TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 24.11.2011.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pa pre nego što zaključim i pitam da li neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika želi reč? Vidim da se niko nije prijavio, pitam da li gospodin ministar želi da uzme učešće? Izvolite ministre.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Hvala najlepše gospođo predsednice. Počeo bih sa jednim malim komentarom na ono što je poslednje rečeno oko tvrdnje da postoji pravna nesolidnost, čak sam razumeo u pravno tehničkom smislu, nesolidnost zakona.
Jedan utisak koji su učesnici u izradi ovog zakona, dok je on bio projekat i dok je bio nacrt rekli, a inače su sa katedre sa Pravnog fakulteta u Beogradu, koja se bavi ovom oblašću pravne nauke, oduševljeni su. Tražili su da budu volonteri kada bude počela primena ovog zakona. Tako da naravno postoje razlike u pogledima ali eto to je prosto jedan stav koji su ljudi koji žive od toga predaju mladim ljudima pravo ovde u Beogradu iskazali kada je ovaj zakon u pitanju.
Stav, vrlo važan privrede koji je iskazana u toku javne rasprave koja je održana u toku avgusta meseca. Veliki broj privrednika, jer ovde se ne radi o proizvodima koji su u prehrambenoj industriji, nego ne prehrambenim proizvodima, prosto su imali jedan vrlo veliki broj zahteva da se poveća broj preventivnih kontrola, što je i suština ovog zakona, jer to onda smanjuje broj ovih kontrola o kojima je ovde govoreno, klasičnih inspekcijskih kontrola koje onda imaju ili nemaju represivnu završnicu u zavisnosti od toga da li se utvrdi u njima povreda materijalnih propisa ili ne.
Dakle, pravna nauka sa jedne strane, privreda sa druge strane iskazali su veoma, veoma velike pohvale kada je počela izrada ovog zakona i učestvovali su svo vreme u pripremanju teksta koji se, kada je prošao adekvatnu proceduru u Vladi Republike Srbije i posle toga ovde u Skupštini u Odboru za trgovinu našao i pred vama.
Nešto o samom zakonu. Opet da razjasnim jednu stvar na samom početku koja je i pravne prirode, kako se to pravničkim terminima ovaj zakon utvrđuje supsidijarna pravila, nije ovo leks specijalis. Ovo je zakon koji se primenjuje kada se ne primenjuje bilo koji drugi zakon.
Svi ti drugi zakoni su pobrojani u obrazloženju. To su manje-više tehničke norme, tehnički zakoni koji utvrđuju šta sve je dužno da se u proizvodnji određene vrste industrijske produkcije ispuni da bi jedan proizvod mogao da se nađe na tržištu.
Svi ti zakoni su prošli ovaj parlament, usvojeni su i to su propisi koji danas važe u našoj zemlji. Ne vidim da imamo nekakvu naročitu nevolju zbog toga što se ti zakoni primenjuju, naprotiv.
Šta se menja kada je ovaj zakon došao ovde i šta bi se promenilo i šta će se promeniti ukoliko zakon bude dobio podršku parlamenta? O tome sam nešto rekao maločas. Radi se o koordinaciji. Pre svega, radi se o menjanju težišta, o tome da će se država pre svega baviti preventivnim kontrolama. Kolokvijalno da kažem, neće se baviti preventivnim kontrolama po svom ćefu, već tako što godinu dana unapred mora da bude spreman program kako će te preventivne kontrole da budu vršene, pa će manje-više oni koji će biti predmet kontrolisanja znati da će da imaju kontrolu.
Ne možete da sakrijete ukoliko ne proizvodite fen po tehničkim standardima ili ne proizvodite automobil, evo, u Kragujevcu bi trebala da krene iduće godine proizvodnja automobila, ako nije po tehničkim standardima. Sa druge strane, neće Ministarstvo trgovine ili Ministarstvo za zaštitu životne sredine da prepadne sada proizvođača automobila pa da to iskoristi kao nekakav način da ostvari ovaj ili onaj interes što će iznenada doći u fabriku kontrola. Ne dolazi se u industrijske objekte tako što ćete da banete nekome ili da ga zateknete kako se bavi nekakvim nedostojnim, nedoličnim stvarima, kao što je pravljenje tih industrijskih proizvoda protiv tehničkih standarda.
Da bismo napravili najbolju moguću koordinaciju između velikog broja ministarstava i drugih organa i inspekcija u okviru ministarstva koje vrše ovaj posao u javnom interesu, ovaj zakon predlaže da se naprave određeni mehanizmi koji bi trebalo da energiju koju država ulaže, a to je rad ljudi koji su za to kompetentni i po zakonu ovlašćeni i novac koji ova Skupština odobrava svake godine u budžetu, da dovedemo do toga da bezbednost građana bude podignuta na viši nivo tako što će se procenama rizika, kako se to kaže, a to je utvrđivanjem unapred kritičnih tema, situacija, proizvoda, proizvođača, dovesti do toga da svi mi kao kupci i kao poslanici, svi građani imamo manji rizik od toga da može nešto loše da nam se desi kada kupimo proizvod u radnji. To je državni posao, da zaštiti ljude od toga da imaju negativan efekat kada u prodavnici za svoj novac, regularno i legalno, kupe nekakav industrijski proizvod. To je suština ovog zakona.
Evropska unija ima određene mehanizme gde je to utvrđeno zato što je EU pre svega tržište i u EU se razliku krivični zakoni između Belgije i Luksemburga i Portugala, ali se ne razlikuju zakoni koji uređuju tržište, jer je to zajedničko tržište, a zajedničko tržište znači da u Lisabonu i u Sofiji pod istim uslovima može bezbedno da kupite proizvode i da znate da je to kvalitet istovrstan.
Što se tiče ove teme, kakve veze ima da li ćemo postati članica EU prekosutra ili ne znam ni jad kad? Valjda je dobro da građani Srbije imaju iste prilike, iste mogućnosti da za svoj novac kupe kvalitetnu robu, kao i da se nalaze u Madridu ili gde god, u Zagrebu. Hrvatska će postati članica EU iduće godine.
Ovo je zakon u interesu građana. Kada ovaj zakon dobije i ako dobije podršku ovog parlamenta ljudima u Srbiji će biti znatno bolje zbog toga što će biti sigurniji da za svoj novac dobijaju kvalitet koji su platili. Mislim da je to stvar oko koje prosto nije moguće debatovati da li je to dobro ili nije dobro. Dobro je.
Možemo da se ne slažemo sa politikom ovoga ili onoga, ali da postoji kvalitetna kontrola tržišta u razvijenim zemljama zapadne Evrope i severne Amerike, tu baš ne vidim da nekakvu ozbiljnu polemiku možemo da vodimo. Mi hoćemo da budemo jedna takva zemlja. Ne ulazi se u bilo šta drugo. Tome se mnogo razlikujemo, razlikovali smo se i razlikovaćemo se, to nije tema.
Nekoliko važnih stvari koje su sadržane u ovom zakonu, pa ću onda ukratko da kažem po nešto o svim ovim važnim tezama koje su iznete u debati. Uvodi se jedan nov sistem davanja oznaka usaglašenosti za industrijske proizvode. To je vrlo važno zbog toga što ćemo u prodavnicama kada vidimo taj znak čije će stavljanje na proizvode Vlada usvojiti u zakonom utvrđenim rokovima, a posle Ministarstvo ekonomije implementirati, biti sigurni da za svoj novac možemo da dobijemo kvalitetnu robu. To je jedan nov momenat. To je bila tema velike debate za sve ovo vreme i mislim da je jako dobro da kao zemlja ulazimo u takav vid standardizacije jer je to preventivna zaštita. Svako ko zloupotrebljava to će snositi velike kazne. One nisu propisane ovim zakonom, ali su propisane drugim zakonima i tu ovu pravnu dilemu da otklonim. Ovaj zakon predviđa određene vrste sankcija, ali sve sankcije koje su predviđene drugim zakonima ostaju na snazi i dalje, tako da supsidijarna primena ovog zakona otvara neke nove mogućnosti ukoliko ovi drugi zakoni to nisu predvideli ili ukoliko postoji nekakva kontradikcija između njih.
Naravno da je vrlo važno da imamo potpuno uređenu situaciju kada novi proizvodi ulaze na tržište, bilo da su oni domaćeg porekla ili da su iz uvoza. Kada su uvoznog porekla onda carina ima svoju ulogu. Kada su domaćeg porekla, svi oni koji su zaduženi, nadležni da prate stanje stvari oko standardizacije će imati šta oko svega toga da kažu.
Oko koordinacije, rekao sam, Vlada je u obavezi kada zakon bude donet da ustanovi jedan savet u vrlo kratkom roku koji će vršiti punu koordinaciju nad svim nadležnim organima, davati obavezne odluke koje će imati obavezujući karakter.
Da se vratim na sam početak, suština je da imamo što bolju prevenciju, kao u medicini - što više prevencije, toliko manje lečenja i manje patologije. Tako je i ovde, što više prevencije, toliko ćemo manje nevolja imati kod svih vrsta proizvoda o kojima se ovde radi.
Polemika oko koristi i štete ili većeg i manjeg stepena koristi približavanja zemlje EU jeste jedna dobra polemika i mislim da ona uvek najbolje moguće svetlo baci na to. Svi daju najbolje moguće argumente.
Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji koji je izazvao veliku buru kada je usvojen, davao dosta teška predviđanja šta će da bude, evo sada kada je poljoprivreda, koja je uvek najranjivija i prehrambena industrija u pitanju, mi nikad veći izvoz nismo imali nego 2010. godine. Dakle, kada je ovaj sporazum stupio na snagu, kada su krenule da se smanjuju carine, 2010. godine izvoz Srbije je 2,2 milijarde dolara, suficit preko milijardu dolara. Da li je to dovoljno? Ma kakvi dovoljno, mi možemo višestruko da povećamo poljoprivrednu proizvodnju. Da li je to više nego što je bilo pre nego što je usvojen Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji? Kada je taj sporazum bio u Skupštini neki su predviđali da ćemo prestati da se bavimo poljoprivrednom proizvodnjom. Nije da smo prestali, postali smo konkurentniji.
Od ove 2,2 milijarde pola ide u EU – Nemačku, Francusku, Italiju. U godini 2011. biće znatno povećan izvoz u odnosu na 2010. koja je bila najbolja.
Izvozi se ozbiljna produkcija u prerađivačkoj industriji. Srbija je danas zemlja koja, zajedno sa Francuskom, ima najbolju industriju za preradu soje u Evropi.
Investicije koje su izvršene u šećerane u poslednjim godinama dovele su do toga da su neke od srpskih šećerana najbolje u ovom delu Evrope.
Dakle, mi ne izvozimo samo sirovinu. Mi izvozimo proizvode prerađivačke industrije. Naša konditorska industrija, sa svim nevoljama koje je imala, ima vrlo ozbiljan izvoz na nivou od 50 miliona dolara.
Industrija sokova, hoću to da podelim sa vama i sa građanima, industrija sokova prošle godine 40 miliona dolara, industrija piva 50 miliona evra. Sve je posle stupanja na snagu Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji, gde se iz godine u godinu smanjuju carine, i što su manje carine mi sve više izvozimo, i sve veći spoljnotrgovinski suficit ostvarujemo u proizvodima poljoprivrede i prehrambene industrije.
Pa, nema razloga, niko u Evropi ne pravi bolje ulje nego u Srbiji, i niko ne pravi bolji šećer nego u Srbiji, i ne pravi niko ni bolje kolače nego u Srbiji. Pa nemamo mi problem sa konkurencijom. Zašto bilo ko potcenjuje naše sposobnosti? Koga mi imamo da se bojimo kad su poljoprivreda i prehrambena industrija u pitanju? Dolaze, zato i ulažu pare u Srbiju. Ulažu pare u Srbiju, svi ulažu, i domaći privrednici novac u Srbiju, i nema nikakve dileme da jedan veliki deo privrede ima probleme i to su stvari koje su vezane sa likvidnošću, sa dosta ozbiljnim temama u bankarskom sektoru, o čemu sad ovde neću da govorim, i to su stvari za kojima se danas bore Grčka, bori se Italija, bori se Portugal, koji je danas ušao u generalni štrajk. Svi se bore sa tim. Bore se države na istoku Evrope, nije im lako i jednostavno.
Neke velike zemlje imaju veliki sirovinski potencijal i veliki izvoz, ne mogu da završe na ozbiljan način, da uđu u industrijalizaciju. Svi imaju svoje probleme. Kina ima svoje probleme, i svi rešavaju svoje probleme i Srbija rešava svoje probleme.
Činjenica je oko Litvanije, naravno da imaju manji udeo danas u poljoprivrednoj proizvodnji BDP, nego što su imali ranije, zbog toga što su neverovatno mnogo povećali ukupan BDP, pa povećanje u poljoprivredi nije stiglo. Kažem da bi bilo dobro da Srbija kao Litvanija dobije milijardu evra. Možete da kažete da to nije dobro. Ponoviću, dobro bi bilo. Da smo danas u EU, imali bismo ne milijardu, nego više od milijardu evra, plus u odnosu na poljoprivredni budžet, a o poljoprivrednom budžetu, kao i o ukupnom budžetu razgovaraćemo ovde vrlo brzo, do Nove godine, a pre toga ćemo imati ozbiljne razgovore u Vladi. Imamo ozbiljne planove za poljoprivredu, pa mislim da ćemo sa velikom radošću to da podelimo ovde sa vama.
Vrlo važna stvar. Kao što Zakon o bezbednosti hrane nije doveo do toga da se pogase klanice, mlekare, pekare, tako neće ni ovaj zakon dovesti do toga da se zatvori industrija u Srbiji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodo, zaista se izvinjavam, ali podsticaj ministru nije uopšte potreban. On sasvim konkretno obrazlaže. Razumem vašu potrebu, ali nema potrebe.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Hvala. Želim da vam se zahvalim što ste otvorili ovu temu, jer to je sigurno bojazan velikog broja građana. Nema razloga niko da brine, niti uvaženi poslanici, niti bilo koji građanin Srbije. Ništa se loše neće desiti kada ovaj zakon bude usvojen. Naprotiv, biće kao sa ovim Sporazumom o pridruživanju i stabilizaciji, niže carine, veći izvoz. Ovo će da dovede do toga da mi otvorimo još jednu kapiju za investitore i domaće i strane. Ulažu i domaći investitori ozbiljan novac ove godine u Srbiju, kao što ulažu i strani investitori.
Na samom kraju, pozvaću vas da kada dođe dan za glasanje date svoj glas ovom dobrom zakonu, jer on štiti sve nas kao građane, da svoj novac sa većom sigurnošću, uvek ima rizika da stvari ne budu dobre, sa većom sigurnošću ćemo dobiti kvalitet, jer ćemo smanjiti rizike od toga da loša roba bude na tržištu. Neće ovo nikoga ko je korektan i dobar dovesti do toga da zatvori svoju fabriku. Naprotiv, ovaj zakon otvara još veće mogućnosti za investiranje. Investiranje znači nove fabrike. Nove fabrike znači nova radna mesta. To je u ovom trenutku za Srbiju najvažnija stvar. Videćemo se još jednom kad bude debata o amandmanima i sa zadovoljstvom ću tu debatu sa vama voditi, kao što smo to činili i danas. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
I nama je bilo zadovoljstvo, gospodine ministre, što ste danas učestvovali u radu po ovoj tački dnevnog reda.
Zaključujem načelni pretres o Predlogu zakona o tržišnom nadzoru.
Prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda, zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o zdravstvenoj ispravnosti predmeta opšte upotrebe, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o hemikalijama.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da sam povodom zajedničkog načelnog pretresa 7, 8. i 9. tačke dnevnog reda pozvala da današnjoj sednici pored predstavnika predlagača, prof. dr Zorana Stankovića, ministra zdravlja, prisustvuju i primarijus dr Elizabet Paunović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja i prof. dr Marija Jeftić, pomoćnik ministra zdravlja.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni jedinstveni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama 7, 8. i 9, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, podsećam vas da, shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na sledeći način: poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi ni jedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika, što je u skladu sa članom 96. stav 4. Poslovnika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Siniša Stamenković, poslaničku grupu PUPS; narodni poslanik Zoran Bortić, poslaničku grupu SPS - JS; narodni poslanik Dušanka Plećević, poslaničku grupu SRS.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona o zdravstvenoj ispravnosti predmeta opšte upotrebe, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o hemikalijama.
Da li predstavnik predlagača dr Zoran Stanković, ministar zdravlja, želi reč? (Da.)