OSMO VANREDNO ZASEDANJE, 21.07.2011.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANJE

2. dan rada

21.07.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:35

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je 10 minuta i 15 sekundi od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Dejan Nikolić, a posle njega narodni poslanik Milorad Buha.
...
Demokratska stranka

Dejan Nikolić

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsedavajuća, predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, moram da priznam da jesam zadovoljan procesom donošenja ovog zakona, zadovoljan javnim raspravama u četiri velika grada i mogućnošću da stručna javnost učestvuje u samom procesu donošenja zakona, ali uvek smatram da bi zakone trebalo donositi sa širokim konsenzusom, uz prihvatanje mišljenja i predloga struke, ali i građana, udruženja građana koji su zainteresovani za određene teme. To je jedan od osnovnih demokratskih principa i odlika demokratske vlasti.
Uz industriju hrane i vode smatram ovaj energetski sektor najvažnijim za našu zemlju, a ovaj zakon smatram najvažnijim sistemskim zakonom kojim svaka zemlja uređuje svoj energetski sektor, energetsko tržište, postavljajući tako temelje za dugoročan razvoj naše zemlje, ali i postavljajući uslove za dobre diplomatske, dobrosusedske odnose sa regionima u okruženju, razvijajući tako vrlo važnu regionalnu saradnju.
Činjenica je da u današnjem prilično globalizovanom svetu pitanje životne sredine i pitanje energije predstavljaju jedno od važnijih pitanja šansi sveta, ali i pojedinačnih ekonomija za dalji razvoj.
Ako uđemo malo u istoriju odnosa zemalja koje imaju velike količine energije u svojim rezervama, odnos tih zemalja sa zemljama koje te zemlje snabdevaju energentima, oko kojih se inače vrti svetska ekonomija, videćemo da budućnost u ovom sektoru moramo planirati na mnogo zdravijim osnovama. Nije tajna da su energetika i energenti zapravo sam vrh tema u diplomatskim odnosima država. Nije tajna da su se oko energenata vodili ratovi, sklapala primirja, da se vrti svetska ekonomija i svetske finansije.
Ali, i pored toga što govorimo o ovako važnoj temi, energija je i danas osnov sukoba, dodouše različitih koncepcija razvoja. U SAD demokrate i republikanci se decenijama bore oko energije, oko koncepata razvoja i oko životne sredine. Demokrate prilaze mnogo ozbiljnije ovoj temi, sa ambicioznijim projektima, koji doduše izazivaju određeni revolt kod biznis sektora zbog cene i realizacije tih projekata, sa druge strane, republikanci kreiraju svoju politiku uglavnom prema interesima biznisa.
Ovakvi politički sukobi se uvek prelivaju na dosta zaoštren način na međunarodnom planu. Borbe oko izvorišta nafte na Bliskom Istoku traju preko pola veka, počele su još sa Musadekovom nacionalizacijom naftne industrije, nastavljene su nacionalizacijom Sueckog kanala, da bi najvećom ekonomskom krizom 1973. godine države konačno počele da razmišljaju o obnovljivim izvorima energije.
Međutim, to nije bilo dovoljno. Desile su se još dve velike naftne krize osamdesetih, devedesetih, u Iraku i Iranu. To ukazuje na jedno, da su energetske krize produkti vojno-političkih situacija na Bliskom Istoku, koji poseduje preko pola svetskih rezervi nafte. Ako ovo uzmemo kao kontekst, ovo postaje pitanje bezbednosti određenih nacija, određenih regiona, pa i čitavog sveta.
U budućem periodu svaka energetska politika, bila nacionalna, bila evropska ili svetska, mora da realizuje tri principijelna cilja: bezbednost, borbu protiv klimatskih promena i ekonomski razvoj. Nije moguće birati jednu od ove tri, niti je moguće favorizovati jednu na račun druge.
Mislim da se predlogom ovog zakona poštuju ova tri cilja i stvaraju preduslovi za njihovo ostvarenje. Upravo usaglašavanjem ovog zakona sa normama, direktivama EU, poštujemo norme i direktive u borbi protiv klimatskih promena. Vrlo preciznim definisanjem obnovljivih izvora energije, njihovog većeg korišćenja direktno utičemo na sigurnost snabdevanja energentima naše zemlje i tako utičemo na sveobuhvatnu bezbednost naše zemlje. Uz otvaranje energetskog tržišta od 2015. godine otvaraju se mogućnosti za nova ulaganja u infrastrukturu, u energetsku infrastrukturu i otvaranje novih zelenih mesta, zbog čega ću kao narodni poslanik podržati ovaj zakon, jer to je i politika EU.
Evropska komisija je donela Evropski energetski program za oporavak, kojim je odvojila 4 milijarde evra za 59 projekata u kojima poštuje upravo ove ciljeve – bezbednost, borbu protiv klimatskih promena i ekonomski razvoj.
EU je vrlo posvećena ovom cilju, kao što je posvećen i zaključak, poznat kao 202020 do 2020. godine koji obavezuje sve zemlje članice, kandidate za EU, kao i one zemlje koje to teže da budu, kao što je Srbija, da prilagode svoje ekološke ali i energetske zakone i ciljeve ovom cilju.
Za Srbiju je to velik izazov. Nema sumnje, pred nama je zaista mnogo posla, Srbija je siromašna energentima, domaće rezerve nafte i gasa su jako male, najveće rezerve su rezervne lignita, odnosno uglja. Postoji tendencija rasta potrošnje energenata, samim tim raste i uvozna zavisnost u našoj zemlji. To ukazuje na jedno da moramo hitno i neophodno je reagovati u što većoj potrošnji, odnosno proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, jer su oni deo rešenja za održivost politike budućnosti.
Za razliku od ovih tzv. tradicionalnih energenata, Srbija je prebogata obnovljivim izvorima energije. Ako je, recimo, godišnja potreba Srbije za energentima preračunata u nafti oko tri miliona tona, potencijali obnovljivih izvora energije – 4,1 milion tona nafte, tačno je da nije moguće kompletan kapacitet iskoristiti, ali moramo raditi na tome. Mislim da ovaj zakon upravo i vodi ka tome.
Kao poslanik iz Soko Banje, koja je poznata kao zeleno srce Srbije i prva ekološka opština u Srbiji, mene jako interesuje ekološki aspekt primene ovog zakona. Politika energije je pola politike životne sredine, a pola politika prirodnih resursa. Koliko god se mi trudili da ove dve politike načinimo dvema stranama iste medalje, oni će uvek biti, ili su bar za sada osnova konflikata ekonomije i okoline, i industrije i održivih politika, i kompanija i civilnog sektora. Uglavnom su države pravile kompromise na račun životne sredine, a u korist ekonomije i radnih mesta.
Kao ekološki vrlo svestan čovek, odbijam da u 21. veku moram da biram između životne sredine i radnih mesta, naročito kao znamo da države moraju da razvijaju svoju privredu koja mora biti bazirana na ekonomiji koja podržava zelene standarde. U Srbiji će do kraja sledeće godine biti otvoreno negde oko 10 hiljada tzv. zelenih radnih mesta. Kapaciteti i potencijali su mnogo veći, a proširićemo ih samo što većim korišćenjem obnovljivih izvora energije.
Šta to znači za opštine? Da uzmemo primer banja čija je primarna delatnost zdravstveni turizam. Većina banji ili sve banje, odnosno javna domaćinstva i javni sektor se greju na ugalj, drva i mazut, uz ogromnu emisiju ugljen-dioksida i čađi u atmosferu, spuštajući tako sami sebi kapaciteti za bavljenje zdravstvenim turizmom.
Soko Banja je prepuna biomase, termalnim vodama i postoji ekonomska opravdanost za izgradnju solarne centrale do jednog megavata. Ako sve ove kapacitete iskoristimo, podići ćemo kapacitete za bavljenjem zdravstvenim turizmom, pojačaćemo konkurentnost na evropskom tržištu i otvorićemo mogućnost za dalji ekonomski razvoj moje Soko Banje, ali i svih banji i opština u Srbiji.
Glasaćemo za ovaj zakon, ali ćemo vrlo aktivno učestvovati u diskusiji po amandmanima. Mislim da zakon ima i neke mane. Prosto, mislim da fiding tarifa nije dovoljno dobro definisana, nije definisana fiding tarifa za otpad, za standard EU, ali i veliki potencijal u Srbiji. Mislim da nisu dovoljno dobro definisani novi izvori energije. Tu mislim konkretno na hibridni elektro pogon, energiju izgorivih ćelija i vodonika, što je takođe evropski standard i što mora mnogo ozbiljnije biti definisano u narednom periodu, ukoliko hoćemo Srbiju dugoročno da postavimo ka razvoju.
Još jednom, glasaćemo za ovaj zakon, ali ćemo ozbiljno pratiti primenu ovog zakona.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je devet minuta i 154 sekundi od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Milorad Buha.
Pre nego što dam reč narodnom poslaniku, na osnovu člana 90. i člana 87, obaveštavam Narodnu skupštinu da ćemo danas raditi i posle 18,00 časova. Predmet našeg rada će biti Predlog zakona o energetici koji je trenutno u raspravi. Kada završimo raspravu o ovom predlogu zakona, preći ćemo na otvaranje rasprave po 2. tački dnevnog reda – Predlog izmenama i dopuna Zakona o vazdušnom saobraćaju, s tim što nećemo raditi duže od 19,30 - 19,45 časova, koliko god uradili o 2. tački dnevnog reda.
Izvinite, poslaniče. Nakon što narodni poslanik priloži svoju diskusiju, biće određena pauza.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, za SRS je ovo vrlo bitan zakon zato što u kompleksnom sistemu donosi mnogo novina i mnogo nepoznanica. Kasnije ćemo videti da će u praksi stvoriti ogromne probleme.
Zbog toga smo i posvetili određenu pažnju da izručimo sve odredbe ovog zakona. Aktivno smo se uključili i na odborima, i na javnom slušanju oko ovog zakona, a u tom smislu popravljanja tih odredaba, dali smo amandmane i kroz pojedinačno sagledavanje, probali smo ukazati na moguće probleme u rešenjima ovog zakona i tražili smo poboljšanja. Zbog toga smo sačinili 40 amandmana, gde tražimo od predstavnika ministarstva i predstavnika Vlade da ih sagledaju i da ih ugrade u postojeći zakon, jer smo videli neke nelogičnosti i probleme koji će se u praksi desiti. To je pokušaj da na jedan plodan način sagledamo i ponudimo adekvatna rešenja.
Šta je problem kod ovog zakona? Problem kod ovog zakona jeste ishitrenost koja je atipična za ovako kompleksan zakon. Zašto žuriti, ako nismo dovoljno sagledali sve ono što je bitno sa aspekta ovog zakona.
Predlagač zakona nam kaže da idemo u reformu. Međutim, nijedan reformski potez ne vidimo u ovom zakonu, sem toga, da ćemo potpuno otvoriti tržište. Otvaranje tržišta u svim sistemima i u svim vremenima je uvek bilo ograničavano sa nacionalnog aspekta, gde određena reforma može imati probleme.
Šta je bio zadatak nadležnih državnih institucija, prevashodno Ministarstva za energetiku i rudarstvo, jer se to više godina pripremalo, a danas Ministarstva za infrastrukturu i energetiku? To je da sagleda, da napravi analize i da vidi šta će ta reforma doneti. Da vidimo šta će doneti u smislu potrošača, kupca, građana. Da li će dobiti jeftinije energente, da li će dobiti sigurniji i bonitetniji energent i koliko sve to košta građane?
Šta znači to sa aspekta privrednih subjekata i javnih preduzeća koji deluju u ovoj oblasti? Da li je to adekvatno sagledano? Da li naša preduzeća imaju bonitetne elemente da se takmiče na otvorenom tržištu? Po odredbama ovog zakona smo otvorili celokupno tržište.
Šta je sa aspekta države? Šta će tu država doneti? Radi se o kompleksnom sistemu koje danas zapošljava preko 50 hiljada radnika, koja učestvuju u BDP od 15% - 17%. Znači, ozbiljna delatnost koju ne smemo prepustiti stihiji tržišta.
Kada smo ukazivali na probleme, onda smo rekli da je najveći problem, sve ostalo možemo sagledati može da pliva, ali tržišno otvaranje je velika opasnost. Da krenemo redom. Prema postojećem zakonu iz 2004. godine, jedna od najvitalnijih odredbi zakona jeste strategija. Strategiju smo doneli iduće godine.
Potrudio sam se i izvadio sam iz strategije sve ono što je predviđeno u toj strategiji, pa ćemo videti šta je napravljeno. Kod hidrosistema strategija kaže – krenuće se u izgradnju novih elektrana. Pod dva – modernizacija i rehabilitacija starih hidroelektrana. Kod izgradnje novih je rečeno ovako – do 2010. godine pripremiti projektnu dokumentaciju i sprovesti javni tender i ući u postupak gradnje sledećih hidroelektrana: Ribarići, Bistrica i Vrujci. Izgradnja ostalih hidroelektrana manje snage kao što je Đerdap, Đerdap III veće, ali Paklenica, Svođe, Drina I, II, III, Brodarevo, Lakat itd.
Šta je napravljeno? Ništa. To je tipično za ovu vlast. Napišemo fantastičnu strategiju, prvo fantastičan zakon, pa napravimo onda fantastično strategiju i od toga ne napravimo ništa. To je voluntarizam. Kada je u pitanju politika, onda je to politički voluntarizam, a to je nešto najgore što nam se dešava. Sve što donesemo, što donese ovaj najviši dom i najviše država institucija, to se u praksi ne ostvari.
To je najveći problem. Zato što moćnici, zato što lobiji guraju ono što njima odgovara. Danas ćemo ovo, ove godine ćemo ovo, one godine ćemo ono itd. Šta je zadatak po odredbama ovog zakona? Ponovo ćemo doneti strategiju gde ćemo napisati ono što ćete napisati. Ali, vi ne možete ući i inoviranje određenih zakonskih projekata dok ne napravite, dok ne sagledamo šta je to ekonomski sistem, koje su nam bonitetne stvari, koji su nam problemi i onda sve to oslikamo u nacionalnoj strategiji sa, kako ste vi rekli ovde 15 godina. Kada dobijemo nacionalnu strategiju onda znamo gde ćemo i šta ćemo i onda pravimo zakone, onda pravimo, kad donesemo zakone radimo planove, onda izvedbene i provedbene planove itd.
Opet ste obrnuli. Ali niste vi krivi. Kriv je vaš nalogodavac. Ko je nalogodavac? Evropska unija. Ovde nam je došao ministar i svi ministri dolaze i kažu ne, ne nas Evropa ne tera itd. mi to radimo slobodnom voljom. Nije tačno, nije tačno. Vi ste to i obrazložili u ovome predlogu zakona. U obrazloženju kažete da je to usklađivanje, usaglašavanje, harmonizacija sa EU. To je za vas prioritet. Zbog toga ste i krenuli u sve ovo, ali niste napravili analize.
Šta će građani Srbije dobiti 2015. godine? Da li će dobiti bezbedan, siguran, jeftin energent? Neće dobiti. Plaćaće daleko veću cenu energenta. Biće u daleko nepovoljnijem položaju nego što je danas. A to i proizilazi iz odredaba ovog zakona. Energetska delatnost je u gotovo svim sistemima delatnost od posebnog društvenog interesa, značaja. Država izdvaja, bez obzira na sve, izdvaja ogromna sredstva da bi imala ukrupnjen sistem, sveobuhvatan sistem, da bi zadovoljila potrošače i da bi ti energenti bili što jeftiniji. I možemo reći da mi imamo jeftine energente, ali pitanje je posle otvaranja tržišta da li ćemo imati jeftine energente. Otvorili smo bankarski sistem, ušao je evropski i hvalili smo ga itd. Sad plaćamo najskuplje kamate. Otvorili smo trgovačke lance. Opet plaćamo najskuplje proizvode itd. Sve što smo otvorili u smislu potpunog otvaranja tržišta tu smo imali ogromne probleme i građani ne mogu namirivati sve ono što je vezano za ovu oblast.
Dalje, kada govorimo oko naknada kako ste ga krstili ovde, naknade za podsticaje iz obnovljivih izvora energije. Kod nas u pravnom životu živi Zakon o državnoj kontroli državne pomoći. Ova država ne može izdvajati ni jedan dinar, to su direktive EU, to je naš zakon, to je naš Ustav. Ne može ova država izdvajati i stvarati na tržištu pometnju izdvajajući u obnovljive izvore energije. Vi remetite tržište. Vi dovodite u nepovoljan položaj onoga ko ulazi u investiranje u solarnu energiju, onoga ko ulazi u investiranje u hidroenergiju i onaj ko ulazi u termoenergiju. To je nedozvoljeno. Vi ovde to kažete.
S druge strane, vi u obrazloženju predloga kažete da će to plaćati građani. Zašto bi jedan građanin plaćao za jednu energanu koja će biti na solarni pogon ili energanu koja će biti na proizvodnju iz bio mase, plaćati tri puta više cenu električne energije nego što plaća iz hidroenergije. Ni jedna država to nije dozvolila, ni ova država to ne sme pretočiti na građane. Država neka izdvaja, ali ne može to plaćati građanin, a vi kažete ovde da će to plaćati građanin kroz, normalno daleko veću cenu električne energije nego što to iz nekih izvora energije.
Nadalje, još sa aspekta SRS. Ovo je krajnje neprihvatljiv zakon. Zakon koji će imati ogromne reperkusije i to dalekogodišnje reperkusije iz kojih ćemo teško moći izaći. Bićemo zarobljenici stranog kapitala energana koje će doći sa strane, koje će potisnuti sve ovo što trenutno živi. Otežano privređuje, je su nam dugovanja i kumulirani gubici u elektroprivredi ogromni. To će izazvati poremećaje u funkcionisanju domaćih privrednih subjekata, javnih preduzeća iz ove oblasti, omogući će ulazak stranog kapitala i izgradnju energana koje će ovde postati monopolisti. Upravo ono što je pomalo i EPS, NIS itd, koji su bili do sada. Dobićemo neke druge subjekte koji će diktirati cene.
Dobićemo daleko skuplji proizvod itd. Velika je bojazan SRS da ćemo sa ovim zakonom postati zarobljenici određenog stranog kapitala, privrednih subjekata koji će doći. To je vrlo štetno po srpske nacionalne interese, kao što je štetno ono što se desilo juče kada je uhapšen čovek koji je branio itd. Imali smo radikali mnogo nesuglasica sa uhapšenim Hadžićem, ali ne na taj način, ne na taj način uz fanfare itd. To je sramno po interese ove države i sramno je za srpski narod da na taj način isporučuje, dok svi drugi zločinci su zaštićeni od strane države i u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i Metohiji itd. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Određujem pauzu do 15,00 časova.
Sledeći govornik je Radoslav Milovanović, zatim Sreto Perić.
(Posle pauze.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom u  popodnevnom delu sednice.
Reč ima narodni poslanik Radoslav Milovanović.

Radoslav Milovanović

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsednice, poštovane kolege narodni poslanici, Predlog zakona o energetici, kao jednom od sistemskih zakona, je vrlo značajan za nas. U par reči ću se osvrnuti na sve aspekte ovog zakona. Poslednji zakon iz ove oblasti je donet 2004. godine i on je neprevaziđen u mnogim oblastima.
Šta je suština ovog zakona? On postepeno otvara tržište električne energije i gasa i stimuliše proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije. Po prvi put će domaćinstva i mali kupci dobiti pravo da biraju snabdevače gasom i strujom od 1. januara 2015. godine. Pojam malog kupca, po evropskim standardima, je preduzeće do 50 zaposlenih i sa ukupnim godišnjim prihodom do 10 miliona evra. Ovim zakonom, što ja lično podržavam, uvodi se pojam energetski ugrožen kupac, koji će imati posebnu zaštitu, imajući u vidu njegov socijalni i zdravstveni status. To znači pravo na isporuku određene količine struje i gasa, po povlašćenim uslovima, i drugačiji kriterijumi za isključenje.
Ono što je dalje važno prema odredbama novog zakona jača se uloga Agencije za energetiku kao nezavisnog regulatornog tela. U Srbiji se uvodi otvoreno tržište električne energije, odnosno berza kao i bilateralno tržište i balansno tržište energije, gde operater kupuje struju radi bilansiranja i obezbeđenja sigurnog rada sistema. Šta kaže struka? Ona definiše balansnu energiju, kao energiju potrebnu za pokrivanje odstupanja planirane i realizovane proizvodnje ili potrošnje struje, kojom se obezbeđuje stabilnost i sigurnost elektro sistema.
Novi zakon, a što je, takođe, pozitivno, pojednostavljuje procedure za realizaciju investicija i omogućuje povećanje energetske efikasnosti i povećanje investicija obnovljive izbore energije. Mislim da je propust zakona nedovoljno definisanje novih izvora energije, kao što su hibridni pogon goriva i ćelije, elektropogon, energija iz vodonika, biogoriva etanol i biodizel, nisu definisane tzv. fidin tarife za otpad, odnosno garantovane otpadne cene. Biogoriva su nova nada za smanjenje zavisnosti od štetnih goriva. Ukupan godišnji potencijal Srbije preračunato je da bi se bolje razumeo u nafti, iznosi 4,3 miliona tona nafte, a što odgovara polovini godišnjih potreba Srbije za energijom.
Ukupno ulaganje u zelenu energiju u svetu su uvećana za 32%. Kina je postala lider u zelenoj energetici. Ono što je još prednost ovog zakona je da novi zakon o energetici uvodi garancije porekla za energiju, proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. Koje su pogodnosti koje ima naša država? Godišnje se proizvede, tj. poseče u državnim šumama u Srbiji milion i sto hiljada kubika drvne mase. Nažalost, od toga 20 do 30 posto ostane u šumi, na sečinama, a to je jedna neiskorišćena mogućnost.
Primeri dobre prakse su grad Varvarin i njihov model za uštedu energije, tj. energetske efikasnosti, a koji je postao svetski model. Koliko je značajno ulaganje i koliko pojedini delovi naše zemlje to ozbiljno shvataju jeste i projekat koji sad radi Padinska Skela zajedno sa švajcarskom Agencijom za razvoj i taj projekat vredi pet miliona evra i on će omogućiti izgradnju elektrane na slam, tj. na biogorivo.
Novi zakon o energetici je sistemski zakon i to je svakako veliki iskorak napred u civilizacijskom smislu. U razradi pravnih regulativa za korišćenje obnovljivih izvora energije. Kao poslanik liste ZES podržati ovaj zakon i biću spreman da aktivno učestvujem u raspravi o amandmanima. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sreto Perić.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, neću da vas pitam i da vam postavim pitanje, pod čijim pritiskom  i kog intenziteta je bio pritisak da se ovaj zakon donese ovako brzo, ali prosto ne mogu da ne postavim pitanje, pošto ovde ima oko 50 strana, koje govore u obrazloženju, koje govore o usklađivanju ovog zakona sa propisima EU. U Predlogu zakona od 208 članova ne pominje se KiM, a čuli ste sa kojim rudnim rezervama raspolaže taj deo Srbije. U obrazloženju je moglo sa nekoliko rečenica da se kaže kakav odnos je ovog režima i ove vlade prema toj teritoriji RS.
Dosta kolega je pominjalo obnovljive izvore energije, a da pri tom nisu isticali i pričali su o prednostima i o želji da se to što više primenjuje u Srbiji, a nisu pričali o konkretnim problemima koji se tu pojavljuju. Jedan od kolega je pokušao da usmeri raspravu o čemu treba narodni poslanici da govore, s tim što je njegova rasprava odlikovala potrebom da se zaštiti životna sredina. Svakako, to je oplemenilo ovaj deo aktivnosti vezano za ovu raspravu, ali ne treba zaboraviti koji problemi postoje kod onih koji žele da investiraju i žele da se uključe u obnovljive rezerve energije.
Ovu oblast karakteriše neorganizovanost, neupućenost, tromost, korupcija. To nije samo karakteristično za sektor energetike, to je karakteristično uostalom za ukupan život i političku aktivnost u Srbiji. Evo, kad je u pitanju neorganizovanost, neupućenost, tromost i korupcija, a ja ću izneti nekoliko konkretnih primera. Moja želja jeste da iznesem u nekoliko konkretnih primera da bi ministar i saradnici u Ministarstvu pokušali da rešavaju te probleme, odnosno da ih imaju u vidu kad bude primena ovog zakona. Ovaj zakon će, verovatno, relativno brzo doživeti svoju izmenu, jer kako se kaže, pripremaju se nove direktive koje treba da regulišu ovu oblast. Kad je u pitanju želja da se pomogne izgradnji malih, mini hidroelektrana, čini mi se da tu stvari ne stoje u praksi onako kako mi zagovaramo i većina od kolega podržava to. To je sasvim u redu. Evo samo jedan primer, zemljište za izgradnju jedne mini hidroelektrane je kupljeno u ugovoru o kupoprodaji je overen i isplaćeno je 11. novembra 2010. godine, a u Poreskoj upravi prihoda u jednoj lokalnoj samoupravi taj deo posla je završen tek 18. jula ove godine.
Vidite koliko je potrebno vremena da protekne da bi se samo jedan deo posla vezano za izvore obnovljive energije realizovao. Znači, potrebno je osam meseci za završavanje posla u jednoj poreskoj upravi u lokalnoj samoupravi. Drugi primer je iz EPS. Citiram reči jednog funkcionera u EPS koji kaže - nama je u EPS pod š davanje uslova za priključenje na mrežu i potrebno je pet meseci da bi se taj posao završio. Postoji veliki broj zainteresovanih i stranih i domaćih lica za izgradnju mini elektrana, ali prosto u lokalnim samoupravama, neću da kažem da uvek dominiram želja za korupcijom ili otvaranje tog pitanja, nego, jednostavno velika je neupućenost i u jednom periodu su pozivali predsednike određenih lokalnih samouprave, predsednik je opština na neka predavanja koja su bila organizovana vezano za izgradnju mini hidroelektrana, ali je potrebno stalno promovisati ovu ideju i pomoći onima koji žele da investiraju.
Nema ekonomskog razvoja, nema ekonomske perspektive bez stabilizacije energetskog sistema, a vi znate da je usled tehničkih i netehničkih uslova rasipanje električne energije na godišnjem nivou preko 350 miliona evra ili možda blizu 400 miliona evra na godišnjem nivou. Dovoljno bi bilo da se to organizuje i da se ti gubici smanje, možda i nije moguće, nisam tehničko lice, možda ih nije moguće svesti na nulu ili na nešto što je beznačajno prilikom rasipanja, ali da se to smanji za 50%. Vidite koja bi bila ušteda i šta bi to značilo, koja bi pomoć mogla da se pruži licima koja žele da izgrađuju mini elektrane.
Svakako da treba u narednom periodu više afirmisati solarnu energiju. Mi smo imali nedavno primer, 27. juna je položen kamen temeljac za izgradnju prve solarne elektrane na Zlatiboru, gde je kompanija "Dunav osiguranje" zajedno sa predstavnicima EPS, odnosno sa generalnim direktorom javnog preduzeća EPS i sa predsednikom opštine u Čajetini potpisala sporazum o zajedničkom nastupu u izgradnji te solarne elektrane koja je kapaciteta pet megavata, a potrebno je za tu investiciju oko 15 miliona evra.
Dalje, ono što smo mogli da čujemo u javnosti jeste da kompanija "Dunav osiguranje" planira da izgradi 50 mini hidroelektrana, a od toga je negde oko 28 u Zlatiborskom okrugu. Ne čini li vam se možda da već određene kompanije pokušavaju da sad u startu izdejstvuju monopol u toj oblasti. To verovatno neće biti dobro. Nije loše da kompanija "Dunav osiguranje" sredstva iz premija ulaže i u taj vid svojih aktivnosti, ali možda bi mogao određen deo tih sredstava da se usmeri i u kupovinu protivgradnih raketa, pa ne da otklanjamo isplatom premije osiguranja, nego da zadržimo te poljoprivredne proizvode koji posle gradonosnih oblaka budu uništene, jer onda gubimo mogućnost da poljoprivredne proizvode prerađujemo, a samim tim i angažujemo određen broj zaposlenih.
Komunalni otpad, takođe treba obratiti ozbiljnu pažnju, geotermalne vode, biomasu, sve ono što zaista otvara veliku perspektivu i mogućnost za proizvodnju alternativne energije, ali i nešto što bi omogućilo zapošljavanje većeg broja nezaposlenih lica. Master plan koji je rađen u Srbiji 1989. godine čini mi se da je dosta nestručno urađen, jer je po tom master planu predviđeno da u Srbiji postoji oko 400 lokacija za izgradnju mini hidroelektrana. Čak u opštini iz koje ja dolazim 14, a to je Ljubovija, a sa zadnjim pokušajem i u zadnjim izradama master plana se vidi da na tom području, na nekoliko tih rečica, koje se nalaze u opštini Ljubovija, moguće je izgraditi 47 mini hidroelektrana. Ukupno u tom srednjem Podrinju postoji velika mogućnost za izgradnju mini hidroelektrana i tu ne bi trebalo očekivati pomoć od krajnjih potrošača. Tu bi država trebala mnogo više da uradi na tom planu.
Čini mi se da raniji zakon, odnosno još uvek važeći zakon, član 86. Zakona o energetici je na bolji način regulisao pomoć investitorima za izgradnju mini hidroelektrana kroz te subvencije, nego što se sada predviđa ovim zakonom. Sada ih nema, one se tu potpuno gube. Kolege, čini mi se, paušalno kažu, odnosno paušalno ocenjuju da je pojednostavljena procedura, a sigurno je da nije pojednostavljena procedura, ta administrativna procedura prilikom izgradnje tih mini hidroelektrana. Mislim da bi na nivou ministarstva, odnosno sektora za energetiku trebalo uključiti jednu ekipu koja će da pruža pomoć zainteresovanima za izgradnju ovih hidroelektrana.
Pokušaj da se na reci Drini grade tri brane je potpuno loš projekat. Bilo je predloga da se Krigerov prelivni sistem uradi, pa da se umesto tri velike uradi pet manjih elektrana, gde se ne bi vršila akumulacija vode, gde se ne bi uticalo na promenu klime, na promenu ostalih uslova. Mislim da je to bolja varijanta. Bio bih zadovoljan ukoliko vi iz ministarstva sagledate koji su problemi kod onih koji žele da investiraju i na određen način im pomognete. Potrebno je možda i pozvati te ljude, reći im šta sve treba, kojom brzinom i dinamikom to može da se uradi. Od toga bi imala korist kompletna društvena zajednica, odnosno Republika Srbija. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dajem reč narodnom poslaniku Mihajlu Puriću.