnela je grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne.)
Ovo je amandman koji je poslednji po redosledu u pretresu u pojedinostima.
Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnica predlagača želi završnu reč? (Da.)
Reč ima ministarka Snežana Malović.