DRUGO VANREDNO ZASEDANjE, 23.06.2010.

9. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGO VANREDNO ZASEDANjE

9. dan rada

23.06.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:05

OBRAĆANJA

...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala, gospođo predsedavajuća. Koristim vreme šefa poslaničke grupe, naravno.
Ovaj član 19. je, na žalost predlagača (kažem ''na žalost'' zbog toga što tu ima i mnogo drugih predloga, počev od člana 1. do 101), ključni član ovog predloga zakona u izmenama i dopunama Zakona o NBS i veliko je pitanje da li bi se ovaj zakon našao po hitnom postupku na dnevnom redu Narodne skupštine, uvažavajući sve ostale predloge koje on sadrži, da nema neke želje da se upravo ovo promeni. Dakle, da se promeni odredba kojom se utvrđuje način i postupak izbora guvernera NBS.
Član 95. Ustava je u tom smislu nedvosmislen. On govori o ulozi Narodne skupštine na dva načina. Prvo, u pogledu izbora guvernera, što nesumnjivo spada u domen nadležnosti Narodne skupštine, ali i pogledu nadzora. Vidite, ne mora u Ustavu i u zakonima svaka reč baš da se napiše. Ali, ako hoćemo da budemo u duhu demokratije i u duhu tumačenja propisa koje smo prethodno sami doneli, pogotovo kada je reč o Ustavu Republike Srbije, onda moramo povesti računa o intenciji ustavopisca, tj. o domenima i značaju nadležnosti Narodne skupštine u pogledu ovakve institucije kao što je Narodna banka Srbije.
Ne verujem da je ustavotvorac hteo da iskoristi priliku da se član 112. i citirana tačka 4) tumači tako da se baš u svakom zakonu za svaku instituciju može utvrditi u ovom domu nadležnost predsednika Republike kada je reč o predlaganju inokosnih rukovodilaca takvih institucija.
S obzirom na značaj pre svega odredaba koje govore o nezavisnosti institucije NBS, ta nezavisnost, po logici pravnog poretka, bez obzira da li pričamo o Srbiji ili nekoj drugoj zemlji u ovom svetu koja prihvata nezavisnost takve institucije u svom fundamentalnom značenju, najbolje se može obezbediti upravo i samo kroz korelaciju NSRS i NBS. Uplitanjem bilo kakvog trećeg subjekta u ovaj niz, taj odnos se narušava.
Ovo možda može da bude teorijsko pitanje, ali se to teorijsko pitanje pretočava u našu svakodnevnu praksu, kroz akciju Narodne skupštine, odnosno kroz predloge koje dobijamo.
Razumem ja da je ovaj predlog podneo NBS i da taj predlog sadrži određena rešenja koja menjaju postojeći zakon, ali dok god se u ''Službenom glasniku RS'' ne objavi promena ovog zakona koji usvoji NSRS, dotle se duh odredaba koji proističe iz ovog zakona mora poštovati.
U tom smislu, mi u DSS smatramo da je uloga Odbora za finansije Narodne skupštine, pa čak i kada je reč o usvajanju ovog zakona, nesumnjiva. Neka to bude pitanje različitog tumačenja, ali mi to tumačimo na jedini mogući način - u skladu s Ustavom, u duhu Ustava i u duhu postojećeg zakona. Prema tome, raspravljati na ovu temu u komunikaciji samo sa predlagačem, bez ikakve medijacije nadležnog odbora Narodne skupštine, čija se uloga očigledno ovde potpuno istiskuje iz igre, za nas je bilo neprihvatljivo.
Vi ćete videti da u amandmanu, još jednom koji je podnela grupa narodnih poslanika DSS, koji sledi, ima jedna vrlo interesantna odredba, gde kažemo da je, ukoliko guverner NBS ne bude izabran po predlogu predsednika Republike, onda predsednik Republike dužan da ponovi taj predlog u roku od 30 dana.
Da ne bi bilo zabune, ovaj naš predlog se ne kosi s pređašnjim stavom da predsednik Republike ne treba da predlaže guvernera NBS Skupštini, nego smo bili dovoljno mudri da uočimo da svi naši vapaji kroz prethodni amandman da ovo izmenite neće uroditi plodom, pa, kada je već tako, onda budite, dragi predlagaču, makar do te mere konsekventni, pa aplicirajte demokratske vrednosti i načela u izmenjene odredbe koje predlažete.
Morate ih razraditi do kraja. Ne možete ostvariti stvar na pola. Ako je nekome palo na pamet u NBS, a u konsultaciji s nekim drugim elementima vlasti, da se napravi ovakva izmena, onda, praveći izmenu u ovom smeru, pokušajte da budete konsekventni i uradite stvar do kraja. Ona se može uraditi samo na ovakav način.
Ovi amandmani koje ste dobili od DSS su jedna pokazna vežba kako treba da napravite predlog zakona koji treba da dođe pred ovaj dom i da se o njemu glasa. Ovde se radi isključivo o komunikaciji između nas, narodnih poslanika, i vas, pojedinačno, u plenumu. Druge komunikacije nije bilo, niti je bilo mogućnosti da ima. Zato bi rasprava o ovim amandmanima morala biti kudikamo ozbiljnija i sadržajnija nego rasprava o drugim amandmanima, upravo zbog manjkavosti procedure. Jer, kada imamo drugu proceduru, onda možemo na drugi način da se ponašamo.
Šteta je da postojeći Poslovnik i vladajuća većina u postojećem Poslovniku nije predvidela ovakve situacije, kako bismo iz njih izašli na jedan lagan način, makar kroz produženje rasprave, kroz mogućnost da se ustanove institucionalne replike o materiji na odgovarajući način, ne samo kroz član 101. Poslovnika Narodne skupštine.
Mislim da bi bio red da prihvatite ovaj amandman koji vraća nadležnost Narodne skupštine, jer je to suština svega ovoga, ali bio bi svakako red da prihvatite i predlog da kandidat za guvernera, ko god da ga predloži, ovde pred narodnim poslanicima iznese svoj program. To je ono što je neophodno da se uradi, kao što je do sada rečeno. To je u duhu demokratskog shvatanja institucija.
Naravno, ukoliko ne prihvatite prvi amandman, prihvatite ovaj drugi, zajedno s onim trećim, koji će biti sada obrazlagan, a to je da se svakako ustanovi jedna demokratska procedura i jedan mehanizam šta se dešava i šta se događa ukoliko kandidat za guvernera NBS ne bude prihvaćen u Narodnoj skupštini nakon izlaganja svog programa.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je sedam minuta i 15 sekundi od vremena predsednika poslaničke grupe. Da li još neko želi reč? (Da.)
Reč ima guverner Radovan Jelašić.

Radovan Jelašić

Što se tiče kandidature, rukovodili smo se isključivo Ustavom, a što se tiče programa, zakonom je jasno definisano koji je osnovni cilj Narodne banke.
Što se tiče eventualnog programa budućeg guvernera, monetarnu politiku i program monetarne politike utvrđuje Izvršni odbor. Dakle, sve monetarne politike donosi Izvrši odbor i zbog toga smatramo da ne bi trebalo da guverner iznosi nekakav svoj program, pošto je, na kraju krajeva, guverner samo jedan od članova Izvršnog odbora.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 19. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Jeremić. Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Čomić, iskoristiću priliku da kažem nešto i o ovim amandmanima koje niko nije obrazlagao u ime SRS.
U članu 18. ne može guverner da rukovodi poslovanjem, nego da rukovodi i organizuje rad NBS. Vi nemate klasično poslovanje, koje bi bilo po tržišnim principima, da izlazite na tržište itd. U suštini, vi ste državni organ. Dokaz za to je, gospodine Jelašiću, upravo ono što ste malopre rekli – predsednik Republike predlaže kandidata za guvernera. Pa, predsednik Republike ne predlaže članove privatnih društava, nego državnih organa. Vidite, ja vas vučem već nedelju dana oko toga da prihvatite da ste vi deo države, deo vlasti, da vas otkačim od MMF-a, Darka Šarića i onih ostalih.
A sada, gospođo Čomić, zbog vas, gospođe Suzane, gospodina Jelašića i ovih koji se nepotrebno svađaju, da vam objasnim kako je to išlo od 1993. godine sa Narodnom bankom i sa guvernerima.
Po lepom Ustavu SRJ, predsednik SRJ je predlagao guvernera, viceguvernera i članove Saveta. Birala ih je, u to vreme, Savezna skupština, koja je bila dovodomna. Po tom istom propisu je i Koštunica predložio Mlađana Dinkića za guvernera NBS.
Zakon o NBS je donet 2003. godine. Zašto? Zato što Ustav Republike Srbije iz 1990. godine nije znao za instituciju samostalne Narodne banke Srbije, jer je taj ustav bio koncipiran za saveznu državu itd. I onda se pojavio problem šta da se radi. Rešenje smo predlagali mi, radikali, 2003. godine - da je najmanja greška ako predsednik Srbije predloži kandidata za guvernera.
U to vreme je predsednik Odbora za finansije bio Nenad Bogdanović. Sećate se, gospođo Čomić? I tada je u zakon ubačena odredba da Odbor za finansije, na bazi predloga poslaničkih grupa (i nije ni bitno kako), dobije status predlagača, a da Narodna skupština bira. I tada smo rekli da je loše rešenje. U međuvremenu je donet novi Ustav, 2006. godine, i malopre ste imali prilike da slušate interpretaciju, odnosno citate člana 112. tačka 4, gde je predsednik Republike ovlašćen.
Nekome se ne sviđa ko je predsednik Republike, s imenom i prezimenom. Ja to mogu da shvatim, ni meni se ne sviđa, ali ne mogu da kažem da mi se ne sviđa Ustav, da mi se ne sviđa kako se zove neki državni organ. A državni organ se zove predsednik Republike. I sada su se pobunili oni, a ne znaju zašto se bune.
Samo da vas podsetim, Odbor za finansije Narodne skupštine Republike Srbije niti ima status pravnog lica, niti može samostalno da nastupa u javnosti. Kakav bi on mogao da bude predlagač? Čega predlagač?
Izvinite, molim vas, predsednik Republike je, po Ustavu, na čelu izvršne vlasti, ali je i medijator između zakonodavne i izvršne vlasti. I da nemamo u Ustavu tako jasnu odredbu kao u članu 112, morao bi predsednik Republike da bude predlagač kandidata. Kako će on da dođe do kandidata, do svog predloga, jeste materija koja može da se ugradi u zakon.
Nekima guverner liči na predsednika Vlade, ali je ogromna razlika. Predsednik Vlade i Vlada kao samostalan i nezavisan državni organ su odgovorni za mnoge politike, u ovoj oblasti za ekonomsku politiku. Oni kreiraju i unutrašnju i spoljnu politiku. Guverner, ma koliko da želi to, bez obzira ko je guverner, ne može to da radi.
Sad se vraćamo na ono – ne može Narodna banka da bude nezavisna, ona može da bude samo samostalna, u skladu sa Ustavom i zakonom. Gospodin Jelašić je lepo rekao – kakav program da iznesemo kada je sve definisano zakonom, statutom i drugim stvarima? Eto, prosto i jednostavno, mada sam ja pozivao gospođu Čomić da mi da vreme G17 plus, da objasnim, pošto se nepotrebno ljudi svađaju.
Sad da se vratimo na ove amandmane. Zašto smo mi predložili da mandat bude pet godina i kada je u pitanju guverner i kada je u pitanju viceguverner? Zato što je rok od šest godina - celo plus pola. Uvek treba da bude neka mala razlika. Nema te vrste nezavisnosti Narodne banke u odnosu na Vladu Republike Srbije, pogotovo u odnosu na Narodnu skupštinu.
Slušali ste malopre kako su čitali ustavnu normu, pa su rekli da Narodna skupština nadzire. To nije nadzor. Ali šta vredi, ovde kod nas sve prolazi zbog onog 126. Vidite kako se olupa to 126? I dobro je da su se oni koji su 2003. godine predlagali onaj zakon o NBS i predvideli nadležnost Odbora za finansije kao predlagača, u skladu s Ustavom sada vratili na ovo rešenje, koje je jedino moguće.
Treba prihvatiti da mandat bude pet godina, i kod guvernera i kod viceguvernera. Treba prihvatiti i ovo, da se izbaci reč "poslovanje".
Ne može guverner da organizuje poslovanje NBS. Narodna banka ne nastupa na tržištu kao samostalno pravno lice. Može da rukovodi i organizuje rad. I vi jeste, u suštini, državni organ, bez obzira da li ga mi zovemo tako ili ga zovemo državna institucija ili, kao što piše u Ustavu, centralna banka. Pa, po definiciji, banka je akcionarsko društvo koje se bavi bankarskim poslovima. Ovde nije ta vrsta banke.
Ko može da vrši emisiju novca? Samo država. Ima nekih država gde to rade i druga pravna lica. Ne treba grešiti dušu, treba reći da takva rešenja postoje. Ali, kod nas je ovakvo rešenje. Narodna banka je vezana Ustavom i zakonom, i to je u skladu s modernim principima legaliteta. Znači, svi u sistemu podele vlasti su oivičeni Ustavom i zakonom.
Narodna banka Srbije treba u oblasti monetarne politike i drugih politika da ima i ta ovlašćenja, da putem normativne delatnosti propisuje pravila ponašanja za sve one koje kontroliše, ali ona ne može da izbegne tu situaciju. A, evo, vidite i ovo rešenje koje ste vi sada dali u pogledu predlaganja kandidata za guvernera upravo pokazuje da NBS jeste država. Nije slobodno akcionarsko društvo, kao što neko razmišlja.
Uvek je za sve ono što radi NBS garant Republika Srbija, jer je ona pravno lice. O tome se radi. Uostalom, i vi sami u zakonu kažete da postoje specijalizovane institucije unutar Narodne banke, kao što je Kovnica novca. Imate čak i ovo odeljenje za prinudnu naplatu. Kako bi ono moglo da radi prinudnu naplatu ako nema državna ovlašćenja, ako nema monopol te vrste prinude? Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Sedam minuta i 45 sekundi je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe SRS. Da li još neko želi reč? (Ne.)
Narodni poslanici Zoran Nikolić, Rade Obradović, Miroslav Petković i Miloš Radulović podneli su amandman kojim predlažu da se posle člana 19. doda novi član 19a.
Reč ima narodni poslanik Miloš Radulović.

Miloš Radulović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Pošto smo bili sigurni da predsednik Srbije Boris Tadić nije spreman da prihvati naš amandman koji je obrazlagao gospodin Đurić, DSS je išao s rešenjem da predloži ovaj.
Gospođo Čomić, mislim da je ipak trebalo da i poslaničkim grupama dostavite kopiju vašeg dopisa koji ste uputili Generalnom sekretarijatu Vlade vezano za mišljenje Vlade o ovim amandmanima, jer bi poslanici onda manje truda uložili, jer smo se bavili i tim problemom.
Ovaj amandman, u suštini, pojašnjava da je predsednik Republike, ukoliko kandidat za guvernera ne bude izabran, dužan u roku od 30 dana da predloži novog kandidata. Ono što je manjak u demokratiji, a pogotovo kod nas, jeste da predložena rešenja uopšte ne predviđaju mogućnost da guverner ne bude izabran. Šta će da se desi uopšte, gospodine Jelašiću, ako guverner ne bude izabran na sednici Narodne skupštine? Ovaj zakon uopšte ne predviđa to rešenje.
Predsednik Republike predlaže rešenje, poslanici glasaju po svojoj savesti, na bazi programa koji smo isto predložili da imamo kao sastavni deo ovog zakona, i zakon bi morao da kaže - u slučaju da guverner ne bude izabran, šta se dalje radi. Nama bi najbolje rešenje bilo da se u roku od 30 dana predloži novi kandidat.
Mislimo da ovde vlada jednoumlje i da ne treba da se glasa po diktatu. DSS, upravo vodeći računa o načelima demokratije, smatra da to tako treba da bude. Tim pre što kandidata za guvernera predlaže predsednik Srbije, a ponoviću još jednom da je predsednik Vlade gospodin Cvetković već izašao s predlogom da kandidat za guvernera bude gospodin Šoškić.
Novine su pune intervjua s njim. Ne znam kako vi uopšte gledate na to. Jedan od poslednjih intervjua je bio gde on daje mišljenje o rešenjima vezanim za kurs i na pritisak od strane privrednika, da argentinski model nije za Srbiju, da se ne slaže sa fiksnim kursom. Praktično, on još nije na vašem mestu, ali u mislima je već tu. U kom svojstvu on to radi i kakva je nadležnost predsednika Vlade u svemu ovome, ako se vodimo ovim zakonom, da on izlazi s tim predlogom? To bi moralo da se poslanicima ovde u Skupštini objasni.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Minut i 45 sekundi je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Srđan Milivojević.
...
Demokratska stranka

Srđan Milivojević

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo predsedavajuća, uvaženi gospodine guverneru, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, pošto pažljivo pratim raspravu i argumente svojih kolega poslanika i nemam ništa protiv da svako iznosi stav svog poslaničkog kluba i političke stranke kojoj pripada, ali činjenice treba zaista govoriti kakve jesu. Boris Tadić ne usvaja amandmane na ovaj zakon.
Amandmane može da prihvati parlamentarna većina, narodni poslanici, poslanički klubovi da se dogovore da neki amandman prihvate ili ne, ali Boris Tadić ne učestvuje u prihvatanju ili odbijanju amandmana. To radi parlamentarna većina. Onaj ko ima većinu u parlamentu može oko svog predloga da skupi tu većinu i da tu odluku prihvati ili odbije.
Još jedanput podvlačim, Boris Tadić ne sedi u poslaničkim klupama. On je predsednik Republike Srbije i on ne prihvata i ne odbija amandmane. Mogu da prihvatim razmišljanje svog uvaženog kolege narodnog poslanika gospodina Radulovića da treba predvideti u zakonu mogućnost da predlog predsednika Republike ne bude izglasan u parlamentu i da treba otvoriti određene mogućnosti da se nađe alternativa i da se iznađe neko drugo rešenje, ali ne mogu da prihvatim kodifikaciju da Boris Tadić prihvata ili odbija amandmane.
To je posao narodnih poslanika. To je posao mene i svakog drugog narodnog poslanika u Danu za glasanje ili kada raspravljamo o tim amandmanima, da se oko njega složimo, da ga odbijemo, da ga prihvatimo, to je posao predlagača zakona, ali nije posao Borisa Tadića i predsednika Republike. On taj posao ne radi. On se tim poslom ne bavi.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Minut i 55 sekundi je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Miloš Radulović.