Druga posebna sednica, 26.04.2013.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas da ne ometate predstavnika predlagača. Nemojte, izreći ću vam opomenu.
Izričem vam opomenu.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Pogrešno je postavljeno pitanje. Tu su oni koji su postavili pitanje, pa ću odgovoriti.
U svakom slučaju, zaista vas molim… To šta imate da kažete, imate mikrofon, izvolite pa recite. Da li sedite ovamo, gde je vladajuća ili opozicija, to me ne interesuje. Ja sam predsednik Vlade i govorim u ime Vlade Republike Srbije koja je jednoglasno donela odluku.
Sa tog aspekta, želim da obrazložim zadate okvire u kojima smo se kretali. Zadati okviri su ti da je Savet EU utvrdio pre dve godine Kosovo kao ključni politički kriterijum za dalje evropske integracije i definisao teme.
Takođe, zadati politički okvir je taj da je Nemačka ubacila paralelne institucije, ukidanje tzv. paralelnih institucija, kako ih oni zovu, kao jedan od uslova za njen pristanak za dalje evropske integracije Srbije.
Želeo bih da kažem da smo u istoriji imali nekoliko propuštenih prilika za ovu zemlju – Dejtonski sporazum i dobra politička atmosfera za Srbiju, 5. oktobar i ovo sada. Ovo je prilika da probamo na drugačiji način da branimo naše državne i nacionalne interese, a ne da nakon svega slavimo naše poraze, kao što ih slavimo već više vekova.
U aprilu pre 32 godine Predsedništvo SFRJ uvelo je vanredno stanje na Kosovu i Metohiji. Tada sam imao 15 godina. Od tada, gotovo svi mi smo živeli u vanrednim stanjima. Ratovali smo, zemlja se mučila pod sankcijama, bili smo bombardovani, gubili i bitke i teritorije, sami sebe pljačkali…
(Narodni poslanik Miodrag Nikolić pokazuje fotografije.)
(Aplauz)
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas za mir u sali.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Nadam se da ćete sada i tako najbolje odbraniti Kosovo i Metohiju.
(Aplauz)
… Zato što ste ga branili ovde u Beogradu po salonima, po akademskim krugovima, paleći džamije i ambasade, umesto da uvedete vojsku na Kosovo kada je srpski narod bio napadnut.
(Aplauz)
Vi nemate pravo da to kažete zato što za vreme vaše Vlade je proglašena nezavisnost Kosova i Metohije. To je najveća stvar koju je jedna vlada sebi dozvolila.
Kakva je bila reakcija u vreme kada je proglašena nezavisnost Kosova i Metohije? Ali, nisam ja ovde da govorim o tome.
(Narodni poslanik Milica Radović dobacuje s mesta.)
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas, nemojte dobacivati govorniku.
Izreći ću vam opomenu.
Izričem vam opomenu.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Nema nikakvih problema. Znate šta, govorićete i vi.
Da li vi mislite da u to treba da pretvorimo Narodnu skupštinu Republike Srbije?
Dame i gospodo iz Demokratske stranke Srbije, mislim da shvatate da ste u ogromnoj manjini. To što ste u manjini ne znači da ste u pravu, ali poštujte pravo i većine da misli ono što misli da radi u interesu Srbije.
To što neko ne želi da laže o Kosovu ne znači da ga manje voli od vas.
Kao što je poznato, ratovali smo, dame i gospodo. Zemlja se mučila pod sankcijama, bili smo bombardovani. Gubili smo i bitke i teritorije. Sami smo sebe pljačkali tokom neuspešne tranzicije.
Danas je naša zemlja opustošena i samo ako budemo imali hrabrosti, ako ne budemo ni sebe, ni druge lagali i samo ukoliko budemo imali jasnu viziju moći ćemo mi i naša generacija da izgradimo državu, da našoj deci ne ostavimo da raščišćavaju ruševine. Zato smo pregovarali, da stavimo tačku i na prošlost, i na bedu, i na beskonačne poraze.
Neko je ovo morao da uradi, da iz ničega dobije nešto. Nije to mnogo, dame i gospodo. Znamo da je premalo, ali znamo da je to trenutno sve.
Nemamo mi Kosovo već godinama. Nemamo na njemu ni vojsku, ni policiju, ni naše instituciju. Imamo na jednom malom delu Kosova. Naravno da smo ih sačuvali.
Želeo bih da vas podsetim na to, dame i gospodo, 2000. godine, kada ste došli na vlast, kakvu ste situaciju na Kosovu zatekli i koliko institucija i koliko ih imate danas? To je učinak vaše vlasti.
Iz godine u godinu ste gradili suverenitet Kosova pričajući da je Kosovo Srbija i ništa ne radeći na terenu. Do pre neki dan su te naše institucije zvali paralelnim. Tražili su da ih ukinemo. Mogli smo mi to, naravno, sve da ignorišemo. Mogli smo da proteramo strance. Mogli smo da popalimo ambasade i džamije. Mogli smo da topove usmerimo ka Kosovu. Mogli smo i da postanemo evropska Severna Koreja.
Šta bi onda bilo? Pobedili bismo? Osvojili bismo Prištinu? Sa vama na čelu? Ili bi nam se dogodilo ono što nam se već događalo u Republici Srpskoj Krajini, u Republici Srpskoj, da nije bilo Dejtonskog sporazuma i na Kosovu 1999. godine?
Sve su to bile, dame i gospodo naše svete srpske zemlje. Ili, neka se neko seti kolona izbeglica, ranjenika i stradalih civila. Neka se danas takođe neko seti da će Hrvatska danas biti novi član EU, da su Gotovina i ostali na slobodi, a gde smo mi, dame i gospodo? Da li je učinjena nepravda prema našem narodu? Jeste. Nepravda kojoj je prethodilo busanje, naše busanje u prsa, odbacivanje međunarodnih planova, medijsko junaštvo koje se ogledalo u tome što su kada je zapucalo pobegli glavom bez obzira, ostavivši narod na milost i nemilost. Takvu nepravdu, dame i gospodo nismo mogli da dozvolimo ovog puta. Nepravdu u kojoj bi naši ljudi izginuli i napustili i sever Kosova, nepravdu u kojoj niko ponovo ne bi odgovarao, nepravdu u kojoj bi Kosovo bilo priznato i nastavilo ka Evropi, a mi ponovo skrajnuti, poniženi, ekskumunicirani i zaboravljeni. Još jednu nepravdu i poraz koji bismo slavili.
Mali smo mi, dame i gospodo, za toliku količinu nepravde. Ne treba nam više žrtava od onih koji smo podneli, dame i gospodo, nama treba život. Mogućnost da imamo život i na severu i na jugu i u celoj Srbiji. Mogućnost da prestanemo da razmišljamo kako ćemo poginuti za veru i slavu, već kako ćemo živeti za Srbiju. Ovim su ukinuta opravdanja i za ovo i svaku buduću vlast. Nema više skrivanja i sakrivanja iza Kosova. Sami smo na ovoj našoj goloj ledini, i samo od nas zavisi šta će na njoj sutra da bude, fabrike, škole, bolnice, stanovi ili samo nepregledna groblja i suze. Ovo je pitanje biti ili ne biti, ali ne samo za sever Kosova, nego i za celu Srbiju.
Zato danas ne govorimo o pregovorima samo u Briselu, o Kosovu. Biramo kakvu ćemo Srbiju imati sutra. Poniženu u narodnim kuhinjama, ugušenu u suzama, ili jaku, ekonomski razvijenu u kojoj će biti lekova za sve i u kojoj će Srbija biti lek za sve.
Dame i gospodo, BDP danas u Srbiji posle 24 godine je svega 65% od BDP iz 1989. godine. Zemlje koje su u našem okruženju za koje smo govorili sa podsmehom o njihovom statusu su danas po svim parametrima ispred nas. Zar treba da izgubimo još 20, 30 ili 50 godina zbog još jednog časnog poraza?
Miloš Obrenović je stvarajući modernu srpsku državu rekao – "Nije više vreme da sabljama zemlje djelimo i glavama međe udaramo". Danas se istorijska i etnička pravda drugačije vrednuje i deli. Sporazum koji smo parafirali treba gledati kao povelju o pravima i slobodama Srba na Kosovu, malu za naše želje, ali veliku za opstanak na Kosovu i Metohiji. Ako nam nisu dali da rešavamo čija je zemlja, rešavali smo kakva prava i ko ima na njoj. Sporazum koji se nalazi pred vama je najviše što je Srbija u ovom trenutku mogla postići, kao i drugi sporazumi koji su postignuti u pregovaračkom procesu.
Ovim sporazumom mnogi nisu zadovoljni. Svi bismo bili srećniji da smo mogli dobiti mnogo više. U diplomatiji i politici mudrost je dobiti ono što se može. Ako se ponašamo drugačije možemo da izgubimo i ono što smo realno dobili. Delegacija Srbije je insistirala na rešenjima koja će pružiti bezbednost Srbima na Kosovu i Metohiji i omogućiti im da opstanu i grade svoju budućnost u boljim uslovima nego do sada.
Šta je bila alternativa? Da napustimo pregovore. Da potpuno blokiramo pregovarački proces, da izolujemo zemlju. Da se u međunarodnim forumima ponovo o nama razgovara bez našeg prisustva, a odluke donose na našu štetu. Krajnji rezultat je bio novi egzodus i nestanak Srba na Kosovu i Metohiji. Dokle god sedimo za pregovaračkim stolom imamo šansu da popravimo svoju poziciju i zaštitimo svoje interese. Onog trenutka kada od stola ustanemo gubimo sve. Ko nije za stolom o njemu se raspravlja za stolom.
Ova Vlada to nije želela da dopusti, niti će dopustiti. Bolji su kompromisi i male postupne pobede, nego veliki epski porazi i kuknjava nad svetskom nepravdom. Bolje je da dobijamo prekore od onih koji sede u ćošku i sve kritikuju nego da narod dovodimo u opasnost. Lakše nam je da mi trpimo uvrede i pretnje nego da gledamo stradanja našeg naroda. Zato smo i uradili najviše što se moglo. Ovim smo i omogućili nastavak naše evropske integracije koje su naš narod i za našu državu od životne važnosti.
Srbija je dobra vest posle mnogo vremena. Otvorili smo prostor da se sa nama razgovara na ravnopravnoj osnovi. Vlada je sporazum usvojila uz saglasnost predsednika Republike Srbije, ali za ovakav sporazum nije dovoljna samo izvršna vlast. Naravno da je veoma važna i saglasnost najvišeg predstavničkog tela zemlje, parlamenta. Nama je u ovom istorijskom trenutku dodeljena ta odgovornost i mi od nje ne treba da bežimo i ne možemo bežati, šta god odlučili. Ubeđen sam da u ovom trenutku nismo mogli i ne možemo naći bolje rešenje.
Oni koji govore o izdaji, prodaji, predaji ili ne razumeju o čemu se radi, ili neće i ne mogu da razumeju u groznici istorijskih i nacionalnih emocija. Sećate se 1999. godine kada je doneta Rezolucija 1244, pa i kada je donet Dejtonski sporazum, da su mnogi optuživali za izdaju, da bismo se zatim svi, pa i oni zaklinjali u tu rezoluciju i Dejtonski sporazum. Zato nemojmo da dođemo u situaciju da kasnije žalimo i za ovako lošijim sporazumom.
Ovim sporazumom se ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije, niti se potpisuje kapitulacija. To želim još jednom da ponovim svim građanima Srbije. Države se priznaju u strogo deklarisanim formama i nije moguće nikakvo prećutno ili faktičko priznanje. U ovom sporazumu nema nijedne reči o priznanju nezavisnosti Kosova, niti je bilo ko iz EU od nas to tražio. Da je traženo, to ne bismo prihvatili.
Kao što sam rekao, ovo je privremeno rešenje na osnovu osnovnih rešenja iz platforme koju je predsednik Republike predložio, u realnim okvirima zadate situacije najviše što se moglo izvući. Moramo nastaviti borbu za konačno rešenje statusa Kosova i Metohije. Ono što će biti realno podržano od naših prijatelja i saveznika, a ne ono za šta mislimo da je najbolje. Ono što će podržati naši saveznici koji mogu taj proces da dovedu do kraja.
Zato, ako neko ovo shvata kao konačno rešenje, mislim da ulazi u veoma problematičnu zonu onoga što Priština želi da nametne. Mi smo se dogovorili samo o privremenom aranžmanu, koji će omogućiti da opstanu naši nacionalni i državni interesi i da opstanemo na površini, da bismo mogli da se izborimo za konačno rešenje. Ako vi imate neki drugi predlog, slobodno, izvolite, recite i nemojte dobacivati. Ja sigurno nikome od vas neću ništa dobaciti. Uostalom, bio sam, podržavao sam vašu vladu u veoma teškim vremenima. Podržavao sam vašu vladu i kada se možda nešto moglo drugačije na Kosovu i Metohiji. Nisam dobacivao kada ste obrazlagali zašto to nije realno.
Sećate se tada da je bilo ideja. Prećutno smo gledali kako ubijaju naš narod 17. marta. Prećutno smo gledali kako proglašavaju nezavisnost Kosova i Metohije. Rekli smo Republici Srpskoj - nemojte da proglašavate nezavisnost. Da li sam o tome javno govorio? Da li snosite neku odgovornost zbog toga ili mislite da su samo odgovorni oni što su došli posle vas? Želim da vam kažem jedno - ostavićemo zemlju u boljem stanju nego što smo je zatekli i to budite uvereni, za razliku od vas, koji ste situaciju u odnosu na 1999. godinu, doveli do toga da danas ovaj sporazum proglašavamo uspehom.
Ovim sporazumom niko nije izgubio, niti dobio. Proces rešavanja kosovskog čvora biće dugotrajan i težak. Mnogi od nas, ali i budući političari na vlasti, moraće tu borbu dalje da vode. Čuvajmo snagu za taj zadatak. Za svađu uvek ima vremena i prostora.
Sa Evropom smo imali velikih nesporazuma u proteklim godinama. Problem Srbije jeste što Srbija ne može da ostvari svoje nacionalne i državne interese bez svojih saveznika. Mi, zemlja koja ne zna gde joj počinje, a gde joj prestaje suverenitet, ne može da računa ni na kakav razvoj, napredak i budućnost. Samo smo osuđeni na lagano i teško odumiranje države.
Mi ne smemo da bežimo od odgovora na tako teška pitanja, zato što će ti odgovori biti još teži ukoliko ih ostavimo generacijama iza nas. Zato treba govoriti istinu, voditi realnu politiku, odmeriti svoje snage i sve mogućnosti, donositi odluke i nositi odgovornost za te odluke, da svima jasno kažemo šta Srbija može, a šta ne može da uradi. Da ne govorimo samo o teritoriji, čiji ogroman deo ne kontrolišemo, nego i o životu Srba na Kosovu i Metohiji, o ljudima koji tamo žive.
Mi smo na Balkanu, kao što sam rekao prošli put, u upaljenom slepom crevu, koje će ili biti izlečeno ili će biti odsečeno. To je surova realnost, dame i gospodo, u kojoj živimo. Ona nam se ne dopada, ali to je realni život u kojem živimo, ili možda mislite da treba da ispričamo bajke za laku noć i da se sutra ujutru probudimo sa kosovskom "Olujom", gde država neće moći i neće smeti da interveniše, jer će mnogi od onih koji danas govore da smo izdali Kosovo, sutra reći – zašto bi se mi borili za Kosovo? Uostalom, 1999. godine u svim ovim herojskim gradovima koje sam sada spominjao bili su skupovi dezertera i ovde smo doneli amnestiju za one koji su dezertirali, i to u vreme vaše vlasti i, naravno, amnestiju za albanske teroriste i separatiste.
Nije danas samo u pitanju Kosovo. Danas je u pitanju biološki opstanak cele nacije. Srbija je za sve ovo vreme, ovih dvadeset, trideset godina postala slaba, mala, nemoćna. Možda će nas neko danas osuđivati zbog onoga što se radi, ali će nas kasnije, zbog hrabrosti da ovo uradimo, poštovati sledeće generacije.
Mi danas ne možemo da odbranimo ne samo sever Kosova, ne možemo da odbranimo u suprotnom ni Srbiju od siromaštva, ne perspektive i od totalne propasti. Odbijanje bi završilo kosovskom "Olujom".
Neko će reći Engleska brani Foklandska ostrva, ko zna koliko milja od Londona, to je tačno, zbog nekoliko stotina ljudi koji tamo žive. Mi smo ratovali zbog hiljada i miliona Srba, pa smo ekskomunicirani, uvedene su sankcije, bombardovani smo i uništeni. To je naša pozicija. Nije naša pozicija Engleske, nego je naša pozicija Srbije. To je pozicija odakle smo počeli pregovore. Oni koji bi došli posle nas, imali bi još goru poziciju.
Zato treba da napravimo normalnu državu. Uostalom, ovde otvorenih očiju gledam svakoga od vas, jer svačija politika odavde pa redom se proveravala u državi Srbiji, jer svako od vas je bio na vlasti i svako od vas je mogao da reši problem Kosova i Metohije, pa što ga niste rešili?
Dame i gospodo, voleo bih da vidim kako su se završili drugi projekti. Drugi projekti su se završili nestankom Srba sa tih prostora. Možda nam je lakše da imamo politiku svršenog čina, jer onda niko ne bi bio kriv. Niko ne bi bio kriv za to što se desilo i uvažili bismo realno stanje. Hajde da se ponašamo malo drugačije.
Stalno spominjete Cara Lazara. Spomenuću vam ovde njegovu suprugu Milicu, koja je svoju ćerku Oliveru dala Bajazitu, koji je ubio Lazara. Zašto? Da bi sačuvala Srbiju. To su istorijske činjenice, dame i gospodo. Ako ih niste znali, ne znači da treba da budete oslobođeni od tog neznanja.
Mi danas treba da zbijamo redove da pronađemo saveznike, ekonomski i vojno ojačamo. Veoma mi je bila simpatična jedna poruka u ovoj eri SMS poruka koje su dolazile. Iz Austrije mi je neko poslao poruku – nikako ne u EU. Baš lepo, on i njegova deca se nalaze u EU, a vaša i naša deca će ovde da budu uništavana u Srbiji. Dosta je više sa tom politikom licemerja.
Dame i gospodo, vratite se u Srbiju pa delite lekcije napaćenom srpskom narodu.
Želim da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovim pregovorima, posebno predsedniku SNS i prvom potpredsedniku Vlade i ministru odbrane Aleksandru Vučiću. Veoma je bitno da je državni vrh postigao jedinstvo. Vlada i predsednik Republike su jedinstveno podržali parafiranje i potpisivanje ovog sporazuma.
Ako neko misli da je ovaj sporazum loš, nema nikakvih problema da se o ovome izjasni narod. Samo bih vas upozorio da se čuvamo podela u našem narodu, da se čuvamo podela na Srbe iz centralne Srbije, Srbe sa Kosova, kao što smo, da bismo spasili svoju grižu savesti, napadali Srbe iz Republike Srpske Krajine, da su sami otišli i prodali svoju Republiku Srpsku Krajinu.
Nama nisu potrebne podele, potrebno nam je jedinstvo. Ako želite referendum zbog jedinstva, predlažemo sledeće – ići ćemo na referendum. Ako narod odluči drugačije, da ne podržava ovaj sporazum, naravno mi više nećemo biti na ovim političkim funkcijama. Ali ako narod odluči drugačije, svi oni koji odbijaju da sprovode taj sporazum će morati da ga sprovedu.
(Marko Jakšić, s mesta: Ua.)
Voleo bih, Marko, zaista bih najviše voleo da ste to mogli da uzviknete sad u Prištini, ali ne možete, a naročito ne možete u Parizu. Lako je vama da delite lekcije a obezbedili ste svoje živote na drugim mestima. Nemojte deliti lekciju narodu.
Pa kako predsedniče? Pa lepo predsedniče. Molim vas, vama ništa ne prigovaram. Imate svoj stav. Budite toliko politički korektni da uvažite i drugačije mišljenje. To ne liči na vašu stranku. Vojislav Koštunica je jedan fin gospodin. Ne znam na koji način i kako tumačite to da vi ovde dobacujete i ponašate se kao neki koji ovde nisu danas u parlamentu. Ili SRS koja je sve debakle srpskog naroda obeležila tako. Što nisu organizovali demonstracije povodom pogroma u Republici Srpskoj Krajini? Pa i 1999. godine su rekli za sporazum da je kapitulacija, da izlaze iz Vlade, pa su se posle vratili. Srpska radikalna stranka. Demokratska stranka Srbije valjda danas ne treba da podseća na Srpsku radikalnu stranku iz tog vremena. Politika Srbije ne treba da bude iracionalna. Mora da bude racionalna. Ako neko od vas vidi zid pred sobom, ne verujem da će udariti u njega nego će ga obići.
Možemo li zajedno da pronađemo izlaz iz ovog kanjona i lavirinta u kojem se nalazimo? To je naš cilj. Ako možemo da utvrdimo narodno jedinstvo i da se zajedno borimo za budućnost Srbije.
Pozivam sve da, bez obzira kako se izjasne, imaju u vidu interese celog našeg naroda, cele Srbije i, naravno, našeg naroda na Kosovu i Metohiji, da ako se razlikujemo u taktici kako ostvariti naše ciljeve, to ne znači da treba jedni druge da nazivamo neprijateljima i izdajnicima.
Meni je prvi put da me neko naziva izdajnikom, obično su me optuživali za ratne zločine, znate? Sada, eto, odjednom sam postao i izdajnik. Ako sam izdajnik, od vaše nerazumne politike sukobljavanja sa celim svetom, na štetu i uz žrtvovanje celog naroda, i jesam. Za to sam da Srbija vodi mudru, racionalnu politiku koja će stvoriti jaku, poštovanu Srbiju, koja će onda moći da odbrani Kosovo i Metohiju. Zato vas pozivam da ovakvu politiku Vlade Srbije podržite. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Replika. Slobodan Samardžić. Izvolite.

Slobodan Samardžić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospodin predsednik Vlade je u svom govoru, u kojem je trebalo da obrazloži i Sporazum i Izveštaj, veliki deo vremena posvetio DSS. Red je da se bar na jedan deo tih insinuacija odgovori. Kažem, bar na jedan deo.
Ograničiću se na onaj deo koji, zapravo, po rečniku i po sadržaju je potpuno saglasan sa zapadnom propagandom koja se vodi protiv DSS već 10 godina. To je opšte mesto, gospodine predsedniče Vlade, da kada iz tih kuhinja krene napad na DSS, preko domaćih medija i domaćih učesnika da se, pod broj jedan, pomene paljevina džamije i paljevina ambasade. Čak ste u jednom momentu pomenuli da ste politički korektni i da se trudite da sledujete taj moderni izraz zapadne politike. Napravili ste jedan udarac ispod pojasa samim tim što ste pomenuli ovaj slučaj.
Dobro znate da 2004. godine, koju ste pomenuli, kada je bila paljevina džamije i kada ste dali podršku Vladi u to vreme, da DSS nije spalila džamiju, niti bilo ko njen, niti bilo ko iz vlasti. Niste bili u Vladi 2008. godine, ali znate i sami da DSS nije spalila američku ambasadu, niti je to uradio bilo ko iz vlasti. U krajnjoj liniji, danas imamo sudski proces oko toga i u vezi s tim. On će verovatno doći do nekog epiloga.
Kada govorite da smo vodili politiku sukobljavanja sa celim svetom, napravili ste karakterističnu grešku za vašu sadašnju politiku. Ceo svet je za vas danas zapad. Zapad je jedan mali deo sveta, sve manji po uticaju. Ne vodimo politiku sukobljavanja sa celim svetom, nego vodimo politiku odbrane nacionalnih interesa protiv država koje ugrožavaju nacionalne interese Srbije.
(Predsednik: Vreme.)
Tu imamo podršku većeg dela sveta, samo što vi ne želite tu podršku. Vi želite podršku onih koji oduzimaju Kosovo. Tu je greška vašeg napada na DSS i njenu politiku.
(Aplauz.)
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Replika, Marko Jakšić.
Izvinjavam se, pre vas ima prava gospodin Dačić. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
 Nisam znao da se Marko javio, inače bih sačekao.
Da se ne javljam dva puta, ali zaista ne želim da ovo pretvorim u polemiku sa DSS. Svi su ovde mogli da budu svedoci vašeg dobacivanja kada sam ja govorio. To je istina.
Ako želite da imate korektnu raspravu, ne ulazeći u argumentaciju i to ko se za šta zalaže, onda moramo da stvorimo uslove da možemo jedan drugog da čujemo. Sa tog aspekta se apsolutno zalažem da imate potpuno pravo da delujete, da govorite i niko ne treba i ne sme to pravo da vam osporava.
Nisam ni rekao da je DSS spalila i izvinjavam se ako je tako izgledalo. Govorio sam o vremenu vlasti koja je bila tada i da su možda postojala neka druga rešenja.
Gospodine Samardžiću, želim zaista da vas uverim da nisam čovek koji ne poznaje međunarodnu političku scenu. Kao što znate, pre nekoliko nedelja sam razgovarao i sa ruskim zvaničnicima i sa predsednikom Putinom. Rusija je naš najveći politički prijatelj. Sa Rusijom uskoro potpisujemo sporazum o strateškom partnerstvu. Sa predsednikom Putnom sam razgovarao i razgovaraće i predsednik Nikolić, i Aleksandar Vučić, o konačnoj podršci Rusije, za predloge za konačno rešenje pitanja Kosova i Metohije.
Mi smo svesni toga da nije Rusija ta koja se protivi našim nacionalnim i državnim interesima i svesni smo da nije ceo svet zapad. Ali, nažalost zapad je taj kojim smo mi okruženi. Sve zemlje u našem okruženju jesu ili idu ka NATO-u, jesu ili idu ka EU. Mi ne možemo da budemo ni članica evroazijskih integracija, niti BRIK-a, niti bilo čega drugoga. Mi ne može, niti je interes Rusije da ovde ima vojne baze. Nemoj da to više živi u našim glavama kao nerealna fantazija.
Mi treba da vidimo kako možemo sa našim prijateljima da stvorimo realnu opciju da nešto dobijemo i da nešto spasimo i sačuvamo.
Kakva će se stanja na zapadu odvijati, to neka je njihov problem. Kada je reč o EU ne idemo mi tamo zbog njih, nego idemo, valjda zbog našeg naroda. Ne idemo mi u EU da bi njima bilo bolje, nego, valjda da bi našem narodu bilo bolje. Zahvaljujem se.