Dvanaesto vanredno zasedanje , 28.06.2019.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvanaesto vanredno zasedanje

01 Broj 02-6/156-19

4. dan rada

28.06.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Marinković

Sednica je trajala od 10:20 do 18:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, nastavljamo sa daljim radom, sa 4. tačkom dnevnog reda.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju Siniša Mali, ministar finansija sa saradnicima.
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada Republike Srbije.
Primili ste izveštaje Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.
Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, prema članu 90. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona o izmeni Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.
Da li predstavnik predlagača Siniša Mali, ministar finansija, želi reč?
Izvolite, gospodine ministre.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Uvaženi predsedavajući, poštovani poslanici, 2019. godina iza nas ključna godina po pitanju razvoja naše infrastrukture i putne i železničke. Sedamdeset godina slušamo obećanja o tome da će neko završiti Koridor 10, da će spojiti i granicu sa Hrvatskom, sa Mađarskom, sa granicom sa Severnom Makedonijom i to auto-putem. Posle 70 godina obećanja koja ste slušali ove godine mi smo to obećanje ispunili, savladali smo Grdeličku klisuru, završili smo južni krak Koridora 10, i to je samo početak dobrih vesti koje građani Srbije treba da očekuju ove godine.
Već do polovine avgusta meseca završićemo i potpuno auto-putem, Koridorom 11, spojiti Obrenovac i Čačak. Do kraja godine završićemo i spojiti, takođe, auto-putem i novim mostom Surčin i Obrenovac. Krajem leta očekujemo i otvaranje tzv. istočnog kraka Koridora10, dakle auto-put od Beograda preko Niša do Dimitrovgrada, odnosno bugarske granice. To su veliki uspesi naše putne industrije. To su veliki uspesi naše građevinske industrije i, kažem, nešto za šta ste obećanja slušali 70 godina unazad i do sada niko osim nas to nije uspeo da završi.
Kažem, za građane Srbije, tek nas čekaju dobre vesti. Mi smo krenuli već da gradimo deo Koridora 11 ka crnogorskoj granici, dakle, Preljina – Požega. Kreću nam radovi na tzv. Moravskom koridoru. Dakle, povezivaćemo i Čačak, i Kraljevo, i Kruševac, i Pojate. Takođe ogroman, ogroman projekat i veoma važan za dalji razvoj, pogotovu centralne Srbije. Krećemo ove godine i sa auto-putem Ruma – Šabac – Loznica. Još jedan veliki iskorak i obećanje koje smo dali i koje ćemo ispuniti. Kuzmin – Rača, takođe. Dakle, četiri ili pet novih auto-puteva ćemo graditi i samo ove godine, pri čemu završavamo najveći deo Koridora 11 i završavamo Koridor 10.
Zato sam na početku i rekao da će 2019. godine biti ključna i možda najvažnija godina za razvoj naše putne infrastrukture u poslednjih 70 godina.
Za vašu informaciju naši auto-putevi, odnosno na našim auto-putevima imate sve više i više automobila. Godine 2018. imate 45% više automobila nego 2014. godine, 2018. godine imali ste 53.700 automobila koji su prošli našim auto-putevima, 2014. godine taj broj je bio samo 37.000. Dakle, završetkom i južnog kraka i istočnog kraka očekujte još već broj i putničkih i teretnih automobila. Dakle, i postajemo i vratili smo se na mesto koje nam pripada, a to je da smo najvažnija putna arterija u ovom delu Evrope.
Naravno ove investicije ne bi bile moguće bez završetka finansijske konsolidacije naših finansija, naših javnih finansija. Godine 2014, kao što znate, krenuli smo u velike reforme i ono što je predsednik Vučić započeo i po pitanju finansijske konsolidacije, mera prevashodno finansijske konsolidacije. Donošenje novog Zakona o radu sada ima efekte, a kada evo već treću godinu za redom imamo suficit u budžetu, kada smo prošle godine imali 4,3% rasta našeg BDP, kada nam stopa nezaposlenosti pada, kada nam stopa učešća javnog duga u BDP, takođe, pada. Sve su ovo dobre vesti koje nam daju za pravo i daju nam mogućnost da nikada više novca nego danas investiramo i u održavanje puteva i u izgradnju novih auto-puteva, a to je samo po sebi podstrek i signal za dalje jačanje naše ekonomije sa novim putevima, novim železničkim prugama, dolaze novi investitori.
Za vašu informaciju, u prvih pet meseci ove godine imamo 17% više stranih direktnih investicija, nego u prvih meseci prošle godine, a cela prošla godina 3,5 milijardi evra stranih direktnih investicija. Apsolutni smo šampioni po tom pitanju u celom regionu.
Najveća potvrda uspeha naše finansijske konsolidacije došla je prošle nedelje na Londonskoj berzi kada je država prvi put posle 2013. godine emitovala nove obveznice. Milijardu obveznica, milijardu evra obveznica koje smo iskoristili da vratimo stare dugove, skupe dugove, skupe kredite koje nam je ostavila prethodna vlast iz 2012, 2013. godine.
Mi smo od svih investitora, a bilo ih je preko 320 koji su želeli da ulažu u naše hartije od vrednosti, dobili najnižu moguću kamatnu stopu, istorijski nisku kamatnu stopu na naš dug, 1,6%. Ako uporedite to sa cenom kapitala iz 2011, 2013. godine, kada je ona bila 7,25%, vidite da se ekonomska i finansijska situacija u našoj zemlji popravila na način na koji je međunarodno finansijsko tržište, koje je najveći kritičar i reformi, ti ljudi i ti fondovi investiraju svoj novac, svoj sud dao i mi smo, umesto kamatnih stopa, koje smo plaćali 2011, 2012. i 2013. godine 7,25%, sada na kamatnoj stopi i prinosu od 1,6%.
Za građane Srbije, to je kao da dugujete 100 dinara, pa imate kamatu koju plaćate 7,25 dinara do danas, a od danas samo 1,6. Mi smo samo na tome uštedeli 3,8 milijardi dinara, samo na razlici u kamatama, skupe kamate koje smo plaćali na stare kredite i ove kamate koje su na istorijski niskom nivou.
Posebno je važno i vezano za današnju raspravu i novi investicioni program, koji je predsednik Vučić najavio, upravo shodno rezultatu koji smo ostvarili prošle nedelje na Londonskoj berzi, činjenica da je Srbija skinuta sa tzv. "sive liste", što nam daje mogućnost da i dalje privlačimo strane direktne investicije u još većem broju.
Mi sada razmišljamo na koji način naša ekonomija treba da nastavi da raste i sastavni deo toga u tom nacionalnom programu, osim ulaganja u onu bazičnu infrastrukturu, dakle, u kanalizacionu i vodovodnu mrežu, u fabrike za prečišćavanje voda, u železničku infrastrukturu je upravo ulaganje u putnuinfrastrukturu. Dakle, ulaganje u održavanje puteva, ali takođe i asfaltiranje i završetak i lokalnih, i regionalnih, i auto-puteva, što je u vezi sa zakonom koji je danas ovde pred vama.
Taj investicioni ciklus treba potpuno, ne potpuno, ali treba da nam omogući da ostvarujemo stope raste ispod 5% na godišnjem nivou. Mi smo sada, prošle godine smo imali 4,3, a ove godine ćemo biti oko tri koma šest, sedam ili osam, ali sledeće godine sa ovim novim investicionim ciklusom želimo da budemo još brže rastuća ekonomija, a brže rastuća ekonomija sa druge strane ima i veće prihode u budžetu, ima i veću mogućnost za veće penzije, za veće plate u javnom sektoru, i to vam je taj investicioni ciklus koji smo započeli i koji sa ovim zakonom treba da nastavimo.
Ja se nadam da ćete glasati za izmene ovog zakona, a na raspolaganju sam da vam odgovorim na bilo koje pitanje. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem ministre.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč?
Reč ima narodni poslanik Aleksandra Tomić.
Izvolite koleginice.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, poštovani ministri, kolege poslanici, na Odboru za finansije mi smo podržali predlog Ministarstva za povećanje cene putarine prema kilometru, upravo zbog toga što je jedan investicioni ciklus, a na osnovu izveštaja Ministarstva građevine i saobraćaja, dali jedan na potpuni izveštaj o tome koliko je uloženo kroz putnu infrastrukturu i koliko zaista je Srbija promenila svoj izgleda time što je završila mnoge projekte koje oni do 2012. godine nisu ni započeli.

I, ono što se može primetiti to je da veliki broj turista koji svake godine prolazi Srbijom i putevima Srbije, danas mogu da kažu da je to mnogo, mnogo bolje nego što je ranije bilo i to povećanje cene od 12% predstavlja minimalno povećanje kada je u pitanju opšta cena putarine, s obzirom kada uzmete, recimo, cena putarine koliko je u okolnim zemljama recimo, pa čak i nekim zemljama EU na koje smo navikli da putujemo, recimo, imamo prilike da vidimo u kom kvalitetu govorimo o putnoj infrastrukturi, a kolika je cena koja se plaća.

Tako da mi smo imali prilike na Odboru da razgovaramo o svemu, da čujemo predstavnike Ministarstva građevine, da jednostavno izlože svoj izveštaj i ako je naš Odbor nije nadležan za tu temu, ali formalno pravni predlagač i Ministarstvo finansija, koje je jednostavno dalo na osnovu izveštaja Ministarstva građevine ovakav predlog i mi smo takav predlog podržali. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, koleginice Tomić.
Izvolite, kolega Mirčiću.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, čuli smo ovde obrazloženje Vlade Srbije koje je izneo ministar finansija, ali ministar finansija u suštini osvrnuo se samo na ovu tačku dnevnog reda, a to je visina naknade za korišćenje javnih dobara ili kako bi se to u narodu jednostavno reklo visina putarine koja će se u buduće plaćati na putevima Srbije.

Više je posvetio pažnju tom napretku i ove prelomne 2019. godini i to je dobro. Imati optimizam i te kako je značajno u Srbiji koja je godinama, decenijama iscrpljivana privredno ekonomski, političkih, kako god hoćete. Ali, ministre dužni ste zarad istine, javnosti da kažete da je ovo emitovanje evroobveznica da je to novo zaduženje Srbije.

Srbija je prodala obveznice koje su naplative za 10 ili 20 godina, ali to je milijarda za koju se zadužuje Srbija. Srbija mora kupcima ovih obveznica da, nakon određenog roka isplaćuje tu dividendu, odnosno taj novac koji su oni uložili, plus zarada. Kamata nije rezultat vaše mudre politike ili ekonomskog znanja, kamata je rezultat stanja na svetskom tržištu. Kada su u pitanju kamate, evidentno je da je od ranije zabeležen pad kamata na sredstva koja se ili prodaju na berzi ili koja se nalaze deponovana u pojedinim bankama i to je trend.

To što vi kažete da je 2014. godine je bila kamata 7,4, nije mogla Srbija da utiče na te kamate, na međunarodnoj berzi je stanje kamata bilo tako 2014. godine. To je činjenica i ne treba bežati od toga. Ima jedan deo gde Srbija nije kreditno baš bila sposobna, gde MMF nije baš imao pozitivno mišljenje, ali otkad je MMF potpuno preuzeo kontrolu nad svim finansijskim tokovima u Srbiji. Srbija pod znacima navoda je kreditno sposobnija, s tim što u međuvremenu sa 15 milijardi ukupnog duga koji je imala Srbija 2014. godine, Srbija je došla na 24 milijarde duga.

Isto tako, istine radi, taj dug je nešto manji. Umanjen je ne za nešto, nego je sada to 23 milijarde i nekoliko, jer je Srbija počela da servisira te dugove. Logika kojom se vi služite i koju namećete javnosti je da Srbija sada uzima jeftine kredite da bi vraćala one koji su skuplji. Ta logika bi jasno uputila na to da se za toliko koliko Srbija uzima jeftinih kredita smanjuje ukupan dug, ali nema te srazmere, nema te proporcije da mi možemo da vidimo, da kažemo – evo sada smo uzeli milijardu, pa nije više 23, sada je 22 milijarde. To je prosta matematička radnja. Operacija. To matematički može. Samo toliko, kada je u pitanju opšte stanje i kada je u pitanju uspešnost prilikom prodaje, odnosno emitovanja ovih euroobveznica. To je istina koju treba saopštiti javnosti, da se povećao na neki način taj ukupan dug za milijardu evra.

Što se tiče ove nadoknade za korišćenje javnih dobara, ono što utiče na visinu nadoknade za korišćenje puteva javnih i auto-puteva, to je jasno propisana kategorija vozila i karakteristika deonica javnih puteva.

Sada, kada vidimo šta se tu promenilo, kategorija vozila ostala je i dalje podeljena u pet kategorija, prva, prva A, druga, treća i četvrta kategorija. S tim što prva kategorija su putnička vozila, prva A kategorija su motocikli i motori, druga, treća i četvrta kategorija su kombi vozila, vozila koja imaju dve ili više osovina, u zavisnosti od opterećenja. To su znači kriterijumi koji su od ranije utvrđeni i prema tome se i obračunava.

Kada je u pitanju kvalitet, odnosno karakteristika deonica javnih puteva, istine radi, osim ovih novih deonica auto-puta na Koridoru 10, pa i Koridoru 11, ništa se značajno u kvalitetu deonica nije promenilo, čak šta više ne na bolje, nego na gore. Kada od Batrovaca ulazite u Srbiju možete da spavate i tačno znate da ste ušli u Srbiju. Sa koje god strane ulazite u Srbiju, ne treba da se govori da se ušlo na puteve Srbije, osetite kako to, kao po šinama, kao po pragovima da trucka i hteli, ne hteli morate da priznate da ipak ulazak u Srbiju mora da bude u budnom i u svesnom stanju.

Ima smešnih situacija gde smo svedoci kada stranci koji prvi put ulaze, izlaze iz vozila u zaustavnoj traci da vide da li im je vozilo ispravno. Tolike su te vibracije da jednostavno ljudi ne mogu da poveruju. Svaki dan slušamo od resornog ministarstva, do duše, niste vi iz Ministarstva finansija za to, ali ima Ministarstvo za građevinu koje je nadležno, svaki dan slušamo kako će da se poprave putevi, kako samo što nije završeno ovo od Batrovaca. Opravdanje je uvek isto ili slično. Sada je Gospod Bog očigledno najkrivlji zato što su ove padavine, zato što su pljuskovi, a Batrovci, evo između ostalog, može i kolega Martinović da potvrdi, to je problem koji datira godinama unazad. Nikom nije to palo na pamet da popravi tu deonicu auto-puta. Sada je zatvorena ova deonica prema Šidu, videćemo kada će to biti završeno. Obično se to počinje kad je puna sezona, kada je tranzitni turizam u punom jeku, onda se tu počinje, prebacuje se čitav saobraćaj u jednu traku itd.

Tako da ukupna slika o tome da se radi, o trudu, o zalaganju ministarstva obiđe čitav svet, za početak Evropu jer stranci vide da se tu dobrim delom vozi po jednoj traci auto-puta. Pri tome, da ne zaboravimo, naplaćuje se putarina kao da u punom kapacitetu koristite taj auto-put.

Znači, što se tiče kvaliteta deonica puta tu nije nikakav pomak napravljen u pozitivnom smislu, da recimo, ljudi koji se voze jednom trakom, nije to ni mala razdaljina, nije mala kilometraža, da se kaže - zbog neadekvatnosti mi smo uveli neki benefit od 10 ili 5%. Ne, sada se ide na povećanje cena naplate putarine, odnosno javnih dobara.

Odakle ova ideja? Ova ideja, podsećanja radi, potiče još od pre nekoliko meseci kada je direktor „Puteva Srbije“ Drobnjak, to vam je onaj što služi predsedniku Srbije kad nema dovoljno teksta ili kad ne zna šta će, onda pita Drobnjaka koliko je popio rakija. To je čisto opisno, ništa da se u suštini upuštamo, jer to onako bude i simpatično. Kad čovek kaže – od jutros sam samo dve ili tri, to je simpatičnije nego kad je bivši ministar rekao – nemojte da kradete, kraduckajte pomalo. Zamislite kakva nam je infrastruktura u putevima, kakvo nam je rukovodstvo, kad pre doručka, recimo popije dve ili tri rakije. Ali, to samo prenosim ono što je moj utisak kada je ta osoba u blizini predsednika države. Ne zameram predsedniku, treba na tako jedan simpatičan način da opomene da za vreme radnog vremena nije dozvoljeno da se koristi alkohol. To je simpatično, meni veoma simpatičan način kako to radi na šarmantan način, kako to radi predsednik.

Ali, ostavimo to po strani. Setimo se samo da na prvi zahtev koji je izneo dotični spomenuti direktor „Puteva Srbije“, resorno ministarstvo na čelu sa ministrom je reagovalo tako što je reklo – nema nikakvog pojma o tome da se razgovaralo na ministarstvu, to o povećanju cena ili promeni cena treba prvo na Ministarstvu. To što je rekao direktor puteva, to je njegova privatna stvar. Nedugo zatim, taj isti direktor kaže – ja ne komuniciram na taj način sa resornim ministrom, ja se obraćam direktno predsedniku države.

Kada se čovek malo razmisli i zapita da li su to normalni uslovi u kojima mi funkcionišemo? Ne može direktor puteva, koji je po funkciji podređen ministru, da komunicira sa ministrom ni ministarstvo, nego eto, koristi te začkoljice sa kojima se koristi predsednik, pa on to da bi pokazao svoj autoritet, koji je viši od ministarstva, kaže – taj zahtev od 12% poskupljenja proslediće predsedniku države. Ni po Ustavu, ni po zakonu, ni po kom pravilu predsednik države nema nikakve veze za tim. Ima u smislu da je na čelu partije koja je najodgovornija za sve što se dešava u Srbiji. Koristeći tu svoju političku funkciju i ulogu može na neki način da sugestivno deluje na Vladu. Ali, gle čuda odjednom se pretvori to, što je govorio direktor puteva, pretvori se u nešto o čemu mi sada raspravljamo, a raspravljamo o tome da se poveća putarina 12%.

Sada vidimo ovaj psihološki momenat, koji je veoma bitan. U sred turističke sezone objavljuje se, obaveštava se javnost evropska da Srbija diže cene putarine. Ne govoreći, ne gledajući u apsolutnu vrednost, apsolutni iznos koji to iznosi, svako će normalan u inostranstvu da pomisli – pa, daj da tražim neki alternativni put. Što bih išao tamo gde se poskupljuje, pogotovu taj zapad, vi znate da oni jako vode računa o svakom centu, a ne o evru, koliko će potrošiti i za letovanje. To je taj psihološki momenat koji je i te kako bitan, ali nije on toliko značajan, značajno je ono što u strukturi ovog saobraćaja, frekvencije koji se odvija na našim putevima, velikim procentom učestvuje domaći saobraćaj, domaća vozila.

Sada, kada uporedimo visinu poskupljenja od 12% i to kada uporedimo sa onim zemljama Evrope gde se ista metodologija koristi za obračunavanje visine naplate putarine ili korišćenja javnog dobra, što je u svakom slučaju adekvatnije pravno gledano, adekvatnije korišćenje javnog dobra, onda ćemo doći do podatka da i dalje u Srbiji, bez obzira na ovih 12% i dalje najjeftinija putarina kada se gleda broj pređenih kilometara i kategorija vozila. To imate zemlje u kojima se koristi ista metodologija za obračun visine naplate putarine, to je u Francuskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Španiji, Hrvatskoj, Portugalu, BiH, Makedoniji, Norveškoj, Turskoj i Belorusiji. Ima zemalja koje koriste vinjetu, to je ono vremenski da mogu da koriste autoputeve u tom zemlji neograničeno, ali je samo vremenski ograničeno, neograničena je kilometraža.

Sad, kada pogledamo to, sa ovim povećanjem Srbija, preračunato u evre, pošto to svako radi u Vladi Srbije, zašto mi srpski radikali da javnosti ne predočimo slikovito koliko je to kada se preračuna u tu valutu koja nije zvanična valuta kojom se služimo mi u Srbiji, ali hajde da se i time služimo. U Srbiji je to za prvu kategoriju, za putnička vozila koji su procentualno najzastupljeniji, sa 3,6364 dinara sa 12% poskupljenja to je 4,0728 dinara po kilometru, po jednom vozilu. To otprilike ispada, kada se izračuna, to je 0,034 evra. Kada pogledamo i uporedimo sa zemljama koje istu metodologiju primenjuju, onda je recimo to u odnosu na Tursku gde je to 0,039, jeftinije za nekih 0,005 evra. U poređenju sa Grčkom, to je 0,045. Sad, da ne čitam sa, recimo, Italijom, to je 0,05, jeftinije 0,03 nego 0,05. Španija je isto tako daleko iznad Srbije kada se to preračuna, kada se uporedi i Francuska. E, ali koji elemenat nije ovde uzet? To je kupovna moć, to je standard. Od svih ovih zemalja koje koriste istu metodologiju, samo je BiH po standardu, po prosečnom primanju ispod Srbije po novim podacima. Makedonija, ali Makedonija, to je opšte poznato sada se Severna Makedonija, tako da ne zbog promene, nego zato što je standard mnogo niži, pa da ne uračunavamo.

Gde vam je taj element? Zašto niste pogledali koliko je prosečno primanje u ovim državama, pa onda da vidite koliko je to u odnosu, na prosečna primanja, koliki je to trošak za korisnika puteva u ovim zemljama. To je realno merilo, to je realni parametar.

Drugo, to što vi prikazujete ovu prvu kategoriju putničkih vozila, gospodo i te kako se odražava na ukupne troškove života nas koji živimo u Srbiji. Ali, kada pogledate ova vozila sa većim opterećenjem, to su vozila koja služe za prevoz većih količina robe, to se i te kako odražava, ne toliko značajno, ali jednim delom poskupljuje robu, konačnu cenu, utiče na konačnu cenu te robe koju oni prevoze. To je sve vezano.

Sad, da ne bi bila to priča radi priče, pa da sad mi srpski radikali, kako to pokušavaju neki da nam spočitavaju, mi smo protiv ovoga, evo da vam kažemo, javnost da upoznamo da nije ovo jedini izvor iz koga se finansiraju održavanje, izgradnja puteva, odnosno iz koga se servisira jednim delom krediti koji se uzimaju na ime izgradnje puteva.

Postoje izvori, jasno definisani zakonom, koji su objavljeni u Službenom glasniku Republike Srbije od 1. januara 2019. godine, iz kojih se finansiraju, ali isključivo izgradnja, održavanje puteva i krediti, vraćanje kredita koji se uzimaju za ove svrhe. U izuzetnim situacijama iz ovih izvora, maksimalno do 10% se finansiraju lokalni putevi, u izuzetnim situacijama. To su sledeći izvori, znači naknade za puteve koje se obračunavaju i naplaćuju uz cenu derivata nafte, pa naknada koja se obračunava i naplaćuje na vozila koja koriste motorni pogon, na gas i na drugu energiju, pa onda godišnja naknada za drumska vozila, pa naknada za vanredni prevoz, pa naknada za postavljenje natpisa u zemljišnom pojasu koji se nalazi oko autoputeva, i 13 naknada ima koji svaki korisnik ili kupac nafte, naftnih derivata ili korisnik gasa plaća na ime održavanja puteva i unapređenja putne privrede. Kada pogledate to u budžetu Srbije, to su i te kako značajna sredstva.

Ovde nas ministarstvo upućuje na to koliko bi se do kraja godine ostvario povećan prihod na račun budžeta, kada bi se povećale, ako se povećaju cene za 12% i izbacuje konačan podatak da je to 1,9 milijardi, u šta ne treba da se sumnja, do toga se dođe prostom matematikom. Ali kaže – na nivou od godinu dana, za sledeću godinu to bi bilo 27 milijardi. Gledajte, gospodo, kako se to prosto računa kada je u pitanju povećanje dažbina, u ovom slučaju putarine. Dovoljno narod ima, nije to ništa za jednog po glavi stanovnika, mi ćemo to da povećavamo budžet.

Čekajte, gospodo, što se niste setili da uštedite na izgradnji postojećih auto-puteva, recimo, na Koridoru 10, u Grdeličkoj klisuri koju toliko spominjete? Grdelička klisura je rađena po projektu naše projektantske kuće koja se zove CIP. Tu su inženjeri koji imaju ogromna iskustva, tu su konstruktori, različitih struktura inženjeri. Do perfekcije su proračunali sve, čak i mogućnost klizišta i koji materijali treba da se ugrade. Šta se desilo? Štedeo je izvođač na materijalu, da bi on imao povećanu korist. Ko je izvođač? Strane firme. Pre neki dan ovde vodimo borbu, verbalnu borbu sa resornim ministrom da domaće firme treba što više da uzmu učešća. Strane firme na Grdelici radile, krenulo klizište. Ko se angažovao? Angažovala se firma, zamislite, „Integral“ iz Banjaluke. Predračunska vrednost radova je bila 50 miliona za Grdeličku klisuru, evo ministra, neka kaže ako nije tako, krajnji trošak je preko 83 milijarde. Trideset i tri milijarde dodatno je dato „Integralu“ iz Banjaluke. Zamislite kakvu referencu ima „Integral“ iz Banjaluke, uradio je deo puta od Gradiške do Banjaluke.

Pa zar to nije malo za razmisliti, zar to nije da se zabrinemo? Zar nisu mogle neke druge kompanije to da urade i zar onaj ko je uradio, na taj način da je loš materijal, loš kvalitet, zar nije mogao da bude kažnjen da on izdvoji iz svog džepa da to plati? Ne, imamo obećanje, imamo obećanje u javnosti, dato pred TV kamerama, da će ministar resorni da visi nad glavom izvođačima da završe istočni krak, a šta je sa ovim krakom, šta je se Grdeličkom klisurom, šta je sa fušerajem koji se radi na auto-putu, to nikog ne interesuje. Ne bi ovo bilo toliko interesantno, možda za javnost, da iza „Integrala“ ne stoji, to smo mogli da vidimo na tunelu, jedan pano transparent – sa jedne strane slika Milorada Dodika, a sa druge Aleksandra Vučića. Milorada Dodika mi srpski radikali politički podržavamo, sve dok zastupa stavove odbrane Republike Srpske, ali kakva je logika da „Integral“ firma, izvođač radova, stavi takav transparent? Mora da postoji, osim neke krvne veze, mora da postoji i neka finansijska sumnja. Sumnja je opravdana.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Mirčiću.

Imamo javljanje i za repliku i ministar se javio.

Obojica su šefovi država, šta je tu sad čudno da budu slike?

Izvolite, reč ima Veroljub Arsić.

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Ne znam zašto se neke kolege ovde uzbuđuju što dva predsednika, jedan građana Srbije, a jedan Srba, njihove slike budu zajedno. Meni to zaista nije jasno. Mada nikako ne mogu ni da shvatim iz diskusije da kolega ne zna da se, recimo, od ovih sredstava finansira i čišćenje puta u zimskom periodu, pa spominje zemlje u kojima uopšte ne pada sneg ili ga vrlo malo ima i uvek će, nikako nisam uspeo da uhvatim da li govori o milijardama ili milionima. Znači, uopšte to nisam uspeo da ukapiram, da li priča o dinarima ili o evrima i stalno neke nule spominje, a da ne pričam o tome da cenu kapitala na tržištu određuje referentna kamatna stopa valute u kojoj se trguje.

Koliko je meni poznato, ista ili mala su bila pomeranja između Euribora 2013, 2014. godine i danas. Srbija je dobila jeftinije kredite isključivo zato što ima bolji kreditni bonitet i nije to uvećanje javnog duga, nego plaćanje kredita koji su za Srbiju bili jako skupi. Pa ako je nekome 5% na godinu dana mala razlika, da mu objasnim, na milijardu evra 5% je 50 miliona evra, za 10 godina to je 500 miliona evra manje, ili da prevedem u BDP, skoro 2% BDP-a, ali to ne znaju, moraju još da nauče.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, kolega Arsiću.
Pravo na repliku ima Milorad Mirčić.
Izvolite, kolega.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Što se tiče uzbuđenja, poštovani kolega Arsiću, to je neko opšte mesto, kategorija koja nije zahvalna da se kaže na taj način, ali vama kažem ovde pred javnosti. Ako bih se ikad u životu odlučio da prevarim ženu, onda bi vi bili ti sa kojim bih prevario ženu, što se tiče uzbuđenja.

Što se tiče matematike, gospodine Arsiću, nemojte meni, ja sam na fakultetu imao šest matematika, završno sa matematičkim modelovanjem. Možemo da pričamo o ekonomiji, možemo da uvažimo i vaše mišljenje, ali to mišljenje nije utemeljeno u istini, u činjenicama. To što vi pričate, to ne može realno da se ostvari. Mi bi voleli da je tako, da se razumemo, nema tog čoveka u Srbiji koji ne bi voleo da je Srbija tako kreditno sposobna, da se tako tretira, da ima toliki rejting, ali ne zaboravite, imaju iskustva iz ranijih perioda, i druge zemlje imaju iskustva, koga god hvali Međunarodni monetarni fond, koga miluje ruka stranaca, tome se ništa dobro ne piše. To nas plaši. Nemojte vi da objašnjavate kako se računa u milijardama, kako se računa u milionima i ko ovde spominje nule. To je sad potpuno nebitno. Ako mislite da ćemo mi radikali da gubimo vreme s vama raspravljajući, ne, mi želimo da čujemo ministra.

Što se tiče firme iz Banjaluke, gospodine Arsiću, davno smo izašli iz predškolske ustanove, sve mi znamo, jako dobro znamo i javnost zna zbog čega te dve slike stoje tamo. Zato što je integral kumovski, prijateljski, rodbinski vezan sa Dodikom. Zbog toga stoji, a ne zato što, Srbija je zahvalna, naravno, poštuje i Dodika i sve one koji se bore za srpske nacionalne interese, a ovde je ekonomski interes u prvom planu. Nemojte da mešate te dve stvari.