Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 03.04.2018.

6. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Danica Bukvić. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Danica Bukvić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, pitanje upućujem ministru zdravlja i ministru zaštite životne sredine.

Naime, 24. marta navršilo se 19 godina od početka brutalne agresije na našu zemlju od strane zemalja NATO pakta. Srbija je 78 dana neprekidno bombardovana. Pale su ogromne žrtve, izgubljeni su mnogi životi, uništena je ogromna imovina i zagađena životna sredina, kako voda, vazduh, tako i zemljište.

Stručnjaci, domaći i strani, kao i različite organizacije i asocijacije sve češće argumentima govore o nesagledivim posledicama bombardovanja po zdravlje naše nacije.

U vezi sa tim, grupa stručnjaka, a među kojima je i dosta mojih kolega lekara, pokrenula je inicijativu za formiranje jednog nacionalnog tela i laboratorije za ispitivanje i utvrđivanje uticaja i posledica NATO bombardovanja.

Ovu inicijativu javno su podržali i predsednik države, Vlada koja je spremna da logistički i finansijski podrži osnivanje nacionalne laboratorije za ispitivanje posledica NATO bombardovanja, kao i ministri zdravlja i zaštite životne sredine.

Nesporno je da su NATO snage u bombardovanju Srbije koristile osiromašeni uranijum, i to na jugu Srbije i području Kosova i Metohije. I sam NATO je to priznao.

Pored toga, prilikom bombardovanja velikih industrijskih i energetskih postrojenja oslobođene su različite kancerogene materije koje su štetne i po zdravlje ljudi i po životnu okolinu.

S druge strane, statistike govore da je u Srbiji poraslo oboljevanje od autoimunih bolesti, leukemija i malignih bolesti od kojih godišnje oboli oko 70 hiljada ljudi, a čak 20 hiljada njih završi smrtnim ishodom. Ovu epidemiju kancera mnogi lekari i drugi stručnjaci vezuju neposredno i za upotrebu osiromašenog uranijuma, čiji je vreme poluraspada čak 4,5 milijarde godina.

Takođe, ističem da su stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije prihvatili podatke da je u Srbiji od 2001. godine drastično povećan broj obolelih sa malignitetima.

Iz tih razloga, želim da pitam da li će država, odnosno resorna ministarstva, preduzeti mere da se zaista utvrdi stvarna istina, kao i posledice bombardovanja Srbije na zdravlje nacije i stanje životne sredine? Mislim tu na osnivanje laboratorije koju stručnjaci traže i ostale mere države. Istinu dugujemo i sebi i budućim generacijama. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, svoje pitanje upućujem Vladi Republike Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a tiče se odgovornosti predstavnika bivšeg režima od Zorana Živkovića do Mirka Cvetkovića za stanje na Aerodromu „Konstantin Veliki“ u Nišu i za ekonomsko devastiranje grada Niša.

Naime, da bih podsetio građane Srbije, aerodrom Niš otvoren je 1986. godine, kada je osnovan kao društveno preduzeće na republičkom nivou. Godine 1999. aerodrom u Nišu je bombardovan, nakon čega je obnovljen sredstvima donacije norveške vlade, 2002. godine postaje javno preduzeće, a 2003. godine obnovljen je saobraćaj na ovom aerodromu. Od oktobra 2003. godine do 2010. godine praktično je samo JAT leteo i ovaj aerodrom je služio kao alternativni aerodrom za Aerodrom „Nikola Tesla“ i ostale aerodrome u regionu.

Vlada Srbije, na čelu sa Mirkom Cvetkovićem, 2010. godine stavlja grad Niš u dužničko ropstvo, prenoseći vlasništvo nad aerodromom na grad Niš, uz obaveze koje se mere milijardama dinara. Zoran Živković, koji ovih dana najviše ustaje protiv odluke grada Niša, bio je gradonačelnik Niša, a posle i premijer i nikad nije pokrenuo inicijativu da vlasništvo nad aerodromom Niš bude preneto sa nivoa Republike na grad Niš.

Grad Niš ni danas nije u stanju, a posebno nije bilo u stanju 2010. godine da izdvaja sredstva za normalno funkcionisanje ovog aerodroma. Ukupne obaveze koje je grad Niš 2010. godine preuzeo po osnovu ugovora koji je zaključen između Ministarstva odbrane i grada Niša iznose ukupno: prenos 158 hektara zemljišta Vojsci Srbije na teritoriji grada Niša, 32 stana za pripadnike Vojske, 21% od buduće ukupno izgrađene površine stambenog prostora na lokaciji kasarne „Bubanjski heroji“ oko 20,8 miliona evra i u periodu od 2010. godine do danas u Vojsci Srbije je predato 32 stana ukupne vrednosti dva miliona evra i svega nepunih šest hektara zemlje vrednosti od 55 hiljada evra.

Posebno želim da istaknem da je u godinama 2010, 2011, 2012. i 2013. godine, dakle, za četiri godine, izdvojeno 3,6 miliona evra direktnih subvencija iz sredstava grada Niša, i to „Montenegro erlajnsu“ 2,7 miliona evra i „Vind džetu“ skoro milion evra, a sve da bi aerodrom Niš uopšte mogao da funkcioniše. Osim toga, direktne subvencije iz sredstava grada Niša i Aerodroma „Nikola Tesla“ u istom periodu su data u iznosu od oko četiri miliona evra.

Sve prethodno navedeno je odraz neodgovorne politike rukovodstva grada Niša do 2012. godine i neodgovornog davanja sredstava, što je jedan od uzroka koji su doveli grad Niš u ogroman budžetski deficit.

Od 2014. godine do danas broj putnika zahvaljujući subvencijama i pomoći Vlade Republike Srbije porastao je od 1335, koliko je iznosio, do današnjih 331.582 putnika. U istom periodu, ukupna pomoć grada Niša za aerodrom Niš iznosi 2,2 miliona evra kroz investicije, kroz program pomoći i pomoć finanisijskoj likvidnosti. U istom periodu, investicije Republike Srbije u aerodrom Niš iznose 3,6 miliona evra, i to u zemaljsku radio-navigacionu opremu, obezbeđivanje rentgena za kontrolu putnika, prtljaga i predimenzionisanih paketa i pratećih vozila koji služe za aerodromske svrhe.

Potreba za novim investicijama iskazana od strane samog aerodroma Niš i Razvojne agencije JUB iznosi punih 20 miliona evra do 2021. godine i svima je jasno da grad Niš te investicije ne može da obezbedi. U pitanju su sledeće investicije: toranj kontrole leta - 10 miliona evra, oprema za sletanje u uslovima magle i ograničene vidljivosti - dva miliona evra, proširenje terminalne zgrade – 3,5 miliona evra, nova oprema – tri miliona evra, i prilazna svetla za kategoriju – jedan, jedan i po milion evra.

Prema dugoročnom planu poslovne strategije i razvoja JP aerodrom Niš za period od 2021. godine do 2026. godine neophodne su značajne kapitalne investicije za rehabilitaciju poletno sletne staze, proširenje platforme za koje planiraju da apliciraju za bespovratna sredstva iz međunarodnih i nacionalnih fondova u iznosu od oko 7,25 miliona evra.

(Predsedavajući: Molim vas da privodite kraju.)

Evo, završavam.

U ovom trenutku, potpuno je neizvesno da li će takva vrsta sredstava biti dostupna, što znači da Republika Srbija mora da pripremi sredstva u budžetu i za ovu investiciju kako bi se ostvario prognozirani saobraćaj od 774 hiljade putnika do 2027. godine.

Dakle, ponavljam, postavljam pitanje Vladi Republike Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture o tome koja je odgovornost bivšeg režima od Zorana Živkovića do Mirka Cvetkovića zbog ogromne štete koju su naneli Aerodromu „Konstantin Veliki“ u Nišu i samom gradu Nišu?