Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja, 27.05.2013.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja

3. dan rada

27.05.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 13:10 do 20:20

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici,  nastavljamo rad Četvrte sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 118 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 89 narodnih poslanika, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Nebojša Stefanović, Gordana Čomić, Katarina Rakić, Branko Ružić, Dušica Morčev i Radojko Obradović.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je, predsednik Narodne skupštine, povodom pretresa u pojedinostima 1. tačke dnevnog reda, pored predstavnika predlagača magistra Mlađana Dinkića, ministra finansija i privrede, pozvao da sednici prisustvuju i Aleksandar Ljubić, državni sekretar u Ministarstvu finansija i privrede, Irina Stevanović Gavrović, pomoćnik ministra finansija i privrede, Milica Bisić, posebni savetnik ministra finansija i privrede i Ljiljana Petrović, rukovodilac Grupe za poreze i imovinu u Ministarstvu finansija i privrede.
Nastavljamo rad i prelazimo na pretres u pojedinostima o 1. tački dnevnog reda – PREDLOGU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA NA IMOVINU
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Slobodan Veličković, Slobodan Jeremić, Ljubica Milošević, Miroslav Petković, Dejan Mihajlov, dr Nenad Popović, Bojana Božanić, Gorica Gajić, Judita Popović, Kenan Hajdarević, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Ivan Andrić, Bojan Đurić, Zoran Ostojić, Borislav Stefanović, prof. dr Janko Veselinović, Gordana Čomić, Gorica Mojović, Aleksandar Senić, Ljuban Panić, Ivan Jovanović, Biljana Hasanović Korać, Srđan Milivojević, Dragoljub Mićunović, Dušan Petrović, Miodrag Đidić, Sanja Čeković, Milovan Marković, Boško Ristić, Nebojša Zelenović, Nataša Vučković, Nenad Konstantinović, Srđan Miković, Slobodan Homen, Olgica Batić i Radoslav Milovanović.
Primili ste izveštaja Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, kao i mišljenja Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici zajedno Miroslav Petković i Dejan Mihajlov i zajedno Judita Popović, Kenan Hajdarević, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Ivan Andrić, Bojan Đurić i Zoran Ostojić.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Borislav Stefanović, prof. dr Janko Veselinović, Gordana Čomić, Gorica Mojović, Aleksandar Senić, Ljuban Panić, Ivan Jovanović, Biljana Hasanović Korać i Srđan Milivojević.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 1. amandman sa ispravkom zajedno su podneli narodni poslanici Dušan Petrović, Miodrag Đidić, Sanja Čeković, Milovan Marković, Boško Ristić i Nebojša Zelenović.
Vlada i resorni Odbor su prihvatili amandman sa ispravkom.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman sa ispravkom u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Konstatujem da je amandman sa ispravkom postao sastavni deo Predloga zakona.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 1. amandman sa ispravkom zajedno su podneli narodni poslanici Srđan Milivojević i Dragoljub Mićunović.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman sa ispravkom.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman sa ispravkom u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 1. amandman sa ispravkom zajedno su podneli narodni poslanici dr Nenad Popović, Bojana Božanić i Gorica Gajić.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman sa ispravkom.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman sa ispravkom u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 1. amandman je podnela narodni poslanik Olgica Batić.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 1. amandman sa ispravkom zajedno su podneli narodni poslanici Nataša Vučković, Nenad Konstantinović i Srđan Miković.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman sa ispravkom.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman sa ispravkom u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 2. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici zajedno Miroslav Petković i Dejan Mihajlov i zajedno Borislav Stevanović i Gordana Čomić.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman sa ispravkom.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Da)
Reč ima narodni poslanik Jovan Palalić. Izvolite.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, u toku načelne rasprave o ovom predlogu zakona smo ukazali na sve probleme koje će ovaj zakon proizvesti i kada je u pitanju lokalna samouprava i kada su u pitanju građani. Istakli smo našu kritiku i naše protivljenje da u ovako teškoj situaciji, u kojoj je Vlada dovela državu kada je u pitanju stanje budžeta, da se problem rešava tako što će se mogućnosti ubiranja poreza ili punjenje budžeta prevaliti na građane, tj. na lokalnu samoupravu, a potom i na građane.
Želim da podsetim na početku kako je išao u prethodnih nekoliko godina čitav proces oduzimanja sredstava lokalnim samoupravama. U isto vreme, kako je proces oduzimanja sredstava išao, tako je tekao proces dodavanja novih nadležnosti.
Godine 2009. umanjena su transferna sredstva. Gospodine ministre, bili ste u toj vladi kada smo mi iz DSS vrlo oštro kritikovali tu odluku i rekli kakve će ona posledice imati na lokalne samouprave. Potom je 2011. godine donet zakon koji je navodno trebao da popravi stanje u finansijama lokalnih samouprava, ali nažalost bez nekog većeg efekta, pogotovo što je situacija oko transfernih sredstava ostala ista.
Sada se donosi nov zakon u kojem će lokalne samouprave takođe biti uskraćene za određena sredstva. U isto vreme, lokalne samouprave su dobijale nadležnosti kada su u pitanju putevi, kada je u pitanju zdravstvena zaštita i niz drugih sa tim umanjenim sredstvima. Jednostavno, ne može se govoriti ni o kakvoj decentralizaciji, ni o kakvom jačanju lokalnih samouprava u prethodne četiri godine i u periodu koji obuhvata obe ove vlade.
Jednostavno ne vidimo kakva je politika. O prethodnoj Vladi smo sve rekli šta smo imali da kažemo, sve najgore sa svim kritikama kada je u pitanju njen odnos prema lokalnoj samoupravi. Ne vidimo nikakvu promenu kada je u pitanju ova vlada u odnosu na lokalnu samoupravu.
Sa druge strane, zaista je pitanje da li treba ovako širiti opseg koji se tiče svih onih koji će ući u obavezu plaćanja poreza koji se odnosi na imovinu? Da li je bilo potrebno, gospodine ministre, da se izbeglice obuhvataju ovim porezima? Da li je bilo potrebno da oni koji su dobijali nekretnine da koriste u zakup jer su pobegli sa svojih ognjišta sada moraju da plaćaju porez? Da li je bilo potrebno da socijalni slučajevi moraju da plaćaju porez za smeštaj koji su dobili u zakup od lokalnih samouprava koje su imale mogućnosti da im daju? Ne vidimo nikakvo opravdanje za ovakvu odluku.
Moj kolega Dejan Mihajlov je u načelnoj raspravi ukazao na jedan problem koji se ticao toga ko će sve biti u obavezi da plaća porez na, hajde da kažemo, pomoćne objekte u okviru jednog domaćinstva. Rekli ste da se to neće odnositi na one koji se primarno bave poljoprivredom, ali jako dobro znate, dolazim iz Vojvodine, da pogotovo u Vojvodini veliki broj domaćinstava u okviru svog dvorišta ima obore gde drže svinje, ambare, da bi se prehranila, baveći se nekom drugom delatnošću, a ne poljoprivredom, pa vas pitam da li će ti ljudi kojih je neuporedivo veći broj nego onih koji su registrovani da se bave poljoprivrednom delatnošću plaćati poreze i na te objekte? Oni su sada sa pravom zabrinuti. Postavljam pitanje – čemu sve to? Šta je smisao toga?
To su pitanja zbog kojih smo smatrali da je apsolutno neprihvatljivo da ovakva odredba stoji u zakonu i zato su moje kolege uložile amandman da se ona briše. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Ministar Dinkić. Izvolite.

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Neću se javljati povodom svake diskusije, ali želeo bih zbog svih vas narodnih poslanika da kažem nešto što mislim da je važno vezano za Zakon o porezu na imovinu.
Da ne bi bilo nikakvih nedoumica, ovaj zakon smo menjali isključivo da bi promenili način oporezivanja pravnih lica, odnosno preduzeća i kompanija, s obzirom da od 1. januara 2014. godine je jednim drugim zakonom ukinuta naknada za građevinsko zemljište i da lokalne samouprave moraju da imaju neku kompenzaciju. U tom smislu smo predložili da pravna lica plaćaju porez na imovinu na tzv. fer tržišnu vrednost a ne na knjigovodstvenu kao do sada, što će onda, s obzirom da neće plaćati parafiskalni namet koji je ukinut Zakonom o planiranju i izgradnji, plaćaće redovan, pravi porez na imovinu, što do sada nije bio slučaj.
Apsolutno nam nije bila namera da bilo šta u zakonu menjamo što se tiče oporezivanja građana kroz porez na imovinu, kao ni kroz bilo koji drugi zakon koji smo ovde predložili Skupštini. Imajući u vidu da je u načelnoj diskusiji ovde bilo nekih strahovanja i sumnji, da bismo precizirali sve ovo do čega smo došli, danas smo usvojili na naš predlog jedan amandman Odbora kojim smo vratili amortizaciju i to povećali čak u odnosu na sadašnji zakon, jer je do sada amortizacija za stare stanove bila 0,8% godišnje a maksimalno do 40%, a sada smo stavili da to može biti do 1% i da same lokalne samouprave određuju da li će biti 0%, 0,1%, 08%, 09% ili 1%. Dakle, dali smo mogućnost svakoj lokalnoj samoupravi da samostalno odredi amortizaciju, što je u skladu sa principom fiskalne decentralizacije za koju se zalažem. Tako da neće biti fiskna za sve amortizacija, nego neka opština sama proceni šta je realno i šta odgovara socijalnom položaju građana, zonama itd.
Na taj način, bez obzira što je Fiskalni savet insistirao i zbog toga nismo imali u inicijalnom tekstu amortizaciju, vraćena je i to u većem mogućem iznosu u odnosu na to šta je do sada bio slučaj.
Druga stvar, da ne bi bilo nedoumica, kada smo govorili o izuzimanju onih 10 ari iz oporezivanja, mislili smo na gradsko građevinsko zemljište. U članu zakona imamo da se to eksplicitno ne odnosi na poljoprivrednike, odnosno na one koji se bave tom delatnošću. Da i tu ne bi bilo nedoumica, prihvatili smo i jedan amandman koji su dali Dušan Petrović, Miodrag Đidić, Sanja Čeković, Boško Ristić, Milovan Marković i Nebojša Zelenović, a to je da se svo zemljište do 10 ari izuzima iz oporezivanja. Svo zemljište, čak i ono što nije ovim zakonom bilo izuzeto, kao i poljoprivredno.
Sada je eksplicitno, ne samo gradsko građevinsko nego i poljoprivredno do 10 ari izuzeto iz oporezivanja, što znači da suštinski parametri koje mi sada dajemo vezano za građane, a građani su ili ljudi u gradu ili ljudi koji se bave poljoprivredom, omogućavaju čak i smanjenje poreza na imovinu. Zašto je ovo važno? Zato što je u diskusiji jedna opoziciona partija govorila da može doći do povećanja poreza na imovinu za 700 ili 800%. Proverili smo za vikend da je to nemoguće. Čak i da se ne računa nikakva amortizacija, čak i da tržišna cena ne određuje realno starost stana, maksimalno teorijsko povećanje bi moglo da bude 67% tačno. Da ne bi to bilo, pitali smo se zašto je neko izašao sa tom procenom? Zato što smo ustanovili da neke lokalne samouprave, da ne kažem grad, danas ne sprovodi sadašnji zakon nego ga krši i krivotvori osnovice i ne primenjuje dosledno odredbe sadašnjeg zakona i očito se kod nekog rodila ideja da se sada iskoristi promena ovog zakona i da se sve svali na ovu vladu, iako jedna sigurno, a možda i više lokalnih samouprava trenutno ne sprovodi postojeći zakon.
Jako je bitno da poslanici i građani znaju da nijedan jedini parametar sada u Zakonu o porezu na imovinu ne menjamo jer sutra ako se u jednom pojedinom gradu desi neko žestoko povećanje poreza na imovinu, to je onda isključivo rezultat odluke te lokalne samouprave, a proisteći će iz toga što ne poštuju već sadašnji zakon. U porezu na imovinu za ovu godinu vidim, kada smo gledali ove podatke za određene lokacije koje su ovde licitarane u raspravi, da je to u stvari glavni štos da se ne primenjuje sadašnji zakon i videćemo da li postoje određene sankcije za neprimenjivanje zakona.
U većini lokalnih samouprava se sadašnji zakon primenjuje, ali ne svuda. Postojala je ideja da se odgovornost zbog eventualnog drastičnog podizanja poreza prebaci na novu republičku vladu, što smo onemogućili prihvatanjem sa jedne strane amandmana Dušana Petrovića, a sa druge strane usvajanjem amandmana Odbora za finansije. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Narodni poslanik Dejan Mihajlov. Izvolite.

Dejan Mihajlov

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani ministre, uvažene dame i gospodo narodni poslanici, dobro je što smo ovo sada čuli, odnosno dobro je da je Vlada nakon burne rasprave, koju smo imali prilikom rasprave o zakonu u načelu, prihvatila neke sugestije, pre svega naše koje se odnose na to da će se položaj poljoprivrednika i poljoprivrednog zemljišta, uopšte oporezivanje zemljišta manjeg od 10 ari promeniti nakon usvajanja ovog zakona. Dobro je što je Vlada prihvatila te sugestije, prihvatila ove amandmane i na taj način realno stavila građane i realno pokazala da se položaj građana neće umnogome pogoršati nakon usvajanja ovog zakona.
Nije sporno da porez treba da se plaća i da država mora da uradi sve da taj porez naplati i to je nešto što svaka država u svetu radi.
U mnogim državama važi da sve može da se izbegne, samo porez mora da se plati. Prosto, i naša država od toga živi i porez mora da se naplati, ali treba gledati kako će se taj porez i naplaćivati. To je jedna stvar o kojoj treba voditi računa i o kojoj ćemo mi pričati malo duže prilikom kasnije rasprave i drugih amandmana.
Naravno, treba pomenuti da je porez veći od naknade za građevinsko zemljište i da će to plaćanje biti veće nego što je bilo po naknadama za građevinsko zemljište, to je i ministar pomenuo, 67% će biti veće, plus ovo što je sada usvojeno isto na predlog poslanika opozicionih i nas iz DSS prilikom rasprave u načelu, a to je da se prihvati amortizacija, da se poljoprivredno zemljište ne oporezuje ispod 10 ari, zato što mnogi ljudi koji žive na selu ili žive u gradu, u prigradskim opštinama koje imaju domaćinstvo, su zaposleni negde, a imaju i u okviru svog domaćinstva štale, kokošinjce, obore, ambare. Oni bi bili pod udarom ovog zakona i plaćali porez. Jedini oslobođeni od plaćanja poreza po osnovu obavljanja poljoprivredne delatnosti, kako stoji u članu zakona, su registrovana poljoprivredna domaćinstva i to samo ona koja pretežno žive od bavljenja poljoprivredom.
Znači, da bi svi oni koji imaju drugi izvor prihoda, da li je neko zaposlen u nekom preduzeću, da li obavlja neku drugu delatnost, bili izuzeti iz ovog zakona. Smatramo da je dobro što je usvojen amandman da sve ostaje isto, da se domaćinstva ispod 10 ari neće oporezivati, jer samim tim se izbegava mogućnost zloupotrebe, da oni kojima je možda jedan član domaćinstva, a znamo da dosta ljudi živi u zajedničkim domaćinstvima, više generacija, zaposlen negde, oni bi bili pod udarom ovog zakona, a oni u suštini žive i privređuju upravo od tog domaćinstva. To se odnosi, kako stoji u zakonu, i na kući i na sve pomoćne objekte, garaže, tako da je dobro što je ovo urađeno.
Treba videti u kojoj meri će se i na koji način primenjivati ovaj zakon. Slažem se da su lokalne samouprave te koje su prilično uspavane i koje treba da se razmrdaju, da taj silni broj zaposlenih, uglavnom po partijskoj liniji, mora da krene da radi, da se bavi svojim poslom i da lokalna samouprava počne da bude neko ko će se starati o rashodima i o prihodima i da lokalne samouprave dobiju svoju funkciju koju treba da imaju, a to je da direktno komuniciraju sa građanima u njihovom interesu.
Stoga smatramo da treba još uvek raspraviti, u odnosu na poljoprivredna domaćinstva, u kojoj meri će i ona poljoprivredna domaćinstva preko 10 ari, koja su neregistrovana samo kao poljoprivredna, već svi oni koji žive od poljoprivrede u prigradskim i seoskim sredinama, koji imaju možda 11 ari, u kojoj meri će biti obveznici ovog zakona o porezu na imovinu i na koji način. Nadam se da ćemo kroz raspravu moći da dođemo do rešenja, da ćemo ublažiti položaj tih poljoprivrednih domaćinstava koja su registrovana, ali koja imaju zaposlene i u drugim delatnostima, ne samo u poljoprivredi, kako njima da olakšamo položaj, kako bi se izbegle zloupotrebe prilikom primene ovog zakona.
Čeka nas jedna, ja se nadam, rasprava koja će uroditi plodom i gde će Vlada prihvatiti još neke od sugestija, ne samo amortizaciju, ne samo ukidanje ove odredbe za oporezivanje domaćinstava ispod 10 ari i neke druge koje je Vlada prihvatila u odnosu na stomatologe, lekare, advokate, već i na ova poljoprivredna domaćinstva koja se bave poljoprivedom, ali kojima to nije isključiva i pretežna delatnost, već koji žive, između ostalog, i od toga. Očekujem da kroz ovu raspravu Vlada prihvati još neka rešenja u interesu građana.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Narodni poslanik Srđan Šajn. Izvolite.
...
Romska partija

Srđan Šajn

Srpska napredna stranka
Poštovane dame i gospodo, poštovani ministre, želim samo da prenesem razgovor koji sam juče imao sa Udruženjem poreskih obveznika koji upravo govore u prilog tome da je dobro što ste postupili ovako kako ste postupili danas i da sam bio duboko u pravu kada sam rekao da ministar ima razumevanja za građane, za poziciju građana i da zaista postoji dobra namera da se usvoje određeni amandmani koji idu u tom pravcu i da su zaista oni raspoloženi da zajedno kasnije nastave razgovor sa vama i na taj način se zaista pruži određena podrška svim dobrim rešenjima koje donosi vaše ministarstvo.
U tom smislu, zaista još jednom pozdravljam sve one stvari, u kom pravcu ste išli sa usvajanjem amandmana. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko želi reč? (Ne)
Na član 2. amandman je podnela narodna poslanica Olgica Batić.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 3. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici zajedno Miroslav Petković i Dejan Mihajlov, zajedno Judita Popović, Kenan Hajdarević, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Ivan Andrić, Bojan Đurić i Zoran Ostojić i zajedno Borislav Stefanović i Gordana Čomić.
Vlada i resorni Odbor nisu prihvatili amandman.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Reč ima narodna poslanica Judita Popović. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Hvala vam gospođo potpredsednice.
Poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, oporezivanje srazmerno ekonomskoj moći obveznika, to je ustavna kategorija. Međutim, iako ova ustavna kategorija stoji u obrazloženju ovog zakona, čini mi se da niste se baš vodili ovim načelom kada ste menjali ovaj zakon o porezu na imovinu. Zašto mislim tako? Upravo zbog ove izmene ovog člana 3. na koji smo mi i podneli amandman, s obzirom da se jako dobro vidi da, bez obzira što vi tvrdite da jedini razlog za izmenu ovog zakona o porezu na imovinu je bio taj da se napravi jedno rešenje u vezi oporezivanja gradskog građevinskog zemljišta, s obzirom da se menja status tog zemljišta već od 1. januara 2014. godine, radi oporezivanja.
Pre svega iz ovog zakona i uopšte iz svakog člana proizilazi da, vi ste imali jednu osnovnu nameru, a to je da povećate prihod budžeta Republike Srbije i mislim da možemo oko toga da se složimo, to je jasna činjenica.
Drugi razlog koji ste naveli za donošenje ovog zakona je fiskalna centralizacija. Podsećam vas da je 2011. godine došlo do izmene onog zakona o finansiranju lokalnih samouprava, gde ste upravo vi insistirali na nekoj vrsti fiskalne decentralizacije, kada su lokalne samouprave dobile daleko više mogućnosti za prihode, za razliku od onog zakona iz 2007. godine. Dakle, imamo jedno realno stanje, imamo jedno obrazloženje ministra finansija i privrede koje baš i nije tačno.
Gospodine ministre, nama je zaista jasno da u prvom redu u budžetu Republike Srbije nema prihoda na koje ste računali. Dakle, očigledno ste napravili jednu pogrešnu procenu prihoda koje ste mogli da očekujete od povećanja akciza na gorivo i na duvan. Očigledno da ste pogrešili kada ste procenjivali kakve prihode možete očekivati zbog povećanja PDV. Dakle, prihoda nema. Kako te prihode namaknuti? Vi ste se odlučili za kasicu prasicu. Odlučili ste se da uzmete od građanina i da uzmete od lokalnih samouprava. To je, u stvari, najjednostavnije i to je odlika jedne visokocentralizovane vlasti i države, koji koncept se ne napušta.
Nama je jasno da je Fiskalni savet podržao ove poreske zakone, ali upravo iz tog razloga što se rukovodio konceptom ove visokocentralizovane. Prosto se prilagodio modelu funkcionisanja teritorijalnog uređenja i fiskalizacije države, koji je aktuelan i koji se u prirodi i primenjuje.
Prema tome, vi kada prihvatate ponekad mišljenje i savet Fiskalnog saveta, onda to radite zato što to vama konkretno, tada ad hok odgovara.
Kada mislite da je to u suprotnosti sa vašim konceptom, vi ga ne prihvatate. Dakle, prilično je selektivan taj odnos, prema mišljenju Fiskalnog saveta. To se jako lako može videti kada se pogleda mišljenje Fiskalnog saveta iz marta ove godine, kada se pogleda skoro dato mišljenje. Onda možemo da konstatujemo da vi imate ozbiljan problem oko toga što se stalno odlučujete, i to ne samo ovog puta, nego uopšte se odlučujete za neka ad hok rešenja, umesto za ozbiljne reforme.
Vi ste svesni toga da je nama potrebna penzijska reforma. Vi ste svesni toga da je nama potrebno da se daleko više poradi na statusu i na funkcionisanju javnih preduzeća. Dakle, potrebna nam je reforma javnog sektora. Vama je jasno koliko je ovde nužno da se daleko više štedi, da se smanji ta javna potrošnja. Vama je jasno da je potrebno da se smanji javni dug. Vi govorite o tome da se smanjuje deficit. Međutim, deficit, po Fiskalnom savetu, danas već iznosi negde preko 5%, a vi ste ga projektovali na 3,5%.
Dakle, to su neke stvari koje se bukvalno pojavljuju kada god se vi pozovete na to da je potrebno doneti određene mere koje će da imaju određene reformske potencijale i koje će u znatnijom meri da promene stanje srpske privrede i ekonomije. Međutim, to nije tačno. Bilo bi dobro da jasno i glasno kažete da prihoda nema, da su prihodi jako mali, da ste pogrešili kada ste ih projektovali i pogrešno ste očekivali tu visinu.
Neki dan ste govorili, gospodine ministre, o tome da samo najjači i najsposobniji preduzetnici trebaju da ostanu. Pitala bih vas na koji način bi samog sebe ocenili, što se uspešnosti tiče, kada ste projektovali visinu budžetskog deficita na 3,5%, kada ste očekivali daleko veće prihode od onih koje ste na kraju ostvarili? Dakle, kakav biste vi bili preduzetnik ukoliko bi uzeli srpsku privredu kao jedno privredno društvo? Da li ste vi uspešni ili neuspešni privrednik?
(Predsedavajuća: Gospođo Popović, zaista moram da vam kažem da se vratite na temu, molim vas.)
Dakle, suština je ta da će građanin ove države i lokalna samouprava, najniži nivo vlasti, na kraju da ponesu najveći teret svih ovih ekonomskih eksperimenata ad hok.