Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 07.03.2013.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja

07.03.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 00:00

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Gospodine Trnavčeviću, možete da se prijavite jer imate pravo na repliku ukoliko to želite, dva minuta. Izvolite.
...
Bogata Srbija

Zaharije Trnavčević

Samostalni poslanici
Hvala.
Iskoristiću ovu priliku da kažem da u oblasti, evo pre dva dana sam zvao predsednika opštine Kuršumlija i pitao da li je počela da se puni akumulacija selova? Ne. Voda Toplice i ovoga leta će da ode, a na poljima će biti suše. Mogla bi da se ta voda iskoristi delom i za manju proizvodnju energije i za navodnjavanje.
Oko izgradnje ovih digestora za dobijanje električne energije iz stajnjaka, predlažem da se to takođe ima na umu i da se povoljnim zajmovima i kreditima podstaknu ljudi da iskoriste taj izvor, da dobiju struju koja naravno nije jeftina kao klasična ili iz elektrana, ali svejedno, obnovljiva je. Svake godine, svakoga dana te krave balegaju, ima stajnjak od koga može da se dobije metan i da se sagoreva.
Drugim rečima, želeo bih da se radi više na tome, draga gospođo Mihajlović, na širenju i stvaranju te energetske svesti, kakva, uverio sam se, postoji u Danskoj, postoji u nordijskim zemljama. Snimao sam i pokazao da su oni i u klanicama, toplotu kada šure svinje takođe iskoristili i imaju od nje manju potrošnju klasične energije, itd. To je ono što je nama potrebno. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Slavica Savić. Izvolite.

Slavica Savić

Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici i poslanice, poštovana ministarko sa svojim saradnicima, energije kada bude usvojen Predlog zakona o efikasnom korišćenju i ako se bude dosledno sprovodio znači da ćemo zapravo sa puno pažnje i racionalno iskorišćavati naše prirodne resurse i nacionalno bogatstvo.
Veoma je značajan ovaj predlog zakona i sa ekonomskog, finansijskog stanovišta i sa stanovišta popravljanja našeg odnosa prema prirodnoj sredini u kojoj živimo. Ako o tome ne vodimo dovoljno računa, priroda ima moć da uzvraća udarce koji su onda nemerljivo snažniji i pogubniji za čovečanstvo.
Sa ekonomskog stanovišta, bez racionalnog upravljanja energetikom, koje je najznačajniji privredni resurs, nije moguće da na svetskom tržištu budemo konkurenti. U domaćim okvirima, plansko upravljanje energetikom pruža mogućnost za uštede i usmeravanje potrebnih sredstava u obnovu tehničko-tehnoloških postrojenja.
O tome, kakve su sada energetske prilike u Srbiji, ilustruju podaci o kojima već duži niz godina govore naši eminentni stručnjaci iz oblasti tehničkih nauka, a to je da se energetski izvori neracionalno troše, da je potrošnja električne energije tri do četiri puta veća nego u Evropi. Ne postoje pouzdani podaci o energetskoj efikasnosti ni na nivou države, ni za industrijska preduzeća.
Kada je reč o uzrocima ovakvog stanja, nabrojaću neke od njih - zastarela tehnologija u industriji, ostarele tehnologije u proizvodnji električne i toplotne energije, nedovoljna organizovanost privrede, nepotpuna zakonska regulativa, starost stambenog i voznog parka, mali broj institucija i laboratorija za kontrolu efikasnosti uređaja, opreme i materijala.
Evropska zajednica odredila je u tom pravcu tri velika cilja do 2020. godine, i to: povećanje energetske efikasnosti za 20%, povećanje učešća obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije za 20%, smanjenje emisije ugljendioskida za 20%.
Dakle, potrebne su nam promene u tehnologiji, u ponašanju i strukturi ekonomije. Mora postojati sistem strategija, zakona, podzakonskih akata, mera i standarda. Energetska efikasnost nije samo tehničko pitanje, već pitanje makro i mikro opremljenosti, obučenosti i organizacije.
Predloženim zakonom pruža se dobar investicioni okvir za rešavanje svih navedenih problema. Pored strategije i akcionog plana, on je polazna osnova za uspostavljanje sistema energetske efikasnosti.
U Predlogu zakona utvrđeni su glavni ciljevi, a to su, pre svega, sigurnost u snabdevanju energijom, konkurentnost privrede, smanjivanje zagađenja i odgovorno ponašanje prema energiji u proizvodnji, prenosu, distribuciji i potrošnji energije.
Propisani su i planski akti i programi za sprovođenje na republičkom i na lokalnom nivou. Utvrđena su ovlašćenja i dužnosti Vlade, ministarstva, privrednih društava, organa državne uprave, javnih službi, AP, opština i gradova.
Planirani cilj uštede energije koji će propisivati Vlada mora se realizovati. Zato su svi učesnici u energetskom lancu dužni da imaju potreban broj energetskih menadžera koji će pripremati planove i programe energetske efikasnosti, kao i izveštaje o sprovođenju, energetske savetnike, čija je dužnost da vrše energetski pregled i reviziju.
Predlogom zakona propisani su uslovi ko može biti imenovan za energetske menadžere i savetnike, pod kojim uslovima i uz obavezne obuke izdavanjA licenci i uverenja.
Jedan deo Predloga zakona se odnosi na obavezno označavanje proizvoda koje će odrediti Vlada. Obaveza proizvođača je da označi energetsku efikasnost proizvoda, izradi listu sa podacima i tehničku dokumentaciju, koju isporučilac obavezno dostavlja uz proizvod. Utvrđena je obaveza sprovođenja energetskog pregleda objekata, kao i posebne obaveze investitora kod svakog novoizgrađenog objekta.
U posebnom odeljku Predloga zakona propisani su minimalni zahtevi energetske efikasnosti u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne i toplotne energije, transportu i distribuciji prirodnog gasa. Minimalne zahteve će propisivati Vlada na predlog ministra. Energetska dozvola za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih objekata može se izdati samo ako se uz zahtev preda elaborat o energetskoj efikasnosti postrojenja, odnosno i sistema za prenos energije.
Kod merenja i potrošnje važiće tarifni sistem za usluge daljinskog grejanja i obaveza organa lokalnih vlasti da u cenu uključe obračun stvarno predate toplotno energije.
Distributeri su dužni da obezbede ugradnju uređaja za merenje predate količine električne i toplotne energije i prirodnog gasa.
U periodu grejanja kupac mora biti svakog meseca obavešten o cenama po elementima i potrošnji energije za mesec sa uporednim pregledom potrošnje za prethodnu godinu i isti mesec prethodne godine. Obavezna je kontrola sistema za grejanje kotlova, za klimatizaciju, kao i sačinjavanje izveštaja o kontroli, koji se dostavljaju obvezniku kontrole i nadležnom ministarstvu.
Kod finansiranja značajno je reći da su propisani izvori sredstava koji uključuju republički budžet, budžet AP i jedinica lokalne samouprave, svakako i fondove EU, kredite i donacije.
Sva sredstva evidentiraće se u posebnom budžetskom fondu. Vlada donosi godišnji program finansiranja aktivnosti u skladu sa strategijom, programom i planskim dokumentima. Sredstva će se raspodeljivati na osnovu javnog konkursa pod uslovima koji su propisani u članu 61. Predloga zakona. Sredstva se moraju koristiti namenski na način i u rokovima zaključenog ugovora.
Nemoguće je govoriti o svim tehničkim aspektima iz ovog predloga zakona, ali mislim da je našim građanima značajno da sve ovo čuju. Ovaj predlog zakona nesumnjivo preuzima već utvrđene standarde i praksu onih država koje već dugi niz godina vode računa o efikasnom upravljanju energijom i to je dobro. S obzirom na to da je energetika naše zemlje i od međunarodnog značaja, imaćemo i međunarodnu podršku, kako finansijsku, tako i projektnu, što je za nas veoma važno.
Srbija ima potencijale za dosledno sprovođenje ovog zakona, posebno kada je reč o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasnijih energetskih tehnologije, korišćenje biomase, malih hidroelektrana i višenamenskih hidroenergetskih objekata, geotermalnih izvora i, naravno, sunčeve energije.
Narodni poslanici poslaničke grupe SDPS glasaće za ovaj predlog zakona, jer ovaj zakon pripada grupi najvažnijih sistemskih zakona i od velike važnosti je, kako za našu privredu, tako i za ugled u svetu kada je reč o nastojanjima da se smanji zagađivanje prirode i životne sredine. Zahvaljujem na pažnji.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milorad Stošić.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Milorad Stošić

Poštovana predsedavajuća, uvažena ministarka, članovi Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, u vremenu sve neracionalnijeg korišćenja energije i sve manjeg kapaciteta izvora energije nameće se pitanje o potrebi što efikasnijeg korišćenja energije. Zato PUPS smatra da je ovaj Predlog zakona o efikasnom korišćenju energije veoma bitan, jer se njima rešavaju pitanja u domenu energije. Zbog toga će poslanička grupa PUPS u danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona.
Od prve industrijske revolucije do danas potrošeno je oko 50% svih raspoloživih energetskih resursa na zemlji. Do 2050. godine na zemlji će živeti oko 10 milijardi stanovnika. Ljudi će morati racionalno da koriste energije, te će cena biti mnogo veća nego što je danas i svakako u manjim količina.
Analiza kao bitan segment ove efikasnosti je veoma bitna. Efikasno korišćenje energije podrazumeva sve glavne oblike energije, pri čemu posebnu istaknutu ulogu imaju električna energija, prirodni gas, toplotna energija, a po potrebi i goriva za automobile, ostala tekuća i gasna goriva, obnovljivi izvori energije, kao i pitka i tehnološka voda.
Radi racionalizacije potrošnje i upravljanja troškovima energije neophodno je vršiti analizu potrošnje i troškova energije. Energetski pregled i potrebna merenja potrošnje energije i toplotnih gubitka izgleda preporuka za efikasno korišćenje energije, kao i edukacija rukovodstva zaposlenih, kao i stanovništva u delu efikasnosti korišćenja energije.
Troškovi energije predstavljaju sve značajniji deo ukupnih troškova poslovanja i života. Uzrok s jedne strane – porast cena energije i energenata zbog objektivnih razloga a s druge strane sve strožiji standard i zaštite okoline koji uslovljavaju korišćenje savremenijih i skupljih energetskih postrojenja.
Međunarodna zajednica zastupa tezu da je čovekovo neodgovorno delovanje razlog klimatskih promena pa se za naredno razdoblje primenjuju radikalni programi smanjenja potrošnje energije, redukcija stakleničkih gasova i povećano korišćenje obnovljenih izvora energije. Republika Srbija će kao članica međunarodne zajednice i buduća članica EU utvrditi zakonske obaveze i druga finansijska i administrativna pravila kojima će ostvarivati ciljeve definisane globalnim i evropskim dogovorima.
Za svaku fabriku i ustanovu pojedinačno je nužno uspostavljanje sistema upravljanja troškovima, merenje relativne efikasnosti potrošnje energije u pojedinim objektima i procesima, te trajno delovanje na troškove za energetiku. Na rast troškova energetike značajni uticaj može imati i eventualno povećanje sigurnosnih zahteva, standarda života i sve brojnija i sofisticiranija informatička oprema.
Primena zakona o efikasnom korišćenju energije treba direktno da utiče na smanjenje godišnjih troškova za energiju i to kontrolom potrošnje i izbegavanje troškovne neefikasnosti, ali i usmerenjem budućih rekonstrukcija ulaganja u one delove postrojenja ili objekte u kojima su prepoznati najveći potencijali ušteda.
Uvođenje obavezne energetske sertifikacije zgrada će inicirati razvoj i sprovođenje energetskih pregleda radi utvrđivanja efikasnosti, odnosno neefikasnosti upravljanja energijom te donošenjem preporuka za povećanje energetske efikasnosti.
Srbija prolazi kroz razdoblje otvaranja tržišta energije te upoznavanje sa pravilima njegovog delovanja je važan deo tog procesa. Aktivno učešće na tržištu otvara mogućnost postizanja povoljnijih cena i uslova isporuke energije. Preduslov za to je analiza sadašnjeg načina potrošnje energije i odgovarajućih troškova, te definisanje dinamike i karakteristika potrošnje. Konačni cilj je osposobljavanje za predviđanje potrebne dinamike nabavke energije u budućnosti.
Aktivnosti u racionalizaciji potrošnje i upravljanju troškovima energije u širem pristupu polaze od strukturiranja potrošača energije, zavisno od vlastitih karakteristika i načina korišćenja električne energije. U okviru toga treba razmatrati sledeće ciljne grupe potrošača: javni sektor, industriju, saobraćaj i druge.
Analiza dosadašnje potrošnje i troškova energije je osnova svih budućih procena i analiza, odnosno podloga za raspisivanje tendera i pregovora sa snabdevačima. Potrebno je sprovesti za svaki oblik energije po mogućnosti višegodišnji pristup. Analiza treba obuhvatiti sezonske, sedmične i dnevne karakteristike potrošnje i sve posebne specifičnosti koje utiču na potrošnju ili troškove električne i toplotne energije kao najbitnijih segmenata, odnosno primarnih oblika energije gasovitih goriva, prirodnog zemnog gasa, tečnog naftnog gasa i druga tekuća goriva, sve vrste lož ulja i drugo, čvrsta goriva uglja i slično, goriva za prevozna sredstva benzin, dizel, po potrebni tečni naftni gas i ostalih oblika energije, obnovljenih izvora energije i drugo.
Energetskim pregledom je potrebno obuhvatiti karakteristične objekte tako da budu prepoznate sve kategorije potrošnje energije. Na osnovu energetskog pregleda se osim opšte analize definišu i uzroci za sprovođenje merenja potrošnje električne energije ili drugog oblika energije ako je to potrebno. Za potrošnju električne energije se posebno analiziraju dijagrami opterećenja po tipskim mernim mestima radi tačnijeg uvida u strukturu potrošnje električne energije. Za potrošnju toplotne energije se analizira potrošnja svih energenata, način potrošnje i gubici te se modeliraju pri periodičnoj potrošnji i opterećenju.
Rezultati energetskih pregleda, potrebnih mera, merenja i upoređenja sa najboljom praksom će biti osnova za kreiranje preporuka za efikasno korišćenje energije. Preporuke trebaju da budu zasnovane na ekonomsko-finansijskim pokazateljima određenih mera. Za određivanje realno sprovodljivih i isplativih mera je potrebno nakon ustanovljavanja postojećeg stanja potrošnje i snabdevanja energijom, realno predvideti razvoj energetske potrošnje i potreba, posebno za električnu i toplotnu energiju za grejanje i hlađenje.
Dosadašnja praksa praćenja troškova za energente najčešće pokazuje neadekvatnost u odgovoru na dinamiku tržišta energenata. Stoga je nužno da osim troškova treba pratiti i samu dinamiku potrošnje. Uzevši u obzir relevantne parametre poslovanja i moguće specifične zahteve treba izraditi predlog modela za sistematsko praćenje potrošnje energije i troškova energije sa kontinuiranim proračunom i prikazom parametara ključnih za poslovanje. Edukacija osoblja i preduzeća je veoma bitna u ovom delu. Efikasno korišćenje energije podrazumeva adekvatnu edukaciju odgovornog osoblja.
U toku primene zakona potrebno je odrediti ključne teme za uspešno sprovođenje ciljeva realizacije i praćenja troškova te smanjenje potrošnje energije. U skladu sa tim treba sprovesti program edukacije zaposlenih i rukovodstva radi odgovarajuće prezentacije i uspešne primene zakona u efikasnom korišćenju energije.
Kada govorimo o ovom zakonu i efikasnom korišćenju energije nameće se pitanje koje sve mogućnosti postoje za suštinsku primenu ovog zakona? Od Ministarstva energetike je 2008. godine naručena studija izvodljivosti gasne elektrane odnosno kogenerativne elektrane u Nišu. Zahtev je bio da se izradi studija za kapacitet elektrane do 150 megavata. Studiju je izradila američka agencija "World pastos". Studiju je finansirao USAID i ona je koštala 450.000 dolara. U toku izrade studije zaključeno je da gasna elektrana u Nišu treba da bude kapaciteta 450 megavata za proizvodnju struje i 150 vata za proizvodnju toplotne energije. Studijom je precizirano da se toplota koja se oslobađa prilikom proizvodnje struje koristi za proizvodnju toplotne energije i koristi za centralno grejanje poslovnog prostora u Nišu.
Radi ilustracije potrebno je naglasiti da trenutno dve niške toplane proizvode ukupno 250 megavata toplotne energije. Tako da bi jedna ovakva elektrana mnogo doprinela potrebama grada i građanima Niša. Na taj način bi se umanjila cena grejanja.
U februaru 2011. godine studija je predata Ministarstvu energetike. Ne znam dokle se stiglo sa tom studijom. Izgradnja jedne ovakve elektrane bi koštala 274 miliona evra a elektrana bi koristila gas i to 78.500 kubnih metara na sat što bi značilo potrebnu da se deo gasa iz Južnog toka koristi u velikim količinama. Zato je potrebno da se planira priključivanje Niša i jugoistočne Srbije na Južni tok. Ostala široka potrošnja gasa u Nišu bi svega bila 2% od ove količine gasa koja bi se koristila za ovu elektranu.
S obzirom da je pitanje veoma bitno imam informaciju da je Republika Srpska planirala izradu ovakve dve gasne elektrane. Pitanje za ministarku je da li se planira izgradnja gasne elektrane u Nišu na osnovu izrađene studije.
Što se tiče Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o isporukama prirodnog gasa rekao bih samo par rečenica u ovom delu. Iz člana 1. isporuka prirodnog gasa iz Ruske Federacije, kao što je na početku rekla ministarka potpisan je sporazum od 2012. do 2021. godine za naredni period. U članu 3. "Jugorozgas" nastavlja sa radom usmerenim ka izgradnji gasovoda na teritoriji Republike Srbije, njihovoj eksploataciji i prodaji prirodnog gasa potrošačima u Republici Srbiji. U članu 6. srpska strana neće uvoditi nikakva ograničenja niti zabrane u odnosu na ulaganja ruskih privrednih subjekata. Ovo je šansa da ruski investitori vide svoj interes i da izgrade gasnu elektranu u Nišu a Niš pored dobijanja jednog ovakvog sistema ima dugoročnu obezbeđenu toplotnu energiju za svoje potrebe, sa jedne strane i sigurnu isporuku gasa sa druge strane i za Niš i za jugoistočnu Srbiju.
Zbog svega toga neophodno je da se uradi priključak na Južnom toku koji bi omogućio isporuku dovoljnih količina gasa za gasnu elektranu i ostalu potrošnju jugoistočne Srbije.
Poslanička grupa PUPS-a, nakon ove rasprave i rasprave u pojedinostima i eventualnih poboljšanjima zakona kroz amandmane, u danu za glasanje podržaće ova dva zakona i glasaće za usvajanje ovih zakona. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Karolj Čizik.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Karolj Čizik

Liga socijaldemokrata Vojvodine
Poštovana predsedavajuća, cenjena ministarka, dame i gospodo, objedinjavanje prve dve tačke mislim da niste trebali uraditi, zato što su to dve važne tačke i obe tačke zaslužuju puno vreme diskusije, tako da to nikako ne bih podržao.
Imam još jednu zamerku. Što se tiče zakona o efikasnom korišćenju energije, taj zakon je već dugo u pripremi i u toj pripremi su učestvovali i saradnici Pokrajinskog sekretarijata za energetiku. Mislim da bi bilo lepo i korektno da ste nekog njihovog predstavnika pozvali na ovu sednicu, da budu tu sa nama zajedno za vreme diskusije. Verovatno bi bilo pitanja i za njih.
Mi zakon o efikasnom korišćenju energije nemamo, niti smo u zadnje vreme nešto novo uradili na toj temi. Što se tiče razvijenog zapada, oni su daleko otišli ispred nas, to garantujem. Posmatram situaciju već više od 25 godina i mislim da trebamo da učimo od njih, pošto su mnogo bolji od nas.
Sećam se, mada je to davno bilo, gledao sam jednu emisiju na televiziji, mislim da su bili baš Kanađani, kako su oni radili. Uzeli su jedan mali autobus, opremili su sa svim potrebnim instrumentima i jedan tim iskusnih inženjera, dvojica, trojica, jedan mlađi koji je išao zajedno sa njima da bi i on naučio. Išli su od fabrike do fabrike, od firme do firme. Oni su bili plaćeni iz budžeta, a njihove usluge su bile besplatne.
Njihov zadatak je bio da na licu mesta u firmama otkriju te različite nedostatke, da ukazuju na to tim inženjerima koji tamo rade, kako mogu da smanje potrošnju zemnog gasa, kako mogu da smanje potrošnju električne struje, na koji način da naprave odgovarajući odnos reaktivne i aktivne snage kod električne struje, kompresori, gubici vazduha hlađenje mašina. Na nekim mestima su predložili npr. da naprave prozore na krovu hale da bi osvetljenje bilo povoljnije. Negde su premeštali sijalice. Na razne načine su pomagali ljudima njihovim iskustvom i njihovim savetima kako se može energija efikasnije koristiti.
Naveo bih jedan primer iz Nemačke. Tamo oni ljudi koji dozvoljavaju da na njihovim zgradama, na krovu instaliraju fotovoltažne sisteme za proizvodnju zelene energične struje. Oni sklope ugovor na 10 godina sa distributerom električne energije i uzmu kredit od banke. Ta struja koju proizvode, sva ta sredstva idu na pokrivanje kredita. Posle 10 godina se taj sistem u potpunosti isplati i taj sistem ostaje njemu. Verovatno će još moći da radi pet godina ili možda i duže, zavisi.
Mi ne možemo da pratimo takve primere pošto nemamo sredstava, nemamo para za investicije. Ali, ima i takvih primera. Neke stvari se mogu uraditi i sa mnogo manje para. Na primer, zašto ne bi Ministarstvo za energetiku napravilo jednu kratku reklamu na televiziji, od 10 sekundi? To se inače radi na zapadu, u obliku crtanog filma ili animiranog filma za decu. Tema bi bila da isključe osvetljenje kada je nepotrebno, da isključe kompjutere, da isključe električne uređaje koji nisu sada momentalno potrebni.
Naravno, na taj način ne bi uštedeli mnogo energije odmah sutradan, ali bi na taj način uticali na vaspitanje mladih, pre svega dece i posle izvesnog vremena, posle nekoliko godina bi to dalo velike koristi, sigurno.
Mnogo energije se kod nas gubi i rasipa, delom zbog ljudskog faktora, delom zbog starih postrojenja koja nisu više u dobrom stanju. Kod zgrada termoizolacije nema, plafoni nisu izolovani, prozori su neodgovarajući. To je u velikom broju slučajeva. Naravno, ima izuzetaka.
Sistem daljinskog grejanja ima velike gubitke, skoro u svim gradovima. Cevovodi nisu dobro izolovani. Na primer, zimi kada ima snega i idete ulicom, onda se jasno vidi gde su položene cevi, zato što se sneg iznad istopi.
Kod sistema daljinskog grejanja, kotlovi su stari i neadekvatni. Neki su 10, 20, 30, čak ima i slučajeva da su kotlovi stari 40 godina. Znamo da je u Senti takav slučaj. Paušalno grejanje stanova je isto jedan veliki problem, zato što ti ljudi niti mogu uticati na potrošnju energije, odnosno na uštedu, niti su zainteresovani zato što plaćaju po kvadratnom metru i ako im je toplo, onda otvore prozore i tako rešavaju svoj problem.
Sistem drumskog i železničkog saobraćaja je isto u tužnom stanju. Kamioni su stari, autobusi stari, čak i lokomotive i sve te mašine troše mnogo više goriva nego što bi to trebalo. Ima mnogo problema, ali ipak smatram da najviše problema ima u ljudskim glavama, bar kod nas.
U zadnje vreme je u modi da kupujemo ove tzv. štedljive sijalice. Jedna klasična sijalica od 100 vati može da se zameni sa modernom sijalicom od 24 vata ili ako uložimo malo više para, možemo čak da snizimo do pet vati. Na taj način smo uštedeli na jednoj sijalici, odnosno na osvetljenju više od 90% električne energije. Ali, sve to ne valja ništa ako u tu prostoriju postavimo uljani radijator, kvarcnu peć ili termoakumulacionu peć, pa uključimo na jedan kilovat, dva kilovata, tri kilovata ili više. Praktično, onda smo džaba krečili.
Hoću da kažem da dokle god cena električne energije bude socijalni faktor, mi možemo doneti pet ili 10 zakona o efikasnom korišćenju električne energije, jer to nam ne pomaže. Propustio sam da kažem da je električna energija najdragoceniji i najcenjeniji vid energije i prava je grehota to potrošiti za grejanje prostorija. Ima mnogo problema i u ljudskim glavama, to sam već rekao.
Neće doprineti ovom zakonu ni to što sada ova Vlada hoće da uradi. Naime, Elektrovojvodinu želi da pretvori u istureni šalter, a sve što je dobro i vredno iz te firme, da se prebaci u Beograd. Vojvođani su znali kako treba voditi tu firmu i sigurno su koristili energiju i distribuirali energiju kako treba na taj način, a nisam siguran da će dalje biti tako.
Ova zakon o efikasnom korišćenju energije se priprema već pet, šest godina. Ako sam dobro informisan, pre dve godine isti taj zakon je, mada možda pod nekim drugim imenom, nije bitno, bio čak u proceduri, ali je posle povučen. Sad je najzad finalizovan i došao na dnevni red.
Ovaj zakon je previše birokratizovan. Uglavnom se bavi načinom kako da konstatuje stanje u oblasti energetike, odnosno energetske efikasnosti. Vlasnici objekata i preduzeća vrlo dobro znaju koliko plaćaju za energiju. Znaju i to kolike gubitke imaju. Mislim, pre svega, na gubitke energije. Ali, problem je da nemaju sredstava, nemaju sredstava za investiciju, nemaju para da to stanje promene.
Ovim zakonom se država postavlja u sredinu, ulogu diktatora. Umesto toga bi trebalo da zakon daje rešenje kako da reši problem efikasnog korišćenja energije. Da bih rekao i nešto dobro, ipak je svetla tačka ovog zakona osnivanje budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti, jer to može u velikoj meri da doprinese rešavanju tih problema. Sve u svemu, LSV zakon, u ovakvom obliku ne može, odnosno jako teško može da podrži. Hvala lepo.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Ministarka Mihajlović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Moram da priznam da sam iznenađena. Veoma ste kontradiktorni. Prvo ste sami rekli koliko nam treba zakon o energetskoj efikasnosti. Usklađen je, između ostalog, sa svim direktivama, zašta se i vi zalažete i sa svim onim što u stvari želimo da uradimo u Srbiji.
Naravno, vi tu govorite i o nekim drugim stvarima koje nemaju apsolutno nikakve veze sa ovim zakonom, ali ću ja odgovoriti, a onda na kraju kažete da to ne možete da prihvatite. Tako da mi je žao što ovog puta ovaj zakon ne gledate onako, da je on zaista dobar za našu privredu, dobar je za domaćinstva, dobar je za građane Srbije, nego ovog puta ovaj zakon, baš onako politički posmatrate.
No, da odgovorim na nekoliko stvari koje ste vi tu pomenuli. Pitanje toga da li smo trebali da pozovemo nekoga iz pokrajinskog Sekretarijata za energetiku, moram da vam kažem da na ovom zakonu pored, naravno, ljudi iz Sekretarijata, učestvovali su i predstavnici drugih ministarstava u Vladi, predstavnici javnih preduzeća iz celog sektora energetike – EPS, EMS, Transnafta itd, predstavnici agencije, predstavnici lokalnih samouprava, Konferencije i gradova, i onda verujem da bi to značilo da bismo trebali da ih sve ovde pozovemo.
S druge strane, nadležnost za donošenje ovakvog zakona je na Vladi Republike Srbije. Dakle, republička je nadležnost.
Takođe, jednu stvar koju ste pomenuli i zašta se sa vama potpuno slažem, i zato smo ovim zakonom to i predvideli, a to je da građani sami, to je prosto promena svesti u ljudima, moraju da vode računa kako će koristiti svoju energiju. S druge strane, država mora da stvori određene uslove da bi ljudi zaista mogli da se ponašaju efikasnije, odnosno racionalnije, kada govorimo o potrošnji energije. To se tiče upravo toga, što ćemo imati situaciju da će u 2015. godini građani Srbije plaćati svoje grejanje prema onome koliko su potrošili. Dakle, imaćemo merenje po utrošku i u tom smislu će građani sami određivati da li će otvarati prozore, neće, koliko će trošiti, kada će trošiti, kada će uključivati to grejanje itd.
Vezano za reklame koje pominjete, potpuno se slažem da mora da se uradi edukacija stanovništva. Ali, prilično smo se opekli sa kojekakvim raznim kampanjama, u tom smislu. Mnogo para je u prethodnom periodu potrošeno za čišćenje Srbije i ko zna za šta sve ne, a da ne vidimo rezultate. Slažem se da edukacije mora biti. To ćemo da uradimo na jedan javan, pregledan način, da to apsolutno ne košta državu, a da građani dobiju prave informacije i kroz određene projekte.
Kada govorite o Elektrovojvodini, koju ste pomenuli, potpuno se slažem, između ostalog sa vama, da je električna energija, i šta je uopšte cilj ovog zakona? Između ostalog, da ne koristimo tu električnu energiju toliko za grejanje. Danas u ukupnoj potrošnji električne energije, kada nam privreda ne radi, gotovo 50% te energije upravo odlazi na sektor domaćinstava, i to je nešto što mora da se smanji. To znači, između ostalog, da koliko god mi govorili da imamo dovoljno energije i da ćemo, s druge strane, ukoliko privreda proradi, imati ozbiljan problem. Električna energija jeste najplemenitiji vid energije i, kako vi rekoste, greota je da se koristi za grejanje.
S druge strane, neke stvari koje se pokušavaju uraditi u Elektroprivredi Srbije, naravno da dotiču celu zemlju, odnosno sva njena privredna društva, a u tom smislu i Elektrovojvodinu. Ali, moram vas podsetiti da ne možete praviti tu razliku da li su Vojvođani dobro umeli da upravljaju Elektrovojvodinom, a ostali nisu dobro umeli da upravljaju nekim drugim privrednim društvima. To je jedan celovit sistem, veoma značajan za celu Srbiju Elektrovojvodina, konkretno, da bude preduzeće, pošto sam to i sinoć čula u jednoj emisiji, da će biti zaustavljeno, da neće imati takva ovlašćenja kakva ima itd.
Ono što jeste na svakom direktoru privrednog društva u Elektroprivredi Srbije, to je da će morati da se ponašaju sa dužnom pažnjom i sa određenom odgovornošću, koju do sada direktori nisu pokazivali, u onome što se zovu troškovi tog preduzeća i resursi preduzeća.
O tome kako se upravlja u Vojvodini, o tome uopšte ne treba možda ni da govorim. Da li treba da kažem da u prethodne dve godine imate povećan broj izbrisanih firmi za 33%, pad preduzetnika za 6%, pad privrednih društava za 12%, broj novoosnovanih firmi je smanjen za 30%, broj nelikvidnih preduzeća je povećan sa 30% na 47%. Nemojte da govorite da se u Vojvodini tako dobro posluje. Očito je da ima ozbiljnih problema.
Kada govorite, u jednom trenutku, čak i o novcu, koliko znam, prema zakonima Vojvodini od privatizovanih preduzeća pripada 50%. Jesam li u pravu? Dakle, 300-400 miliona je svakako Vojvodina dobila, u tom smislu, u prethodnom periodu. Verujem da će doći vreme da i građani Vojvodine znaju gde je taj novac otišao.
Hoću da vam kažem da ne treba toliku famu praviti oko toga da neko sada hoće bilo šta loše da uradi jednom privrednom društvu, jednom od pet, Elektrovojvodini. Naprotiv. To jeste uređeno privredno društvo. Ima i tu problema, kao i u drugim privrednim društvima, ali je nama interes da sva privredna društva dobro funkcionišu. U tom smislu, da dobro funkcioniše i Elektrovojvodina, jer to znači da će cela Elektroprivreda Srbije da bude na višem nivou sigurnosti, a samim tim je onda svima, u tom smislu, bolje. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.