Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 26.12.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/480-14

26.12.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Reč ima ministar Jadranka Joksimović.
...
Srpska napredna stranka

Jadranka Joksimović

| Ministarka za evropske integracije
Zahvaljujem.
Uvažena narodna poslanice, zaista je vaše pitanje po meni korisno, višestruko korisno i baš mi je drago što ste postavili pitanje i dali mogućnost da dodatno pojasnim neke elemente IPA II za period 2014. do 2020. godina, ali istovremeno ste dali jedan dobar predlog koji može da bude tema prioritizacije budućih infrastrukturnih objekata u oblasti energetike u ovom slučaju.
Prva stvar koju želim da napomenem to je da ovaj program IPA II podrazumeva period, kao što sam rekla, od 2014. do 2020. godine i tu je Srbiji na raspolaganju oko milijardu i po evra bespovratnih sredstava. Dakle, za sedam godina, da ne bude zabune koja se često javlja u javnosti, što znači da godišnje imamo oko 200 miliona, nešto malo više evra bespovratne pomoći. Od toga, moram da vam kažem da za ovih sedam godina, narednih, za oblast energetike će biti namenjeno 125 miliona evra u tih sedam godina.
Za samo 2014. godinu od 115 miliona za tu vrstu sektorske podrške imaćemo 12,6 miliona namenjenih za oblast energetike. Između ostalog, moram da pomenem da je od 12,6 devet miliona namenjeno za smanjivanje emisije štetnih gasova na Tentu A4 bloka, što je takođe vrlo važno.
Vaše konkretno pitanje se ticalo mogućnosti da se eventualno kroz IPA II subvencioniše smanjenje potrošnje energije, uslovno govoreći, kroz mogućnost izolacije, gradnje, ne samo nove gradnje, nego i postojeće stambene infrastrukture i poslovne. Samo subvencionisanje je prilično problematično. Ono teško ide kroz mehanizme IPA II. Međutim, ono što postoji kao nova mogućnost u ovom programu IPA II jeste uvođenje sektorske budžetske podrške kao nekog modaliteta za pružanje pomoći.
Sektorska budžetska podrška bi mogla da bude korišćena od 2016. godine za deo projekata iz infrastrukture, pa između ostalog i energetske infrastrukture. Naravno, ova budžetska podrška i odobravanje ove budžetske podrške je nešto zahtevnije. Zahteva uređenje u domenu javnih finansija, budžetsku transparentnost i postojanje jedne kredibilne sektorske strategije. Zbog toga je bio važan ovaj budžet koji smo pre neki dan usvojili koji uvodi delom red u javne finansije i mislim da će nam takav način formulisanja budžeta i u narednim godinama olakšati da budemo korisnici i primaoci budžetske podrške kao modela.
Takođe je vaše pitanje značajno je pokazuje ljudima, i ja bih volela da to građani razumeju, da IPA fondovi zaista imaju konkretan efekat jer zaista možemo ukoliko dobro isplaniramo, dobro isprogramiramo da budu zaista vidljivi i opipljiv način na korist unapređenju života naših građana, i podizanju energetske efikasnosti.
Ono što može da bude problem to je da za ovih 125 miliona evra u narednih sedam godina mi moramo da zadovoljimo nekoliko važnih stvari, prioriteta u uređenju energetske infrastrukture, a tu je i gasna inter konekcija i liberalizacija tržišta i sami ste pomenuli obavezu rezerve nafte i naftnih derivata, tih skladišta kao i podizanje nivoa učešća obnovljivih izvora energije. Do 2020. godine 27% treba da bude učešće.
Prema tome, mi moramo da napravimo dobru prioritizaciju i zbog ovako zahtevnih stvari koje nas čekaju u oblasti energetike. Kažem opet, nisam sigurna koliko sredstava možemo da izdvojimo, ali zbog toga je važno da je ova Vlada zaista prva u regionu formirala nacionalni odbor za investicije u oblasti infrastrukture i kao predsedavajući su ministar finansija i naravno ja kao nacionalni IPA koordinator i tu zapravo možemo da vidimo šta nam sve od sredstava stoji na raspolaganju, da kombinujemo što grantove iz nekih razvojnih kredita, što IPA. Vrlo je korisno vaše pitanje i svakako ćemo imati u vidu da i to može da bude jedan od elemenata u prioritizaciji infrastrukture projekata.
Mislim da je vrlo značajno napomenuti da smo u obnovi kuća koje smo radili nakon poplava i za koje smo koristili fondove EU, upravo jedan od zahteva i mogućnosti koja je korišćena jeste bila korišćenje tih materijala koji već sami po sebi znače i bolju izolaciju i smanjenje potrošnje. Tako da u svakom slučaju to jeste mogućnost koja nam stoji na raspolaganju i ja verujem da ćemo 2016. godine i tu uvrstiti u projekte. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Branka Bošnjak.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branka Bošnjak

Socijaldemokratska partija Srbije
Uvaženi predsedavajući, da li mogu samo da vas zamolim, da li postoji mogućnost, vidim da je ministar energetike tu, ali čini mi se da je trenutno izašao samo da telefonira, da li postoji mogućnost da govorim kada se vrati u salu, pošto bih izuzetno mnogo želela da se obratim njemu? Ne bih želela da njegove saradnike opteretim eksplicitnošću svog izlaganja i da moraju da mu prenose sve što želim da mu kažem, ako je to u mogućnosti.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Ja jedino što mogu da uradim, jeste da zamolim nekog drugog ako želi da … Inače, formalno-pravno…
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branka Bošnjak

Socijaldemokratska partija Srbije
U redu. Poštujemo formalno-pravno, zato smo Skupština da poštujemo formalno-pravno.
Na početku bih zaista, uvaženi predsedavajući, htela da pozdravim vas, da pozdravim kolege iz ministarstva i, samo ako nije problem, da ovaj dogovor i skinete sa vremena mog obraćanja. Da li može?
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Samo se prijavite ponovo.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branka Bošnjak

Socijaldemokratska partija Srbije
U redu, prijaviću se ponovo.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branka Bošnjak

Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala vam.
Poštovani predsedavajući, gosti iz ministarstva, ja bih danas u okviru objedinjene rasprave želela nekoliko stvari da kažem vezano za Zakon o energetici, takođe, nešto malo o zakonima iz oblasti planiranja i arhitekture, obzirom da sam arhitekta i da se već preko 30 godina bavim arhitekturom, a već preko 15 godina energetikom u graditeljstvu i u arhitekturi.
Želim da, naravno, zbog značaja ovih zakona, svoje izlaganje fokusiram na Zakon o energetici i u tom smislu bih želela da kažem da u okviru SDPS moje obraćanje će biti želja doprinosa primeni ovog izuzetno dobrog zakona.
Zgradarstvo je, na žalost, najveći zagađivač ove planete i, ne znam koliko možda niste to očekivali, svako od vas je pretpostavljam mislio da je industrija veći zagađivač ili, ipak, eventualno, saobraćaj, zgradarstvo sa utroškom energije i utroškom energije prvo u eksploataciji i gradnji je najveći zagađivač planete. Utoliko mislim, ministre, da bi eventualno ovo moje arhitektonsko izlaganje mogao da bude neki doprinos u vašoj oblasti.
Mi se trenutno nalazimo u eri treće svetske energetske krize i kao zemlja uvoznik energenata, prevashodno nafte i gasa, činimo svoju ekonomiju prilično zavisnom i, nažalost, vrlo nekonkurentnom. U tom smislu, u cilju obezbeđenja energetske bezbednosti, mislim da je vrlo važno da se nakon ovog zakona napravi strategija primene zakona i strategija razvoja energetike, kako bi se zapravo ovaj odličan zakon i sproveo u delo.
Šta to dalje znači? Mislim da treba da imamo jasnu energetsku strategiju primene raznovrsnih izvora energije, zatim, to podrazumeva modernizaciju energetskih objekata, racionalnu upotrebu kvalitetnih energenata, korišćenje obnovljivih izvora energije, naravno, to sve zakon i predviđa, ali nam treba, vrlo bitno, strategija i primena zakona, ulaganje u nove energetske izvore i striktno poštovanje jednom donete strategije.
Šta su problemi Srbije? Srbija je najneracionalniji korisnik energije u Evropi. Mi trošimo više od 10 puta više energije po jedinici društvenog proizvoda od zemalja EU, a, nažalost, loš nam je odnos i loše nam je poređenje i sa zemljama u okruženju. Trošimo pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda od zemalja u okruženju.
Mi uvozimo posebne energente i to nas stvara energetski zavisnim, imamo niskokalorični lignit, nažalost niskokalorični, i, naravno, „Kolubara“ i „Kostolac“ i nisu neiscrpni izvori. Naravno, štetnost dima kao posledica korišćenja tih energenata je najbolje poznata Obrenovčanima.
Šta su rešenja? Do 2020. godine Srbija treba da dostigne cilj od 27% učešća obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom bilansu. Imamo apsolutno sve izvore alternativnih energija, osim energije mora i okeana, sve druge imamo. Šta imamo? Imamo energiju reka, potencijal hidroelektrana, energiju vetra za neke vetroregeneratore, energiju sunca za izgradnju solarnih kompleksa, energiju biomase i, ono o čemu posebno želim danas da govorim, imamo geotermalne izvore energije.
Kao neko ko se time bavi više od 15 godina, želela bih nešto da govorim o podacima koji su dostupni meni i nekim promotivnim projektima u kojima sam učestvovala. Šta je uopšte geotermalna energija? To je energija podzemnih voda i toplih stena, koja se nalaze pod zemljom naravno. Srećom, Srbija na gotovo celoj svojoj teritoriji je izuzetno bogata geotermalnom energijom. To se posebno odnosi na velike gradove, Beograd skoro na celoj svojoj teritoriji leži na geotermalnim izvorima.
Kao početna inicijativa, ono što posebno želim da vas zamolim, o čemu treba da razmišljate, za Beograd je neophodno sačiniti jedan geotermalni atlas koji bi dao, sa svojim predistražnim radnjama, tačne podatke u kojim zonama se nalaze racionalni za korišćenje izvori te energije. Znamo da ga ima ispod Beograda, ali nije svaka zona podjednako racionalna. Ovo se odnosi i na Niš i na Novi Sad, posebno akcentujem Beograd obzirom da sam se time i konkretno bavila.
Na primer, tačno se zna da u zoni Beogradske toplane, na nekoj dubini od 2.000, 3.000 metara nalaze se topli izvori vode temperature koja je oko 50, 60, a možda čak i 70 stepeni i korišćenjem te energije kao dopuna, kao zamena, kao ekonomska zamena nafte koju koristimo za grejanje vode imali bi za rezultat mnogo nižu cenu energije koju dajemo građanima i, naravno, mnogo racionalnije korišćenje i jeftinije za građane.
Veliko ratno ostrvo je označeno kao zona koja bi izvorima geotermalne energije mogla da da energiju sasvim dovoljnu za ceo Zemun. Ada ciganlija se smatra da leži na izvorima geotermalne energije koja bi mogla da da energiju za celu Čukaricu. Zna se da u zoni Aerodroma, o tome su rađena i ispitivanja i ispitivanja, ima dovoljno energije koja bi apsolutno mogla da zameni kompletnu energiju koju troši objekat Aerodroma. Ovo takođe važi i za objekat Arene.
Kada kažemo da se radi o energijama na dubini od 2.000, 3.000 metara, čini se da je to nekakva bitna dubina. Za racionalnost korišćenja tog energenta to se smatra srednjim, pa čak i plitkim dubinama.
Šta bi još mogle te bušotine da donesu? One su po pravilu i višenamenske bušotine. One svojim ispitivanjem za rezultat imaju i kompletne seizmičke podatke koji govore o nekim rizicima od zemljotresa. Nažalost, mislim da je Beograd, možda jedini, a možda postoji i još jedna prestonica u Evropi, koji nema podatke o seizmičkim rizicima.
Vas ministre posebno želim da zamolim da date doprinos u afirmaciji projektovanja koje se zove „Projektovanje zelene arhitekture“, pojam koji se sam po sebi podrazumeva. On znači projektovanje, ali i gradnju sa punom svešću o ekologiji, energetici i o ekonomičnosti.
Šta sve zelena arhitektura znači? To je arhitektura koja maksimalno koristi obnovljive izvore energije, to je arhitektura koja podrazumeva konzervaciju i recirkulaciju vode, odnosno prikupljanje atmosferske vode i otpadnih voda koje se recirkulišu, koja maksimalno koristi recirkulacione materijale, odnosno koristi materijale koji se recikliraju posle rušenja nekog objekta, znači to su materijali koji se odnose na neke deponije koje su relativno blizu, a koje nisu štetne gradovima.
Zelena arhitektura je i dalje integracija različitih izvora energije i to je model gradnje pametne kuće. Pametna kuća podrazumeva kuću koja štedi energiju, a krajnji ishod je naravno i ekonomičnost.
Da bi pojasnila šta znači zelena arhitektura, želim nekoliko dobrih primera iz sveta da navedem. To zeleno projektovanje, naravno, započeto je još velikanima Rajtom, Maltom, Korbizjeom, ali u današnje vreme savremene arhitekte projektuju svest o zagađenju planete. Sada je zapravo baš kruna mog obraćanja ministru i ako nemate ništa protiv, ministre, želim samo da vam kažem da mnoga ministarstva energetike u svetu, posebno EU, podstiču projektovanje zelene arhitekture time što nagrađuju najzelenije projekte u određenoj godini. UNESKO svojim odlukama, zatim udruženja arhitekata i ponovo kažem ministarstva energetike godišnjim nagradama za najekonomičnije, energetski nezavisne i arhitektonski definisani kao zeleni objekti nagrađuju se arhitekti, graditelji, investitori koji grade po principu zelene arhitekture. Ja bih vas zamolila da posebno o tome razmislite.
Da bih kroz primer rekla šta to znači, evo jedan od najpoznatijih zelenih projekata, zelenih objekata, a to je Svetski trgovinski centar u Bahrajnu. To je objekat koji se sastoji od dve kule i te dve kule su povezane pasarelama. To je objekat koji je potpuno energetski samostalan, koristi energiju vetrogeneratora. Znači, na pasarelama između tih kula nalaze se retrogeneratori. Objekat koristi geotermalnu energiju i većina ta dva objekta ima fasadu koja se zapravo sastoji se od solara, odnosno fasada su stakleni solari. Ona je svojom formom i dizajnom tako prilagođena da se strujanjem vazduha štedi energija za grejanje i hlađenje.
Sigurno najveći živi svetski arhitekta, ne samo po principu projektovanja zelene arhitekture, nego generalno najveći živi svetski je verovatno Norman Foster, ali je i najveći promoter i zagovornik zelenog projektovanja. Kao najbolji primer je sigurno poslovno-stambeni kompleks u Singapuru. To je objekat koji u Singapuru koristi geotermalnu energiju za toplotne pumpe kao izvor energije, zatim sa dve udvojene fasade i zelenim pojasmo između stvara energetski kontrolisanu arhitekturu. Takođe, talasastom formom krova omogućava prikupljanje atmosferske vode, korišćenje te vode, a čak se radi i recirkulacija otpadnih voda.
Da ne bih sada previše pričala o tome, hoću samo da vas navedem na takav način razmišljanja. Naravno, nije to jedino vaša oblast, oblast jednog drugog ministarstva reguliše projektovanje u arhitekturi, ali vas molim da razmišljate o zelenoj arhitekturi u kontekstu uštede energije.
Na kraju svog izlaganja, u ime SDPS, želim da vam kažem, kako kaže jedna dobra italijanska poslovica – nije bogat onaj ko mnogo zarađuje, bogat je onaj ko mnogo štedi. U tom smislu je i moj doprinos ovim izlaganjem. Želim takođe da kažem da će SDPS podržati i ovaj zakon i sve ostale zakone u ovom paketu. Hvala vam.