PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 04.10.2010.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

04.10.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram Prvu sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 135 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Da bismo utvrdili broj narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace identifikacione kartice u poslaničke jedinice.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 126 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine.
Obaveštavam da je sprečen da sednici prisustvuje narodni poslanik Željko Tomić.
Saglasno članu 86. stav 2. i članu 87. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam da sam ovu sednicu sazvala izuzetno za ponedeljak, 4. oktobar 2010. godine, i u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge zakona iz predloženog dnevnog reda sednice.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam da sam, pored predstavnika predlagača dr Diane Dragutinović, ministra finansija, pozvala da sednici prisustvuje i Ružica Stojiljković, pomoćnik ministra finansija.
Dostavljeni su vam zapisnici sednica Trećeg, Četvrtog, Petog i Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.
Pošto današnjoj sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika, konstatujem da postoji kvorum za usvajanje zapisnika sa prethodnih sednica.
Stavljam na glasanje zapisnik sednice Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini, održane 29. i 30. juna i 1. jula 2010. godine.
Od 139 poslanika, 127 za.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik sednice Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini, održane 29. i 30. juna i 1. jula 2010. godine.
Stavljam na glasanje zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini, održane 13, 14, 15, 19, 20, 21, 22. i 28. jula 2010. godine.
Od 139 poslanika, 125 za.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.
Stavljam na glasanje zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini, održane 27. i 28. jula 2010. godine.
Od 138 poslanika, 126 za.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.
Stavljam na glasanje zapisnik sednice Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini, održane 26. jula 2010. godine.
Od 141 poslanika, 127 za.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik sednice Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.
U sazivu ove sednice koji vam je dostavljen, sadržan je predlog dnevnog reda sednice.
Pre utvrđivanja dnevnog reda, saglasno članu 92. stav 2. i članu 93. Poslovnika Narodne skupštine, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku i o predlozima za spajanje rasprave.
Vlada je predložila da se po hitnom postupku stavi na dnevni red Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore o razmeni sredstava i dokumentacije, koju je podnela Narodnoj skupštini 1. juna 2010. godine.
Molim vas da se izjasnimo.
Od 141 poslanika, 14 za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se po hitnom postupku stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, koji je podnela Narodnoj skupštini 10. juna 2010. godine.
Molim izjasnite se.
Od 141 poslanika, za predlog nije glasao niko.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se po hitnom postupku stavi na dnevni red Predlog zakona o akreditaciji, koji je podnela Narodnoj skupštini 15. juna 2010. godine, druga tačka predloženog dnevnog reda.
Molim vas da se izjasnimo.
Od 142 poslanika, za predlog je glasalo 127.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se po hitnom postupku stavi na dnevni red Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o trgovini i ekonomskoj saradnji, koji je podnela Narodnoj skupštini 18. juna 2010. godine
Molim vas da se izjasnimo.
Od 142 poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Odbor za pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srbije predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o davanju saglasnosti za Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Stručnoj službi Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, koji je podnet Narodnoj skupštini 13. jula 2010. godine.
Molim vas da se izjasnite.
Od 142 poslanika, niko za.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila predlog.
Narodni poslanik Čedomir Jovanović predložio je da se po hitnom postupku stavi na dnevni red Predlog rezoluciji o Srbiji i Kosovu – Partnerstvo i odgovornost za bezbednost, stabilnost i razvoj, koji je podneo Narodnoj skupštini 12. avgusta 2010. godine.
Molim, izjasnite se.
Od 145 poslanika, za predlog je glasalo osmoro.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila predlog.
Vlada je predložila da se po hitnom postupku stavi na dnevni red Predlog zakona o vazdušnom saobraćaju, koji je podnela Narodnoj skupštini 13. avgusta 2010. godine, a to je inače četvrta tačka predloženog dnevnog reda.
Molim da se izjasnimo.
Od 145 poslanika, za ovaj predlog glasalo je 127.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o duvanu, koji je podnela Narodnoj skupštini 23. avgusta 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 144 narodna poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala, koji je podnela Narodnoj skupštini 27. avgusta 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 146 narodnih poslanika, jedan za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je podnela Narodnoj skupštini 10. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 145 narodnih poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Fondu za razvoj Republike Srbije, koji je podnela Narodnoj skupštini 17. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 145 narodnih poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o državnom koncesionalnom zajmu za Projekat sistem NUCTECH tm za inspekciju kontejnera/vozila između Vlade Republike Srbije kao zajmoprimca i kineske Export – Import banke kao zajmodavca, koji je podnela Narodnoj skupštini 17. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 145 narodnih poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, koji je podnela Narodnoj skupštini 20 . septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 144 narodna poslanika, 122 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine o obezbeđenju Republici Srbiji koncesionalnog zajma Narodne Republike Kine, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 144 narodna poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije u korist, Societe Generale Banke Srbija a.d. Beograd i UniCredit Bank Srbija a.d. Beograd po zaduženju Akcionarskog društva za vazdušni saobraćaj "JAT AIRWAYS" a.d. Beograd, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 144 narodna poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod KBC Banke a.d. Beograd, Nove kreditne banke Maribor d.d, Eurobank EFG a.d. Beograd, Vojvođanke banke a.d. Novi Sad, Hypo-Alpe-Adria Bank a.d. Beograd i Erste bank a.d. Novi Sad i kod Banca Intesa a.d. Beograd, UniCredit Bank Srbija a.d. Beograd, Raiffeisen bank a.d. Beograd i Societe Generale Banke Srbija a.d. Beograd koje su dale zajedničku ponudu, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 145 narodnih poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o zaštiti potrošača, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 142 narodna poslanika, 126 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama , koji je podnela Narodnoj skupštini 24. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 142 narodna poslanika, 124 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Vladan Batić predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o obrazovanju anketnog odbora radi utvrđivanja činjenica vezanih za političku pozadinu ubistva predsednika Vlade Republike Srbije dr Zorana Đinđića, koji je podneo Narodnoj skupštini 27. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 143 narodna poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o turizmu, koji je podnela Narodnoj skupštini 29. septembra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 143 narodna poslanika, niko za.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izboru predsednika i članova Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, koji je podnela Narodnoj skupštini 1. oktobra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 143 narodna poslanika, 126 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Odbor za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srbije predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Lista kandidata za predsednika Komisije za zaštitu konkurencije, koju je podneo Narodnoj skupštini 1. oktobra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 143 narodna poslanika, 126 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Odbor za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srbije predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Lista kandidata za članove Saveta Komisije za zaštitu konkurencije, koju je podneo Narodnoj skupštini 1. oktobra 2010. godine.
Molim da se izjasnite o ovom predlogu.
Od 143 narodna poslanika, 123 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Nenad Konstantinović, na osnovu člana 92. stav 2. i člana 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi: zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o akreditaciji i Predlogu zakona o zaštiti potrošača i zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o vazdušnom saobraćaju i Predlogu zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama.
Da li narodni poslanik Nenad Konstantinović želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Od 142 narodna poslanika, 127 za.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Dejan Nikolić, na osnovu člana 193, a shodno članu 92. stav 2. i članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički načelni pretres o:
- Predlogu odluke o izboru predsednika i članova Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki;
- Listi kandidata za izbor predsednika Komisije za zaštitu konkurencije;
- Listi kandidata za članove Saveta komisije za zaštitu konkurencije.
Ukoliko Narodna skupština prihvati, a mi smo prihvatili, da li narodni poslanik Dejan Nikoli želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Od prisutnih 142 poslanika, za je glasalo 125 poslanika.
Narodna skupština je prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku i o predlozima za spajanje rasprava na osnovu člana 93. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje Predlog dnevnog reda u celini.
Od 142 poslanika, za se izjasnilo 128.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini u celini.
Molim službu da pripremi prečišćen tekst dnevnog reda.
D n e v n i r e d:
1. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu;
2. Predlog zakona o akreditaciji;
3. Predlog zakona o zaštiti potrošača;
4. Predlog zakona o vazdušnom saobraćaju;
5. Predlog zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama;
6. Predlog odluke o izboru predsednika i članova Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki;
7. Lista kandidata za predsednika Komisije za zaštitu konkurencije;
8. Lista kandidata za članove Saveta Komisije za zaštitu konkurencije.
Rad prema utvrđenom dnevnom redu sednice.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BUDžETSKOM SISTEMU (načela)
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada. Primili ste izveštaje Odbora za finansije i Zakonodavnog odbora.
Pre otvaranja načelnog pretresa podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe, i to: poslanička grupa Za evropsku Srbiju - jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslanička grupa SRS - jedan sat, sedam minuta i 12 sekundi; poslanička grupa G17 plus - 28 minuta i 48 sekundi; poslanička grupa "Napred Srbijo" - 25 minuta i 12 sekundi; poslanička grupa DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslanička grupa SPS - JS - 18 minuta; poslanička grupa LDP - 14 minuta i 24 sekundi; poslanička grupa Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslanička grupa PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da, u skladu sa članom 37. stav 3 Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, poslaničku grupu SRS u raspravi po ovom zakonu predstavljaće Dragan Stevanović, a da će Zoran Kasalović predstavljati poslaničku grupu SPS-JS.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.
Da li predstavnik predlagača dr Diana Dragutinović, ministar finansija, želi reč? (Da.) Izvolite, gospođo ministar.

Diana Dragutinović

Dame i gospodo poštovani narodni poslanici, izuzetno mi je zadovoljstvo što baš Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu počinje jesenje zasedanje parlamenta. Kao što svi dobro znamo, osnovni razlog ovog predloga o izmenama i dopunama jeste uključivanje dela koji se odnosi na fiskalnu odgovornost i fiskalna pravila. Naravno, izmene predloga zakona su uvek dobra prilika da se još jednom na miru pročita zakon, odnosno prilika da se poboljšaju postojeća rešenja, što je i urađeno.
Nakon osam meseci rada na ovom zakonu, počeli smo da radimo na ovom zakonu negde početkom godine, mogla bih samo da izrazim žaljenje što deo zakona koji se odnosi na fiskalnu odgovornost i fiskalna pravila zapravo nije poseban zakon. Važno je da je on uključen i zato hoću da vam sada predstavim najvažnije promene.
Kao što sam rekla, svaka izmena je prilika da se unaprede i poboljšaju postojeća rešenja, tako smo i ove izmene iskoristili za poboljšanje pre svega određenih definicija i one najvažnije definicije – šta je to budžet, kao najvažniji akt Vlade i parlamenta, znači, sveobuhvatan plan prihoda i primanja, rashoda i izdataka, ali i organizovan u dva odvojena računa, računa realnih i finansijskih transakcija.
To naglašavam namerno i namerno je definicija tako jasno obrazložena, da se ne bi ono što ne treba sabiralo, jer odnos dva računa, kao što je račun realnih i finansijskih transakcija, to je isto i odgovara odnosu lika i njegovog odraza u ogledalu.
Takođe, pored ove definicije, poboljšane su i određene klasifikacije koje se tiču javnih prihoda i primanja.
Znači, ispravljeni su neki manji nedostaci klasifikacija, poboljšano je prikazivanje sopstvenih prihoda i njihove kontrole, izvršene su određene izmene u budžetskom kalendaru samom činjenicom da postoji finansijski savet.
Bolje su obrazložene neke funkcije, pre svega, funkcije finansijskog upravljanja i kontrole, funkcija interne revizije, i funkcija harmonizacije finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije, i na kraju nešto je povećana fleksibilnost rešenja budžeta, ali naglašavam ne ugrožavajući mogućnost efektivne kontrole budžeta od strane parlamenta.
Sada bih prešla na ono što predstavlja najvažniju dopunu i izmenu ovog zakona, a to je deo koji se odnosi na fiskalnu odgovornost. Zašto se uvode fiskalna pravila? Postoji nekoliko razloga, ja ću navesti neke od njih.
Dakle, to predstavlja okvir za vođenje stabilne predvidive fiskalne politike, omogućuje pravičnu i održivu raspodelu troškova i korist između sadašnjih i budućih generacija, učvršćuje makroekonomsku stabilnost i omogućuje da se monetarna i fiskalna politika baziraju na istim pravilima. Fiskalna pravila, uz nezavisnost centralne banke, zaista predstavljaju stubove makroekonomske stabilnosti.
Zašto fiskalna pravila u Srbiji? Pa to je jedan od načina da se ograniči diskreciono ponašanje pri vođenju fiskalne politike, spreči prociklična fiskalna politika i stvore uslovi za vođenje anticiklične fiskalne politike. To je način da javne finansije bude izdržive i da se izbegnu eventualne finansijske i fiskalne krize.
Dobija se jedan dugoročni horizont u planiranju i možda na kraju treba dodati da ovo možemo da posmatramo kao deo procesa evropskih integracija jer su pooštreni uslovi za članstvo u EU i evropsku monetarnu uniju upravo nakon iskustva sa Grčkom.
Šta nam kažu međunarodna iskustva? Fiskalna pravila egzistiraju u više od 80 zemalja trenutno, a upravo pogoršavanje fiskalnih performansi, kao što su javni dug i deficit tokom svetske ekonomske krize, kao da dodatno stvara pritisak za pooštravanje ili uvođenje fiskalnih pravila.
Naravno da nema garancije, uvođenje fiskalnih pravila samo po sebi ne može ništa da garantuje, ali opet međunarodno iskustvo pokazuje da zemlje koje imaju fiskalna pravila u proseku imaju i mnogo bolju i odgovorniju fiskalnu politiku.
Izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, dakle, formiraju se fiskalna pravila u cilju održive fiskalne politike. Formira se fiskalni savet nezavisno stručno telo koje, u suštini, nadzire sprovođenje fiskalnih pravila i unapređene su fiskalne procedure.
Fiskalna pravila se odnose na opštu države, na budžet RS, budžete lokalnih vlasti, fondove socijalnog osiguranja i ovim zakonom su uvedena opšta i posebna fiskalna pravila.
U suštini postoje i uvode se dva opšta fiskalna pravila. Pravilo koje određuje maksimalno učešće javnog duga, odnosno duga opšte države u društvenom proizvodu od 45% i učešće godišnjeg fiskalnog deficita u stabilnom stanju, u proseku, od 1% društvenog proizvoda. Pri tome naglašavam da se fiskalni deficiti, pravila fiskalnog deficita u suštini određuje prema formuli koja ima oblik tzv. Tejlorovog pravila.
Zašto se primenjuje formula, a ne neki određen iznos? Upravo zato što formula omogućava postepenost u prilagođavanju. Da biste došli od deficita koji sada imamo, a koji je otprilike 4,8% društvenog proizvoda, na neki ciljni nivo koji iznosi 1% društvenog proizvoda, to ne možemo svi zajedno da uradimo preko noći i ne treba da uradimo preko noći.
Formula obezbeđuje, pod jedan, postepenost u prilagođavanju. Takođe, formula obezbeđuje i fleksibilnost u prilagođavanju. U ovom periodu, nekom tranzicionom periodu, kada se smanjuje fiskalni deficit sa 4,8% na 1%, to prilagođavanje, pre svega, zavisi od stope ekonomskog rasta.
Ukoliko je stopa ekonomskog rasta dinamična, prilagođavanje će biti brže. Ukoliko je relativno slaba, ukoliko iznosi, na primer, 2% ili 3% društvenog proizvoda, a ne 5%, prilagođavanje će biti nešto sporije. U svakom slučaju, u proseku, u periodu od pet godina prilagođavanje iznosi 0,75% društvenog proizvoda.
Kada dođemo na ciljni nivo deficita od 1% društvenog proizvoda opet ova formula omogućava fleksibilnost. Ona u suštini znači da imamo deficit u proseku, što znači da u godinama ekspanzije neophodno je ostvariti suficit, da bi u godinama recesije deficit bio veći od ovih 1%.
Pored opštih pravila koja u suštini imaju osnovni zadatak da obezbede dugoročnu održivost javnih finansije, zakonom su uvedena i posebna pravila koja se, pre svega, odnose na pravila prilagođavanja plata i penzija u periodu do 2015. godina i nadalje. Zadatak ovih posebnih pravila je u suštini promena strukture javne potrošnje, odnosno smanjenje tekućih izdataka i povećanje kapitalnih.
Vlada može izuzetno i privremeno odstupiti od fiskalnih pravila i principa. O tome donosi posebnu odluku. To su samo slučajevi prirodnih katastrofa ili nekih eksternih šokova koji utiču na zdravlje ljudi, bezbednost ljudi i značajno umanjuju stopu ekonomskog rasta.
Međutim, u ovim slučajevima Vlada je dužna da Narodnoj skupštini podnese izveštaj u kojem jasno navodi razloge zbog kojih privremeno odstupa od fiskalnih pravila, mere koje će da preduzme da bi se fiskalna pravila što pre primenjivala i vremenski horizont u kome je to moguće uraditi.
Ovim zakonom se formira fiskalni savet. Fiskalni savet jeste stručni i nezavisni organ koji se formira da bi se unapredila kultura fiskalne odgovornosti u Srbiji i u suštini uticalo na formiranje javnog mnjenja kada je vođenje fiskalne politike u pitanju.
Fiskalni savet ima samo tri člana. Jednog člana saveta bira predsednik Republike. Drugog člana bira guverner Narodne banke, i trećeg člana bira ministar finansija. Članove bira Narodna skupština, a predlažu predsednik Republike, guverner i ministar finansija. To su ljudi koji moraju posedovati, pre svega, visoka stručna znanja i ne mogu obavljati druge javne funkcije. Ne mogu biti članovi političkih stranaka, biraju se na period od šest godina. Za svoj rad fiskalni savet je odgovoran Narodnoj skupštini.
Koje su funkcije fiskalnog saveta? Prvo, fiskalni savet procenjuju u kojoj meri je Vlada u prošlosti poštovala fiskalna pravila koje je utvrdila. Proverava makroekonomske i fiskalne pretpostavke koje su korišćenje u izradi izveštaja o fiskalnoj strategiji, daje nezavisnu i kredibilnu ocenu fiskalne politike, procenjuje fiskalne rizike i verovatnoće da će Vlada ispuniti svoje ciljeve, proverava adekvatnost ekonomskih klasifikacija.
Funkcija fiskalnog saveta je da priprema mišljenje na nacrt izveštaja o fiskalnoj strategiji, a dostavlja Narodnoj skupštini i sledeće vrste analiza: Revidirani izveštaj o fiskalnoj strategiji, Predlog zakona o strategiji, Predlog zakona o budžetu RS i Predlog zakona o završnom računu. Sve ove dokumente fiskalni savet analizira, kao što procenjuje eventualne fiskalne implikacije različitih zakona koji se donesu u toku godine u parlamentu.
Sama Vlada napušta izradu memoranduma i memorandum zamenjuje izveštaje o fiskalnoj strategiji. Taj izveštaj, kao što mu sam naziv kaže, pre svega je usmeren na samu fiskalnu politiku. Sadržaj fiskalnog izveštaja, izveštaja o fiskalnoj strategiji, nešto je promenjen u odnosu na memorandum.
Sadrži srednjoročne projekcije makroekonomskih i fiskalnih agregata, ciljeve i smernice fiskalne politike, izveštaj o poreskoj politici, uključujući i poreske rashode, daje konsolidovani budžet opšte države, daje pregled prioritetnih oblasti finansiranja, srednjoročni okvir rashoda, pregled i analizu fiskalnih implikacija i ekonomskih politika, procenu i kvantifikaciju fiskalnih rizika i strategiju upravljanja javnim dugom.
Konačno, izveštaj o fiskalnoj strategiji sadrži tri obavezna dodatka. To je mišljenje fiskalnog saveta na fiskalnu strategiju, to je mišljenje MBS na fiskalnu strategiju i to je izveštaj o napretku.
Na kraju, koji su očekivani efekti ovih promena? To je smanjenje fiskalnog deficita na 1% društvenog proizvoda, što u proseku, kao što sam već rekla, iznosi 0,75% godišnje. To je stabilizacija javnih rashoda oko nivoa 40% društvenog proizvoda. To je stabilizacija javnog duga na održivi nivo. To je promena strukture javnih rashoda, smanjenje tekućih i povećanje javnih infrastrukturnih investicija. To je vođenje fiskalne politike u skladu sa načelima međugeneracijske pravičnosti.
Imajući u vidu očekivane efekte ovih promena, molim narodne poslanike da, bez obzira na kojoj se strani nalaze, u danu za glasanje podrže ovaj izuzetno važan zakon.
Hvala vam na pažnji.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li žele reč izvestioci nadležnih odbora? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Balint Pastor. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Balint Pastor

Grupa manjina
Gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministarka, ne mogu da delim vašu radost što ovim predlogom zakona započinjemo redovno jesenje zasedanje Narodne skupštine, jer bih voleo konačno da ovo jesenje zasedanje započnemo raspravom o Predlogu zakona o javnoj svojini.
Kao što znate, Narodna skupština je bila u obavezi, po Ustavu Republike Srbije, da do 31. decembra 2008. godine donese zakon o javnoj svojini. Mi to nismo mogli učiniti jer Vlada nije dostavila taj predlog zakona i mislim da bi ovako, skoro dve godine posle isteka tog ustavnog roka, već bilo krajnje vreme da imamo u skupštinskoj proceduri predlog tog zakona koji je izradila Vlada Republike Srbije.
Neke stranke su najavljivale tokom leta da neće dozvoliti početak redovnog jesenjeg zasedanja Narodne skupštine ako taj predlog zakona ne bude na dnevnom redu, ali će te stranke objasniti svojim biračima zašto mi danas ne raspravljamo o zakonu o javnoj svojini, već o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu.
Vi ste naveli u obrazloženju da su ciljevi koji se zakonom postižu – jačanje fiskalne odgovornosti i fiskalne discipline zbog neadekvatnosti veličine i strukture javne potrošnje, uvođenje fiskalnih pravila, što je s jedne strane obaveza prema MMF, a s druge strane je to bitno zbog namere ulaska Srbije u Evropsku monetarnu uniju.
Vi ste čak naveli u obrazloženju da će Unija biti rigoroznija zbog iskustva sa Grčkom, ali nema ničega o tome da li će biti Unija rigorozna prema Srbiji kao što je bila rigorozna prema svim ostalim sadašnjim članicama EU i po pitanju poštovanja ustavnosti.
Da li jedna država može da uđe u EU, a da Vlada i Skupština te države ne poštuje Ustav sopstvene države? Mislim da je to nemoguće, da bi to bio presedan i da to nije bilo omogućeno nijednoj zemlji koja je danas članica EU.
Naveli ste i to šta je cilj formiranja nezavisnog fiskalnog saveta koji će biti nezavisan državni organ. To je svakako dobro, to svakako treba pohvaliti. Jedino mi nije jasno u vezi tog fiskalnog saveta kako će u praksi izgledati rešenje iz zakonskog predloga, da će fiskalni savet davati mišljenje o svim amandmanima koji su podneti na Predlog zakona o budžetu, jer je tako navedeno u Predlogu zakona, da će fiskalni savet davati mišljenje u pisanoj formi o svim podneti amandmanima na sve buduće budžete.
Više bih želeo da se bavim time čega nema u zakonu, a trebalo je da bude. Vi ste u članu 24. naveli da će finansiranje nadležnosti autonomnih pokrajina izgledati na sledeći način – da je to deo poreza na dobit preduzeća, to je već i sada tako, to je i 42,7% od poreza na dobit preduzeća ostvarenih na teritoriji AP Vojvodine i 18% od poreza na zarade prikupljene na teritoriji AP Vojvodine.
Naveli ste u Predlogu zakona da se finansiranje nadležnosti autonomnih pokrajina vrši i drugim javnim prihodima i primanjima, pa ste naveli – i drugi porez ili deo poreza, u skladu sa zakonom. U skladu sa kojim zakonom i zašto još taj zakon nije u skupštinskoj proceduri? Kada ćemo saznati kojim drugim vidovima poreza će AP Vojvodina biti finansirana? Zašto toga nema u ovom zakonu o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu? Dokle ćemo još gledati formulaciju u vezi Vojvodine, u skladu sa zakonom koji će biti donet jednog dana, niko ne zna kada?
Dalje, naveli ste da su među javnim prihodima i primanjima i primanja od prodaje prirodne imovine, a govorimo o finansiranju nadležnosti AP Vojvodine. Kojom i kakvom imovinom AP Vojvodina raspolaže danas? Zašto još nema te imovine, kada je Skupština i Vlada bila u obavezi da taj zakon o javnoj svojini donese do kraja 2008. godine? Taj rok je pre skoro dve godine istekao. Da bude još tragikomičnije, naveli ste i primanja od prodaje dragocenosti. Kakve dragocenosti ima AP Vojvodina i kada će imati?
Zakon o javnoj svojini je trebalo da predložite, odnosno Narodna skupština je trebalo da donese do kraja 2008. godine. Radna verzija ovog zakona je bila na sajtu Ministarstva finansija u oktobru 2008. godine, pre tačno dve godine, pa je nekom misterijom ta radna verzija nestala sa sajta Ministarstva finansija i niko ne zna gde je ta radna verzija i kada će steći formu nacrta, pa posle toga predloga zakona. Niko ne govori o tome šta je sa tim zakonom o javnoj svojini.
Molio bih gospođu ministarku da posle moje diskusije odgovori ne samo meni, nego svima nama, narodnim poslanicima - šta je problem sa ovim zakonom o javnoj svojini? To nije bitno samo zbog AP Vojvodine, to je bitno zbog svih lokalnih samouprava, zbog svih opština i gradova.
Srbija je danas još jedina država u Evropi u kojoj lokalne samouprave nemaju svoju imovinu. To nije jedno načelno pitanje, to je jedno vrlo značajno, praktično pitanje, odnosno praktičan problem. Lokalne samouprave ne mogu da se razvijaju, ne mogu da stvaraju nova radna mesta, ne mogu da privuku investicije jer nemaju šta da predlože, da ponude potencijalnim investitorima.
Čuo sam čak jedan stav od ljudi u vašem ministarstvu da ovaj zakon nije donet i da nije predložen zakon o javnoj svojini jer se čeka mišljenje Ustavnog suda o jednoj odredbi Zakona o restituciji imovine crkvama i verskim zajednicama. Ako ćemo tako, onda ćemo možda čekati još 10 godina, ne možemo krivicu da prebacimo na Ustavni sud.
Znači, prema Ustavu, Vlada je bila u obavezi da ovaj zakon o javnoj svojini predloži Narodnoj skupštini, a Narodna skupština bi bila u obavezi da ovaj zakon donese do kraja 2008. godine. To je jedna ustavna obaveza, to je kršenje načela ustavnosti i to je mnogo veći problem, kada već govorimo o ulasku u EU, nepoštovanje Ustava, nego što bi bio problem to što nema fiskalnih pravila u Zakonu o budžetskom sistemu.
U članu 27a uvodite pojam odgovornosti i kažete da je Vlada odgovorna za sprovođenje fiskalne politike i upravljanje javnim finansijama, u skladu sa principima, pravilima, procedurama itd. Onda je izvršni organ lokalne samouprave odgovoran za sve to na svojoj teritoriji.
Ko je odgovoran za upućivanje predloga budžeta koji nije u skladu sa Ustavom Republike Srbije? Ko je odgovoran za to da se već godinama predlozi budžeta upućuju u Narodnu skupštinu tako da direktno krše član 184. Ustava Republike Srbije koji se odnosi na finansiranje AP Vojvodine?
U članu 27b uvodite pojam "fiskalni principi". Navodite pet opštih principa i šest posebnih. Među opštim principima su: princip polaganja računa, princip pravičnosti, princip odgovornosti, princip stabilnosti i princip transparentnosti. To je svakako dobro, ali još jednom pitam – gde je princip ustavnosti? Ko je odgovoran ako u Narodnu skupštinu stigne predlog budžeta koji nije u skladu sa Ustavom Republike Srbije?
U članu 27ž imamo fiskalna pravila za lokalnu vlast. Kažete da deficit ne može biti veći od 10% prihoda, a kada govorimo o lokalnoj vlasti, onda prema Predlogu zakona, mislimo i na autonomne pokrajine i na jedinice lokalne samouprave. Ovde se navodi da izvršni organ, organ lokalne vlasti, može podneti zahtev Ministarstvu do 1. maja ako ne može da poštuje taj limit od 10%, kada govorimo o deficitu.
Ukoliko lokalna vlast prekorači limit, ministar obustavlja prenos sredstava i to se odnosi na lokalne samouprave, odnosno na pripadajući deo poreza na zarade i dobit, a to se verovatno odnosi na finansiranje AP. Ne znam koliko je ova odredba u skladu sa Ustavom Republike Srbije, ali se nameće još jedna dilema, šta ako AP u skladu sa članom 24. dobije i druge poreze, pored poreza na zarade i pored poreza na dobit.
Da li to znači, želim da vam ukažem na jednu grešku u Predlogu zakona, šta ukoliko republička vlast želi da kazni AP Vojvodinu, da obustavi prenos pripadajućeg dela poreza na zarade i dobit, a šta ako Vojvodina do tada dobije neki drugi vid poreza, jer to bi onda značilo da ne može da bude obustavljeno. Znači, tu je jedna greška u zakonu.
Nadam se da ovde ne treba da pomišljamo na to da Vlada ipak ne želi da da druge vidove poreza Vojvodini, osim poreza na zarade i poreza na dobit. Porez na dobit preduzeća je inače jedna "veoma značajna stavka" u vremenu ekonomske krize.
Onda u članu 27z govorite o izuzetnim okolnostima: "Vlada može izuzetno i privremeno odustati od fiskalnih principa u slučaju prirodne katastrofe, ekstremnih šokova koji utiču na ugrožavanje zdravlja ljudi, nacionalne bezbednosti" i u tom slučaju Vlada podnosi Skupštini odluku sa obrazloženjem.
Želim da pitam, gospođo ministarka, kada ste upućivali u skupštinsku proceduru Predlog zakona o budžetu za 2009. godinu koji je bio protivustavan, da li je to učinjeno zbog prirodne katastrofe, a za mene je nepoznato da je bila, hvala bogu, neka prirodna katastrofa u 2009. godini, odnosno krajem 2009. godine, kada ste uputili u proceduru budžet za 2010. godinu ili su bili neki ekstremni šokovi koji su u ticali na ugrožavanje zdravlja ljudi ili nacionalnu bezbednost.
Još jednom bih vas zamolio da date odgovore na ova pitanja, pre svega, vezano za donošenje zakona o javnoj svojini, kada ga možemo očekivati, i zakonu o prihodima AP Vojvodine, kada već to pitanje nije rešeno ovim zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, a pravno-tehnički je to bilo moguće rešiti.
I pored očekivanje vaših odgovora želeo bih da vas zamolim da kada budete upućivali u proceduru Predlog zakona o budžetu za 2010. godinu i Predlog zakona o budžetu za 2011. godinu da onda ti predlozi ne budu u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije, a tu mislim na član 184.
Mi smo jedna dosledna stranka i mi smo to dokazali u više navrata. Ukoliko nismo mogli da glasamo za predlog budžeta u decembru prošle godine, kada je on bio protivustavan, to nećemo moći da uradimo ni sada kada budemo raspravljali o rebalansu i o budžetu za 2011. godinu.
To nije nikakva pretnja, to je namera da nađemo rešenje i da nam se omogući da glasamo za rebalans, odnosno za Predlog budžeta za 2011. godinu.
Želeo bih da vas podsetim, gospođo ministarka, da smo mi u decembru 2009. godine govorili o tome da je poštovan princip da Vojvodini pripada najmanje 7% republičkog budžeta, ali nije poštovan drugi deo odredbe člana 184. Ustava Republike Srbije, da od tog iznosa tri sedmine treba da idu na kapitalne investicije.
To smo dokazali na način što smo vam prezentovali koliki je udeo budžeta za transfere u obrazovanju, koliki je udeo za transfere lokalne samouprave i koliko su troškovi za funkcionisanje Pokrajine i ukoliko saberemo sve iznose, nije teško izračunati da nema tri sedmine za kapitalna ulaganja, odnosno nema 42% za kapitalna ulaganja od onog iznosa koji pripada Vojvodini.
Tražili smo da u budžetu i dalje postoji ona odredbe koja je postojala u prethodnom budžetu da Vojvodini pripada 90% od prodajne cene NIS, a to je postojalo u budžetu za 2009. godini, ali je zaboravljeno da se prepiše u ovaj budžet koji je još uvek važeći.
Vojvodina je dobila 50%, a još 40% nismo dobili, a trebalo je da dobijemo nakon donošenja Zakona o nadležnostima AP Vojvodine, i tih iznosa nema.
Znači, republička vlast Pokrajini duguje oko 150 miliona evra i još uvek ne znamo gde su te pare. Verovatno su potrošene, ali nisu potrošene u skladu sa zakonom.
Meni bi bilo veoma neprijatno, ukoliko bismo došli u istu onu situaciju u kojoj smo bili u decembru prošle godine kada su nas optuživali za nameru rušenja Vlade, kada je konstituisana kaznena ekspedicija, pa je SVM izbačen iz vlasti u Subotici, u Senti i ne bih želeo da se to ponovi samo zbog toga što se mi principijelno držimo Ustava Republike Srbije.
Na kraju bih želeo da citiram izjavu pokrajinskog sekretara za finansije, gospodina Jovicu Đukića, izjavu koju je on dao u ''Dnevniku'' 25. septembra 2010. godine u vezi sa predlaganjem rebalansa budžeta AP Vojvodine za 2010. godinu.
Sekretar Đukić, koji je inače član DS, ne pripada opciji kojoj pripadam ja, kaže da ukupan iznos budžeta od 60,7 milijardi dinara samo nominalno ispunjava uslov minimuma od 7% za Pokrajinu, ali da i dalje nije moguće obezbediti tri sedmine budžeta za kapitalne investicije, zbog toga što veliki deo budžeta čine transferna sredstva.
Znači, gospodin Jovica Đukić, član DS u izjavi za novosadski ''Dnevnik'' kaže isto ono što sam ja malopre vama rekao. Nadam se da će ovaj problem biti rešen.
Ako to ne bude tako, Ustav Republike Srbije neće biti poštovan i to nikako ne bismo želeli da se desi.
Još jednom očekujem odgovor na pitanje šta je sa predlogom zakona o javnoj svojini i o finansiranju AP Vojvodine i apelujem da do predlaganja rebalansa budžeta nađemo neko rešenje, da bi predlog bio u skladu sa Ustavom Republike Srbije i da bismo mi bili u mogućnosti da podržimo taj predlog, pošto želim da podvučem crvenom i žutom bojom 10 puta, nije nam namera rušenje Vlade, ali nam je namera donošenje budžeta koji je u skladu sa Ustavom i koji je u skladu sa interesima građana AP Vojvodine.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima poslanik Čedomir Jovanović.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospođo Dragutinović, zadovoljstvo mi je što ste vi prvi ministar u našem jesenjem zasedanju. Mislim da je važna tema o kojoj razgovaramo, ali smo, nažalost, u nju ušli haotično, na isti onaj način na koji se ponašamo u našim javnim finansijama.
Prvo, moram da vas pitam da li imate većinu za ovaj zakon, jer sam upravo čuo predstavnika vaše vladajuće koalicije koji vam poručuje kako je ta većina uslovljena, ne bih rekao određenim ustupcima nego određenim političkim potezima. Nije dobro ako se dolazi u parlament sa predlogom zakona koji je dogovoren u nekom kabinetu, a nije dogovoren u vladajućoj koaliciji koja za njega treba da glasa.
Ako vladajuća većina ne razume značaj ovog zakona, kako će ga razumeti naše društvo? Mi u LDP mislimo da je ovo važan zakon. Žao nam je što se on na ovakav način uvodi u politički život, u društveni život. Mislim da ste u pravu kada kažete da je bilo potrebno doneti jasan zakon, a ne kroz izmene i dopune postojećeg zakona, praktično, uvoditi neka nova pravila. Ostali ste nam dužni odgovor na pitanje zašto je to urađeno ovako. To je druga vrsta problema koja prati ovu našu raspravu.
Ono o čemu sve vreme vi govorite, zapravo je potvrda jednog neprirodnog odnosa koji je uspostavljen u našoj vlasti, a to je odnos koji počiva pre svega na uverenju da je moguće rešiti probleme tako što ćemo se baviti isključivo posledicama, a ne uzrokom tih problema.
Podsetiću vas da su ministri, da su vaše kolege objavili pre mesec dana, dve ili tri nedelje, više nije toliko važno, ali ne tako davno, tu lepu vest o izlasku naše zemlje iz krize. Vidite kako je sve čudno. Dve godine smo proveli u uveravanju, prvo smo živeli u uverenju da nas kriza mimoilazi, a onda smo saopštili kako je ona prošla.
Sve ono o čemu vi govorite je nešto o čemu mi raspravljamo godinama i razumevanje unutrašnjih reformi kao preduslova ne ulaska u EU, nego naše mogućnosti da funkcionišemo po pravilima na kojima počiva ta EU.
Mi ne vidimo snagu koja je potrebna da bi sve ono što ste vi ovde naveli bilo realizovano. Ne možemo ekonomski da se integrišemo sa Evropom ili sa modernim svetom, a da to ne prate političke integracije. To što nema saglasnosti između jednog i drugog procesa u samoj Evropi ne znači da je tako nešto dobro i za Srbiju. Evropa danas ima puno problema zbog toga što je dve godine posle sloma finansijskog tržišta očigledno da je taj slom proizvod unutrašnje iscrpljenosti jednog sistema koji je znatno širi od polja ekonomije, iako se najjasnije izražava kroz ekonomiju.
Danas ne postoji granica između Francuske i Nemačke. Ekonomska tržišta su tako integrisana da poremećaj jedne irske banke poremeti vrednosti indeksa na svim evropskim berzama. Nesposobnost Grčke da finansira svoj javni dug poremeti čitavu Evropu, govorim, recimo, o deficitima. Normalno je da se u Francuskoj protestuje zbog namere francuske vlade da podigne granicu sa 58 na 60 godina za odlazak u penziju, dok je sasvim prihvatljivo Francuzima da Nemci rade do 67. godine.
Postavljam vam pitanje – ko će raditi za tih 45% o kojima vi govorite? Mislim na budžet u odnosu na BDP. Ko će raditi za tu stopu deficita koju vi navodite kao ciljanu, za taj jedan posto, kad i vi i ja, i svako ko čita dnevnu štampu zna da taj jedan posto podrazumeva jako puno odricanja koja mogu tako beživotno da se opišu kroz pojam tekuće potrošnje, ali u prevodu to znači da ćemo moći da trošimo manje od onoga što možemo da zaradimo, jer ćemo se odricati od dela te zarade da bi investirali u ono što vi nazivate kapitalnim investicijama?
Zato ovaj zakon ne može da se donosi izolovano. Nama je potrebna reformska politika i to je ono što mi čekamo dve godine ovde u Skupštini. Propisujete pravila za delovanje u ovom sektoru, govorim o javnim finansijama, za delovanje, recimo, penzionog fonda. Propisuje se rast penzija u narednim godinama, tako što se rast penzija vezuje za rast cena i deo procenta rasta bruto društvenog proizvoda. Ono što je preduslov efikasnosti, u toj meri o kojoj vi govorite, jeste uspostavljanje prethodnog reda.
Ko će platiti cenu za ovakvu politiku, za politiku kratkog daha i povremenih poteza? I vi i mi ćemo se lako složiti opisujući težinu problema koji prati, recimo, budžet i obavezu Vlade da finansira penzioni fond. Mi vas godinama upozoravamo na cenu koja raste zbog toga što Vlada nema snage da napusti politiku populizma i demagogije.
Ne govorim lično o vama, nego govorim o onima koji su, recimo, odlučili da podignu penzije za 10% linearno pre dve godine, pa da izvrše takav pritisak na valutu da danas imamo problem da objasnimo penzionerima šta su oni zapravo dobili.
Ako propisujemo obavezu penzionom fondu da do određenog trenutka treba da definiše svoje godišnje planove, okvirni budžet itd, zašto zaboravljamo obavezu države koja je dužna da raščisti haos u tom penzionom fondu, koja je dužna da, recimo, penzionere oslobodi onog viška troškova koji prate nezasluženi status penzionera koji mnogi u ovom trenutku uživaju.
Podsetiću vas da smo jedina zemlja u kojoj 25% penzionera ostvaruje svoje penziono pravo na osnovu invalidnine. To pravo podrazumeva mnogo više podrške od strane države nego što je pravo koje prati običnog penzionera. Onaj ko je otišao u invalidsku penziju, otišao je mimo starosne granice. Novac koji on od države dobija je uvećan, između ostalog i zbog posebno otežanih uslova života koje država treba da uvaži.
Jasno je da se govori o velikim zloupotrebama. Vladi na pamet ne pada da to reši. Govorimo o obavezi zdravstvenog fonda. Ne misli da guram prst u oko tim primerima od tri miliona vakcina koje smo platili, pa ih sada uništavamo, ali reforma zdravstvene politike i sistema zdravstvene zaštite je preduslov efikasnosti mera o kojima vi govorite. Znate kako će se sve to završiti? Neobavezujuće, kao i sve do sada.
Vrlo malo se slažem sa prethodnim govornikom po pitanju njegove kritike vama. Mislim da vi radite ono što vam je vladajuća koalicija omogućila da radite, ali ono u čemu je i prethodnik bio u pravu je taj vrlo rastegljiv pojam eksternog šoka. Sve će, gospođo Dragutinović, biti eksterni šok kada počnemo da tražimo 126 poslanika ovde u Skupštini.
Ako govorimo o javnim finansijama, onda su one egzaktne, kao što govorimo o procentima i promilima koji će uticati na rast, recimo, plata zaposlenih u javnom sektoru ili penzija. Potrebno je reći šta je taj eksterni šok, jer je za nekog eksterni šok možda njegov trenutni rejting, za nekog je eksterni šok ulazak u izbornu kampanju sa teretom visine koja govori o neispunjenim izbornim obećanjima iz prethodne izborne kampanje.
Mi predlažemo da te izuzetne okolnosti budu jasno formulisane u ekonomskom smislu. Koja je to stopa inflacije, koja je to stopa nezaposlenosti, koliki je to procentualno pad nacionalne valute, kolika je to razlika između uvoza i izvoza, koliki je to ukupni dug, ne samo javni nego i ukupni dug privrede, pa da onda mi na osnovu toga možemo da, recimo, podržimo zakon koji pokušava da formuliše novi oblik fiskalne odgovornosti?
Govorimo o fiskalnom savetu. Vi niste stranački čovek i tu gde sedite, sedite prvo zbog toga što ste bili dovoljno sposobni u svom životu, pa ste sebe izdvojili u toj masi kojoj svako od nas pomalo pripada, a potom ste pristali da uradite jedan posao i, recimo, to sa nekog ljudskog stanovišta apsolutno nalaže poštovanje.
Vi niste stranački čovek, niste ni aparatčik, ni klimoglavac bilo koje partije. Predlažem vam da napustite tu demagogiju takozvane neutralnosti i nezavisnosti nekih regulatornih tela. Vi ste deo jednog koncepta koji počiva na ideji da predsednik treba da bude sve.
Reći ću vam kako to izgleda u primeru fiskalnog saveta. Imamo tri člana fiskalnog saveta, jednog člana predlaže predsednik Republike, drugog člana predlažete vi, a vas je predložio isti taj predsednik Republike, koji je predsednik vladajuće stranke, a trećeg člana predlaže guverner koga je takođe predložio predsednik Republike. Mislim da treba da se preuzme odgovornost za nešto tako. Jednostavno može reći vladajuća koalicija - mi kao većina predlažemo te ljude.
Čemu skrivanje između nekih toliko istrošenih fraza? Ta vrsta neutralnosti nam nije potrebna, gospođo Dragutinović. Ne verujem da samo zbog činjenice da je neko drugi deo vladajuće koalicije nema sposobnosti u njemu. Nije nam potrebna ta vrsta mimikrije, videli smo da to ne funkcioniše.
Ako smo tako nešto verovali pre deset godina, to je danas očigledno demantovano. Nama je potreban elementarni red. Izabraće se članovi fiskalnog saveta koji će raditi u skladu sa zakonom i kraj priče. To je ono što nam je potrebno. Makar na nivou vašeg zakona mislim da to treba da se uradi.
Pitanje evropske monetarne unije i naših obaveza koje nam nalažu da prilagodimo u svoje javne finansije performanse Evropske monetarne unije. Prvo, moramo mi sami sad da vidimo da ni unutar Unije nema te saglasnosti. Čiji su nam deficiti sada orijentiri? Da li je to deficit Velike Britanije, Engleske, Italije, Francuske, Nemačke ili je to onaj birokratski deficit Brisela koji niko ne poštuje?
Ako govorimo o deficitima, onda opet ljudima u ovoj zemlji, to je ono što je veoma važno, treba reći suštinu. Deficit je razlika koja nastaje zbog naše nesposobnosti da stvorimo onoliko koliko nam je potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe.
Ova zemlja može ili da se dodatno odriče nekih potreba ili da pokuša više da radi. I u jednom i u drugom slučaju vaš zakon nije dovoljan. Ako govorimo o dodatnom odricanju, onda imamo problem, mislim da smo na dnu i da se taj kaiš više ne može stezati.
Ako govorimo o potrebi da radimo više, onda je opet problem u onome što vi radite. Problem je u uverenju koji vaša Vlada stvara tražeći od društva da misli stomakom a ne glavom, jer glavu ima Vlada i nema potrebe da je mi za tako nešto koristimo. Ona će nas i zaposliti i nahraniti.
Ovaj zakon treba da bude deo ekonomskog paketa koji mi tražimo dve godine. Paketa koji će poslati ovom društvu poruku da je država spremna da preuzme na sebe onaj teret koji proizilazi iz njene obaveze da se reformiše i da je nemoguće dalje živeti tako što će se teret krize prenositi sa države na društvo. Mislim da je to ono što se dešava.
Da li grešim kada kažem da postoje različiti ekonomski pogledi u Vladi i različite ekonomske politike koje se u istom trenutku vode? Imate istovremeno agrarnu politiku koja ne počiva na stimulisanju poljoprivrednika, imate politiku ministra ekonomije koja je ekstenzivno stimulacija, imate stav dela Vlade koji zagovara podizanje javne potrošnje kao oblik podrške našoj privredi i imate vas koji sve vreme govorite da tako nešto više ne može da se radi u zemlji. To su dileme koje vi unutar svoje vladajuće većine treba da raščistite.
Nemamo ništa protiv jasnog plana javnih finansija, rokova koje ste vi utvrdili, kada ministarstva upoznaju vas, kada vi upoznajete Vladu, kada Vlada upoznaje parlament, kada parlament vraća svoje sugestije i primedbe Vladi, kada Vlada usvaja jedan dokument, drugi dokument, kada se sa tim ulazi u Skupštinu, ali šta ako se ti rokovi ne poštuju? Vi sami znate koliko dugo smo proveli u vanrednim finansijskim okolnostima. Imali smo vanredne budžete tri godine.
Do pola 2007. godine smo funkcionisali na privremenom budžetu, iako je to suprotno svim normama. Onda smo usvajali budžet za polovinu 2007. godine, pa taj budžet za polovinu 2007. godine bio je i praktično privremeni neki izborni budžet za 2008. godinu.
Ušli smo u 2008. godinu sa budžetom jedne Vlade i taj budžet menjali kada ste se vi pojavili kao ministarka finansija i budžet uskladili, ne sa onim što su realne potrebne Srbije, nego sa onim što je fakturisana cena za vladajuću koaliciju. To se desilo u trenutku u kome se razvijala ekonomska kriza. Tada smo probili budžet za 400 miliona evra, jer je to otprilike bila vrednost onog povećanja te tekuće potrošnje.
Ako govorimo o toj ambiciji da se iz tekuće potrošnje pređe u kapitalna ulaganja, onda moramo da vas pitamo da li tu nedostaje još jedan element, a to je ta finansijska komponenta čitavog tog transfera, jer se ni do sada tekuća potrošnja nije isključivo finansirala iz budžeta nego iz pozajmica.
Naša država je prodavala svoje hartije od vrednosti na finansijskim tržištima, neko je to kupovao, pa se tako dolazilo do novca kojim se onda finansirala tekuća potrošnja. Onog trenutka kada je postala prevelika sumnja u kvalitet tih hartija naša država je počela da pozajmljuje novac. Prvi put smo pozajmili novac za tekuću potrošnju, mislim od Ruske Federacije da smo uzeli kredit neki.
Na čemu će se graditi finansijska konstrukcija kapitalnih ulaganja? Mi mislimo da nema dovoljno prostora za kapitalna ulaganja ukoliko se samo deo tekuće potrošnje izdvoji za ovu kapitalnu. Gde je taj novac koji nam je potreban da bi ta kapitalna ulaganja bila efikasna?
Neće uvek Mrkonjić biti ministar za infrastrukturu. Jednog dana ćemo možda dobiti ministra za infrastrukturu koji će shvatiti kolika je paradoksalna situacija u zemlji koja ima više koridora nego kilometara asfalta. Postaviće se jednog dana i pitanje sposobnosti našeg sistema da uopšte sprovede i realizuje ovu vašu aktivnost. Kapitalna ulaganja podrazumevaju, gospođo Dragutinović, mnogo veći stepen odgovornosti od onog koji trenutno prati našu državu.
Mi smo se dogovorili sa kineskom državom o kapitalnim ulaganjima u Srbiju. Da li je tako? Pa su potpisivali predstavnici naše države i kineske države ugovore o realizaciji projekata koji počivaju na kreditima koje smo mi posle tih potpisa ovde usvajali. Preduslov potpisa je bio da oni budu ovde ratifikovani prvo. Nesprovedena eksproprijacija. Nema integrisanosti politike i ekonomije u unutrašnjem životu naše zemlje. Ko od nas ovde zna šta u operativnom smislu podrazumeva, recimo, dogovor o kapitalnim investicijama Kine u Srbiju?
Ko ovde može da nam analizira efekte investicije "Južni tok" na prostoru Srbije. Mi ne znamo ni gde će ući ni gde će izaći. Kad predsednik Republike kaže gde misli da treba da uđe, drugi ga podsete da nema pravo čak ni na to. Mi mislimo da ta kapitalna ulaganja presudno treba da proizađu iz koncepta štednje u našem društvu. Da je to derivat koji treba koristiti.
Da bi naše društvo uopšte razumelo o čemu govorim, moramo promeniti teme u našem svakodnevnom životu. Moram, ako je potrebno, biti slikovit do onog nivoa koji je razumljiv za građane ove zemlje. Za realizaciju ove reforme javnih finansija potrebno je da imamo politiku, gospođo Dragutinović. Da li su ovo javne finansije izolovane zemlje, da li su ovo javne finansije zemlje koja se samo demagoški bavi procesom evropskih integracija ili su ovo javne finansije zemlje koja je odlučila da promeni sve ono što je unutar nje problematično i prevaziđeno?
Da li su ovo javne finansije države koja će promeniti svoj odnos prema privredi ili će ove kapitalne investicije završiti kao stav na sajtu ministarstva vaše vlade, koje je podiglo i otvorilo internet portal i tako srušilo i proces ekonomskih integracija u EU, a mislim na ovu pomoć građevini, koja je direktno suprotna SSP, koja je direktno suprotna Cefti. Vreme?
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dvadeset minuta, narodni poslaniče, 22 minuta ste već iskoristili.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima poslanik Zoran Kasalović.
...
Socijalistička partija Srbije

Zoran Kasalović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovano predsedništvo, uvažena gospođo ministar, dame i gospodo narodni poslanici, kad govorimo o potrebi, razlozima i iskustvima iz oblasti javnih finansija za donošenje zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu treba, pre svega, reći da se radi o zakonu sistemske prirode, koji je povezan sa svetskom tekućom praksom.
Praktično predstavlja sličan odgovor u više od 80 zemalja na moguću opciju i situaciju, da se interesi političara na vlasti često ne podudaraju sa interesima celokupnog društva, odnosno fokusiraju se na kratak rok dok su na vlasti i nakon toga postoji realna opasnost da takav način pogleda proizvede zanemarivanje dugoročnih efekata i ispostavi račun budućim generacijama u vidu visokog javnog duga.
S tim u vezi, ima dosta primera u Evropi i svetu kako se prevazilazi ovaj mogući problem. Jedan od tih je dobar primer Norveške, koja zaista raspolaže velikim bogatstvom, pre svega prirodnim u vidu nafte. Kod njih je ustrojena jedna vrsta budžetskog planiranja po sistemu međugeneracijskog računovodstva, što obezbeđuje čuvanje tog bogatstva, u smislu, pre svega, samoinvestiranja i čuvanja za neke buduće generacije.
Praksa i iskustvo u ovim zemljama pokazuje da se uvođenjem fiskalnih pravila dobija kvalitetnija fiskalna politika i naravno, u krajnjem ishodu, veća vrednost više dobra za uloženi novac. Predložene odredbe ovog zakona svakako će imati pozitivan uticaj na makroekonomsku konkurentnost Srbije za odgovorniju fiskalnu politiku i ciljani nivo zaduženosti, što je svakako jedna od determinanti konkurentnosti Republike Srbije. Ako je podatak da smo trenutno 96. od 139 zemalja u tom pogledu, a treba težiti nekom mestu između 60. i 70. Svakako da je donošenje ovog zakona preduslov za to.
Naravno da ovi razlozi potrebe i iskustva idu u prilog donošenju ovog zakona i siguran sam da ne ostavljaju mnogo prostora za polemiku i sučeljavanje stavova, a svakako ne ostavljaju prostor mogućoj kritici da bi primena odredbe ovog zakona mogla proizvesti neke negativne posledice. Naprotiv, samo dobrobit i korist Republike Srbije.
Kad govorimo o uticaju na ambijent za vođenje javnih finansija u Republici Srbiji, pre svega želim da kažem da je 2008. godine u mandatu ove vlade, može se reći, on značajno promenjen, pre svega jer je svetlost dana ugledao prvi izveštaj o završnom računu budžeta Republike Srbije od strane Državne revizorske institucije.
O njemu se dosta raspravljalo. Naravno da radom DRI i posle tog izveštaja, stvaraju se izveštaji da se svaki dinar iz budžeta Republike Srbije namenski koristi. Želim da istaknem i doslednu borbu, na čelu sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i svih državnih organa, protiv korupcije i protiv svih vidova korupcije i kriminala, a naročito u ovoj oblasti. Rezultati su svakodnevni i vidljivi i vidi se da više nema niti povlašćenih i da su svi pred zakonom izjednačeni.
Postoji jedan permanentan rad o kome se i u ovom domu neprestano priča, na uspostavljanju interne kontrole i interne revizije. Nju tretira i ovaj zakon. Smatram da je vrlo bitno da se taj domen uspostavi u svim onim institucijama, jer je to zakonom predviđeno. Suštinska interna kontrola i interna revizija biće preduslov da se već u samom startu otklone moguće nepravilnosti i stvori uslov da se svaki dinar troši u namene za koje je predviđen.
Naravno da ovo sve predstavlja jedan novi ambijent za javne finansije u Republici Srbiji i verovatno da ostavlja prostor za polemiku, a da se uvek može više i može uvek bolje i sam tako smatram.
S tim u vezi, želim da kažem da možda jedan od budućih koraka jeste i reforma poreskog sistema. Ne treba zanemariti podatke koji govore da se poreske utaje u razvijenim državama EU i uopšte razvijenim državama kreću do nivoa 10 do 15 procenata bruto društvenog proizvoda, a da neki podaci kod nas govore da se te poreske utaje kreću i do 30%BDP. Uvek je vreme da se te poreske utaje smanje i jedan od načina je poreska reforma.
Utaje u sistemu PDV su male, ali zato su poznate mogućnosti kod utaje poreza na dohodak građana, gde postoji tzv. i siva i crna zona. Smatram da treba krenuti u reformu poreskog sistema. Treba podržati poresku upravu, i organizaciono, i tehnički, i kadrovski osavremeniti je i naravno da u tom domenu svakako leži i određena rezerva za značajno povećanje prihoda u budžetu Republike Srbije.
Predlog ovog zakona svakako čini novi korak u kreiranju ambijenta za vođenje javnih finansija Republike Srbije, jer on obezbeđuje vođenje ozbiljne i socijalno odgovorne ekonomske politike, obezbeđuje mnogo pouzdanije srednjoročno planiranje javne potrošnje. To je vrlo bitno za Srbiju, sa ovim problemom se već duže vreme susretala.
Naravno, odredbe ovog zakona će omogućiti vođenje anticiklične fiskalne politike, što će značiti da u godinama rasta i napretka treba štedeti za neka buduća vremena. Poznato je da mi takav slučaj nismo imali od 2006. do 2008. godine. Odredbe ovog zakona će omogućiti brže prilagođavanje uslovima i standardima EU, pre svega kada govorimo o iznosu fiskalnog deficita i javnog duga u odnosu na BDP.
Kada sve ovo imamo u vidu, želim da kažem da će poslanici SPS-JS u načelu podržati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu. Želeo bih nekoliko odredbi da pomenem i prokomentarišem.
Podržavamo ga pre svega jer ovaj zakon u svom članu 27a predviđa da je za sprovođenje fiskalne politike odgovorna Vlada, dakle u skladu sa principima i pravilima i procedurama koje se utvrđuju ovim zakonom.
Ovaj zakon utvrđuje i fiskalni okvir, uvodi potrebna dokumenta, a svakako, ono što je bitno, uvodi fiskalna pravila, pre svega, pravila koja obuhvataju budžet Republike Srbije, lokalne vlasti, vanbudžetske fondove, fondove socijalnog osiguranja i neke druge netržišne i neprofitne institucije koje kontroliše država.
Ta pravila su opšta i posebna i već je o njima bilo reči. Moguće je polemisati da li su ona realna i dostižna. S obzirom na stručnu javnost, na ono što smo mogli da čujemo i početkom godine na eminentnom skupu ekonomista na Kopaoniku, većina se slaže da je taj ciljani deficit od 1% i dug od 45% u bruto društvenom proizvodu dostižan.
Slažem se da je dobro da se radi o fluktuirajućoj politici, odnosno ciljanom načinu dostizanja tog deficita i da omogućava da kada imamo rast taj deficit se ne smanjuje, odnosno da ostvarujemo suficit, a kada država ima određene probleme da se taj deficit na taj način i ne smanjuje.
Kada je reč o posebnim pravilima, ona pre svega idu u pravcu smanjenja fiskalnog deficita u odnosu na bruto društveni proizvod, sa težnjom da se on najvećim delom ostvari preko smanjenja tekućih javnih rashoda. sa ciljem da se i struktura javne potrošnje promeni u pravcu smanjenja tekućih rashoda i povećanja javnih investicija.
Ta promena strukture javne potrošnje je vrlo značajna i možemo videti u poslednje dve godine da su zaista kapitalni infrastrukturni projekti omogućili državi Srbiji da povuče značajna sredstva iz međunarodnih fondova, odnosno pokazalo se da ti projekti, koji su izvesno vreme bili neaktivirani do dolaska ove vlade i aktuelnog ministra Mrkonjića, stvaraju prostor za jedan novi početak, za jedan novi razvoj Republike Srbije i da su oni visoko profitabilni, odnosno da je međunarodna zajednica, odnosno kreditne institucije i banke spremne da finansiraju takvu vrstu projekata.
Ova posebna fiskalna pravila su usmerena još i na omogućavanje cilja da do 2015. godine učešće penzija u bruto društvenom proizvodu iznosi 10%, a plata u javnom sektoru 8%.
Takođe, smatram da je ovaj cilj vrlo realan i dostižan. Kada se tiče predloga u smislu usklađivanja visine učešća izdataka za penzije, naš poslanički klub imaće jedan amandman u tom smislu, ne želeći da pomeri ciljano učešće u BDP, ali mogući način usklađivanja da bi se postigao i ovaj cilj. O tome će nešto više govoriti kolega Petronijević.
Smatram da se predložene odredbe ovog zakona odnose na sve nivoe vlasti, iako je u raspravi bilo nekih drugih predloga, jer se na ovaj način vrši jedna pravična disperzija na sve nivoe vlasti, jer je ovo zaista preko potrebno i ne lako prilagođavanje javnih finansija Republike Srbije.
U tom smislu smatram dobrim predlogom da fiskalni deficit budžeta lokalnih samouprava ne sme biti veći u tekućoj godini od 10% u odnosu na njene prihode u toj godini, s tim što je predviđeno odredbom da je moguće izmeniti taj ciljani deficit budžeta lokalne samouprave na zahtev ministru, ali isključivo ukoliko se taj deficit odnosi na realizaciju javnih investicija.
Mislim da je to jako dobro rešenje. To najbolje znaju ljudi koji su radili u lokalnoj samoupravi. Ono što je ohrabrujuće, evo i podaci koje smo čuli na Odboru na finansije od predstavnika Ministarstva finansija, jeste da se većina lokalnih samouprava uklapa negde u ovaj predviđeni princip, da 22 opštine probijaju ovaj deficit, ali da većina njih ta sredstva uglavnom koristi za realizaciju javnih investicija.
Naravno, za sve ovo, o tome je bilo reči, predviđene su izuzetne okolnosti u kojima se može odstupiti od ovih pravila i principa, uz obavezan izveštaj Narodnoj skupštini Republike Srbije zbog čega je to učinjeno. Ovde ih ne bi pominjao.
Želeo bih još da se osvrnem na fiskalni savet koji se ovim zakonom uvodi. Ovakav savet i ovakav institut postoji u većini zemalja koje imaju ovakva rešenja. Imaju ga, na primer, Švedska i Mađarska. Velika Britanija ima kancelariju za budžetsku odgovornost i obzirom da i u javnosti mnogi protežu pitanje nadležnosti fiskalnog saveta, praksa pokazuje da u većini zemalja fiskalni savet ne preuzima i direktno ne uslovljava nadležnosti vlade i po pitanju predlaganja budžeta i njegove realizacije, jer bi to u nekom smislu značilo oduzimanje ovlašćenja Vladi da sprovede ekonomsku politiku za koju je dobila legitimitet na izborima.
U tom smislu i ovo rešenje prati ta savremena rešenja i predviđa se da fiskalni savet bude nezavisan državni organ koji će biti odgovoran Narodnoj skupštini Republike Srbije i smatram da je to takođe dobro i bolje rešenje od onog koje je nuđeno u raspravi, kao dilema da možda fiskalni savet bude u okviru DRI, pre svega zbog nadležnosti jedne i druge institucije, a naravno i ciljeva koji se žele postići.
DRI već funkcioniše, utvrđuje namensko trošenje sredstava. Nadamo se da će u punom kapacitetu raditi u narednom periodu, a fiskalni savet treba da bude nezavisan i da daje jednu nezavisnu analizu fiskalne politike.
Kada je reč o predlaganju, i o članovima i mogućnosti da fiskalni savet ne sprovede ovu svoju funkciju u punom kapacitetu, pre svega zbog načina predlaganja, želim da kažem da član 92v sasvim precizno predviđa koji su to uslovi da bi neko mogao biti predložen, izabran za člana fiskalnog saveta.
To se kaže u stavu 2 – odgovarajuću magistarsku, master ili doktorsku diplomu iz oblasti ekonomskih nauka, objavljuje naučne radove iz oblasti makroekonomije, fiskalne politike itd. Za predsednika u stavu 2. je predviđeno da ima najmanje pet godina iskustva u obavljanju rukovodećih poslova.
Naravno, ovakav profil ljudi sa ovakvim stručnim kvalifikacijama, sa ovakvim radnim iskustvom, mislim da je dovoljan garant da im obezbedi kvalitetan, stručan i nezavisan rad, bez obzira na to ko ih predlagao. Siguran sam da su takvi ljudi spremni da ne podlegnu bilo kakvoj vrsti pritiska, i od onih koji predlažu i od onih koji ih biraju.
Pored toga, kada je u pitanju fiskalni savet, naravno da je bitno da taj savet ima pun kredibilitet i kapacitet. Mislim da će se ovakvim načinom izbora i predlaganja članova to postići, ali naravno da će biti dobra stvar i prednosti u tome što su fiskalna pravila kojima će se savet rukovoditi vrlo precizno definisana.
Ona se mogu i stručno braniti i to je preduslov da se izbegne bilo kakva vrsta politizacije, i da takav rad i takav nastup fiskalnog saveta će omogućiti jačanje njegovog kredibiliteta, a takav fiskalni savet, naravno kada bude davao svoje mišljenje, podnosio svoje izveštaje, savete, imaće značajan uticaj na sve u Republici Srbiji i značajan uticaj na kreiranje javnosti u izbegavanju bilo kakve vrste populizma u fiskalnoj politici Republike Srbije.
Na kraju, želeo bih da kažem da i ova pažljiva čitanja i usklađivanja određenih odredbi dosadašnjih zakona su doprinela da se pojave neka nova rešenja. Mislim da su ona takođe dobra. Želeo bih još da istaknem da je predviđeno rešenje u smislu obezbeđivanja nekakve fleksibilnosti u izvršenju budžeta u članu 61. vrlo dobro i da jednostavno prilikom planiranja budžeta nije moguće predvideti u potpunosti kako će se vršiti realizacija pojedinih aproprijacija, a naravno i predvideti neke nepredviđene okolnosti.
Ukoliko dođe do nekih problema u izvršenju određenih aproprijacija odnosno nemogućnosti izvršenja u toku godine, a da se ne ugrožavaju neki prioriteti budžeta, ovom odredbom je predviđeno da se ta aproprijacija može iskoristiti i uneti u budžetsku rezervu, što će svakako omogućiti da se one realizuju za neke druge namene koje nisu bile predviđene u budžetu i Republike Srbije i lokalnih samouprava. Mislim da će to značajno doprineti mogućnoj dobroj realizaciji svih budžeta.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima poslanik Radoje Obradović.

Whoops, looks like something went wrong.