Drugo vanredno zasedanje, 21.01.2015.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.      
Da li je potrebno objašnjenje? Ne, hvala vam.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da sam pozvala da današnjoj sednici prisustvuju Nikola Selaković, ministar pravde, Nela Kuburović, pomoćnik ministra pravde, Čedomir Backović, pomoćnik ministra pravde, Jovan Ćosić, načelnik Odeljenja u Ministarstvu pravde i Zlatko Petrović, viši savetnik u Ministarstvu pravde.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BELEŽNIŠTVU
Primili ste amandmane koji su na Predlog zakona podneli narodni poslanici Gordana Čomić, Borislav Stefanović, Dejan Nikolić, Balša Božović, Jovana Jovanović, Jovan Marković, mr Aleksandra Jerkov, Nataša Vučković, Dragan Šutanovac, Marko Đurišić, prof. dr Janko Veselinović, Branka Karavidić, Biljana Hasanović Korać, Goran Bogdanović, Snežana Malović, Aleksandar Senić, dr Blagoje Bradić, Dušan Petrović, Zoran Živković, Vladimir Pavićević i Dragan Nikolić, kao i Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Primile ste izveštaje Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Gordana Čomić, Borislav Stefanović, Dejan Nikolić, Balša Božović, Jovana Jovanović, Jovan Marković, mr Aleksandra Jerkov, Nataša Vučković i Dragan Šutanovac.
Da li neko želi reč? (Da)
Reč ima narodni poslanik Gordana Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka
Zahvaljujem. Koristiću i vreme poslaničke grupe.
Amandman o kom je reč menja predloženi zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu preciziranjem odredbi koje se odnose na prigovor protiv rešenja javnog beležnika i na žalbu protiv rešenja suda.
O čemu se radi? Radi se o našem stavu da je važno precizirati uslove i u smislu samog načina odlučivanja u postupcima koje javni beležnik ima, ali i u rokovima koji su za njega i njegove poslove propisani zakonom kada se dogodi da, kao što kažem u prvom stavu, ako javni beležnik utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za sačinjavanje, potvrđivanje ili overu isprave, rešenjem će odbiti da preuzme službenu radnju.
To je poznat stav i naša je namera, zahvalna sam, ne mogu da kažemo kolegama, pošto po struci niti sam advokat, niti sam pravnica, ali sam zahvalna na sugestijama, na debati i svim dodatnim informacijama koje su nama dali kada je u pitanju ideja o preciziranju prigovora protiv rešenja javnog beležnika, jer u drugom stavu tražimo - protiv rešenja o odbijanju javnog beležnika da preduzme službenu radnju stranka može izjaviti prigovor nadležnom sudu na čijem području se nalazi službeno sedište postupajućeg javnog beležnika u roku od osam dana od dana dostavljanja prepisa rešenja.
U trećem stavu ovaj drugi stav je koliko zaštita prava stranke koja dolazi pred beležnika, toliko i jedan svojevrstan način posebnog prostora za kontrolu i za umanjivanje problema koje stranka može da ima u slučaju kada bilo koji drugi organ, nadzora ili komore, ne može da otkrije postupanje ili javnog beležnika koji je predmet, mogućnost za disciplinske mere.
U trećem stavu kažemo – sud je dužan da o prigovoru odluči u roku od osam radnih dana od dana dostavljanja prigovora, u četvrtom – ne postupanje sa stavom tri ovog člana smatraće se nesavesnim radom sudije. Dakle, naš zahtev da stranka bude zaštićena pred beležnikom podrazumeva da i beležnik bude zaštićen pred sudom i tome služe rokovi, da svako svoj posao da bi u roku koji mu je zakonski propisan.
Javni beležnik je dužan da donese rešenje iz stava 1. ovog člana u pisanom obliku i to u roku od 24 časa i da ga dostavi stranici u roku od 48 časova od dana kada je stranka pristupila javnom beležniku sa zahtevom za preduzimanje službene radnje.
Ne postupanje u skladu sa stavom 3. ovog člana smatraće se i disciplinskim prestupom javnog beležnika u smislu odredaba člana 150. ovog zakona koji nije predmet izmena i dopuna, ali se u slučaju usvajanja ovih izmena i dopuna neophodno na njega pozvati.
Drugi deo naših izmena i dopuna odnosi se na žalbu protiv rešenja suda. U četiri stava tražimo protiv rešenja suda kojim se usvaja prigovor stranke i nalaže postupajućem javnom beležniku da preduzme traženu službenu radnju, javni beležnik nema pravo žalbe. To je koliko zaštita stranke, toliko i jasna poruka zakonopisca da se vrlo pažljivo postupa pri odlučivanju o odbijanju postupka zahteva koji stranka ima pred javnim beležnikom.
Protiv rešenja kojim se odbija prigovor stranka može izjaviti žalbu nadležnom sudu u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa rešenja. Sud je dužan da o žalbi odluči u roku od 15 radnih dana od dana dostavljanja žalbe. I poslednjem stavu – ne postupanje u skladu sa stavom 3. ovog člana smatraće se nesavesnim radom sudije.
U obrazloženju, kako rekoh, precizirali smo dužnost javnog beležnika da u slučaju u kom odbija preuzimanje službene radnje postupa hitno i u tačno određenom, zakonom definisanom roku.
Ove naše predložene izmene i sankcije koje su predviđene članom 150. obezbeđuju da građani mogu s poverenjem da pristupaju za obavljanje svojih poslova, kako javnom beležniku, tako i sa svešću da sud postoji da štiti i stranku, dakle građanina kao stranku, i naravno nadležnosti javnog beležnika u postupku u slučaju da stranka ima nameru prevare ili već šta god smatrao da može da uradi u postupanju pred javnim beležnikom.
Predloženom izmenom koja je pred nama nije određen rok u kome javni beležnik donosi rešenje kojim odbija preuzimanje službene radnje niti rok u kome dostavlja to rešenje stranci i prema predloženom tekstu je moguće da javni beležnik iz bilo kog razloga ne donese rešenje kojim odbija službenu radnju i tako da defakto onemogući stranku ili da joj oteža dalji postupak predviđenim izmenama i dopunama ovog zakona.
Dakle, čitala sam sve stavove oba član zakona kojim želimo da promenimo član 3. da bi bilo potpuno jasno šta je namera nas kao predlagača amandman, jasni rokovi za javnog beležnika, jasna zaštita oročena prava stranke, jasna zaštita prava beležnika da postupa u skladu sa nadležnostima iz zakona koji mu definiše poslove i sudska zaštita u slučaju da postoji spor koji stranka i javni beležnik ne mogu rešiti, stranka iz razloga što je građanin, a beležnik zato što mu nedostaje prostor za rok u kome daje odbijanje rešenja.
Šta je Vlada rekla za obrazloženje? Kaže da se ne prihvata amandman iz razloga što se predlaže rok za javnog beležnika za donošenje rešenja o odbijanju preduzimanja službene radnje. Vlada je mišljenja da je prema rešenju iz Predloga zakona javni beležnik dužan da odmah donese rešenje. Baš zato smo podneli amandman. Kada je odmah?
To je znate kao kada nas stranci pitaju – kada je vama popodne? Zato što im partneri sa kojima dolaze u susret kažu – javiću ti se popodne. Pa, pitaju kada je popodne i pitaju šta je to od nedelje, i pitaju šta je to ovih dana. To je naš govor kojim pokazujemo da imamo prostora, da nemamo svest o rokovima.
Sada Vlada meni kaže da se amandman kojim predlažemo da se rokovi utvrde, to je dobro za stranku, dobro za javnog beležnika, dobro za sud, da ne treba zato što će se to desiti odmah. Volela bih da se do kraja rasprave u pojedinostima razmisli o ovom našem amandmanu, jer da je odgovor da javni beležnik ima u zakonu propisano od odmah, pa je zato nepotrebno precizirati, ja mislim da će proizvesti štete za javnog beležnika i za stranku.
Sa punom svešću da će se ove izmene odnositi na jako mali broj slučajeva, ali nije ideja da kažemo – to se neće dešavati, nego je ideja zakona kojom smo uveli notare u sistem da svaki pojedinac bude pod jednakom zaštitom i kao stranka i kao javni beležnik koji vrši ovlašćenja i ima zaštitu suda koji odlučuje konačno o tome šta se dogodilo sa rokovima u kojima je beležnik odbio da pruži stranci uslugu, da li je stranka postupila kako treba, da li je sudija postupao savesno. Ovi su amandmani koji samo poboljšavaju uslove u kojima treba da se odvija rad i javnih beležnika i suda i nas koji pristupamo javnim beležnicima.
Moram da kažem da je tužnije što mi Vlada kaže da je u zakonu, da će on to da radi odmah, nego da li će na kraju ipak odlukom većine ili odlukom predstavnika Vlade biti prihvatanja ovog amandmana. On je pravljen, kako me je naučilo da kažem u dobroj veri i sa željom da što manje postupaka između javnog beležnika i stranke ostavimo na tumačenje, pogotovo oko toga da beležnik odlučuje kada je odmah i kada nije odmah. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Marko Đurišić, prof. dr Janko Veselinović, Branka Karavidić, Biljana Hasanović Korać, Goran Bogdanović, Snežana Malović, Aleksandar Senić, dr Blagoje Bradić i Dušan Petrović.
Reč ima Biljana Hasanović Korać.
...
Socijaldemokratska stranka

Biljana Hasanović-Korać

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Zahvaljujem gospođo predsednice.

Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, a posebno pozdravljam i naše goste iz Advokatske komore, kolege advokate i posebno mi je zadovoljstvo što danas prate rad Narodne skupštine, jer je ovo veoma važno pitanje koje je poremetilo funkcionisanje pravosuđa čitavih četiri meseca u našoj zemlji i krajnje je vreme da se razreši do kraja.

Moje kolege poslanici iz poslaničke grupe Boris Tadić SDS-ZZS-ZS i ja podneli smo amandmane i na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu i na ostale predloge zakona iz ovog seta koji je danas na dnevnom redu, razmatranje u pojedinostima. Naši se amandmani uglavnom odnose na neka tehnička rešenja. Nismo hteli amandmanima da zadiremo u suštinska rešenja zato što verujemo da su predlozi zakona koji su pred nama zaista napisani u dogovoru koji je postignut između Advokatske komore i ministarstva i da su ispoštovani zahtevi i nađena mera da se zadovolji u meri u kojoj može i jedna i druga strana.

Naime, ovaj prvi amandman se odnosi na član 3. kojim se dodaju naslovi iznad novih članova i novi članovi 53a i 53b i koji regulišu prigovor protiv rešenja javnog beležnika i žalbu protiv rešenja suda. Amandmani se odnose u suštini na to što je u stavu 2. člana 53a predviđeno da se protiv rešenja o odbijanju javnog beležnika da preduzme službenu radnju, stranka može izjaviti prigovor nadležnom sudu na čijem području se nalazi službeno sedište postupajućeg javnog beležnika u roku osam dana od dana dostavljanja prepisa rešenja. U stavu 3. kaže – sud je dužan da u postupku odlučuje od osam radnih dana, od dana dostavljanja prigovora. Isti je slučaj i u članu 53b što se tiče računanja rokova.

Mi smo amandmanom predložili da se i u stavu 2. člana 53a i u stavu 2. člana 53b doda reč „radnih“, tako da se računaju i rokovi za stranku po radnim danima. Smatramo da se računanjem rokova za stranke po danima, a za sud po radnim danima stavljaju u neravnopravan položaj stranke koje ulože prigovor i sud koji postupa po prigovorima. To može da dovede do određenog stepena diskriminacije. Ako se ovako računa onda u osam radnih dana za sud, svakako će pasti bar jedan vikend, što znači da je to bar deset dana i to znači da rokovi nisu jednaki u stvari.

Nama u suštini i nije jasno zašto je za sud predviđeno osam radnih dana, jer se rokovi računaju na dane, a zna ako kraj roka padne u vikend, odnosno u neradni dan, kako se onda to računa i neću sada da pričam uopšte kako se računaju rokovi, ali smo smatrali da u ovom slučaju treba izjednačiti položaj stranke koja ulaže prigovor i postupanje suda u pogledu računanja rokova.

Naš amandman je naravno odbijen, a obrazloženje Vlade je da se amandman ne prihvata iz razloga što su rokovi za postupanje suda po prigovoru, odnosno žalbi, koji su propisani Predlogom zakona primereni. Moram da kažem da ovako obrazloženje u najmanju ruku je neprimereno i da ono predstavlja omalovažavanje Vlade, odnosno ministarstva koje je ovo predložilo Vladi i Skupštine i narodnih poslanika i da pokazuje bahat odnos prema narodnim poslanicima i prema ovoj Skupštini, jer obrazloženje uopšte ne zadire u suštini amandmana. Mi nismo u amandmanu rekli da je neprimeren rok za sud nego da treba da se izjednači način računanja rokova za stranku i za sud u istom članu koji se predviđa.

Ovo nije prvi put da dobijamo obrazloženja koja ne daju adekvatne činjenice zašto se ne prihvata amandman i koje su tako uopštenog karaktera, fraze koje su napisane samo da bi se nešto napisalo. Zaista, apelujem da se već jednom prekine sa tom praksom. Zahvaljujem na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Olgica Batić.
...
Demohrišćanska stranka

Olgica Batić

Srpski pokret obnove - Demohrišćanska stranka Srbije
Hvala uvažena predsedavajuća.
Ministre, predstavnici ministarstva, uvažene kolege advokati, narodni poslanici i poslanice iako sam ja načelno i protiv ovakvog amandmana kao i protiv prvog amandmana koji je obrazložila uvažena koleginica Gordana Čomić, moram ovde napraviti jednu digresiju, pa reći da su po jednom pitanju u pravu, a to je ono što su već iscrpno obrazložili, a tiče se da li neki rok treba da bude propisan u roku od osam radnih dana ili samo u roku od osam dana. S tim, što moram priznati da u procesnom pravu Zakona o parničnom postupku, u Zakonu o krivičnom postupku, u Zakonu o izvršenju i obezbeđenju nigde se rokovi ne propisuju u roku od osam radnih dana nego u roku od osam dana. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Na član 5. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Gordana Čomić, Borislav Stefanović, Dejan Nikolić, Balša Božović, Jovana Jovanović, Jovan Marković, mr Aleksandra Jerkov, Nataša Vučković i Dragan Šutanovac.
Reč ima Gordana Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Demokratska stranka
Zahvaljujem.
Amandman na član 5. ima u ovom trenutku jednu potpuno novu osobinu nego što je imao u trenutku kada sam ga sa kolegama podnosila. Naime, amandman u istovetnom tekstu podneo je nadležni Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i meni je to drago. Ako treba da se u Danu za glasanje i ne spomene da smo moje kolege i ja podneli ovaj amandman, meni je i to drago, zato što je važnije šta u amandmanu piše.
Tekst amandmana koji je podneo Odbor, koji smo dobili pred početak sednice, i tekst amandmana koji smo podneli mi, identičan je. Obrazloženja nam se razlikuju. Ja sad ne znam da kažem koje mi je obrazloženje lepše. Ali, ovo u obrazloženju Odbora ima nešto lepo, a to je da se u obrazloženju Odbora pominje i amandman koji smo podneli, jer je istovetan u tekstu. Šala mala, parlamentarna. Dobro je da je amandman prepisan, napisan sinhrono i uopšte ne ulazim u to, Veseli me, što će biti ovim amandmanom zakon poboljšan i promenjen na bolje. O čemu se radi?
U tekstu amandmana koji smo podneli, u prvom stavu, govori se u nekoliko tačaka o sledećem: „U obliku javnobeležničkog zapisa sačinjavaju se: 1. ugovori o raspolaganju nepokretnostima poslovno nesposobnih lica; 2. sporazumi o zakonskom izdržavanju, u skladu sa zakonom; 3. ugovor o hipoteci i založna izjava ako sadrži izričitu izjavu obavezanog lica da se na osnovu ugovora o hipoteci, odnosno založne izjave, može, radi ostvarenja dugovane činidbe, po dospelosti obaveze neposredno sprovesti prinudno izvršenje, bilo sudskim, bilo vansudskim putem.“
U sledećem stavu se kaže: „Pravni poslovi i izjave iz stava 1. ovog člana koji su sačinjeni u obliku javnobeležničkog zapisa, imaju istu dokaznu snagu kao da su sačinjeni u sudu ili pred drugim državnim organom“.
Pretposlednji stav kaže: „Ugovori odnosno izjave kojim se menjaju pravni osnovi nastali zaključenjem ugovora ili davanjem izjava iz stava 1. ovog člana zaključuju se, odnosno daju u obliku javnobeležničkog zapisa“.
U poslednjem stavu: „Pravni poslovi i izjave iz stava 1. ovog člana koji nisu sačinjeni u obliku javnobeležničkog zapisa ne proizvode pravno dejstvo“.
Takav amandman je podneo i Odbor i on će, pretpostavljam, biti usvojen i u Danu za glasanje, ako već nije prošao proceduru sa Odborom za ustav i zakonodavstvo, pa da prihvatanjem od strane ovlašćenog predlagača, Vlade, postane sastavni deo Predloga zakona i bez glasanja.
Obrazloženja koja sam komentarisala da se razlikuju, ne razlikuju se puno, jer se radi o suštinskoj stvari, da se predloženim amandmanom briše tačka 2, koja je glasila: „Ugovori o raspolaganju nepokretnostima lica koja ne mogu da vide, čuju, govore, čitaju i pišu“, zato što je predložena odredba u suprotnosti sa odredbom člana 21. stav 3. Ustava Republike Srbije, što se pominje i u obrazloženju amandmana koji je podneo Odbor.
Predložena odredba izjednačava lica koja ne mogu da vide, čuju, govore i pišu sa poslovno nesposobnim licima, čime ih diskriminiše, na osnovu fizičkog invaliditeta koji je takav da je to izričito navedeno kao zabranjeno Ustavom Republike Srbije, a lica koja ne mogu da vide, čuju, govore, čitaju i pišu nisu po samom zakonu poslovno nesposobna.
Poslovna nesposobnost je potpuno druga tema. Ona, naravno, ne isključuje da bude i poslovno nesposobno lice koje ne vidi, ne čuje, ne govori, ali, ne može se to uzimati kao definicija kojom ćete ih stavljati u status poslovno nesposobnih lica. I da nije zabranjeno, logično je, ljudski je da to ne radimo.
Znači, ta predložena odredba ne može da predstavlja posebnu meru koju Republika Srbija može da uvede radi uspostavljanja pune ravnopravnosti svih lica i to je predviđeno odredbom stava 21. član 4. Ustava Republike Srbije, zato što ova lica koja ne mogu vide, čuju, govore, čitaju i pišu ni u jednom drugom postupku ili pravnoj situaciji nisu izjednačena sa licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost i zato ne mogu da budu izjednačena ni u Predlogu izmena i dopuna ovog zakona.
Puna ravnopravnost ovih lica u Republici Srbiji obezbeđuje se obavezom svih organa Republike Srbije da ovim licima obezbede tumača preko koga mogu da se sporazumeju, učestvuju u postupku, i to je, naravno, slučaj i sa javnim beležnicima. U odnosu na nepismena lica, ravnopravnost se obezbeđuje čitanjem ugovora na glas, konstatovanjem sprovođenja ove radnje, činjenice da lice koje zaključuje ugovor nije pismeno i konstatovanjem da je stavljen rukoznak, ali da lice koje je u postupku ima potpunu, nedvosmislenu, jasnu svest o obavezama i o postupcima koji su pred njim kao odgovornost ili dobitak pred javnim beležnikom.
U skladu sa iznetom i predloženom odredbom, ukoliko se ne usvoji ovaj predloženi amandman, ovaj deo mog obrazloženja neću ni čitati, pošto je, srećom, Odbor odlučio da usvoji amandman u istovetnom tekstu.
Ovim amandmanom se briše i tačka 4. – ugovor o hipoteci i založna izjava, ako sadrže izričitu izjavu obavezanog lica da se na osnovu ugovora o hipoteci, odnosno založne izjave, može, radi ostvarenja dugovane činidbe, po dospelosti obaveze neposredno sprovesti prinudno izvršenje, bilo sudskim, bilo vansudskim putem, zato što je predložena odredba u suprotnosti sa članom 67. Ustava Republike Srbije i to je izostavljeno iz prvobitnog i originalnog Predloga izmena i dopuna Zakona o javnim beležnicima, amandmanom koji je usvojio Odbor za pravosuđe, a u istovetnom tekstu podnela ja i moje kolege.
Za poboljšanje ovog zakona podnošenjem amandmana založili smo se kolege Borislav Stefanović, Dejan Nikolić, Balša Božović, Jovana Jovanović, Jovan Marković, Aleksandra Jerkov, Nataša Vučković i Dragan Šutanovac.
Još jednom, pošto je ovo poslednji amandman koji imam podnet na Predlog izmena i dopuna Zakona o javnim beležnicima, želim da javno zahvalim svim poslanicima, prijateljima i ljudima koji svojom dobrom voljom kontaktiraju i nas poslanike i šalju svoja mišljenja, svoje predloge, svoje opaske o tome šta treba uraditi u zakonu. Što naš dijalog bude temeljitiji, više utemeljen na činjenicama i što više budemo čitali, to ćemo bolje razumeti koliko je važno da slušamo i one koji ne sede u ovoj sali, a imaju znanja koja mi možemo iskoristiti. Ja sam im na tome zahvalna, kao što sam zahvalna kolegama iz Odbora za pravosuđe na podnošenju amandmana u istovetnom tekstu i svima nama koji ćemo za ovaj amandman glasati u Danu za glasanje. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Neđo Jovanović

Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem se, predsednice.
Imajući u vidu da smo na sednici Odbora za pravosuđe, koja je održana neposredno pred današnje zasedanje Skupštine, jednoglasno podržali ovaj amandman Odbora, onda je to potrebno istaći i na današnjoj sednici, da zaista Odbor nije imao nijedan jedini problem i da su svi članovi Odbora za pravosuđe bezrezervno podržali ovakav predlog.
Ja ću istaći naročito podršku poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, u tom pravcu da je upravo ovim amandmanom otklonjeno nešto na šta je ukazivao i Zaštitnik građana, odnosno Ombudsman, a to je poštovanje načela zabrane diskriminacije. U tom pravcu zaista moram da istaknem bezrezervno uverenje, pre svega sa stanovišta Advokatske komore, da ni Advokatska komora, a ni Ministarstvo pravde prilikom zaključenja sporazuma nisu imali intenciju da se normira ovakav tekst zakona, koji bi podveo pod sumnju određene kategorije lica, kategorije lica koja imaju takozvani hendikep, da se stave u jedan diskriminatorski položaj.
Zaista je bila motivacija sasvim drugačija, a ta motivacija je bila sa daleko većim stepenom pravne sigurnosti i daleko većim stepenom pravne zaštite za takva lica, imajući u vidu da bi ugovori koje one sačinjavaju trebalo da imaju formu javnobeležničkog zapisa, u smislu zaštite interesa tih kategorija lica, a ne u smislu njihove diskriminacije. Međutim, ono što je nesumnjivo tačno, tačno je da ova lica ne mogu biti izjednačena sa kategorijom poslovno nesposobnih lica, niti to hendikepirana lica zaslužuju.
U svakom slučaju, podrška ovom amandmanu je nesumnjiva, nedvosmislena i pozdravljamo i Odbor za pravosuđe i poslanička grupa Socijalističke partije Srbije podržava i stav prethodnice, moje uvažene koleginice Čomić koja je istakla ono što zaista i stoji. Hvala.