TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 05.12.2011.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA

8. dan rada

05.12.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 16:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Ali, može biti tema rasprave.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Ne može biti tema rasprave ono što nije tema dnevnog reda. To je toliko jednostavno.
Stvarno vas molim da me ne prisiljavate da izričem mere opomene, zato što insistirate da vi govorite o čemu god vi hoćete, nezavisno od toga oko čega smo se kao tačke dnevnog reda ovde sastali.
Molim vas o temi dnevnog reda.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Evo, gospođo Čomić, pošto mi očigledno nije omogućeno da govorim, završiću.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Sad vas molim da ne obmanjujete javnost. To je nedopustivo. To da vam nije omogućeno da govorite, govorite 11 minuta. Na osnovu Poslovnika vas moram podsetiti da ste rešili da kršite odredbe Poslovnika Narodne skupštine, jer se ne obazirete na činjenice i na temu dnevnog reda.
I nakon toga vi obaveštavate javnost u Srbiji da vam nije omogućeno da govorite. Ne postoji reč u Poslovniku, ali sad vas upozoravam da svaki sledeći prekršaj te vrste znate da mene prisiljava da vam izreknem mere opomene.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Da li mogu da dobijem jednu informaciju od vas, u vezi ove teme, da vidim da li sam u temi, zaista?
Znači, zanima me, u pitanju je zahtev Povereniku za informacije od javnog značaja, šta je sa 10 milijardi evra koje su, navodno, pronađene na Kipru? Da li se nekad na Vladi Republike Srbije raspravljalo o tom pitanju? Šta je rečeno, šta je zaključeno? Ovo pitanje smo postavili iz razloga što postoji…
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, to je pitanje iz kapaciteta vas kao narodnog poslanika Narodne skupštine. To nije pitanje koje je za vašu komunikaciju sa Poverenikom. To vi znate bolje nego ja, pošto znate šta nas 250 treba da radimo u pokušaju da izgradimo punu kontrolu i nadzor nad Vladom Republike Srbije. Nemojte omalovažavati ugled ove skupštine, smatrajući da kao narodni  poslanici, mi nemamo nikakve mogućnosti da kontrolišemo Vladu.
Ako zajedno ne dogovorimo da ne mešamo ono što je voljom narodnih poslanika i Zakonom o slobodnom pristupu informaciji omogućeno svim građanima i ono što su naša ustavna ovlašćenja, naše ustavne obaveze, onda imamo ogroman problem sa razumevanjem, ne samo odredbi Poslovnika koji vas obavezuju da govorite o dnevnom redu, nego sa institucijom narodnih poslanika generalno.
Ako želite da potpišete zahtev za sednicu sa aktuelnom temom, ja ću biti sa vama prva u zahtevu za sednicu sa aktuelnom temom, pa da kao narodni poslanici propitujete članove Vlade Republike Srbije o pitanjima koje mimikrijski stavljate kao temu dnevnog reda, a ne mogu biti.
Jedanaest minuta je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Narodni poslanik Dragan Stevanović ima reč.
Posle njega narodna poslanica Marina Toman.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, s obzirom da je danas rasprava o izboru Rodoljuba Šabića, a s obzirom da smo na početku ove rasprave čuli čiji je on predlog i čiju će on podršku danas u Skupštini dobiti, mi se iskreno nadamo da čovek nije gledao skupštinski prenos. Možda ga to do kraja ovog zasedanja, odnosno ove rasprave pokoleba i možda čovek odustane od ove kandidature.
Zašto to SRS kaže? Ne možda, nego sasvim sigurno će čovek to i da uradi, zato što je ovo licemerje po principu – mi smo vas, gospodine Šabiću, predložili, mi ćemo vam dati podršku, mi ćemo vas izabrati, a vi se onda, gospodine Šabiću, davite u sistemskom blatu koje istovremeno mi kao vlast u Srbiji i stvaramo. Mi, koji 10 godina promovišemo evropske vrednosti i evropske principe, mi ćemo učiniti sve da ne profunkcionišete onako kako bi to trebalo da se desi, jer ste zbog toga i osnovani.
Sada mi treba da hvalimo gospodina Šabića zato što smo posle pet ili šest meseci dobili informaciju kolika je plata direktora javnog preduzeća. Nemamo nameru gospodina Šabića ni da kudimo, jer je čovek pokazao određenu volju i opredeljenje da se materijom, koja mu je poverena u ruke, bavi na adekvatan način. Ali, ovde suštinu problema i izvorište i ishodište predstavljate vi, vi koji ste vlast i koji ste učinili sve da i njegov posao i zakon kojim se rukovodi i instituciju koju predstavlja obesmislite i urušite.
Uopšte nije slučajno što SRS danas spominje i KiM i sav kriminal u koji je Srbija uvijena i kojim je obavijena.
Kod sebe imam jedan dokument koji je napisao Rodoljub Šabić. Između ostalog, pročitaću jednu rečenicu tog dokumenta. Dakle, nije dovoljno samo to da se organi vlasti na odgovarajući i korektan način odnose prema zahtevima za slobodan pristup informacijama i da po istima postupaju. Potrebno je da organi vlasti što više informacija o svom radu objavljuju na proaktivnoj osnovi i bez posebnih zahteva.
Vi mesecima trgujete sa 15% naše teritorije i ne znamo šta se dešava i o čemu se radi. Zato se danas na sednici pominje KiM, a ne zato što hoćemo ili želimo neku raspravu da obesmislimo.
Danas ste ovde slušali o gomili informacija vezanih za kriminalne i sumnjive, i ovakve i onakve radnje aktera političkog života u Srbiji. To ne može da reši Rodoljub Šabić, to moraju da reše institucije sistema. Nažalost, tim institucijama sistema upravljate i rukovodite vi. Na čelu tih institucija su vaši politički izbori i vaši politički nameštenici.
Šta da očekujemo? Da vi ovo rešite? Ili da vas, ne daj Bože, zameni Tomislav Nikolić i njegov premijer Milan Beko, pa da oni ovo rešavaju? Kako da ne. Milo Đukanović, Cane i ekipa, oni da uređuju stvari koje nam život čine ovakvim kakav jeste. Niti je to moguće, niti će se to desiti.
Danas se postavlja jedno objektivno pitanje – kakav je smisao izbora i reizbora? Da budemo zadovoljni činjenicom da podnesete zahtev na lokalno nivou jednom bednom direktoru u javnom preduzeću koje 10 godina posluje sa gubitkom i pitate ga koliku platu ima, a on neće da vam odgovori. Neće da odgovori zato što mu je plata veća od plate narodnog poslanika. Ali, istovremeno, svako će da zaviruje u džep i u tanjir narodnom poslaniku, da obesmišljava instituciju narodnog poslanika i Narodne skupštine Republike Srbije. Tom istom direktoru postavite pitanje – koliko i koje stipendije delite od javnog novca, od javnih sredstava? Čekate šest meseci da vam Poverenik obezbedi da eventualno dobijete podatke. Kada dobijete informaciju, onda vidite da su tu deca direktora, zamenika direktora, rukovodioca opštinskih itd.
Sad u takvoj atmosferi mi treba da očekujemo da će ovde nešto da se desi, da se promeni i da će Rodoljub Šabić ovim izborom da nastavi da radi u nekim drugačijim i izmenjenim okolnostima. Rešenje i za tog čoveka i za Srbiju i za korisnika ovog zakona i njegovih, da kažem, funkcija i mehanizama je da odete sa vlasti, jer niste u stanju da stvorite ambijent u kome će ovakve institucije da funkcionišu.
Zašto to govorim, gospodine Vlahoviću, vidim da odobravate? Kod sebe imam prekršajnu prijavu protiv predsednika Prekršajnog suda koji neće da postupa u skladu sa Zakonom o dostupnosti informacija od javnog značaja. To je sudija vašeg reformisanog pravosuđa. To su vaši evropski standardi. Sada treba da zabijamo glavu u pesak ili pod tepih, kako je sve super, jer vi dajete podršku Rodoljubu Šabiću. Da se naježimo i mi i on i svi zajedno. Vi mu dajete podršku. Sudija, pa ćete da se žalite, je li, Povereniku i onda ćete da podnesete prekršajnu prijavu predsedniku ustanove koja treba da odluči po toj prijavi.
Tu mi živimo. To je ambijent politički, evropski koji stvarate vi ili koje bi trebali da nam stvaraju izdajnici SRS, koji se u taj evropski kazan utrkuju da utrče, ko će pre u propast – da li vi, da li oni?
Rodoljub Šabić, ko god da jeste umesto Rodoljuba Šabića, dokle god ste tu gde jeste, niti će moći da radi, niti će funkcionisati onako kako treba. Ovoj državi trebaju istinske promene u sudstvu, istinske promene u gomili drugih institucija koje će obezbediti primenu ovog zakona.
Možete vi danas i da ne pričate i da nerado slušate priču o KiM, nerado da slušate priču o kriminalu u koji je, ponavljam, Srbija obavijena, ali to su činjenice i to je stvarnost. Ono što treba da predstavlja objektivnu raspravu, vi bežite od toga. Vi bežite od toga zato što morate sa sobom da se suočite, zato što ste vi uspostavili i promovisali sve sistemske slabosti zbog kojih Rodoljub Šabić ili bilo ko drugi ne može da radi. Tu je problem.
Zato je SRS prema ovom izboru i ovoj odluci indiferentna. Ovo je najmanje priča o Rodoljubu Šabiću. Ovo danas je najmanje priča o Rodoljubu Šabiću, a najviše je priča o institucijama o Vladi Republike Srbije koja je učinila sve da njegovo postupanje opstruiše i obesmisli. To vi dobro znate.
Od vas, nećete mi zameriti na izrazu, od vas je Vlada Republike Srbije, i to ste sami prihvatili, stotinu puta napravila krpu. Na to ste vi pristali. Zašto? Zbog čega? Ko vas je na to terao? Sada ćete da perete ruke svi pojedinačno od te vlade i da očekujemo da se ne posvađate do vremena za glasanje, da bi Rodoljub Šabić bio izabran.
Baš nas briga i za Rodoljuba Šabića i za instituciju Poverenika. Vi ne date da funkcioniše i da radi kako treba, zato što su konsekvence njegovih podataka i informacija do kojih se, maltene, na silu dolazi, su sve vaši politički izbori i istomišljenici.
To je suštinski problem ove države i dok se to ne reši Rodoljub Šabić će i dalje da diše na cevčicu u tom institucionalnom, odnosno pežorativnom smislu, neće mi ni on zameriti šta sam mu rekao.
Što se SRS tiče, odavde pa na tamo, dok takva politika uređuje ovu državu, evropskih standarda, evropskih vrednosti, mi ćemo živeti u blatu koje ste vi bolesnom evropskom politikom organizovali i uspostavili u Republici Srbiji. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Marina Toman ima reč.

Marina Toman

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, govoreći o reizboru gospodina Šabića nemoguće je zaobići dva ključna problema, koja se odnose na primenu samog Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Svakako, ta dva ključna problema određuju i status samog Poverenika. Zapravo, ta dva ključna problema pokazuju kako to izgleda u praksi kada se neko u javnosti zalaže za transparentnost  u radu, a sa druge strane na sve moguće načine pokušava u praksi da to ne sprovede.
Ta dva problema zapravo pokazuju iskrenost, odnosno neiskrenost Vlade u doslednom sprovođenju ovog zakona, Vlade koje se navodno zalaže, da ponovim još jednom, za transparentnost, a pri tome je u praksi opstruiše. Ta dva ključna problema su pre svega odbijanje Vlade da reaguje po rešenjima Poverenika i zastarelost prekršajnih postupaka.
Pre nekoliko dana, kada su se neki ljudi, kojima su uskraćene informacije od javnog značaja, požalili jednom službeniku jednog ministarstva, rečeno im je – ne brinite, gospodin Šabić će već pronaći načina da to reši. Da se zakon primenjuje, odnosno da ga Vlada poštuje, ne bi bilo ovakvih opaski i gospodin Šabić ne bi trebao da pronalazi zaobilazne puteve i načine kako da se zakon ispoštuje.
Rešenja Poverenika su obavezujuća, konačna i izvršna, što stoji u članu 28. Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja. Isti član takođe navodi da se u postupku administrativnog izvršenja rešenja Poverenika ne može izjaviti žalba koja se odnosi na izvršenje. Ako Poverenik ne može sprovesti svoje rešenje na način iz stava 2. tog člana, Vlada mu na njegov zahtev pruža pomoć u postupku administrativnog izvršenja tog rešenja, primenom mera iz svoje nadležnosti. Tu dolazimo do problema, odnosno do opstrukcije Vlade, koja se, kao što se pokazalo u praksi, više puta oglušila o ovaj član i nije odradila svoj deo posla.
Postoji na desetine rešenja koje organi nisu izvršili, a koje je Poverenik prosledio Vladi, koje je trebalo da obezbedi njihovo izvršenje. Uostalom, to navodi sam Poverenik u svom izveštaju za 2010. godinu. On tvrdi da je pomenuti problem bio prisutan u većoj meri do maja 2010. godine, nakon čega su usledile izmene zakona, i to nakon većeg broja razgovora sa predstavnicima nadležnih organa, uključujući i predsednika Vlade, pisanih inicijativa i javnog reagovanja.
Ovaj zakon bi zapravo mogao da bude primer upravo kako se zakoni selektivno primenjuju, odnosno da zakoni nisu za sve obavezujući. Upravo sama tvrdnja Poverenika da je zakon promenjen nakon reagovanja, odnosno razgovora sa predstavnicima nadležnih organa, sa premijerom, raznoraznim inicijativama, pokazuje i potvrđuje ovu činjenicu, jer da se zakon zaista sprovodio u svojoj punoj meri ne bi bilo potrebe da Poverenik ide okolo i ubeđuje one koji krše zakon da se zakon promeni i da zakon krene da se primenjuje.
Vlada je ta koja je Poverenika bila stavila u krajnje neprijatan položaj, odnosno nije li Vlada ta koja je tim svojim stavom i tim svojim nečinjenjem poslala jasnu poruku uprkos zakonu? Mi smo ti koji odlučujemo o svemu, pa i o tome u kojoj meri će se zakon sprovoditi. Ta ista vlada koja se navodno zalaže, da ponovim, za transparentnost rada državnih službi.
U javnosti je inače ovih dana, kao i u prethodnom periodu, bilo dosta polemike da će Vlada doneti akt kojim će urediti ovo pitanje, odnosno uredbu kojom će precizirati njeno postupanje. Međutim, još uvek ništa nije učinjeno na tom polju.
Ovaj problem je mogao biti izbegnut da je bilo više spremnosti Vlade da mnogo ranije predloži odgovarajuće izmene zakona, tvrdi Poverenik. Slažemo se u njegovoj oceni, ali samo delimično, jer je ključno pitanje zapravo koliko je Vlada spremna? Mi smatramo nedovoljno. Vlada i ostali državni organi procenjivaće i dalje šta je od javnog značaja i na osnovu njihove selektivne subjektivne procene odlučivati i pravu koje je propisano zakonom.
Primera u praksi je mnogo. Navešću samo nekoliko. Od decembra 2010. godine, novinar "Velike Srbije", Ivan Minić, kome je inače pre nekoliko dana izašla iz štampe knjiga "Pustošenje Srbije", koja zapravo predstavlja praktičnu primenu Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja, pokušava više od godinu dana da dođe do informacija koje bi ukazale na to kako se odvijala realizacija tzv. posla veka, odnosno konsolidacije zajedničkog srpsko-italijanskog preduzeća "Fijat automobili Srbija". Na adresu Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja upućeno je niz pitanja koja se odnose na poštovanje preuzetih obaveza od strane "Fijat grupe" iz Torina i Republike Srbije, ali iz te institucije nema odgovora već više od godinu dana.
Prvo pitanje odnosilo se na sve budžetske rashode i subvencije u 2008, 2009. i 2010. godini, koje je naša država realizovala u Fasu. Postavljeno je pitanje – kada sve, koliko novca, na koji broj računa, kome, po kom osnovu je uplaćivano iz državne kase i niz drugih pitanja. Odgovori na prethodna pitanja međutim nisu stigli, tako da još uvek ostaju nedoumice i dileme koje bi trebale da otklone zapravo to ključno pitanje – koliko su građani i država dobili tim ugovorom, a koliko su izgubili?
Po svemu sudeći, pošto se te informacije i dalje kriju, odnosno ne dostavljaju se na uvid javnosti, one samo potvrđuju tu jednu činjenicu da je u pitanju bio prosto jedan predizborni posao i da će na kraju od njega najveće koristi imati zapravo "Fijat".
Takođe, sam Poverenik u svom izveštaju naveo je podatak da su se građani žalili i na rad pokrajinskih organa. Primer koji ću navesti savršeno oslikava da su nadležni pokrajinski organi dali sebi za pravo da procenjuju koje su informacije od javnog značaja, a koje ne. Naime, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine odbija da da informacije koje se odnose na izdavanje lokacijske dozvole za gradnju fabrike "Junidisk" u Kovačici, fabrike za preradu opasnog industrijskog otpada, između ostalog i azbesta na oko četiristo metara od prvih kuća.
Međutim, za pokrajinski sekretarijat zabrinutost stanovnika Kovačice za zdravlje, za posao, u pitanju je inače poljoprivedni kraj, nije bitna i tražene informacije nisu od javnog značaja. Ne može da u zahtevu o nekoliko hiljada građana odlučuje nekoliko službenika i čelnih ljudi pokrajinskog sekretarijata. Kakva je onda šansa građana, koji nemaju mogućnost da izvrše pritisak preko medija, da dobiju informacije od javnog značaja? Nikakva. Zbog toga, kada govorimo o ovoj temi, o instituciji Poverenika, o njegovom reizboru, važno je govoriti o ovim problemima.
Svi ćemo se složiti da je načinjen napredak u primeni ovog zakona, ali pre svega zahvaljujući samom Povereniku. Ali, pomak je učinjen, odnosno urađen do određenog nivoa, do tog nivoa do kog je procenila Vlada da treba da se ide, iako je zakon jasan. Dok se to ne promeni neće biti nikakvog govora o potpunoj primeni ovog zakona.
Takođe, kada govorimo o zastarelosti prekršajnih postupaka, važno je navesti neke podatke koje navodi i sam Poverenik, da je procenat onih koji su odgovarali za povredu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i dalje veoma mali. Služba Poverenika inače je dostavila spise za oko 2.000 slučajeva nadležnim ministarstvima, i to Ministarstvu kulture, od čega je u najvećem broju slučajeva nastupila zastarelost.
U toku su promene, odnosno pripreme izmene ovog zakona u kome se rok za pokretanje prekršajnog postupka produžava na pet godina. Mi smatramo da je to jedna dobra izmena, ali takođe očekujemo da se ovaj zakon što pre nađe pred poslanicima u ovom parlamentu kako bi o njemu raspravljali.
Na kraju, još jednom da podvučem da će Vlada na kraju biti ta koja će odlučiti u kojoj meri će se zakon poštovati. I da ponovim – zamerke na rad Poverenika nemamo, ali i te kako, još jednom podvlačimo, sudbina samog zakona a takođe i sudbina, odnosno koliko će sam poverenik uspeti da ispoštuje ovaj zakon, zavisi pre svega od Vlade, odnosno od onih koji opstruišu sprovođenje ovog zakona.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Petar Jojić ima reč.

Whoops, looks like something went wrong.