Treća sednica Prvog redovnog zasedanja, 20.05.2014.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, pr nego što nastavimo rad, molim da minutom ćutanja odamo poštu preminulom akademiku Dobrici Ćosiću, velikom srpskom književniku i prvom predsedniku Savezne Republike Jugoslavije.
(Minut ćutanja.)
Slava mu!
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Vladeta Kostić, dr Miljan Nikolić, Aleksandar Jablanović, Konstantin Arsenović, Olgica Batić.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam pored predstavnika predlagača Ištvana Pastora, predsednika Skupštine AP Vojvodine, pozvala da sednici prisustvuju i Ana Tomanova Makanova, Milivoj Vrebalov, Dušan Jakovljev, Branislava Belić i Đorđe Milićević, potpredsednici Skupštine AP Vojvodine; Milorad Gašić, sekretar Skupštine AP Vojvodine; Čila Gimpel Kantor, šef Kabineta predsednika Skupštine AP Vojvodine i Maja Slavnić, saradnik za odnose sa javnošću Skupštine AP Vojvodine.
Sačekaćemo samo dok sednu i zauzmu svoja mesta.
Saglasno članu 86. stav 2. i članu 87. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam ovu sednicu sazvala u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz predloženog dnevnog reda.
Takođe vas obaveštavam da je početak sednice odložen najpre za ponedeljak, a zatim za utorak zbog nastupanja vanrednih okolnosti izazvanih elementarnom nepogodom.
Dostavljeni su vam zapisnici Prve sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, Prve posebne i Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini.
Pošto današnjoj sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika konstatujem da postoji kvorum za usvajanje zapisnika sa navedenih sednica.
Obaveštavam vas da je proverom u Službi za poslove Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja utvrđeno da tom odboru niko od narodnih poslanika nije dostavio u pisanom obliku primedbe na navedene zapisnike.
Prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje zapisnik Prve sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, održane 24. i 26. aprila 2014. godine.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 167, protiv – niko, uzdržanih – nema, nisu glasala 33 od ukupno prisutnih 200 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Zapisnik Prve sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, održane 24. i 26. aprila 2014. godine.
Stavljam na glasanje Zapisnik Prve posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, održane 27. aprila 2014. godine.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 174, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 29, od ukupno prisutna 203 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Zapisnik Prve posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, održane 27. aprila 2014. godine.
Stavljam na glasanje Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, održane 28. aprila 2014. godine.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 174, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 30, od ukupno prisutna 204 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, održane 28. aprila 2014. godine.
U sazivu ove sednice, koji vam je dostavljen, sadržan je predlog dnevnog reda sednice.
Pre utvrđivanja dnevnog reda sednice, saglasno članu 92. stav 2. i članu 93. Poslovnika Narodne skupštine, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku.
Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o prestanku funkcije javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Leskovcu, koji je podneo Narodnoj skupštini 13. maja 2014. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 36, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 169, od ukupno prisutnih 205 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog. Skupština AP Vojvodine predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog statuta AP Vojvodine sa Predlogom odluke o davanju prethodne saglasnosti na Predlog statuta AP Vojvodine, koji je podnela Narodnoj skupštini 14. maja 2014. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 185, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 19, od ukupno prisutna 204 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 182, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 25, od ukupno prisutnih 207 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Treće sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, u celini.
D n e v n i r e d
1. Predlog statuta AP Vojvodine sa Predlogom odluke o davanju prethodne saglasnosti na Predlog statuta AP Vojvodine.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
Primili ste Predlog statuta AP Vojvodine sa Predlogom odluke o davanju prethodne saglasnosti na Predlog statuta AP Vojvodine.
Pre otvaranja jedinstvenog pretresa, podsećam vas da, prema članu 189, a shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupne vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 188, a shodno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram jedinstveni pretres o Predlogu statuta AP Vojvodine sa Predlogom odluke o davanju prethodne saglasnosti na Predlog statuta AP Vojvodine.
Da li predstavnik predlagača Ištvan Pastor, predsednik Skupštine AP Vojvodine, želi reč? (Da.)
Reč ima gospodin Ištvan Pastor.

Ištvan Pastor

Dame i gospodo narodni poslanici, pre svega bih želeo da se zahvalim predsednici Narodne skupštine gospođi Gojković što je u rekordno kratkom roku zakazana ova sednica Narodne skupštine.
Isto tako želim da se zahvalim svim poslaničkim grupama u Narodnoj skupštini što su bili partneri u tome da od momenta upućivanja Predloga statuta prema Narodnoj skupštini, i pored toga što su bile vanredne okolnosti, u roku od šest dana smo u situaciji da o tom upućenom predlogu danas razgovaramo i, nadam se, odlučujemo.
Moglo bi se reći da je to normalno, naročito bi se to moglo reći da je to normalno zbog toga što je ranije takav dogovor postignut, ali, poučen dosadašnjim iskustvom, moram reći da to što je na prvi pogled normalno i ne mora da bude tako.
Želim samo da podsetim da smo kod ranijeg statuta morali čekati jednu godinu, jedan mesec i 15 dana da predlog koji je utvrđen od strane Skupštine AP Vojvodine dođe tada na dnevni red. Trebalo je godinu, mesec i 15 dana iako je bila ista politička obojenost na pokrajinskom i na republičkom nivou.
Iz upoređenja ove dve situacije mogu se izvlačiti različiti zaključci. Ja bih želeo izvući jedan zaključak koji mislim da je sa aspekta dugoročnog posmatranja ovog problema najbitniji, a to je da, bez obzira na istovetnost političke obojenosti, kada se razgovara o autonomiji Vojvodine, kada se razgovara o Statutu, radi se o složenim političkim problemima i složenim političkim pitanjima.
Želim isto tako da podsetim, dame i gospodo, da je u tom periodu od godinu dana, mesec i 15 dana trajao proces razgrađivanja ideje, trajao proces dezavuisanja ideje i nije nikakvo čudo da je taj proces okončan inicijativom pred Ustavnim sudom Republike Srbije.
Dame i gospodo, u zadnjih četvrt veka ovo je treći statut AP Vojvodine. Između njih ima puno sličnosti i puno razlika. Jedan je usvojen 1991. godine, drugi 2009. godine i ovaj treći, nadam se, 2014. godine. Ona prva dva može se reći da su doneta potpunom političkom slobodom aktera koji su postizali dogovore. I jednom i drugom je prethodilo donošenje Ustava Republike Srbije, 1990. godine, odnosno 2006. godine.
Ovaj statut sada 2014. godine je rezultat jedne situacije za koju možemo okarakterisati kao momenat oktroisane slobode i oktroisane dobrovoljnosti. Oktroisanost znači ili proizilazi iz odluke Ustavnog suda.
Želim da podsetim na činjenicu koja je poznata, da je Ustavni sud 5. decembra prošle godine doneo svoju odluku kojom je osporio 46 odredbi Statuta, odnosno dve trećine Statuta AP Vojvodine proglasio protivustavnim. Isto tako je izneo generalnu ocenu da Statut AP Vojvodine nije konstitutivni akt i da je po svom karakteru podzakonski pravni akt.
U momentu donošenja odluke Ustavnog suda krenule su različite ocene i različiti komentari i u odnosu na Ustavni sud i u odnosu na doživljaje moderne države od strane Ustavnog suda i u odnosu na personalni sastav Ustavnog suda i u odnosu na to kakav je Ustav, koji je donet 2006. godine, gde je usvojen, gde nije itd.
Ono što je u tom momentu bilo jasno i jednoznačno je da se takve diskusije mogu voditi, ali da ako se zalažemo za ideju jačanja pravne države i za ideju vladavine prava i ako se zaklinjemo u funkcionisanje sistema sila i kontratega u demokratski uređenoj državi, onda se odluka Ustavnog suda može komentarisati, ali se ona mora poštovati. To je bila osnovna postavka koja se relativno brzo iskristalisala.
Polazeći od odluke Ustavnog suda, koja znači ili koja je značila da se objavljivanje te odluke odlaže na šest meseci, zajedno smo dobili jedan vremenski period od šest meseci da, imajući u vidu sadržinu odluke Ustavnog suda, učinimo zajednički napor da ga upodobimo sa Ustavom u onom smislu kako to nalaže odluka Ustavnog suda.
To je praktično bio stav koji se iskristalisao od strane aktera u Pokrajinskoj skupštini, iako moram da kažem i ovom prilikom da je bilo oprečnih ideja, shvatanja, ne generalno u odnosu na kompletnost odluke, nego u odnosu na pojedine elemente.
Ono što je pouka i ono što se i ovom prilikom mora reći je da je ta odluka, koja je pisana na 140 stranica, prepuna konstatacija koje su jedna sa drugom u koliziji. To nije ni u kom slučaju odluka koja je potpuno čista kao suza. To je odluka koja nosi u sebi niz manjkavosti, ali bez obzira na te manjkavosti, osnovna poruka, osnovni imperativ u smislu ponašanja je potpuno bio nedvosmislen, a to je ponašanje u smislu poštovanja te odluke.
Dame i gospodo, odmah neposredno nakon donošenja odluke Ustavnog suda, iskristalisalo se skoro jednoznačno, jedinstveno političko opredeljenje da se političke ambicije i različita gledanja na pitanje vojvođanske autonomije stave u drugi plan u odnosu na imperativ poštovanja odluke Ustavnog suda.
Proveli smo više od pet meseci u traganju ideja, rešenja, rečenica, koje bi mogle da znače da možemo doživeti ovaj današnji dan, da imamo dvotrećinsku većinu od strane pokrajinskog parlamenta iza predloga. Nije bilo lako ni pojedinačno, ni politički, ni ljudski, ni sa aspekta ubeđenja, shvatanja kakva treba da bude država Srbija u 21. veku, ali je potpuno jednoznačno da je ta razlika potisnuta od strane svih da bi otklonili opasnost koja vreba, a ta opasnost je bila vezana za to da u slučaju ako se u roku od šest meseci od momenta donošenja odluke Ustavnog suda ne izvrši usaglašavanje, u tom slučaju nailazi veća opasnost koja se može tretirati kao urušavanje dela pravnog poretka Republike Srbije.
Odgovornost koja je upravljala svima nama je bila jača nego doživljaj pojedinog značajnog pitanja oko kojih smo se ili oko kojih se i dan danas razlikujemo.
Moram ovom prilikom da kažem da je u pokrajinskom parlamentu napravljena jedinstvena platforma između pozicije i opozicije, da smo uspeli naći rešenja koja su omogućila da ne dvotrećinskom nego četvoropetinskom većinom utvrdimo predlog.
Koji je bio osnovni princip kojim smo se rukovodili? Osnovni princip je bio da su jednoznačni stavovi odluke Ustavnog suda bili imperativ za nas, bez obzira da li smo se oko tih stavova slagali ili ne. Taj imperativ se poštovao od starta. Drugi stav je bio da tamo gde je odluka Ustavnog suda dozvoljavala da tražimo rešenje u određenom opsegu slobodnog kretanja, tamo smo tražili rešenja oko kojih smo mogli na kraju postići konsenzus.
Mogu da kažem da je ovaj predlog s jedne strane poštovanje odluke Ustavnog suda, a s druge strane jedan izbalansirani predlog u kome svako vidi ili prepoznaje neku svoju ideju, ali isto tako, niko ne može u političkom smislu da sopstvenu poziciju doživi ni kao apsolutno pobedničku, ni kao poziciju poraženog.
U tom smislu, mislim da je ovaj tekst značajniji nego sam tekst, jer ukazuje na to da je u značajnim momentima moguće prekoračiti sopstvenu političku senku.
Dame i gospodo, na marginama obrazlaganja ovog teksta moram da kažem da je u ovom periodu od proteklih više od pet meseci permanentno provejavalo suštinsko pitanje, a to je pitanje vezano generalno za poziciju AP Vojvodine. Mi smo u tim raspravama rekli – ne, nije sada momenat da o tim stvarima razgovaramo, zbog toga što moramo da poštujemo, da postupimo u smislu odluke Ustavnog suda.
Moram ovom prilikom da kažem da je to pitanje otvoreno pitanje, da usvajanjem Statuta na ovaj način oktroisane slobode mi to pitanje nismo rešili. Ako želimo urediti Srbiju na način da rešenja mogu biti dugotrajnija, onda mislim da ta pitanja moramo staviti na sto i o tim pitanjima moramo razgovarati.
Da li se pitanje autonomije Vojvodine doživljava kao pitanje normalnosti ili se to pitanje doživljava, kao što se to dosta često dešava, kao pitanje opasnosti u odnosu na Republiku Srbiju? Moram da kažem, u ovom momentu, nekoliko dana nakon 166 godišnjice Majske skupštine, da je to pitanje 166 godina otvoreno.
Danas kada razgovaramo o Statutu nadam se da ćemo za dva dana doneti odluke koje će udovoljiti imperativima odluke Ustavnog suda. Ova pitanja ne možemo zaboraviti, ova pitanja moramo stavljati na sto i oko ovih pitanja mora da se povede i javna diskusija, bez da se zbog toga iko žigoše, bez da se zbog toga iko, na bilo koji način, u negativnom smislu kvalifikuje.
Dame i gospodo, mislim da je sa utvrđivanjem predloga Skupština AP Vojvodine pokazala svoju političku zrelost. Mislim da su akteri, političke stranke koje su prisutne u Skupštini AP Vojvodine, bez obzira na to da je u nekim momentima bilo izuzetno teško prihvatati određena rešenja, pokazali političku zrelost.
Na kraju želim da se zahvalim još jednom što je ovaj dokumenat ovako brzo došao na dnevni red. Molio bih da se, nakon sprovedene rasprave, da pozitivan stav, zauzme pozitivan stav i da saglasnost na predloženi tekst, kako bi za nekoliko dana Skupština AP Vojvodine mogla doneti odluku o usvajanju statuta i kako bi nakon objavljivanja tog teksta, ipak u roku koji je ostavljen od strane Ustavnog suda, udovoljili obavezi koju je nametnula odluka Ustavnog suda. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala. Zahvaljujem predsedniku AP Vojvodine.
Poštovani narodni poslanici, imajući u vidu da narodni poslanik Goran Vukadinović nije položio zakletvu prilikom potvrđivanja njegovog mandata na sednici Narodne skupštine 12. maja 2014. godine, neophodno je da to sada učini. U skladu sa tim molim vas da saglasno članu 17. Zakona o Narodnoj skupštini pristupite polaganju zakletve.
(Predsedavajuća čita tekst zakletve, a narodni poslanik ponavlja.)
"ZAKLINjEM SE DA ĆU DUŽNOST NARODNOG POSLANIKA OBAVLjATI PREDANO, POŠTENO, SAVESNO I VERNO USTAVU, BRANITI LjUDSKA I MANjINSKA PRAVA I GRAĐANSKE SLOBODE I PO NAJBOLjEM ZNANjU I UMEĆU SLUŽITI GRAĐANIMA SRBIJE, ISTINI I PRAVDI".
Molim narodnog poslanika da pristupi potpisivanju teksta zakletve.
Dozvolite mi da vam poželim uspešan zajednički rad u predstojećem mandatnom periodu.
Nastavljamo rad po dnevnom redu sednice.
Da li izvestilac nadležnog odbora želi reč? (Ne.)
Da li predsednici ili ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Reč ima narodni poslanik Žika Gojković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Žika Gojković

Srpski pokret obnove - Demohrišćanska stranka Srbije
Poštovana gospođo predsednice, poštovani gospodine Pastor, predsedniče Skupštine AP Vojvodine, dame i gospodo poslanici, danas govorimo o temi o kojoj se mnogo toga govorilo, o temi koja je vrlo često korišćena, kako u propagandne svrhe, tako i u raznim kampanjama, gde su se stranke prosto utrkivale u demagogiji i populizmu i zato bih se na početku svog izlaganja zahvalio gospodinu Pastoru na ovom svom izlaganju, u kojem je, kao i uvek, bio vrlo jasan i otvoren kada je u pitanju autonomija Vojvodine, tako i svi ostali problemi koji se tiču građana Vojvodine.
Srpski pokret obnove će takvo ponašanje, takav govor bez demagogije i populizma uvek je podržavao i uvek će ga podržavati.
Srpski pokret obnove je jedna od prvih stranaka koja se donošenjem Deklaracije u Vojvodini 1994. godine odredila autonomiju Vojvodine, time što smo rekli da autonomija nije nikakva opasnost po jedinstvo srpske države i srpskog naroda, već jedna pozitivna tekovina koju treba prigrliti u najboljem interesu svih građana Vojvodine i cele države Srbije.
Upravo zbog našeg doslovnog zalaganja za realnu, funkcionalnu autonomiju Vojvodine, učestvovali smo u procesu donošenja Statuta Vojvodine, pokušavajući da podnošenjem amandmana u Skupštini AP Vojvodine poboljšamo predloženi tekst. Međutim, u čitavom tom procesu donošenja Statuta, građani u Vojvodini su ispali žrtve sukoba unutar jedne stranke, odnosno njenog odbora u Vojvodini i centrale u Beogradu, što poslednjih dana postaje očigledno celokupnoj javnosti Srbije. Zato smatramo veoma pozitivnu činjenicu da su se oko novog teksta Statuta usaglasili svi akteri na političkoj sceni, što predstavlja daleko ozbiljniji pristup rešavanja ovog pitanja, nego što je to bio slučaj u poslednjih nekoliko godina.
Posebno značajnim smatramo rešenje o uvođenju u upotrebu tradicionalnih simbola Vojvodine nastalih u revoluciji 1848. godine, jer se time na simboličan način dokazuje da Vojvodina nije nastala 1945. godine, na šta se nažalost još uvek mnogi pozivaju, što predstavlja izraz državotvorne ideje Srba koji su živeli u Dunavskoj monarhiji.
U SPO verujemo da autonomija nije stanje, već proces u okviru koga i Vojvodina i drugi regioni na teritoriji Srbije, koji će se formirati u budućnosti vremenom, mogu ovladavati novim nadležnostima. Stoga, ne treba bežati od toga da se u širokoj javnoj raspravi o izmenama Statuta Srbije, koji će im se svakako menjati u godinama ispred nas, razmotre odredbe o Vojvodini čije bi izmene omogućile širi obim nadležnosti AP nego što postojeći Ustav dozvoljava.
Želim da napomenem i to da smo jedna od stranaka koja je izrazila sumnju u to da su rešenja predviđena Ustavom iz 2006. godine dovoljno funkcionalna u raznim oblastima, uključujući i one koje se tiču autonomije Vojvodine. Stoga smo odbili da pružimo punu podršku ustavnom referendumu, pozivajući naše pristalice da glasaju po sopstvenoj savesti. Ipak, ovaj još uvek važeći Ustav poštujemo u svakom njegovom slovu i mišljenje Ustavnog suda je nešto što se bez pogovorno sprovodi, pogotovo ako ste državotvorna stranka, a SPO to jeste. Zato ćemo glasati, sa Ustavom Srbije, usaglašen tekst Statuta AP Vojvodine i tu za SPO nikada nije bilo dileme.
Neću govoriti dugo o ovoj temi, jer želim da o ovoj temi govorimo što konkretnije, što jasnije, kako bismo danas imali priliku da usvojimo ovaj Statut Vojvodine, verujem sa velikom većinom, i bez previše priča, populističkih ideja i svega onoga što smo slušali u prošlosti. Nadam se da će to isto učiniti i moje kolege.
Za nas nikada nije bilo nejasnoća kada je u pitanju Vojvodina. Vojvodina je uvek bila lokomotiva na evropskom putu Srbije, ali uvek u okviru državnih granica Srbije.
Kao neko ko dolazi iz Vojvodine, vrlo dobro znam sa svoje 42 godine da je Vojvodina bila razvijena regija, a da je danas potpuno drugačija situacija. Moram da izrazim nadu da će ove izmene Statuta AP Vojvodine biti prvi istinski korak ka konačnoj regionalizaciji i decentralizaciji Srbije, gde će i drugi regioni dobiti šira ovlašćenja i veću šansu za razvoj, kao što je to rešeno u svim zemljama EU. Uostalom, kao što je svima poznato, a gotovo svi ovde koji smo prisutni se zalažemo za EU, jedan od četiri stuba na kojima funkcioniše EU je upravo ravnomerniji regionalni razvoj. Najveća finansijska sredstva se odvajaju za ravnomerni regionalni razvoj, preko fondova EU, i Srbija će ovu šansu u budućnosti morati malo bolje i više da koristi. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Predstavnik Saveza vojvođanskih Mađara gospodin narodni poslanik Laslo Varga.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Laslo Varga

Savez vojvođanskih Mađara
Gospodine predsedniče Skupštine Vojvodine, dame i gospodo potpredsednici i potpredsednice Skupštine Vojvodine, gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, od 2007. godine, od kako je Savez vojvođanskih Mađara ponovo postala parlamentarna stranka, imao sam ili imali smo prilike da u najmanje 20 rasprava učestvujemo ili budemo svedoci u ovih nekoliko godina, koje su se bavile direktno ili indirektno položajem Vojvodine. Bilo je puno burnih rasprava. Sigurno se mnogi i poslanici i građani sećaju rasprava o budžetima Republike Srbije sa svaku aktuelnu godinu o rebalansima, o Zakonu o javnoj svojini, sa kojim se u jednom značajnom delu nismo slagali, o Zakonu o šumama, za koji je bila jedna interesantna rasprava. U jednom trenutku je Vlada prihvatila amandman da šume pređu u vlasništvo Vojvodine, pa se Vlada kasnije predomislila. Tu je i Zakon o železnici. Jednom smo uspeli da blokiramo kao poslanička grupa, a kasnije je ipak izglasan.
Bilo je puno žučnih i manje žučnih rasprava. Ono što su karakterisale sve te rasprave, sigurno da će i današnja rasprava delom biti posvećena, to je istorija. Naime, mnogi poslanici su i tada, a verujem da će i danas govoriti o događajima iz 1848, 1849. godine, događajima iz 1918. godine, pa 1945. godine, pa 1974. godine. Nekima su neki drugi istorijski događaji bili bliskiji ili simpatičniji. Nekima možda i događaji iz 1988. i 1989. godine.
Ono što je u ovom trenutku bolje i celishodnije jeste vratiti se samo do 2006. godine, do trenutka donošenje novog Ustava. Novi Ustav, sada više nije novi, je utvrdio četiri zadatka za zakonodavca, za parlament, za Vladu RS i delimično za Skupštinu AP Vojvodine. To su bili – donošenje Statuta Vojvodine, donošenje Zakona o nadležnostima Vojvodine, donošenje Zakona o finansiranju Vojvodine, donošenje Zakona kojim bi bila uređena pokrajinska administracija, uprava Pokrajine.
Kada se čovek priseti ovih sedam, osam godina od donošenje Ustava, može da konstatuje da je ovaj period, bar što se tiče položaja autonomije Vojvodine jedan veliki zajednički neuspeh i svih vladajućih koalicija, a i svih bivših i sadašnjih opozicija. Naime, ako sumiramo stvari, onda možemo konstatovati da je sa jedne strane Statut Vojvodine proglašen 2009. godine u dobrom delu osporen od strane Ustavnog suda, Zakon o nadležnostima Vojvodine takođe je donet i u jednom značajnom delu je osporen od strane Ustavnog suda. Zakon o finansiranju Vojvodine do dana današnjeg nije donet, a ni zakon koji bi regulisao položaj pokrajinske uprave.
Iz tog razloga mislim da stoji konstatacija da u odnosu na položaj i autonomiju Vojvodine nikako ne može niko biti zadovoljan, ako gledamo i posmatramo celokupni politički spektar. Ne mogu biti zadovoljni čak ni oni koji su protivnici vojvođanske autonomije. Oni sigurno imaju za cilj da autonomija Vojvodine bude što slabija i da položaj Vojvodine bude što više degradiran. Ni oni nisu uspeli za ovih sedam ili osam godina u ostvarivanju njihovog cilja.
Ono što je u ovom trenutku možda interesantno je sumirati utiske ovog postupka donošenja ili pisanja novog Statuta Vojvodine. Nije uobičajeno govoriti prvo o sebi, sopstvenoj političkoj stranci, ali mislim da ovaj trenutak ipak nalaže tu potrebu. Sigurno da je jedan od ključnih utisaka činjenica da i predsednik jedne manjinske stranke, odnosno jedna manjinska stranka je bila ta koja je iznela celokupan teret političkog usaglašavanja novog Statuta Vojvodine. Mislim da je to primer koji nije bio ranije prisutan i da je to dokaz da naša politička stranka u svakom pogledu je dorasla zadatku.
Sa druge strane, i to je isto važan utisak, jeste da je predstavnik DSS, profesor Slobodan Orlović je bio taj koji je sa stručne strane izneo teret usaglašavanja ovog dokumenta. Naravno, nije samo on, ali je imao izuzetno važnu ulogu. Kada je započet ovaj proces sigurno da su mnogi sumnjali u to da će on u tome uspeti i o načinu na koji će celom ovom poslu pristupiti. Na kraju, on je bio jedan od svakako važnih karika u ovom današnjem uspehu. O tome ću kasnije govoriti, zašto tako mislim.
Ono što je isto tako važan utisak jeste način na koji je najveća stranka vladajuće koalicije pristupila celom ovom poslu. Sigurno je najveća stranka vladajuće koalicije imala najviše partijskih razloga da ovaj proces bude neuspešan, jer da smo dočekali 6. jun bez usvojenog Statuta to bi verovatno po automatizmu značilo prevremene izbore u Vojvodini. U tom smislu svakako da je ta uzdržanost i to stavljanje opšteg interesa iznad partijskog je isto tako važan utisak.
Interesantan je i utisak, odnosno činjenica da su neki političari, političke stranke koje su smatrale da je Ustav donet 2006. godine bio dobar, bio napredan, danas govore o tome da je taj Ustav ipak loš, posebno u delu koji se odnosi na Vojvodinu i da ga treba menjati. Mislim da je bilo prilike 2006. godine da se u tom delu donese bolji Ustav. Nažalost, ta prilika je propuštena. O tome je predsednik Skupštine Vojvodine govorio, koja su sva poniženja Vojvođani, predstavnici Skupštine Vojvodine i Vlade imali prilike da dožive prilikom donošenja sada već bivšeg Statuta Vojvodine. Predsednik Skupštine je govorio o činjenici da je taj predlog godinu danas stajao u fioci u parlamentu i sigurno ne krivicom tadašnje predsednice Narodne skupštine, jednostavno tada je politička volja, odnosno nepostojanje političke volje bilo tog obima da jednostavno taj dokument godinu dana u parlamentu stoji.
Sa druge strane, i to je isto jedna interesantna činjenica, sada po malo istorijska, da je u odnosu na današnji trenutak prilikom donošenja prethodnog Statuta Vojvodine praktično su predstavnici Vojvodine ignorisani. Nije im bilo dopušteno da dođu u parlament i da obrazlože Statut 2009. godine. Tada je izmišljena jedna konstrukcija da je predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo bio predlagač. Ako je nešto bilo ponižavajuće, onda je to sigurno bilo ponižavajuće i za Skupštinu i za Vladu, a verujem i za brojne građane Vojvodine.
Na svu sreću, danas nismo u toj situaciji da raspravljamo na taj način o vojvođanskoj autonomiji. Inače, ne samo danas nego i u prethodnim mesecima je i u tom smislu promenjena praksa i to je svakako ohrabrujuće.
Ono što je možda poslednji, a ne manje važan utisak je način na koji je nov Statut u Pokrajinskoj skupštini donet i posebno je interesantno ponašanje pojedinih poslanika Skupštine Vojvodine koji nisu želeli da učestvuju u glasanju o Statutu Vojvodine.
Ako čovek malo detaljnije analizira ovaj način političkog ponašanja i ako na malo detaljniji način razmisli o političkim posledicama mislim da može doći do interesantnih zaključaka. Naime, ukoliko bi se svi poslanici Skupštine AP Vojvodine ponašali na taj način i ostali van sale i ne bi učestvovali u donošenju ovog statuta u Pokrajinskoj skupštini, onda u ovom trenutku ne bismo imali o čemu da raspravljamo, a od 6. juna bi praktično autonomija Vojvodine bila urušena. Mislim da su svi oni koji su se na taj način ophodili prema ovom predlogu da su bez namere, verovatno bez svoje volje, ali praktično pomagali one političke stranke čiji je cilj upravo urušavanje i degradiranje položaja Vojvodine.
Šta je ono što se još može reći u vezi konkretnog teksta? Mislim da je jako puno toga rečeno. Ono što se svakako može konstatovati da Predlog statuta Vojvodine ne može da bude bolji od dve odluke Ustavnog suda koje se odnose na Vojvodinu i to je ono što je ključno. Koliko je Ustavni sud postavio sa Odlukom o Zakonu o nadležnostima i sa Odlukom o Statutu Vojvodine granice, postavio jasna ograničenja, onda jednostavno u ovom trenutku je ovo maksimalno što se može postići, a da to bude u skladu sa Ustavom i da to bude u skladu sa postojećom političkom voljom, političkom situacijom u Srbiji.
Ono što je bitno i sa tog aspekta je sigurno i današnji dan, a i dan kada bude proglašen statut Vojvodine, uspeh, jeste činjenica one, doduše marginalne ali ipak postojeće političke snage kojima je cilj da položaj Vojvodine bude još lošiji, da autonomija bude još slabija, da u tome nisu i neće uspeti. To je najvažnije za sve one kojima su položaj i snaga i mogućnosti Vojvodine važne.
Ako čovek pročita Predlog statuta i razmisli o sadržini u sadržajnom smislu, ili sadržinskom smislu o tekstu, onda svako može da konstatuje da je ovaj nivo autonomije daleko od nivoa autonomije razvijenih evropskih regija. Mislim da će se sa ovom konstatacijom složiti i oni koji ne žele da položaj Vojvodine bude jači.
Sa druge strane i to je za nas možda najbitnije, najbitniji argument zašto ćemo podržati, zašto smo spremni da podržimo ovaj predlog statuta jeste da je ovaj dokument u vrednosnom smislu evropski.
Ukoliko pročitamo prvi član dokumenta videćemo da je autonomija Vojvodine zasnovana na evropskim principima i evropskim načelima i da to nije samo mrtvo slovo na papiru, dakle ta formulacija govori nam o tome i činjenica da smo uspeli ubediti naše partnere da pored pojma nacionalnih manjina u tekst statuta bude uključena i formulacija nacionalnih zajednica. Možda za mnoge ljude nema neke velike razlike između ta dva pojma, ali u vrednosnom smislu je ogromna razlika.
Nije slučajno da o ovom problemu, o ovoj činjenici, o ovoj dilemi govore i govorili su svi pripadnici manjinskih zajednica i sve političke stranke manjinskih zajednica.
Sve u svemu, današnji dan je za nas ohrabrenje, ohrabrenje jer se oni zakonodavni zadaci koje je Ustav iz 2006. godine postavio parlamentu, Vladi i Skupštini Vojvodine ipak danas kreću u rešavanje. Danas će se dobiti saglasnost u parlamentu Srbije na tekst, nekoliko dana kasnije će uslediti proglašenje statuta. Time će jedan deo naših zadataka biti rešen, bar u ovom trenutku. Sa druge strane, i to je za nas ključno ohrabrenje, a to je da smo postigli političku saglasnost sa najvećom strankom vladajuće koalicije da u narednim nedeljama jedan ozbiljan posao bude posvećen pisanju zakona o finansiranju Vojvodine i verovatno izmenama Zakona o nadležnostima Vojvodine, na kraju i Zakona o pokrajinskim službenicima.
Ukoliko u narednim mesecima, do kraja godine, otprilike to bi bio neki okvirni rok, u svemu ovome o čemu sam govorio budemo uspeli, u tom slučaju će se sigurno moći konstatovati da smo ove godine uradili sve ono što smo mogli da jačamo, a ne da slabimo položaj Vojvodine. Iz svih ovih razloga predlog koji se nalazi na današnjem dnevnom redu uživa punu podršku SVM. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Sada predstavnik JS, narodni poslanik Srđan Kružević. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Srđan Kružević

Jedinstvena Srbija
Hvala predsedavajući.
Uvaženo predsedništvo, poštovano predsedništvo Skupštine Vojvodine, kolege narodni poslanici, građani Srbije, svakako da danas ne treba puno kružiti na ovu temu obzirom na situaciju u kojoj se čitava zemlja nalazi, ali eto da ispred JS i poslaničke grupe kažemo naše mišljenje.
Statut AP Vojvodine u ovom momentu kako nas Ustav Republike Srbije obavezuje prema poslednjem izjašnjavanja građana predstavlja sigurno 95% građana koji stoje kroz svoje političke predstavnike iza tog statuta. Imajući u vidu da je veliki broj stranaka stao iza statuta i da je maltene postignut jedan politički konsenzus u Skupštini Vojvodine, svakako je za očekivati da postoji malo nezadovoljstvo iza svih onih koji će ovaj statut podržati.
Jedinstvena Srbija će naravno glasati za predloženi Predlog statuta i kao stranka koja se zalaže za najširi oblik decentralizacije sačekaćemo sa svojim političkim partnerima eventualnu izmenu Ustava Republike Srbije, pa da možemo da pričamo i o nekim novim mogućnostima Vojvodine u sastavu Republike Srbije.
Pošto je ispred nas jedan težak period ispravljanja grešaka iz prošlosti i svakako svih drugih stvari koje su nam se neplanski desile, mislim da u ovom momentu demagogija ne može puno da nam pomogne, a opet napominjem, imajući u vidu 95% građana Vojvodine a i Srbije koji stoje iza ovog predloga, zahvalan sam svim poslaničkim grupama koje će danas u svojim kratkim izlaganjima dati svoje mišljenje o tome. Predlažem da što pre usvojima ovaj statut kako bismo mogli da radimo dalje u cilju obnove zemlje. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima predstavnik SDP, dr Milorad Mijatović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milorad Mijatović

Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala gospodine potpredsedniče.
Poštovani predsedniče Skupštine AP Vojvodine, dame i gospodo narodni poslanici, na samom početku da naglasim da će SDP dati podršku Predlogu statuta i da će u danu za glasanje glasati za ovaj statut. To činimo iz više razloga.
Prvi razlog je taj što se SDP zalaže za pravnu državu, konzistentan pravni sistem, jer to je jedan od osnovnih stubova pravne države i sama ta činjenica da ovo usaglašavanje statuta Vojvodine sa Ustavom Republike Srbije znači da imamo jedan celovit pravni sistem. Drugo, izbegnuta je jedna politička i ustavna kriza koja je mogla nastati da nije bilo ovog usaglašavanja. Treće, želim da odam priznanje akterima političkog života u AP Vojvodini koji su našli dogovor i kompromis oko ovog rešenja. Naravno, sa ovim dogovorom retko je ko zadovoljan iz prostog razloga jer ne možete biti zadovoljni ukoliko niste postigli ciljeve koje svaka politička stranka u Vojvodini ima.
Ovde neću govoriti nekim rečima koje su već bile poznate - šta se zahteva od autonomije Vojvodine? Da li je to funkcionalna, da li je to suštinska? Po meni, to su samo igre reči, iz prostog razloga da se sakrije određena suština, a to je da autonomija nema onaj stepen u Vojvodini koji je neophodan da bi se Vojvodina mogla pravilno i dovoljno razvijati u okviru države Srbije.
Moram da naglasim da je generator svih kriza upravo Ustav iz 2006. godine, koji ima mnoga rešenja koja su nedorečena, nedovoljna i koji je u velikoj meri skresao sveo ono što je Vojvodina imala u ranijem periodu. Često kada govorimo o Vojvodini postoji jedna vrsta opasnosti, kao što je gospodin Pastor rekao, da se uvek govori šta ljudi iz Vojvodine traže. Ono što mi u Socijaldemokratskoj partiji smatramo jeste da Vojvodina mora imati u državi Srbiji onaj okvir koji će omogućiti da se pravilno razvija, da ima jasne nadležnosti, ali i jasne odgovornosti.
U ovom periodu od 2006. godine, donošenjem ovog novog Ustava, mi smo dolazili u situaciju da je baš zbog nedorečenosti često bio politički voluntarizam, svako je tumačio ono što je njemu odgovaralo. To je davalo mogućnost liderima pojedinih političkih partija i određenim političkim partijama da stvari uzimaju u svoje ruke, da arbitriraju i da dovode do situacije da oni određuju koji je to stepen autonomije. Naravno, to nije odgovaralo građanima Vojvodine i to je dovelo do toga da je Vojvodina počela da zaostaje, da su pojedini delovi Vojvodine zaista i nerazvijeni, što se u Vojvodini nikada nije dešavalo.
Upravo zbog toga, mi insistiramo u okviru sadašnjeg Ustava, koji je još uvek na snazi, za koji isto tako smatram da nije trenutak da se menja, da donesemo i ova dva zakona, a to je zakon o finansiranju Vojvodine, da konačno skinemo sa dnevnog reda tih famoznih 7%, da znamo šta je 7% i gde će ta sredstva da idu, i drugi je zakon o nadležnosti AP Vojvodine. Sa ovim statutom mi ćemo imati jedan set zakona koji će omogućiti da stanje i situacija bude koliko-toliko normalna, da se zna šta su odgovornosti, šta treba raditi i kako treba raditi.
Naravno, dolazimo do pitanja kad možemo menjati Ustav iz 2006. godine? On je smetnja i za dalji razvoj Srbije, a ne samo Vojvodine, iz prostog razloga jer je nastao kao plod jednog političkog trenutka, konsenzusa u tom periodu koji je bio i vreme ga je pregazilo.
Naravno, mi ćemo dolaziti u situaciju da će se on menjati, da ćemo donositi mnoštvo zakona iz evropske agende i samim tim ovaj Ustav će biti uzak i on će se morati menjati. U tom kontekstu, mi možemo sagledavati koje su to mogućnosti da Vojvodina ima autonomiju iz raznih vidova autonomija koje postoje u EU. To znači, ako hoćemo jednu evropsku Srbiju, u evropskoj Srbiji mora biti i evropska Vojvodina, i upravo tu ćemo tražiti načine šta je to najbolje da bi se Vojvodina u Srbiji mogla da razvija.
Tu predlažem i još nešto, da razmislimo o nekom srednjem nivou vlasti. Mi smo pre imali srezove u Hrvatskoj, u Mađarskoj, u Rumuniji postoje županije. Upravo ovi tragični događaji koje smo sada imali pokazuju koliko nama lokalni organi i koliko nam nedostaje taj srednji nivo vlasti. Šta to znači? To znači da deo nadležnosti države prenosimo na niži nivo bliže građanima, gde će građani moći da kontrolišu, da ocenjuju rad tih pojedinaca, a ovako smo lokalne organe vlasti sveli samo na puke izvršioce jedne centralizovane države, koji često svoju nesposobnost kriju samo zbog činjenice da se sve odlučuje negde gore u vrhu.
Ako želimo da se Srbija ravnomerno razvija i da imamo delove koji će se mnogo bolje razvijati nego do sada, moramo razmisliti i o tom srednjem nivou vlasti o kojem sam ovde govorio. Naravno, to je sve moguće onog trenutka kada budemo u situaciji da raspravljamo o novom Ustavu, a po mom mišljenju i mojoj proceni, to neće biti za jedno dve godine. Upravo zbog toga možemo o tome i da razmišljamo.
Na kraju želim da kažem sledeće. Socijaldemokratska partija Srbije će dati punu podršku statutu, a isto tako očekujemo da će i ova dva zakona, koji su neophodni prateći dokumenti, biti doneta do kraja godine, iz prostog razloga što mislimo da postoji politički konsenzus i želja da se to završi i da, u skladu sa onim što smo u ovom trenutku dogovorili, nastavimo dalje. To će omogućiti i da se Srbija razvija mnogo bolje, a isto tako i Vojvodina u okviru Srbije da ide dalje i napred. Hvala.