JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANJE, 29.09.2011.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANJE

5. dan rada

29.09.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 16:10 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslanik Bojan Đurić, izjašnjenje o odgovoru.
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Gospodine Stefanoviću, još jednom vam kažem, ovde ne postoji jedinstvena opozicija oko ovog pitanje. Dakle, u Skupštini Srbije oko kosovskog pitanja već pet, šest ili sedam godina postojite vi, zajedno sa svim drugim partijama koji gurate ovu politiku koja je danas došla do zida i postoji LDP koja ima drugačiju politiku. Dakle, nemojte se objašnjavati sa njima preko nas, tvrdeći da smo mi deo istog opozicionog bloka.
Mislim da vam je trebalo oko 15 minuta da prvi put pomenete Srbe južno od Ibra. Znači, vi kažete da je neprihvatljiv Ahtisarijev plan zbog toga što kaže da vodi ka nezavisnosti Kosova, a sve vreme govorite o tome kao da je sasvim legitimno da severna granica Kosova bude reka Ibar u Kosovskoj Mitrovici. Je li to koncept? Ako je to koncept, onda tako recite, ali nemojte se zaklanjati iza prava, iza Ustava, iza činjenice da Ahtisarijev plan nema legalnost, istovremeno gradeći svoju taktiku na barikadama i blokadi. Tu ničega nema od legalnosti. To je poruka i za gospodina Cvetkovića, da objasni i gospodinu Markoviću da kada kaže da je popis civilizacijska stvar i tekovina, onda je i carina valjda civilizacijska stvar i tekovina. Ako može da funkcioniše na Merdarama i Končulju sa albanskim ili kosovskim carinikom, zašto ne može na ova druga dva prelaza? Osim ako to nije ulog Srbije u natezanju konopca i pokušaju da dobije što više za sebe. To je legitiman politički metod, ali onda to morate da kažete ljudima i morate da im kažete da se zbog toga žrtvuju. Samo se nadam da ćemo i mi iz LDP vama i DS po kosovskom pitanju jednom biti uvažena gospoda i kolege, kao što je to već nekoliko godina gospodin Samardžić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slobodan Samardžić, a posle njega će reč imati narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.

Slobodan Samardžić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani narodni poslanici, poštovana gospođo predsedavajuća, vi ste mogli očekivati da će u vezi sa događajima na Jarinju biti dosta pitanja, ali i sastav ministar apsolutno ne odgovara toj temi. Naravno, imam o tome pitanje, ali više ne znam kome da ga postavim. Postaviću ga Vladi, ali ni predsednik Vlade više nije tu. Da li će tehničko lice iz pregovaračkog procesa da mi odgovara na to pitanje, to neka bude vaš izbor. Ja izbora nemam. Ne mogu o Kosovu postavljati pitanje gospodinu Stankoviću ili Markoviću ili Đeliću. Oni nisu resorno zaduženi za ovo što se sada događa. Zaista je sramota, možda ima još mesta tome da proglasite pauzu i da dovedete odgovarajuće ljude, pa da mi date reč. Ako nećete, ja ću iskoristiti reč sada. Prosto, nije u redu da se o ovakvim temama razgovara sa ljudima koji nisu zaduženi za to.
Ja sam dosta vremena potrošio na ovo, ne bez razloga, jer je ovo zaista neprimereno. Ovo je odnos zapravo rukovodstva Skupštine prema pitanju Kosova danas.
Mi smo čuli od predsednika Vlade da je Vlada spremna da zatraži nezavisnu istragu u UN. To je danas zaključila, ako sam dobro razumeo. Vidite, događaju se stvari koje prolaze pored Vlade, kao što je Vlada odgovorna za dolazak Euleksa, potpuno suprotno od odgovora gospodina Cvetkovića, koji je tu ignorant i to jednostavno ne zna. O Euleksu je odlučio Savet bezbednosti, na osnovu izveštaja Ban Ki-muna, a ne na osnovu nekog predloga Saveta bezbednosti ili nekog člana. U tom izveštaju ima šest tačaka Srbije i ništa više. Ne postoji plan Ban Ki-munov od šest tačaka. Opet obmanjuje javnost, ali to ne čini svesno, čini zato što ne zna da to postoji.
Drugo je pitanje ovih drugih koji obmanjuju javnost, koji znaju da to ne postoji kao dokument od šest tačaka, a stalno to tvrde. Sada je pitanje KFOR. Euleks je ušao zahvaljujući Srbiji, jer da Srbija nije to dozvolila ne bi ni Savet bezbednosti prihvatio taj izveštaj i ne bi Euleks došao. Potpuno je to jasno. Ali, sada je u pitanju KFOR, koji sada puca po stanovništvu bojevom municijom, ubija ljude. Da li se KFOR pretvorio u NATO? To je pitanje za Vladu. Ako se pretvorio, zašto Vlada o tome ćuti?
Vlada je imala jedan dobar povod da reaguje na to, to je odluka Atlantskog saveta da KFOR funkcioniše na administrativnim prelazima u režimu zabranjene zone. Znači, ima prava da puca. Ko je Atlantski savet da da KFOR mandat, neko naređenje ili komandu? KFOR je formalno pod mandatom UN. Zašto KFOR sada radi pod mandatom Atlantskog saveta? Već mesec i po dana to traje. Moglo se očekivati svakog časa da će ti psi rata na administrativnoj granici pucati po nezaštićenom stanovništvu, jer to je njihov mandat koji im je dao Atlantski savet.
Danas, dakle, predsednik Republike sa Fog Rasmusenom hoće da razgovara o tome ko je odgovaran za to. Gospodin Rasmusen je generalni sekretar NATO, dakle, formacije koja je pucala na stanovništvo. Da li je on normalan? Vlada je povukla pravi potez. Treba stvar staviti pred UN. Videćemo kako će stvar dalje ići, ali vaše pitanje je – da li, kao što se doveli Euleks, sada dovodite i NATO ovde?
Zašto ćutite pred činjenicama? Otkud to da komanda iz Napulja daje objašnjenje šta se dogodilo na Jarinju? Naravno, sa lažima, sve same laži, a niko ne reaguje. Ne dovodite NATO ovde, molim vas.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković.
Molim vas, narodni poslanici, pažljivo slušam. Dakle, narodni poslanik Slobodan Samardžić je rekao da nema koga da pita i pitao je Vladu i ovim je krug pitanja završen.
(Slobodan Samardžić, s mesta: Postavio sam pitanje, nemojte tako.)
Narodni poslaniče, molim vas da sednete. Potpitanje ste postavili, biće poslato Vladi, nemate odgovor pošto ne želite odgovor ni od koga prisutnog.
(Slobodan Samardžić, s mesta: Neću da sednem, postavio sam pitanje.)
Nemate odgovor. Ne slušate, narodni poslaniče, pogledajte uvidom u stenogram, rekla sam – narodni poslanik je rekao da nema koga da pita, pitanje šalje Vladi pismenim putem.
Narodna poslanica Jorgovanka Tabaković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Nije ovo prvi put da se ne odgovaranjem na pitanje poslaniku u stvari uskrati pravo na korišćenje instituta postavljanja poslaničkog pitanja o nekoj temi. Ovde prisutni gospodin Đelić je jednom prilikom to uradio i meni na jedno pitanje postavljeno iz oblasti ekonomije, na koje nije bilo adekvatnog odgovora. Mi poslanici tumačimo ne odgovaranje kao nemoć vlašću da da odgovor na prava pitanja.
Ja ću svoje pravo da postavim poslaničko pitanje iskoristiti ne na način kako sam mislila da bi bio red, da ova tema KiM zaslužuje posebnu sednicu Skupštine i da se na njoj o tome razgovara, a da u vremenu za postavljanje poslaničkih pitanja pitamo da li je bilo neophodno zadužiti se u evro obveznicama u trenutku kada plaćate kamatu od 7,25%, u jednom ovako kriznom vremenu kada imate nezaposlenost itd. Da li vas nije sramota što ste nam u ovom mesecu dostavili rebalans budžeta za Vladu koja je formirana u martu mesecu, a o njoj ste pričali od novembra? Danas pitam nešto što je svima nama najvažnije, kratko i jasno, da li bilo ko u svetu očekuje da bude hladna krvava glava?
Mnogi nas upozoravaju da zato što ne treba da žrtvujemo, i svesni smo toga, evropski put i da sačuvamo i tu perspektivu, ali da sačuvamo i ustavni deo ove države i ono što nije mit, nego voćnjak moj koji je ostao dole na Kosovu i grobovi mene i mnogih od nas, znači, ne mit, ne priča o tome, da li je moguće da se danas ova vlada, i kako je to zaslužila, suočava sa izjavom diplomate koji kaže – zaista ne znam da li ova vlada više želi Evropu ili Kosovo, ali znam da žele da ostanu na vlasti što duže i da se protiv korupcije bore sami?
Moje pitanje je kako je ova vlada promenila odnos prema Kosovu, da se od marta, kada smo ja i moje kolege bili na zasedanju Interparlamentarne unije govorili o i kandidaturi i datumu pregovora, istovremeno, kao o vrlo izvesnoj stvari, promeni situacija tako da se danas od nas traži da budemo hladne glave, a imamo glave koje su krvave? Šta se to uradilo? Šta se to promenilo? Koje obećanje Vlada nije ispunila, a mi nismo znali? Šta danas potpisujete, dogovarate, a menjaju se okolnosti, a o tome ne zna ništa ni parlament ni građani Srbije?
Ne pitam vas to da vam otežam stvar ni u jednom jedinom deliću ovog strašnog posla. Ova skupština i poslanici žele da vam olakšaju posao time što će vam dati podršku da se izborite za najteže pitanje i najteži problem koji ne može da reši genije, makar se on zvao Stefanović, sa najboljim namerama. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima Mirko Cvetković, pa Božidar Đelić.

Mirko Cvetković

Dao bih komentar vezano za evro obveznice, imajući u vidu da vidim da je ta tema dosta usijana u javnosti, sa mnogo nerazumevanja koja se u izvesnom smislu pojavljuju, čak i u ovoj skupštini.
Pre svega, treba imati u vidu da se klasično održavanje likvidnosti budžeta radi kroz nekoliko kanala, od kojih smo mi do sada imali tri kanala. Jedan kanal jesu krediti od tzv. hifisa ili međunarodnih institucija finansijskih, koji daju kredite pod izuzetno povoljnim uslovima. Tu pre svega mislim na Svetsku banku. Mi, naravno, maksimalno koristimo taj kanal. On je, nažalost, nedovoljan i veoma mali, tako da preko njega moraju da se koriste još dodatni kanali.
Druga dva kanala koja smo do sada koristili jesu zaduživanja kod komercijalnih banaka i kanal izdavanja obveznica. Prema tome, izdavanja obveznica perse nije nikakva novost koja se sada nešto posebno desila, jedina razlika je u tome što obveznice koje je do sada država izdavala jesu bile obveznice koje su usmerene, odnosno izdavane na domaćem tržištu i njihovi kupci su bile banke sa domaćih tržišta. Te obveznice, moram da kažem, jesu bile na relativno kratak rok.
U početku su bili rokovi mesec dana, tri meseca, šest meseci, ali dalji produžetak, kada smo pokušali da te obveznice cirkulišemo na tri godine, pokazalo se da nemamo u zemlji mogućnosti da to obezbedimo, zbog toga što banke nemaju dugoročne izvore, odnosno dugoročne depozite da bi mogle da tako nešto finansiraju.
Imajući sve to u vidu, mi smo sada obveznice ponudili na evropskom tržištu, ponudili smo ih investitorima koji imaju dugoročne izvore i koji mogu da uđu u daleko duže rokove. Konkretno, ovde se radi o roku deset godina.
Prema tome, uz ova tri kanala smo obezbedili i taj četvrti kanal koji će nam omogućiti da supstituišemo bar dva od ovih kanala, ako ne u celini, ono u značajnoj meri, a to su kanali domaće banke i prodaja obveznika na domaćem tržištu.
Koje su koristi od toga? Prva korist jeste, u odnosu na privredu, što će naše povlačenje sa tog tržišta ostaviti bankama veću likvidnost od one koje one sad imaju i privreda će se naći u situaciji da može da joj bude ponuđen veći obim kreditnih sredstava, jer mi nećemo davati mogućnost da banke ulaže u državne hartije od vrednosti u obimu kao što je to bilo do sada.
Druga stvar jeste što smo se pozicionirali na, da kažem svetskom tržištu i pored onoga što smo do sada imali – razmenu roba i usluga, a sada imamo i učešće u tom finansijskom prometu. U tom kontekstu, to je značajan trenutak za ovu državu.
Ono što takođe treba imati u vidu kod izdavanja evro obveznica, rekao sam da su one na rok od deset godina, da daju nama određene pozicije na tom tržištu. Nemam nameru da pričam o tome kolika je bila ponuda, kolika tražnja, to ste imali prilike da čujete, ali to svakako jeste obogaćivanje kanala za finansiranje tekuće aktivnosti i likvidnosti budžeta. Mislim da će to omogućiti i kasnije novoj vladi da mnogo mirnije sačeka i da funkcioniše u narednom periodu.
Sa druge strane, pritužbe ili kritike da se tu radi o novom zaduženju i da je dug odjednom premašio neke procente itd, to naizgled i formalno jeste tačno, ali suštinski nije, iz sledećih razloga: vi u osnovi, kada govorite o zaduženju, možete da gledate na bruto i na neto zaduženje. O čemu se ovde radi? Ako uzmete primer pojedinačnog čoveka, ako neki čovek podigne kredit od 100 evra u jednoj banci, pa ga onda stavi na štednju u drugoj, pa ga pitate koliko je zadužen, on je formalno dužan 100 evra, ali pošto tih 100 evra nije potrošio, već ih drži na depozitu, onda on defakto i nema dugova, nema porast zaduženja. Pare koje smo dobili neće biti potrošene ili će biti trošene u sukcesiji koja će preći i na narednu godinu, te u tom kontekstu, priča o naglom porastu zaduženja jeste jedna potpuna, da kažem netačnost i nepreciznost od onih koji tu priču lansiraju.
Zaista ne samo da ne vidim problem u uvođenju diverzifikacije kanala, u tome što obezbeđujemo dodatna sredstva za privredu, u tome što smo se pozicionirali na evropskom tržištu, naprotiv, vidim samo pozitivne elemente svega toga. Konačno, treba imati u vidu da, bukvalno rečeno, sve razvijene zemlje koriste ovaj kanal i to veoma intenzivno, a na našu žalost, mi smo to uradili tek ove godine, a sve zemlje u okruženju imaju evro obveznice koje su već izdali pre godinu ili dve dana. To je jedna sasvim regularna aktivnost sa navedenim namenama koje sam spomenuo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Borko Stefanović ima reč. Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Borko Stefanović

Jako mi je žao što smo malo pre imali onu scenu kada je poslanik dao gomilu nekih konstatacija i pitanja bez da ih uputi …
(Predsedavajuća: Gospodine Stefanoviću, malo pre je malo, a sada ako imate priliku da odgovorite narodnoj poslanici Jorgovanki Tabaković, odgovorite, inače je to kršenje Poslovnika.)
Izvinjavam se, ne poznajem ga dovoljno, zato i grešim.
Činjenica je da nije došlo do promene politike koju je gospođa Tabaković spomenula, iako moram da vam se zahvalim na tome što očigledno razumete težinu ovog trenutka. Voleo bih da se taj stepen razumevanja prožima u svim segmentima vaše partije. Činjenica je da niti može Srbija da odustane od evropskog puta, niti može da odustane od Kosova. I jedno i drugo je jako bitno za opstanak i budućnost ove zemlje i ovog naroda. Stvar je vrlo jednostavna: ako se Srbija samo izouluje, vi gubite svaku mogućnost da branite svoje interese na KiM i da branite Srbe na KiM i otvarate front, stvarate nove neprijatelje, ograničavate svoje tržište, smanjujete ekonomiju, smanjujete investicije i sve ono što vi dobro znate.
Sa druge strane, ako Srbija odustane od svog Ustava, od svojih prava, od zaštite svojih građana na KiM i očuvanja države i njenog interesa, onda nikakav sveti cilj niti budućnost ne mogu to da nadomeste. Ta politika je vrlo komplikovana, teško je ostvariva, ali je, na žalost ili na sreću, jedino moguća. Svi koji vuku polove ka suprotnim stranama, ne shvataju da time cepaju budućnost ove zemlje.
Mislim da nije tačno da smo odustali od te politike. Ta politika nailazi na kritiku i na pritiske, ali ona mora da se nastavi zato što alternativa toj politici jeste da se izabere jedno ili drugo. Izabrati jedno ili drugo znači odreći se ili budućnosti svojih građana ili se odreći svojih vitalnih nacionalnih interesa.
Mislim da nemamo alternativnu dobru politiku. Imamo alternativnu politiku, ali ne mislim da imamo dobru politiku. Hvala.