Osmo vanredno zasedanje, 16.07.2013.

8. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala vama.
Dakle, potpuno se slažem sa vama da Vlada mora da daje odgovore na pitanja koje narodni poslanici postavljaju. Lično ću insistirati danas preko Generalnog sekretarijata, kao što smo to više puta činili. Mislim da je obaveza Vlade da mora da daje odgovora na pitanja narodnih poslanika, kakve god smatra da treba da da, u to ne ulazim, ali da odgovor u roku od 15 dana mora da da tu se potpuno slažem sa vama i insistiraću na tome.
Reč ima narodni poslanik Milan Lapčević. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanje danas neće biti kontradiktorno i sa naknadnom pameću, kao što su neke moje kolege postavljale tražeći Rezoluciju o osudi zločina, a praveći najbliže i najprisnije moguće odnose sa Jovom Kapičićem, ili tražeći i više novca za nauku, a pritom glasajući za taj isti budžet, koji je ukinuo novac za nauku ili rebalans, koji je takođe srozao…
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas da ne vodite polemiku, ovo nije vreme kada vi vodite polemiku i dajete repliku na pitanje narodnih poslanika.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dakle, moje današnje pitanje će se odnositi na još jednu nacionalnu bruku i sramotu koju nam je priredila ova vlast.
Naime, pre dva meseca sam postavio pitanje – šta će država učiniti, šta će Vlada učiniti, šta će nadležno ministarstvo učiniti povodom devet vekova od rođenja rodonačelnika srpske države i crkve, Stefana Nemanje? Dobio sam odgovor od Ministarstva kulture koji pre svega mogu nazvati sramnim. Otprilike ovako se ministar odnosi prema ovome i kaže – u okviru obeležavanja godišnjice, Ministarstvo kulture će sufinansirati Program redizajniranja i unapređenja sajta Zadužbine Miloš Crnjanski, pa će na sajmovima u Lajpcigu, Solunu i Varšavi izložiti sabrana dela Miloša Crnjanskog i Petra Petrovića Njegoša, a što se tiče samog Stefana Nemanje, krajem godine će sa Srpskom pravoslavnom crkvom organizovati posebnu muzeološku izložbu posvećenu životu i delu Stefana Nemanje. To je zaista više nego sramno. Čak je i napomena da će Ministarstvo kulture raspisati redovne konkurse za podršku projektima iz oblasti kulture, gde se mogu javiti institucije koje su spremne da realizuju programe obeležavanja značajnih godišnjica.
Pitam predsednika Vlade i pitam predsednika države - da li zaista Ministarstvo kulture ima jedino ulogu da raspisuje konkurse i da je spremno da realizuje programe obeležavanja značajnih godišnjica ako se neka institucija javi da obeleži ovakvu godišnjicu ili je posao Ministarstva kulture da čuva nacionalni identitet, nacionalnu tradiciju, kulturu, veru i našu nacionalnu istoriju?
Pre neki dan, tačnije 12. jula, na Petrovdan, Petrova crkva u srednjovekovnom Rasu ili sadašnjem Novom Pazaru je slavila svoju krsnu slavu. Niko od srpskih zvaničnika, počev od predsednika države, gospodina Tomislava Nikolića, predsednika Vlade, potpredsednika, ministara, niko od državnih zvaničnika nije, pa ni vi, gospodine predsedniče parlamenta, niste našli za shodno da odete na slavu Petrove crkve u Novom Pazaru, da na taj simboličan način ukažete dostojnu pažnju rodonačelniku Srpske crkve i države, Stefanu Nemanji. Devet vekova nije mali period. Stefan Nemanja je rođen 1113. godine, a 380 godina kasnije je otkrivena Amerika. Da drugi narodi imaju tako bogatu istoriju dičili bi se njom.
Prošle nedelje je obeležen, odnosno bio je rođendan najvećeg srpskog naučnika i svetskog naučnika Nikole Tesle. Hrvatska je slavila taj dan i pominjala Nikolu Teslu. U Americi, u Filadelfiji, u nekoliko gradova se pet dana slavio rođendan Nikole Tesle, a na nacionalnim medijima u Srbiji se pomenulo u samo jednom minutu da je na taj dan rođen Nikola Tesla, a onda su naišle američke serije, "Egzit" i priča o stoci sa "Farme". To je najveća moguća bruka i sramota za ovu državu.
Pitam predsednika Vlade, pitam predsednika države, pitam potpredsednika Vlade, gospodina Vučića – da li će oni kao bivši veliki nacionalisti imati na umu da je devet vekova značajna godišnjica i da treba da se obeleži 900 godina rođenja Stefana Nemanje, da je potrebno da se barem uredi rodno mesto Deževa i da se bar putokazi naprave prema tom mestu? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Snežana Bogosavljević Bošković. Osim nje, prijavljen je u sistemu i mr Siniša Lazić i narodni poslanik Miodrag Linta, da ne bude posle da nisam nekome pružio mogućnost da postavi pitanje. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Bogosavljević-Bošković

Socijalistička partija Srbije
Poštovani predsedniče Narodne skupštine, kolege narodni poslanici, imam tri pitanja koja bih uputila ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodinu Kneževiću.
Prvo pitanje se odnosi na rok za predaju zahteva za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji u 2013. godini. Kao što znamo, Narodna skupština je 30. januara ove godine usvojila Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovim zakonom definisane su vrste podsticaja, načini korišćenja i uslovi za ostvarivanje prava na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Podzakonskim aktima bliže su uređeni rokovi i procedure za prijavljivanje komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava za ove podsticaje.
Pošto je ove godine bila predviđena i obavljena obnova strukture poljoprivredne proizvodnje, kao i obnova registracije poljoprivrednih gazdinstava, ne mali broj poljoprivrednih proizvođača je obavio obnovu registracije, ali nije dobio preciznu informaciju da je potrebno ponovo u određenom roku, tačnije do 30. juna, da podnese novu prijavu, tj. novi zahtev za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji u 2013. godini.
Moje pitanje za ministra glasi – da li nastali problem može da se reši tako što bi subvencije ove godine bile isplaćene prema podacima koji su navedeni prilikom obnove registracije, budući da se prilikom obnove registracije prijavljivala i struktura poljoprivredne proizvodnje, ili - da li bi se mogao odrediti dodatan rok za podnošenje zahteva, u stvari prepisa već prijavljenih podataka?
Drugo pitanje koje upućujem ministru Kneževiću tiče se nekomercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava. Članom 6. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju utvrđeno je da ministar bliže propisuje vrste podsticaja i za nekomercijalna poljoprivredna gazdinstva. Budući da su mnoga poljoprivredna gazdinstva registrovana kao nekomercijalna, pri čemu se pretežno radi o malim i manje imućnim domaćinstvima, koja uglavnom žive od poljoprivredne proizvodnje, moje pitanje je – da li je ministar podzakonskim aktima predvideo podsticaje i za ova gazdinstva i koje su to vrste podsticaja?
Treće pitanje, koje takođe upućujem ministru Kneževiću, odnosi se na proizvodnju i izvoz maline. Nedavno je objavljen podatak da Srbija više nije lider u proizvodnji i izvozu maline i da je lidersku poziciju ove godine preuzela Poljska. Prema podacima Privredne komore, u Srbiji u 2012. godini proizvedeno je ukupno 70.320 tona maline, a prihod od izvoza iste iznosio je 136 miliona dolara. Proizvodnja maline u Srbiji u 2012. godini bila je manja za oko 20.000 tona u odnosu na raniju, a procene su da će ove godine proizvodnja maline biti još manja, čak za polovinu u odnosu na 2012. godinu. Zaključak sa nedavno održanog pedesetog jubilarnog Skupa malinara u Brankovini kod Valjeva je da je nastalo stanje posledica nedovoljne saradnje proizvođača, hladnjačara i izvoznika, ali i nedovoljne podrške države u vidu pomoći za prevazilaženje posledica suše.
Polazeći od navedenog, a pri tom imajući u vidu da je malina, posle šećera, naš najvažniji, tj. strateški izvozni poljoprivredni proizvod, čijim je izvozom do sada obezbeđivan značajan devizni prihod, moje pitanje jeste – da li i šta Ministarstvo namerava da preduzme da se zaustavi smanjivanje proizvodnje i izvoza maline i kojim merama namerava da stimuliše proširenje ove proizvodnje i vraćanje do skorašnjeg liderskog položaja Srbije na tržištu ovih proizvoda? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Siniša Lazić. Izvolite.

Siniša Lazić

Demokratska stranka
Zahvaljujem se.
Želeo bih da postavim, pre svega, pitanja koja se tiču poljoprivrede. Mislim da se ona preklapaju sa nekoliko ministarstava, tako da to pitanje se odnosi i na Ministarstvo trgovine, i na Ministarstvo poljoprivrede i na Ministarstvo ekonomije i finansija.
Prvo, šta će Vlada Republike Srbije da uradi po pitanju cene pšenice, ako znamo da je tržišna cena u ovom momentu daleko ispod proizvođačke cene i ukoliko pogledamo da je prošle godine negde suša prepolovila za 50% ili 60% prihod, da ove godine imamo cenu koja ne može da pokrije troškove? Pri tome, znamo da su subvencije isplaćivane samo jedan dan. Uredba o regresiranom gorivu traje do 15. juna, sa najavama da će se produžiti do 15. jula. Pri tome, ljudi ne mogu kupiti toliku količinu goriva i uskladištiti je na jednom mestu. Na takav način se može podstaći crno tržište i preprodaja naftnih derivata. Zašto nemamo, kao u Republici Hrvatskoj, uredbu o plavom dizelu, koji bi tokom 365 dana bio dostupan poljoprivrednim proizvođačima? Šta je sa subvencijama u stočarstvu, ako znamo da je prilikom rebalansa budžeta, budžet Ministarstva poljoprivrede smanjen? Iz čega će država ispoštovati te obaveze?
Drugi deo, koji se takođe odnosi na poljoprivredu – šta su motivi i zbog čega se razrešavaju direktori u veterinarskim institutima, kafilerijama i svim onim drugim institucijama u kojima su radili i, pri tome, bili veoma uspešni, imali pozitivne rezultate, a dovode se ljudi na ta mesta protivzakonito koji ne ispunjavaju ni elementarne zakonske uslove, niti imaju neke kvalifikacije koje su neophodne za vršenje takve dužnosti? Zbog čega se to radi? Da li je to sve u skladu sa zakonom i da li je to deo samo partijskog potkusurivanja ili se želi unaprediti sistem u boljem pravcu? Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miodrag Linta.
...
Srpska napredna stranka

Miodrag Linta

Srpska napredna stranka
Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, postavio bih dva pitanja Ministarstvu pravde i državne uprave.
Prvo se tiče ratnih zločina. Naime, pre jedno 15 dana, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa dostavilo je spisak od 1.587 lica koja su osumnjičena, optužena ili osuđena za ratne zločine u Hrvatskoj. To je već treći spisak koji hrvatska strana dostavlja srpskoj strani. Prvi spisak dostavljen je 2010. godine, pre tri godine. Taj spisak ima i 1.534 imena. Zatim, januara 2011. godine dostavljen je drugi spisak koji ima 1.549 imena. Između prvog i drugog spiska broj osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica je porastao za 15, a u odnosu na januar 2011. godine, u odnosu na ovaj najnoviji od pre 15 dana, broj osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica je porastao za 28. Sada 300.000 Srba koji su proterani iz Hrvatske čeka da se konačno reši pitanje njihove slobode kretanja i da konačno prestane manipulacija sa tim spiskovima.
Šta se desilo? Pre nekoliko dana u selu Trpinja hrvatske specijalne snage su upale ujutro, u pola sedam, to je nekoliko kilometara selo od Vukovara, sa fantomkama na glavi, uhapsile 12 Srba, zatvorili sve izlaze i ulaze u selu. Ljudi koji nisu bili u tim kućama, išli su na radna mesta, hapsili su ih zbog navodnih zločina protiv hrvatskog civilnog stanovništva 1991. godine u Vukovaru. Ono što je paradoks u svemu tome jeste, kada je izvršena provera tih 12 Srba koji su uhapšeni, ni jednog od tih Srba nema na spisku koji je Hrvatska dostavila simbolički 1. jula, kada je postala članica EU. Sad zamislite, 10 dana kasnije hapsi se 12 Srba a nijedan se ne nalazi na spisku od 1.577 imena.
Kako 300.000 Srba, od kojih je barem jedan jedan dan živeo u Krajini između 1991. i 1995. godine, se može osećati sigurnim kada 10 dana nakon najnovijeg spiska se hapsi 12 Srba a nijednog od tih nema na spisku osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica? Hrvatska, nažalost, 18 godina koristi mehanizam spiskova kao sredstvo zastrašivanja izbeglih i prognanih Srba, koji se ne mogu vraćati svojim kućama, čak ni oni koji žele da odu u Hrvatsku da reše svoja imovinska i druga pitanja se ne usude, jer se plaše da će nakon trećeg ili četvrtog odlaska biti privedeni i zatvoreni pod raznim optužbama.
Šta je tu još problem? Mi imamo ovaj spisak od 1.577 lica za ratne zločine. Šta se desilo gospodinu Mili Dakiću, čoveku od 83 godine, koji je maja 2011. godine proverio da li se nalazi na tom spisku? Dobio je potvrdu od našeg ministarstva da ga nema na hrvatskom spisku osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica za ratne zločine. Otišao je na naučni skup u Banjaluku, maja 2011. godine. U povratku, na Rači je uhapšen, prebačen u Sarajevo, a avgusta 2011. godine, na osnovu hrvatske interpolove poternice, je prebačen u Zagreb i tamo mu se sudi.
Kad smo pitali kako je moguće da je taj čovek uhapšen, rekli su – ne, on se ne nalazi na ovom spisku osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine, on je osuđen za krivično delo podstrekivanja na ubistvo. To znači da ako 1.577 Srba dobije potvrdu da nije na spisku za ratne zločine, niko mu ne garantuje kad ode u Hrvatsku, ili bilo koju treću zemlju, da će biti uhapšen i da će mu se reći – ne, ti nisi uhapšen zbog ratnih zločina, ti si optužen za silovanje, podstrekivanje na ubistvo, krivična dela krađe itd.
Mi tražimo da se konačno raščisti pitanje ratnih zločina i drugih teških krivičnih dela. Mi se zalažemo da svako onaj ko je činio ratne zločine i teška krivična dela mora da bude procesuiran, ali ne mogu se spiskovi koristiti i zastrašivanje ljudi i stvaranje opšte nesigurnosti.
U tom smislu, smatramo da je došlo konačno vreme, to je moje pitanje Ministarstvu pravde i državne uprave Republike Srbije, da pokrene jedan ozbiljan dijalog sa hrvatskom stranom, da zatraži podršku Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija, da se napravi jedan sporazum. Po tom sporazumu treba da se sudi prema mestu boravka.
(Predsednik: Vreme.)
Drugi deo sporazuma je da jedna strana drugoj ustupa predmete i dokaze ko je činio ratne zločine. To znači, ako Hrvatska ima dokaze, neka te dokaze dostavi i našem ministarstvu, naše Ministarstvo pravosuđa će da sudi tom čoveku. Ako se dokaže da nije na spisku, da nije kriv, on će biti skinut sa spiska i Srbija će garantovati njegovu slobodu kretanja.
(Predsednik: Hvala, gospodine Linta, pet minuta i 26 sekundi.)
Još jedno moje pitanje jeste, izvinjavam se, da takođe Ministarstvo pravde i državne uprave pokrene jedan dijalog u vezi gospodina Mine Dakića, čovek koji ima 83 godine, 28 svedoka je saslušano, niko ga nije krivio za podstrekivanje na ubistvo, da se konačno taj proces u Hrvatskoj završi na jedan pravičan i zakonit način. Hvala vam.