DVANAESTO VANREDNO ZASEDANJE, 15.09.2011.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANJE

4. dan rada

15.09.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, pažljivo sam saslušala sve diskusije povodom člana 15. i rekla bih da su diskusije bile više usmerene na to da li se narodni poslanici zalažu za koncept koji je potpuno nov koncept krivične procedure ili ne.
Želim da vas podsetim na nešto što sam ukazala i u raspravi u načelu, da nismo olako krenuli u promenu našeg krivičnog procesnog zakonodavstva, da je to još uređeno kada je 2005. godine u Skupštini usvojen nov zakonik o krivičnom postupku koji je predviđao u velikoj meri, sa tim bih se složila sa poslanikom Jojićem, institute koje predviđa i ovaj predlog zakona, ali po našoj oceni nisu bili dovoljno konzistentni i ne samo prema oceni Ministarstva pravde već i prema oceni ljudi koji primenjuju taj zakon i u policiji i u sudstvu i u tužilaštvu, da on jednostavno ne bi mogao da doprinese efikasnijem sudskom postupku i pitanje je da li bi uopšte mogao da se primeni a da ne nanese još veću štetu.
Godine 2007. na pravnom fakultetu je održan skup na kome su prisustvovali svi profesori pravnog fakulteta u Srbiji koji se bave krivično-procesnim zakonodavstvom i koji su imali priliku da kažu svoje mišljenje o tome da li je Srbiji potreban nov koncept ili treba zadržati postojeći pored toga bili su predstavnici i advokature i javnog tužilaštva i suda i gotovo svi su se složili sa time da je potrebno da idemo jednim novim savremenim tendencijama u razvoju krivično-procesnog zakonodavstva. Naravno da je odluka bila na Ministarstvu pravde, na koji način će biti osmišljene odredbe koje predviđaju ovaj nov koncept. To sam poverila radnoj grupi. Gotovo u celosti u celosti sam prihvatila sve ono što je radna grupa predložila. Prisustvovala sam koliko god su mi obaveze dozvoljavale, ali gotovo svim sastancima sam prisustvovala i ne bih se složila sa tim da su ove odredbe osmislili laici. Naprotiv, osmislili su ih ljudi koji svakodnevno primenjuju u praksi krivično-procesno zakonodavstvo i u policiji i u tužilaštvu i u sudu. Njihova imena nisu tajna. O nekima sam govorila tokom rasprave u načelu. Ima sve to i na veb sajtu kako Ministarstva pravde tako i drugih organa. Ne bih se sa nipodaštavanjem izražavala o njima. Prosto, njihov rad govori o njima samima.
Želela bih još i da ukažem na činjenicu da smo do sada imali inkvizitorski sistem sa sistemom istrage koja je bila na nivou suda. Ovo jeste predlog zakona koji je adverzijalni i koji je to možda u svom čistom obliku, za razliku od zakona koji smo stavili van snage i, kao što sam rekla, odredbe ovog predloga zakona su pisali ljudi koji svakodnevno primenjuju to u praksi i sigurna sam da su na jedan dobar način osmislili, a kada se bude primenio ovaj zakon onda ćete i vi moći da se uverite u to.
Sada da se vratim na ono što je predmet oba amandmana na član 15. koji se tiče tereta dokazivanja.
Želim zbog građana Srbije da ukažem na činjenicu da i sadašnji zakon, koji se primenjuje ne predviđa obavezu da sud po službenoj dužnosti izvodi dokaz. Da bih to i potvrdila, pročitaću vam odredbu člana 17. važećeg Zakonika krivičnom postupku, koji u stavu 1. predviđa ovako: "Sud i državni organi koji učestvuju u krivičnom postupku dužni su da istinito i potpuno utvrde činjenice koje su važne za donošenje zakonite odluke". To je u onim opštim odredbama.
Što se tiče onih pojedinačnih odredbi, u delu glave 7. koja se odnosi na dokazni postupak, u članu 326. u stavu 5. kaže ovako: "Veće može odlučiti da se izvedu dokazi koji nisu predloženi ili od kojih je predlagač odustao". Znači, i prema sadašnjem važećem konceptu mi nemamo obavezu da sud po službenoj dužnosti utvrđuje dokaze.
Naravno da nismo mogli da ovaj amandman prihvatimo, jer bi on u celosti narušio suštinu i koncepciju novog postupka. Ne bih imala toliko sumnje na rad državnih organa koji je ovde iznet i u odnosu na policiju i u odnosu na tužilaštvo, i u odnosu na sud, naročito u odnosu na tužilaštvo. To sam i u raspravi u načelu obrazlagala, da treba imati u vidu potpuno nov koncept koji smo mi predvideli reformom pravosuđa i u odnosu na proceduru, u ovom slučaju krivičnu proceduru, ali i u odnosu na organizaciju rada.
Podsetiću vas da pravosudnim zakonima, Zakonom o sudijama i Zakonom o javnom tužilaštvu, je sada uveden princip disciplinske odgovornosti. Znači, onaj ko ne radi dobro može biti sankcionisan za svoj nerad. Ne mislim tu isključivo na postupak razrešenja. Mislim i na manje disciplinske sankcije koje se mogu izreći od strane Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca.
U ovom predlogu zakona je predviđeno da je tužilac u obavezi da pribavlja dokaze i koji su na teret okrivljenog, ali i koji su u korist okrivljenog. Ne bih pri tome rekla da tužilaštvo nije zainteresovano da utvrđuje dokaze koji su u korist okrivljenog, iz prostog razloga što nije logično da on želi da izađe sa nekom negativnom odlukom po njega na kraju krivičnog postupka. U krajnjem slučaju, to mu se beleži u rezultate rada. Ukoliko druga strana, okrivljeni ili njegov branilac, smatraju da je tužilac nepravedno odbio određene dokaze, predviđena je u ovom predlogu zakona procedura po kojoj on ima pravo da postupa da bi ostvario to svoje pravo. Zahvaljujem se.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslanik Petar Jojić želi reč. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Malović, saslušao sam vas pažljivo. Vi poredite odredbe člana 15. stav 4. sa odredbama člana 17. važećeg zakona, ali vi zaobilazite ovde istinu. Vidite šta piše u članu 17. važećeg zakona: "Sud i državni organi koji učestvuju u krivičnom postupku dužni su da istinito…", to nam je sporno, tu se mi ne slažemo. Sve ono tamo vam je, gospođo Malović, može, a ne mora. Pa, šta mislite vi kad bi, recimo, sudija rekao optuženom – ideš u policiju da prikupiš podatke te i te, preko policije prikupi, da li su svedoci ti i ti bili na licu mesta ili događaja, da li ima svedok koji će da potvrdi činjenice vezane za optužbu? Znate li koliko je policija zainteresovana i motivisana? Motivisana je nemate pojma, do neba, da pomogne optuženom protiv koga je podnela krivičnu prijavu. To neće nikad policija uraditi.
Drugo, što niste kaznili u mnogim odredbama tužioca, a predviđate da budu kažnjene stranke, ali ne kažete i tužilac? Nego može biti svedok, može biti odstranjen branilac, ali nema. Sankcionišite sudiju, sankcionišite tužioca.
Ako hoćete efikasnost u postupku, kada predviđate sankciju da nije hteo da zakaže raspravu recimo šest meseci ili recimo dve godine nije napisao presudu, primeniće se Zakon o sudijama Republike Srbije u odnosu na disciplinske mere.
Prema tome, to nije isto. Može ili je dužan. To dužan i može, to je velika razlika. Zato vi i ja u tome ne možemo da se složimo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je dva minuta od vremena poslaničke grupe.

Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 18. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na naziv odeljka 1. iznad člana 21. i naslov iznad člana 21. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.

Da li neko želi reč? (Da.)

Narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Podneli smo amandman samo da bi prikazali pravu suštinu ovog člana. Ne sporimo da može i ovakav naziv – sastav suda, sastav sudskih veća. Mi tražimo da to bude – brojni sastav suda, brojni sastav sudskih veća. Svodi se na isto. Samo smo hteli da skrenemo pažnju.
Mada, cela ova glava 2. koja govori o sudskoj nadležnosti, mada pitanje nadležnosti je veliko pitanje, da ne ulazim u to, ova glava ima: pod jedan, sastav suda, pod dva, mesna nadležnost, pod tri, spajanje i razdvajanje krivičnog postupka. Mislim da ste pod tri trebali da stavite prenošenje mesne nadležnosti, a to je pod brojem četiri. Onda, ovo što je kod vas pod brojem pet – ocena i sukob nadležnosti da bude četiri, pa tek na kraju spajanje postupaka. Ali, da ne ulazim u te detalje. To ne menja mnogo ovu suštinu. Samo smo hteli da skrenemo pažnju da sastav suda treba da se zameni sa ovim – brojni sastav suda, da se zna koliko sudija, veliko veće, malo veće sudija, pojedinac, sudija porotnici itd.
Međutim, nije velika šteta i ako prihvatite i ako odbijete amandman, to moram da vam kažem. Ali moram da napravim vezu sa ovim. Vidite, u članu 16. Predloga zakona kada ste govorili o oceni dokaza, da li je tako, ocena dokaza i utvrđivanje činjenica, vi ste prihvatili fudbalski žargon, kaže – sudije ocenjuju po slobodnom sudijskom uverenju. Zbog slobodnog sudijskog uverenja FIFA je uvela pet sudija i šestog onog pored kornera, odnosno pored auta, zato što slobodno sudijsko uverenje u fudbalu je pogrešivo. Vi ovde tu fudbalsku terminologiju, što niste uzeli novu terminologiju, van razumne sumnje? Što niste dali neku fleksibilnost za relevantnost i dokaznu vrednost? Niste, zato što resavska škola nije dobra u ovim oblastima.
Da li ste tenderom ustupili ovaj posao pisanja zakona? Morali ste tenderom, pošto je to usluga. I na Ministarstvo se primenjuje Zakon o javnim nabavkama. Kada naručite uslugu pisanja nekog propisa, vi morate da raspišete tender i da se tenderska dokumentacija dostavi, da učestvuju zainteresovani i ko pobedi da dobije posao da radi. Javio bih se na taj tender pisanja zakona, mada je pitanje da li Skupštini uopšte treba neko drugi da piše zakone, jer je to obaveza Skupštine.
Bez tendera kažete tri godine ste radili itd. Došli ste do ovog epohalnog teksta, gde ima više odredbi o nekim navodno standardima EU, a malo imate standarda koji su pod okriljem UN. Ima i tamo standarda, ima i smernica. Pod okriljem UN data je definicija saizvršilaštva. Nisu UN imune na krivično-procesno, dali su veliki doprinos. To su standardi koji se primenjuju u celom civilizovanom svetu, a vi ste nas suzili na nešto što se primenjuje samo u EU i pitanje je šta se primenjuje u EU. Čuvaju neke države ljubomorno svoje krivične postupke, pogotovo Italijani i Nemci. Ne dozvoljavaju novotarije. Jeste li videli koliko ima sudija u Haškom tribunalu? Nemci ne prihvataju udruženi zločinački poduhvat, a neke sudije izdvajaju mišljenje kada su u pitanju dokazi i kada je u pitanju dokazni postupak. Ali, to vas ne interesuje, vi morate da ispunite nalog. Uzeli ste pare, morate da opravdate te pare.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je dva minuta od vremena poslaničke grupe.

Da li još neko želi reč? (Ne)

Na naslov iznad člana 22. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.

Da li neko želi reč? (Da)

Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospođo ministre, obratite pažnju na prethodni amandman, koji je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović. Prešlo se preko njega. To samo iz razloga što je u pitanju ustavna odredba.
Naime, u članu 35. u naslovu glasi: "Pravo na rehabilitaciju i naknadu štete". Molim vas, razmislite da li ovaj amandman treba prihvatiti ili ne, da li je on smislen ili besmislen. Ali, predlagač zakona mora uvažavati pre svega ustavne odredbe i mora zakon prilagoditi odredbama Ustava. Jer, član 35. Ustava, stav 1. propisuje ko je bez osnova ili nezakonito lišen slobode, pritvoren ili osuđen za kažnjivo delo. I kaže se da ima pravo na rehabilitaciju, naknadu štete od Republike Srbije i druga prava utvrđena zakonom. Mislim da je ovo aktuelno i sada u našoj državi, gde se o tome vode polemike. Ako je ustavopisac predvideo normu, nemojte je vi zaobilaziti. Morate uskladiti normu koju predlažete upravo sa Ustavom.
Što se tiče amandmana koji je podnet na član 21, brojni sastav suda o kome je govorio gospodin Krasić, nije bitno da li ćete ga usvojiti ili ne, ali mi smatramo da je pravilnije da se on menja i da glasi: "Brojni sastav veća", bolje nego: "sudije", kako je to predviđeno. Sudije su jedan opšti pojam. Može da ih bude pet, mogu da budu dva, tri. Ali, kada se kaže: "Brojni sastav veća", onda se automatski misli da li će suditi pojedinac, jer, ako sudi pojedinac, za koja krivična dela, kolika je njegova nadležnost da izrekne kaznu, ako sudi veće, da li će veće da sudi u trojnom sastavu ili sastavljeno od petorice sudija. Prema tome, mislim da je ovo pravilnije i bolje, a na vama je da li ćete prihvatiti ili ne. Ovo je naše mišljenje, jer smatramo da tekst zakona treba da se poboljša i da on u stručnoj javnosti bude prihvaćen i razumljiv.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je 35 sekundi od vremena poslaničke grupe.

Da li još neko želi reč? (Ne)

Na naslov iznad člana 23. amandman je podneo narodni poslanik Dušan Marić.

Da li neko želi reč? (Da)

Reč ima narodni poslanik Dušan Marić.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, naslov iznad člana 23. glasi: "Mesto izvršenja krivičnog dela". Mi smo podneli amandman kojim predlažemo da taj naslov glasi: "Nadležnost po mestu izvršenja krivičnog dela".
Vlada je, naravno, odbila ovaj amandman, uz obrazloženje da Vlada ne prihvata predloženi amandman budući da se i kod drugih kriterijuma ne koristi reč: "nadležnost". Ovo objašnjenje samo po sebi ne znači ništa. Nije suština da li se reč: "nadležnost" koristi ili ne koristi, nego je suština da li se ona koristi tamo gde treba da se koristi ili se ne koristi.
Dalje Vlada kaže: "Naime, nadležnost podrazumeva ovlašćenje organa za postupanje, dok je mesto izvršenja terminologija koja proizilazi iz materijalno-krivičnog prava i podobnija je za pravnu situaciju koja se normom uređuje". Po ovom slobodnom tumačenju, Vlada ovim obrazloženjem praktično priznaje da je rešenje koje mi predlažemo amandmanom pravno podobnije za, kako Vlada kaže, pravnu situaciju koja se normom uređuje, a jezički ispravnije od rešenja koje sama predlaže.
U prilog prihvatanja amandmana govori i sadržaj člana 23. na koji se ovaj amandman odnosi. U stavu 1. kaže se: "Mesno nadležan je po pravilu sud na čijem području je krivično delo izvršeno ili pokušano". O čemu je ovde reč? Znači, nije reč o mestu izvršenja, nego je reč o mesnoj nadležnosti.
Stav 3: "Ako je krivično delo izvršeno ili pokušano na područjima raznih sudova, ili na granici tih područja, ili je neizvesno na kojem je području izvršeno ili pokušano, nadležan je sud na čijem području je prvo pokrenut krivični postupak". I u ovom stavu se sve vrti oko mesne nadležnosti.
Iz svega što sam pročitao, prosto izbija da suština člana 23. nije mesto zločina, već nadležnost po mestu zločina. A pošto naslov iznad teksta uvek treba da održava suštinu teksta, naslov koji sam predložio u svakom slučaju više odgovara sadržaju člana 23. Zato predlažem da prihvatite ovaj amandman.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslanik Mirko Čikiriz želi reč. Izvolite.