ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 19.05.2011.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

7. dan rada

19.05.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 17:10

OBRAĆANJA

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Iz konteksta pravne norme koja je ovde predložena ne proizilazi da država Srbija daje saglasnost. Saglasnost daje nadležni organ te države (misli se na neke druge države), domaće teritorijalne jedinice (država nije domaća teritorijalna jedinica) ili autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije. Pravna norma je tako napravljena da ne proizilazi iz ovog konteksta predloženih reči da se saglasnost države daje na mogućnost korišćenja tih simbola. S druge strane, bez saglasnosti ne možete upotrebiti ni grb drugog pravnog lica. To je zloupotreba simbola tog pravnog lica.
U pravnom smislu je nepotpuno. Imate još dovoljno vremena, taj kontekst se može usaglasiti, imate naš predlog, imate...

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 27. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović. Da li neko želi reč? (Da.)

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Evo, gospodine ministre, moja konstatacija od malopre je da u jednom delu, na neki način, pisanje ovog zakona zaista... Odnosno, mislim da će ovaj zakon, ovako napisan, ostati u priličnom broju članova nedorečen, ne zato što možda nije postojala volja da se reši, i to dovodi u pitanje vašu konstataciju da je zakon napisan uz širok konsenzus, svi su pitani i tako dalje... Ne možete da ostajete nemi na argumente u kojima se pojedini poslanici, bez obzira na to odakle dolaze, pozivaju na Ustav. To tako ne ide. Postoje stvari koje su jasne i u Ustavu, definisane su. Konkretno govorim o amandmanu gospodina Veselinovića. Zaista je u pravu. Ne znam o čemu ste razgovarali, šta ste se dogovarali, ali argumenti koje je izneo zaista stoje.
Postavlja se pitanje, ako predlagača zakona ne obavezuje Ustav, usvojen uz opšti politički konsenzus, šta vas obavezuje? Šta vam je argument, dovoljno legitiman i snažan, da pojedine amandmane prihvatite i da zakon unapređujete onako kako i mi mislimo, odnosno malo drugačije u odnosu na predstavnike vlasti? To je nešto nevezano za amandman o kome ću sada da govorim.
Pogledajte sada amandman na član 27. Taj član 27. apsolutno promoviše neefikasnost, sve ono što tišti našu privredu. Vi pripadate političkoj eliti koja zagovara tzv. giljotinu propisa. Kako ste je uradili, to svi mi znamo – i bele knjige, i crne knjige, i pisanja itd. Ne mislim vi lično, bili ste u toj ekipi...
Član 27. kaže u stavu 2. da nešto ne može, a to što ne može u stavu 2. može da se desi u stavu 3, pa ako se to što ne može u stavu 2. desi u stavu 3, onda pravobranilac može da reaguje i da ispravi to što je u suprotnosti sa zakonom. Vaš odgovor na moj amandman je – razlike su jezičke. Nisu jezičke.
Kako je moguće da bude registrovano društvo suprotno stavu 1, a u stavu 2. kažete da se poslovno ime koje ne ispunjava uslove iz stava 1. ovog zakona ne može registrovati u registru? Sledeći stav kaže – kada se to tako registruje onda republički javni pravobranilac može da reaguje. Jezičke razlike zaista jesu, ali mi tražimo da republički javni pravobranilac reaguje. Ne – „može“, jer kada mu vi date mogućnost da reaguje, to ne znači da će republički javni pravobranilac da reaguje.
To je generalno problem, to je nomotehnički problem sa skupštinskom većinom i Vladom. Sve nešto – može. To vaše „može“ proizvodi štetu, vama će probleme da napravi. Vi ste najodgovorniji za privredu i ekonomiju. Vama će to da pravi probleme, meni neće.
Dalje, pravobranilac će to da uradi po hitnom postupku. Onda ide sledeći stav gde se kaže – presuda kojom se nalaže promena naziva društva dostavlja se registru. Ako društvo prekršilac u roku od 30 dana od pravosnažnosti presude ne izvrši promenu, ide u likvidaciju. Pa će sada nešto što ne može, ako se desi, može da reaguje pravobranilac, pa će biti sudski postupak, pa će 30 dana da mu se da rok da on to otkloni, a ako ne, onda ćemo da uđemo u postupak likvidacije. Zašto sve to? Hoćete efikasnu, organizovanu državu – imate mehanizme na raspolaganju.
Sada ćemo ponovo da se razvlačimo po sudovima. Da li zaista verujete u efikasnost sudova? Devetsto hiljada nerešenih predmeta. Zbog tih sudova nam lupaju ćuške. U analizi korporativnog upravljanja u Srbiji osnovni kamen spoticanja je pravna praksa, nerazvijena pravna praksa, gospodine ministre, to ste nam vi napisali. Očekujete ovde efikasnost? Zaista je neće biti.
Tražimo od vas da ovde predvidite da javni pravobranilac mora da uradi nešto, da reaguje na činjenicu da je zakon prekršen. To je jedno. Drugo, šta će da rade ti ljudi u registru? Juče smo ovde slušali kolike plate primaju ti ljudi po agencijama, mislim na Agenciju za privredne registre, po dvesta i trista hiljada im je plata. Neka ih zarade, gospodine ministre.
Ovde ste napisali da to nije materija kojom se rešava ovo. A šta je materija? Za šta mi služimo ovde? Ko će da rešava? Šta će da rade ti u registru? Da dozvole da nešto što je suprotno javnom moralu ili ne ispunjava uslove bude registrovano, da za tih mesec i po dana uđu u poslove, da novac kreće, da se stvari komplikuju. Samo se sve dalje i dalje i dublje petljamo u mrežu nelikvidnosti, neefikasnosti, sudskih galimatijasa itd.
Ovo nije suprotno konceptu zakona. Ovo je u funkciji efikasnosti. Zašto ne biste vi tražili, imate podzakonske akte... Nije Agencija za privredne registre osnovana od strane udruženja pčelara ili mađarske vlade. Vi ste osnovali tu agenciju, naložite im da donesu uredbe, podzakonske akte kojima će ovo regulisati i kako će se neko u Agenciji za privredne registre baviti ovim stvarima. Jednostavno, stvari su potpuno jasne, pitanje je da li hoćete ili nećete. To vaše „može“, „hoće“, „neće“, „biće“ evo dokle nas je dovelo. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 30. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 31. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 33. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 34. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandra Jerkov, Olena Papuga i Radovan Radovanović. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 34. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Mićo Rogović.

Mićo Rogović

Napred Srbijo
Mišljenja smo da u članu 34. posle stava 2. treba dodati stav 3. koji glasi: „Ukoliko zaposleni u društvu prekorači ovlašćenja iz stava 1. ovog člana, to se ne može isticati prema trećem savesnom licu“.
Zbog čega smo mišljenja, zbog čega smo posle stava 2. u članu 34, koji se, inače, zbog javnosti, bavi punomoćnicima po zaposlenju... Postojanje ovakvih lica, koja mogu biti iz redova zaposlenih u privrednim društvima ili lica koja obavljaju funkciju u privrednim društvima, inače je obavezno po Zakonu o obligacionim odnosima, po članu 98. tog zakona.
Naš stav je, zbog prakse u funkcionisanju privrednih subjekata i društava Srbije i svih raznoraznih eventualnih sporova koji na osnovu ovog člana mogu nastati, da treba se doda stav 3, zato što treća lica ne moraju imati posledice što se tiče ovlašćenja, odnosno vezano za punomoćnike privrednih društava i za njihove granice ovlašćenja. Ja kao treće lice u bilo kom ugovornom obliku ne moram da sumnjam, niti da znam koja su ovlašćenja licu koje je preko puta mene data od njegovog privrednog društva. To privredno društvo treba da u okviru svojih internih propisa reguliše i da se automatski, s obzirom na praksu koja nastaje u sporovima, doda stav 3, koji bi omogućio i deo sudskih sporova, obavezao društva da vode računa o svojim zaposlenima, o ljudima koji su punomoćnici po zaposlenju, kojima daju papire da u njihovo ime sklapaju raznorazne poslove, ugovore.
Automatski, treće savesno lice može uživati pravnu sigurnost u slučaju bilo kakvih neregularnih radnji preduzetih od strane punomoćnika po zaposlenju, odnosno ljudi koji su ovlašćeni ispred privrednih društava da u njihovo ime mogu potpisivati raznorazne ugovore i druge poslove.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Sada određujem pauzu u trajanju od jednog sata.
Želite da odgovorite, gospodine ministre? Morate uvek da se prijavite i onda dobijete reč.

Nebojša Ćirić

Izvinjavam se, nisam stigao, pošto smo razmatrali amandman narodnog poslanika.
Podrazumeva se da se pravilnicima preduzeća predviđaju vrste poslove, obim poslova, šta zaposleni treba da rade. Na ovakav način, suštinski, ako ja dobro razumem, znači, društvo je odgovorno za sve što oni preduzmu u okviru redovnih poslova, a na ovaj način bismo mi suštinski ograničili, odnosno morali bismo da propisujemo koji su to i kakvi su to poslovi. Iz tog razloga, ovo je čisto pravne prirode, moram da vam kažem da ovaj amandman ne prihvatamo.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Rad nastavljamo u 15.00 časova. Budite tačni, i prijatan ručak.
(Posle pauze – 15.00)

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, počinjemo rad u popodnevnom delu.
Na član 35. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Mićo Rogović. Izvolite.

Mićo Rogović

Napred Srbijo
Hvala, predsedavajući. Član 35. bavi se pojmom prokure. Radi javnosti, pošto je ova problematika malo složena i zbog praćenja toka sednice i onoga što smo mi podneli, radi razjašnjavanja te situacije, moram da istaknem da je „prokura poslovno punomoćje kojim društvo“, kako je predviđeno ovim Predlogom zakona o privrednim društvima, „ovlašćuje jedno ili više fizičkih lica da u njegovo ime i za njegov račun zaključuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje“.
Mi smo tražili da se izbriše reč „fizičkih“ a da se na kraju stava 1. člana 35. iza reči „pravne radnje“ doda „u vezi sa delatnošću društva“.
Predlog ovog zakona, kao i postojeći, važeći zakon, predviđa da se prokura može izdati samo fizičkom licu. Razlog za ovo je, prema tumačenju predlagača, mogućnost da zastupnik društva bude i domaće privredno društvo.
Naše mišljenje, odnosno mišljenje Srpske napredne stranke je da treba da se ostavi mogućnost da se prokura izda pravnom licu, dok treba isključiti mogućnost (vezano za amandman na član 31. koji smo podneli) da zakonski zastupnik bude pravno lice, jer to za posledicu ima ne samo zastupanje privrednog društva, već bukvalno i upravljanje privrednim društvom.
Smatramo da je korisnije dati pravo društvu da izda prokuru nekom pravnom licu, recimo, licu koje se bavi konsaltingom u određenoj oblasti koja je u zoni interesovanja za poslovanje navedenog privrednog društva, nego omogućiti da pravno lice bude zastupnik, s obzirom na činjenicu, kao što je izneto u stavu 2. i u stavu 3. Predloga zakona, da je prokura neprikosnovena i prokurista ne može dati punomoćje za zastupanje drugom. Smatramo da je ovo obrazloženje amandmana zaista konkretnije i da je bolji predlog, vezano za član 35. i član 31, o zastupanju, kao i o pojmu prokure.