PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 20.12.2011.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA

3. dan rada

20.12.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 00:00

  • TAGOVI

  • Peta sednica Drugog redovnog zasedanja (2011)
  • Traženje obaveštenja ili objašnjenja u skladu sa Poslovnikom (20.12.2011)
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmenama i dopunama Sporazuma između Republike Srbije i Evropske investicione banke o osnivanju i aktivnostima regionalne kancelarije EIB u Republici Srbiji
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu i za program rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji – faza IV u iznosu od 45.000.000 evra između KfW-a Frankfurt na Majni Republike Srbije
  • Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu i finansiranju između KfW-a Frankfurt i Srbije u iznosu od 25 mil. evra za program vodosnabdevanja i kanalizacije u opštinama srednje veličine II – faza 2
  • Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod Komercijalne banke A.D. Beograd za potrebe kupovine zgrade „Aeroinženjeringa“ za potrebe smeštaja Prvog osnovnog suda u Beogradu
  • Pr. Z. o pot. Spor. o usvajanju jednoobraznih teh. propisa za vozila sa točkovima_op. i delove_koji mogu biti ugrađeni/korišćeni na voz. sa toč. i uslovima za uz. priznavanje dodeljenih homologacija
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Bugarske o socijalnoj sigurnosti
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije o uslovima putovanja državljana dve zemlje
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske u borbi protiv teških krivičnih dela_naročito terorizma i organizovanog kriminala
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala_međunarodne ilegalne trgovine drogama i međunarodnog terorizma između Republike Srbije i Republike Albanije
  • Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2011. godinu
  • Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2012. godinu
  • OBRAĆANJA

    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Narodni poslaniče, sada možete da koristite 14 minuta 24 sekunde, koliko imate kao poslanička grupa. To je sve vreme koje možete da koristite, pa vas molim, u skladu sa Poslovnikom, to vreme.
    ...
    Liberalno demokratska partija

    Bojan Đurić

    Liberalno demokratska partija
    Smatram da to nije korektno, pošto smo vi i ja razgovarali pre desetak minuta za stolom predsedavajućeg o tome i dogovorili se…
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Narodni poslaničke, jasno sam rekla i vama i koleginici potpredsednici Juditi Popović,  ovlašćeni predstavnik ili predsednik može svoje izlaganje da deli u dva dela, jedno pre nego što počne rasprava, a po redosledima prijavljenih govornika, a drugo kada se ta lista iscrpi.
    ...
    Liberalno demokratska partija

    Bojan Đurić

    Liberalno demokratska partija
    Prijavio sam se i tada.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Narodni poslaniče, sada je lista počela. Vi ste prvi prijavljeni govornik na listi.
    ...
    Liberalno demokratska partija

    Bojan Đurić

    Liberalno demokratska partija
    U redu, nemojte vikati samo na mene, nema nikakvih problema.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Narodni poslaniče, upozoravam vas da se sa uvažavanjem odnosite prema drugim učesnicima na sednici i da ni ne pokušavate da omalovažite pravila koja ste bili dužni da pročitate pre nego što ste uopšte uzeli učešće na bilo kojoj sednici.
    Čisto i jasno pravilo u članu Poslovnika koji opisuje na koji način teče sednica u zajedničkom načelnom i jedinstvenom pretresu je da predsednici i ovlašćeni predstavnici dobijaju reč odmah nakon predlagača i izvestilaca odbora, da tada dobijaju reč narodni poslanici koji su prijavljeni po redosledu na listi i da, kada se iscrpi lista govornika, pravo na reč imaju svi oni koji nisu iskoristili svoje pravo i, naravno, predlagač.
    Najlepše vas molim da sa uvažavanjem koristite svoje pravo na reč. Izvolite.
    ...
    Liberalno demokratska partija

    Bojan Đurić

    Liberalno demokratska partija
    Samo sam želeo da kažem o čemu ću suštinski i na koji način govoriti. Mislio sam da ovo svoje izlaganje počnem analizom onoga što je u smislu komercijalnog ili trgovinskog prava govorio gospodin Mirović i možda nekih grešaka u njegovom izlaganju, ali posle ove vaše analize zaista neću ulaziti i neću kritikovati gospodina Mirovića, zadržaću se na nekim drugim stvarima.
    Nema gospodina Dulića, ministra, kao predstavnika Vlade, pa je dosta teško da polemišemo, nije bilo ni njegovih odgovora na pitanja koja su mu ovde postavljena u prvom delu sednice. Nezavisno od toga, postoji jedan politički problem, o kome mi ovde govorimo, a u analizi tog problema i možda traženju rešenja, sprečava nas, pre svega ponašanje predstavnika vladajuće koalicije, ne samo koalicije koja je najpre ovlastila za ove tačke dnevnog reda gospodina Božidara Đelića, koji je u međuvremenu podneo ostavku, ne taj problem što je ove ugovore, sporazume sa Nemačkom bankom potpisao predsednik Vlade i ministar finansija Mirko Cvetković, koga danas ovde nema, ni to što se niko od predstavnika vladajuće koalicije ne javlja za reč ili makar nije govorio u ovom prvom delu, kada govore ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa.
    Obećao sam da se neću mnogo baviti izlaganjem gospodina Mirovića, ali moram samo jednu rečenicu, sve ono što je rekao, mislim da će zaslužiti da večeras bude možda u nekim od prvih minuta od hedova "Dnevnika" dva RTS-a. Prosto poslednjih dana "Dnevnik" dva RTS-a, zapravo liči na ovo što je govorio gospodin Mirović. Ta antinemačka kampanja koja se sprovodi u našim medijima, taj zaista neverovatan bezobrazluk, da vi imate početak televizijskog "Dnevnika" koji govori o tome – Nemačka različito od Brisela, ucene Nemačke prema Srbiji, svi nas u Evropi vole, samo nas Nemačka mrzi, a u nastavku Dnevnika imate kako je potpisan ugovor o beskamatnom kreditu Nemačke za pomoć građevinske industrije u Srbiji, odnosno za povećanje energetske efikasnosti. Imate raspravu ovde u Skupštini danas, gde god govorimo o dva kredita nemačke banke, zapravo Nemačke države pod uslovima koji su daleko povoljniji i od trećeg kredita, znači Komercijalne banke za aero-inženjering, o kome danas ovde govorimo, a da ne govorim o tome kakvi su bili krediti, kako je bilo ugovoreno pravo, na koji način se regulišu odnosi i sprovode postupci, recimo u našim ugovorima koji su vezani za sprovođenje energetskog sporazuma, odnosno sporazuma o privatizaciji i investicijama u naftnoj industriji Srbije "Gasprom njeft", kako se već zove ta kompanija.
    Ako možemo to malo da razjasnimo, kakvi su uslovi ovih kredita, dakle, kredit koji se tiče izgradnje, odnosno revitalizacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji, uz kamatnu stopu od 2,5%. Postoji taj pogled na ekonomiju i bankarske poslove koji kaže da je svaka kamata iznad 3% nepovoljna za onog ko kredit uzima, ali moram da vas podsetim da ova stopa, fiksna stopa od 2,5% godišnje praktično na nivou prosečne inflacione stope u zemljama Evropske unije, odnosno u ero zoni.
    Dakle, kredit koji dobijamo u iznosu od 45 miliona evra će se zapravo vraćati bez realne kamate, dakle isplaćivaćemo samo ono što je inflacioni trošak u zemljama Evropske unije. Nešto je viša kamata za kreditni aranžman kod vodosnabdevanja i kanalizacije, ona je 3,5%.
    Da bismo uporedili koliko su to zaista povoljne kamate koje dobijamo od nemačke banke, odnosno Nemačke države, može da nam posluži i ovaj treći ugovor koji danas ovde potvrđujemo, to je ugovor o kreditu naše države, kod naše većinski državne banke, Komercijalne banke, čiji su kamatni uslovi određeni na sledeći način. Dakle, šestomesečni euroribor plus fiksna marža od 4,2%. To je u ovom trenutku ukupno između 5,9 i 6%. Mi danas uzimamo dva kredita po kamati od 2,5 i 3,5% i kredit kod domaće banke po kamati od 6%. Toliko o tome, na koji način treba pomagati domaću industriju, domaći bankarski sektor i koliko će građanima Srbije biti bolje, ukoliko se krediti uzimaju kod domaćih banaka.
    S druge strane, zanimljiva je ova rasprava, bez obzira što u njoj ne učestvuju poslanici vladajuće koalicije. Ima ovde argumenata koji su i politički, koji govore o tome kakav je odnos Nemačke države prema našoj Vladi. Međutim, u ugovorima je predviđeno i da će Nemačka Savezna vlada dati garancije za realizaciju ovih kredita. Dakle, biće neka vrsta rasprave i u nemačkom parlamentu. Bojim se da će se u tom parlamentu pokrenuti ista vrsta političke argumentacije. Zbog čega se ulazi u ovakve povoljne aranžmane, zbog čega Nemačka država na određeni način finansira ili sufinansira izgradnju komunalne i druge infrastrukture u Srbiji, dok vojnici te iste države stradaju na severu Kosova i dok je to deo, ili je makar bio deo zvanične srpske politike. Na tu vrstu paradoksa ne mogu da daju ni poslanici Liberalno demokratske partije, ni poslanici Srpske radikalne stranke. Odgovor na ta pitanja, odgovor na pitanje bilateralnih odnosa sa Nemačkom, odgovor na pitanje kako ćemo u narednim godinama finansirati ovakve i slične projekte, ukoliko nemamo ugovorne aranžmane sa Evropskom unijom, ukoliko zaustavimo naš put evropskih integracija treba da daju predstavnici Vlade. I to ne može da bude direktorka Kancelarije za evropske integracije, što je uz svo dužno poštovanje prema gospođi Delević, tehnička ili birokratska funkcija, odgovor na to pitanje moraju da daju političari u Srbiji.
    Oni koji su u isto vreme dok je potpisivan ovaj sporazum, dakle 29. septembra na vrlo afirmativan način govorili o onome što se desilo na Jarinju, dva ili tri dana pre toga, kao i oni koji su u međuvremenu proglašavali pobedu nad pojedinim zemljama koje navodno ne žele Srbiju u EU. Pretpostavljam misleći u tom trenutku na Nemačku sa kojom su potpisali i planirali ratifikaciju kreditnih aranžmana na oko 70.000.000 evra samo kroz ovu tranšu. Nema ministra, ne mogu da mu postavim još neka konkretnija pitanja.
    Mi smo pre nekoliko dana govorili o problemima koje ima Građevinska direkcija Srbije sa internet prezentacijom, a u međuvremenu se ispostavilo da ta građevinska direkcija očigledno ima mnogo veće probleme sa izgradnjom stanova na Kosovu, sa nekim prošlim vremenom. To će pretpostavljam rešiti istraga i sudski postupci ali to prosto govori o tome koliko su efikasni naši državni organi ili državne institucije ili kvazi državna preduzeća u realizaciji ovih projekata.
    Zadužili smo se danas za 70 miliona evra, te kredite ćemo vraćati narednih nekoliko godina, a u međuvremenu ćemo se budžetom, sredinom sledeće nedelje zadužiti u 2012. godini za 4,5 milijarde evra. Većim delom ćemo ta sredstva koristiti da bismo vratili kredite koje smo u prethodnih nekoliko godina uzeli.
    Danas vam garantujem da ako se ovakva politika bude nastavila, da ćemo negde pred kraj isteka ovog grejs perioda koji je predviđen praktično u sva tri ugovora morati da uzimamo nove kredite, pod znatno nepovoljnijim stopama i siguran sam da će te stope biti mnogo nepovoljnije ukoliko zaustavimo naše evropske integracije, odnosno ukoliko ih ne obnovimo već u februaru ili martu. Hvala vam.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Sedam minuta i 28 sekundi iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
    Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković, a posle nje narodni poslanik Dragan Stevanović.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Jorgovanka Tabaković

    Napred Srbijo
    Sledeća dva zajma o kojima želim da govorim su zajmovi od Nemačke državne razvojne banke, KfW, koja čini mi se zbog asocijacija na davno planiran, a nikad ostvaren posao osnivanja domaće razvojne banke se u Srbiji, potpuno namerno tako skraćeno naziva samo Nemačka razvojna banka, a da se u stvari zapostavlja ono što mene u stvari najviše zanima, a to je struktura vlasništva te Nemačke državne razvojne banke.
    Bez obzira na teorije zavere, na možda postojanje neke nemačke osvete Srbima, kako neko misli, na vrlo neprijatnu ulogu u koju se na primer našao gospodin Mas našao juče, zašto je uvažena gospođa Merkel bila na Kosovu, a nije ovde. Mislim da je princip funkcionisanja i nemačke države i Nemačke razvojne banke, nešto na čemu smo za 10 godina trebali da naučimo bar toliko da imamo i do sada svoju razvojnu banku. Imali smo i osnova da je stvorimo i to na depozitima četiri velike ugašene banke o kojima postoje pouzdani podaci šta su sredstva, na depozitima države i njenim tekućim računima sa nivoa, svojevremeno savezne, a sada republičke države, lokalnih vlasti koji su svoje slobodne depozite ili dnevne tekuće prilive držali kod poslovnih banaka drugih, a ne kod svoje razvojne banke koji su mogli da budu najjeftinija baza i najjeftiniji izvor sredstava za ulaganje u ono što država odredi kao prioritet.
    Nismo naučili to za ovolike godine ali jesmo uspeli da naljutimo i jednu veliku Nemačku po načinu na koji smo plaćali kamate i za nepovučena sredstva, a bogami su podržavali ovu državu kreditima svih vrsta i za energetsku efikasnost, sve ono što je po namenama u stvari i nadležnost Nemačke državne razvojne banke, a to je finansiranje stanogradnje, znanja kao obrazovanja, energetske efikasnosti, razvoja komunalne i ostale infrastrukture. Ali onima kojima daje novac, ali i sa svoje strane oni su vrlo uspešno finansirali i izvoz svojih proizvoda, ali i izvoz svoga znanja preko stručnjaka koji su boravili kod nas u ovakvim vodoprivrednim preduzećima, odnosno vodovodima, preduzećima koja su se bavila nadležnostima vodovoda i kanalizacije, ali i rehabilitacijom daljinskog sistema grajanja u Srbiji. Finasirali su oni i razvoj sistema zaštite i sanacije depozita kod nas. Bilo je mnogo bespovratnih sredstava, bilo je mnogo sredstava za koje smo u svakom trenutku znali preciznu cenu i namenu.
    Ono što mi je posebno drago i kažem, Nemačka je država na koju se treba ugledati po tome kako svoje firme prati finansirajući njihov izvoz, kreditirajući države kupce, što jesmo mi, mogu slobodno da čitam primedbe ili zapažanja ili da upoznam javnost sa detaljima ugovora koji npr. zaključen aprila 2006. godine, a ticao se rehabilitacije lokalnog sistema grejanja u Srbiji, faza III ili da čitam Ugovor iz 2003. godine, biće jednaki. Na ne povučena sredstva postoji kazna koja se zove plaćanje od 0,25% godišnje od osnovne vrednosti ugovora. Zajmoprimac će platiti naknadu za poslovanje od 0,5 na ukupan iznos zajma u prvom trenutku i ne treba tražiti ništa skriveno. Znači, pristajali smo na uslove nekoga koji je sasvim regularno finansirao ne samo kod nas nego i svuda u okruženju ove delatnosti.
    Postavljam jedno drugo pitanje – čime smo mi to naljutili nemačku državu da u ovom trenutku, kada je trebalo poslušati mišljenje Evropske komisije, Nemačka bude ta koja će dovesti u pitanje čitavu instituciju EU, koja odlučuje tako, konsenzusno, zajednički, u saglašavajući svoje mišljenje, i da mi ostanemo kratkih rukava, a bili smo vrlo blizu?
    Priča se da smo Nemačkoj uskraćivali učešće u mnogim privatizacijama i da su potpuno nepravedno negde izgubili mogućnost da učestvuju u privatizaciji, a da smo nekim drugima zbog političkih ili ne znam već kojih razloga davali nelojalnu prednost koja je kompromitovala ovu državu, a nama nije obezbeđivala dovoljnu prednost. Nama su u svakom slučaju ostali krediti i kamate. To ide na dušu ove i ranijih vlada.
    "Meser tehnogas" je jedna od privih privatizacija još 1997. godine započeta i jedna od najboljih privatizacija. Čak mogu da kažem da su privatizacije koje su sa te strane dolazile, bile najčistije u smislu čistoće uslova koji su dogovarani. Da li smo odgovorili istom merom ili može po sistemu da ne uvredim muški rod, ali po sistemu muških razgovora u kafani – dajte vi samo nama pare, sve ćemo mi to lako, a onda u sistemu realizacije posla problema koliko hoćeš? Sa Nemačkom se ne može tako razgovarati.
    Meni je zaista žao što smo došli u situaciju da se osećamo neprijatno dok pričamo o povlačenju jednog ovakvog kredita. Ponovo ovde nemam izveštaj kako su ti krediti utrošeni i koja je njihova efektivnost.
    Znam da smo mi u prošloj godini, u ovoj tekućoj, pošto novi budžet ide, platili kamate na strane kredite 20 milijardi dinara, a bilo je planirano u osnovnom tekstu budžeta samo 14 milijardi. Kako je mogla ova država da pogreši za šest milijardi dinara troškova u 2011. godini, a euribor nije rastao? Šta se desilo? Šta se desilo da se informacija o tom našem putu u dobrom pravcu odjednom izokrene? Da l i je baš prihvatljiv izgovor da su odjednom dobrosusedski odnosi u prvom planu i da smo tu napravili problem? Ne verujem jer imam pouzdane informacije o tome da Srbija nije dovoljno iskreno radila reformske procese u smislu - priča o korupciji je bila priča a ne borba. Danas je priča o korupciji priča protiv političke konkurencije i zloupotreba. Danas je priča o konkurentnosti onakva kao što sam vam rekla, o upotrebi pregovaračkog postupka prilikom kupovine zgrade "Aeroinžinjeringa". Tako se omogućava svima da učestvuju u postupcima javnih nabavki.
    Slično je i sa privatizacijom. Da li neko zna u kom postupku je "Trajal" postao novokupljena firma od strane Amerikanaca gde gospođa ambasador lepo obeća da će sve učiniti da budemo regionalni lider. Kakav regionalni lider? Mi smo kada je CEFT doneta malo skrajnuti u stranu da budemo u tom trening centru za pripremu ne zato što nam nije ostavljena mogućnost da uredimo svoju kuću na pravi način, nego zato što to sami nismo hteli, ne mi građani, nego Vlada koja nas je vodila.
    Umesto da ispravljamo loše delovi ovih zajmova koje smo dobijali od nemačke banke KfW, a bilo ih je, evo jedan od takvih ugovora imam kod sebe, govori o troškovima iz finansijskog plana ovog kredita, ponoviću za one koji su zaboravili, od npr. 886 miliona evra gotovo 801 milion je otišao na troškove projektnih delova projekta gde se od vozila, karata za prevoz, troškova za smeštaj, nabavke opreme, računara, kancelarija itd, potroši za stručnjake koji dolaze da delitelje toplote i termostate kontrolišu i da proveravaju automatizaciju kotlova, ugrađenih, pregradnih ventila za distributivnu mrežu itd, u nekih 11 podstanica. Praksa započeta uzimanjem kredita od staratelja od starateljskog fonda Svetske banke 2001. godine, u kojoj je od šest miliona dolara kredita 4.780.000 otišlo na konsultantske usluge, a samo ostatak na nabavku roba je bila praksa sa kojom ni jednog trenutka niste hteli da se borite na način da kažete – u redu, vaši stručnjaci koji dolaze da ovde daju uputstva i savete vrede, ali ne vrede 80% projekta i da ostalo budu nabavke robe za koje se vi pitate.
    Znači, efektivnost kredita koji su ovde stizali su morali da budu predmet analize i efektnosti tih ulaganja. Ne, vi ste se setili danas kroz Agenciju za privredne registre proveravate gde su otišle subvencije od šest milijardi evra i da vidimo da li su pare uložene uredbama donele neku korist građanima Srbije. Pa ne može prvo nešto da se uništi ili potroši, a da onda proveravamo koliko je to dobro urađeno. Da li će to neko od nas u svojoj kući ili u državi koju smatra svojom kućom da radi na ovakav način? Ne. Jedan ovakav prilog za bilo koga ko bi se ovde mogao predstaviti sumnjalom, neću zato što se pominju imena, ali mogu da dostavim onima koji sumnjaju gde je, npr. uloženo na teritoriji Vojvodine tih sredstava iz KfW banke za razvoj vodoprivrede. Lavovski deo, 90% je otišlo na troškove stručnjaka, da nadgledaju i prate, a nama su ostali takvi troškovi da mi za glavnicu u ovoj godini smo trebali da platimo 26 milijardi dinara, a u idućoj godini ćemo za glavnicu kredita trebati da platimo po novom budžetu 38,8 milijardi. To je rast od 146%.
    Kamate pomenuh, bile su 20 milijardi na strane kredite, a u ovoj godini 26 milijardi dinara. Budžet je povećan za jednu milijardu evra. Mnogima su se smanjili i svi kažemo dobila ministarstva manje. Ljudi, šta je struktura kredita koji uzimamo, gde ide? Šta je struktura ovih troškova koji se plaćaju jer pričati priču da postoji fiskalni savet da vodimo računa da podelimo pravedno teret troškova i života na račun budućih generacija je bespredmetan, licemeran, zato što se uopšte ne vodi računa o tome da živimo preko granica svojih mogućnosti i ne samo to da ostavljamo dugove koje više nemamo odakle da servisiramo jer sve manje privrede radi, nego smo dozvolili da jednog zajmodavca, kakav je Nemačka, dovedemo u situaciju da nam potpuno okrene leđa u svakom smislu i da naše dalje uređenje države u smislu poštovanja ugovora, reforme pravosuđa, privatizacije, prevedu u dobrosusedske odnose.
    To je nedopustivo i to je velika greška i teret ove vlasti. Sad umesto da ovu strukturu kredita uredite tako da stižu zaista neke robe, da se naši ljudi obučavaju, pa da sad to oni rade, mangupi uzeli sistem i iz privatizacija i ista šema, savetnici, oglašivači, reklameri, pravne, ekonomske i ostale struke, kroz Agenciju za privatizaciju, pokupili najveći deo sredstava, malo nešto od kusura ostavili u budžet i umesto da se štedi onda kada se imalo, za dane kada će imati manje, što radi svaki dobar domaćin, mi smo došli u situaciju da nam gospodin Cvetković kaže – mi smo se zadužili jednu milijardu dolara dok imamo kreditni rejting, ali mi te pare nismo potrošili, kaže, njih čuvamo.
    Koji pametan čovek plaća trošak na kredit i drži novac bez ikakve kamate? Ili, ko to uzima pare gde je trošak po kreditu manji od troška, odnosno prihoda koji dobijate tek kada date pare na štednju? Da li negde postoji veća kamata na štednju od kamate na kredit? Ne postoji, to je suprotno zakonima, definiciji bankarskog poslovanja, zato što se kamata na kredit računa na osnovu ulaznog troška, a to je tuđ novac na koji plaćate neki trošak, to su uglavnom troškovi koje isplaćujemo štedišama, pa sve troškove koje ima banka, kamatne marže i onda se formira cena kredita.
    Znači, izvrnuli ste naopačke i namene i sredstva i ciljeve i doveli nas do toga da mi ovde pitamo zašto je Zakon o javnim nabavkama ovakav, gde sebe uvodite u docnju, zašto od ovog malog dajete opet onima koji nije neophodno, da bi u stvari za ono što se zove puko preživljavanje kao socijalna zaštita, kao život ugroženih slojeva, socijalna davanja, učenički standardi i sve ostalo, bilo na najnižim mogućim granama ili makar pokriveno onoliko koliko priznajete inflaciju, ne koliko je ona stvarna, nego koliko se priznaje.
    Smatram da je ova država od 2002. godine, ako ne od 2001, onda od 2002. godine mogla da ima svoju razvojnu banku i da određene strateške projekte, poput ovog, finansira sama, a ne da i dan danas budemo država idealni dužnik i da nam bude najvažnije da možemo da stanemo u red za kredit. Lažno je prikazivan društveni proizvod, namerno uvećan i to gospođa Diana Dragutinović priznaje tek danas kada nije ministar, da su metodologijom namerno uvećavani prihodi, metodologijom namerno smanjivani rashodi, da bi mi mogli da se zadužujemo.
    Kada sam vam u ovoj sali rekla da velika i jaka Nemačka uvodi kočnicu dugova, a ima odakle da vraća kredite, niste hteli da slušate. Krize nije bilo, pa je otišla, pa se vratila, pa sve je drugi neko kriv, samo nije ova Vlada, koja u stvari ne želi da se bavi onim što je suštinski posao – kako to malo novca što od građana stiže najbolje rasporediti?
    Sve otpisane dugove javnih preduzeća, puteva, onoga što je navodno 700 miliona kada nismo učestvovali u radu zbog čekanja da se zakaže sednica o Kosovu, prošlo ovde kao otpis, 700 miliona evra kredita, sve će to platiti građani Srbije kroz budžet, kao i kamate na ovaj kredit, kao i kamate na sve uzete kredite od kojih mi nemamo izveštaj, iako je na kraju formirana Uprava za javni dug, iako je formiran i Fiskalni savet, iako je formirano i nebrojeno agencija, organizacija koje navodno treba da se bave što boljim i efikasnijim upravljanjem onim čime raspolažemo od prirodnih resursa, do novčanih sredstava kojima raspolaže ova država.
    Duboko sam razočarana što mi 2011. godine pričamo o planovima za osnivanje razvojne banke, što i dalje realizujemo neku četvrtu fazu projekta i što ćemo ponovo imati da plaćamo troškove na nepovučena sredstva, a prvi put smo videli da imamo te troškove kada nam je revizor 2008. godine dao prvi izveštaj o reviziji završnog računa. Da toga nije bilo, možda ni danas ne bi znali, jer je kreativno izveštavanje i računovodstvo vrlo zanimljiva disciplina, gde se može sakriti sve, ali se nadam da zaista ne može još dugo. Kažu – možete sneg farbati u crno, ali ne cele zime. Hvala.