Prvo vanredno zasedanje , 26.01.2021.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prvo vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/3-21

1. dan rada

26.01.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:10 do 18:25

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Pošto je gospodin Bakarec malopre spomenuo pitanje nosioca lista, pošto sam ja učestvovao na prvom okruglom stolu vlasti i opozicije 1992. godine, od tada postoji institucija nosilaca izbornih lista. Prvi put da neko postavlja to pitanje. Zato sam malopre i rekao, kao što je to ministarstvo za izbore, kao što su ti neki paralelni uređivački timovi ili ne znam šta još, razdvajanje izbora.
Prošli put smo imali da je Tadić podneo ostavku godinu dana pre isteka roka da bi bili u isto vreme parlamentarni i predsednički izbori. To sve može da se govori nekome ko nije upućen u to šta se u prošlosti dešavalo. Ono što oni nisu primenjivali sada postavljaju kao neke uslove sadašnjoj vlasti.
Ovo govorim zato čekam da li će se još neko javiti, ali pošto se više niko ne javlja od predstavnika poslaničkih grupa, idemo dalje.
Znači, niste svi iskoristili to pravo. Ja vam se zahvaljujem.
Dostavljeni su vam zapisnici Šeste, Sedme, Osme i Devete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2020. godini i Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine u Dvanaestom sazivu.
Pošto današnjoj sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika, konstatujem da postoji kvorum za usvajanje zapisnika sa navedenih sednica.
Obaveštavam vas da je proverom u Službi za poslove Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja utvrđeno da tom Odboru niko od narodnih poslanika nije dostavio u pisanom obliku primedbe na navedene zapisnike.
Shodno tome, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Zapisnik Šeste sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2020. godine, održane 8, 9. i 10. decembra 2020. godine.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno 210, za – 193, nije glasalo – 17.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Šeste sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2020. godini.
Stavljam na glasanje Zapisnik Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Replike Srbije u 2020. godini, održane 15, 16. i 17. decembra.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno 212, za – 196, uzdržan – jedan, nije glasalo – 15.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja u 2020. godini.
Stavljam na glasanje Zapisnik Osme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2020. godini, održane 22, 23. i 24. decembra.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno 213, za – 197, uzdržan – jedan, nije glasalo – 15.
Konstatujem da je Narodne skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Osme sednice Drugog redovnog zasedanja u 2020. godini.
Stavljam na glasanje Zapisnik Devete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2020. godini, održane 27, 28. i 29. decembra.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno 212, za – 198, uzdržan – jedan, nije glasalo – 13.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Devete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2020. godini.
Stavljam na glasanje Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u Dvanaestom sazivu održane 26. decembra.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno 212, za – 200, nije glasalo – 12.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine u Dvanaestom sazivu.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv sednice Prvog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Dvanaestom sazivu, koja je sazvana na zahtev 230 narodnih poslanika, saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije, članu 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini i članu 249. Poslovnika Narodne skupštine, dostavljen vam je zahtev za održavanje vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije sa određenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.
Za sednicu Prvog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Dvanaestom sazivu određen je sledeći
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburg o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka; 2. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o prenosu nadležnosti za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju između Saveta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore;
3. Predlog zakona o potvrđivanju izmene Međunarodne konvencije o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe;
4. Predlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola Svetske poštanske konvencije;
5. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Islamske Republike Irana u oblasti zaštite bilja i biljnog karantina;
6. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u borbi protiv terorizma;
7. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
8. Predlog odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
9. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2021. godinu;
10. Izveštaj o radu Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge za 2019. godinu, sa Predlog zaključka Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije;
11. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa Socijalistička partija Srbije.
Narodni poslanik dr Aleksandar Martinović, na osnovu članova 92. stav 2, 170. i 192, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi:
1. zajednički jedinstveni pretres o:
- Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburg o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka; - Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o prenosu ndležnosti za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju između Saveta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore;
- Predlogu zakona o potvrđivanju izmene Međunarodne konvencije o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe;
- Predlogu zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola Svetske poštanske konvencije;
- Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Islamske Republike Irana u oblasti zaštite bilja i biljnog karantina;
- Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u borbi protiv terorizma.
2. zajednički jedinstveni pretres o:
- Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju;
- Predlogu odluke o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju.
3. zajednički jedinstveni pretres o:
- Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2021. godinu;
- Izveštaju o radu Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge za 2019. godinu, sa Predlog zaključka Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije;
- Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa SPS.
Da li narodni poslanik želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaustavljam glasanje: ukupno 213, za – 200, nije glasalo – 13.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj predlog.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
Pre nego što pređemo na prvi kompleks zajedničke rasprave, dozvolite mi samo da vam napomenem da ćemo raditi tri dana. Iz predloga dr Martinovića ste videli da postoje tri celovite rasprave koje će biti tako po danima.
Danas ćemo razgovarati o međunarodnim sporazumima, diskutovati o međunarodnim sporazumima, sutra o izboru sudija, a prekosutra o nezavisnim regulatornim telima i o promenama članova odbora narodne skupštine.
U četvrtak popodne će biti, pošto je to poslednji četvrtak u mesecu, biće vreme za pitanja koja će biti postavljena Vladi i Vlada na čelu sa premijerkom Anom Brnabić će biti od 16.00 do 19.00 sati ovde kod nas u Skupštini, a nakon toga će biti glasanje o svim tačkama dnevnog reda.
Prelazimo sada na rad po dnevnom redu.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pozvani su da sednici prisustvuju: Branislav Nedimović, potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Maja Popović, ministar pravde, Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Siniša Mali, ministar finansija, Tatjana Matić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova, Danijela Vazura, državni sekretar u Ministarstvu finansija, Miloš Cvetanović, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, dr Goran Matić, direktor Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka, Nebojša Milosavljević, vršilac dužnosti direktora Uprave za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Mirjana Čizmarov, direktor Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije, Predrag Jovanović, direktor Kontrole letenja Srbije i Crne Gore, SMATSA, Veljko Kovačević, vršilac dužnosti pomoćnika ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zoran Lazić, vršilac dužnosti sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova, Nadica Pantović, načelnik Odeljenja u Ministarstvu finansija, Marija Vučinić, načelnik Odeljenja u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Milanka Davidović, šef Odseka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Zlatko Petrović, viši savetnik u Ministarstvu pravde.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Kao što znate, da ne podsećam, svi znate koliko je vreme koje je predviđeno za raspravu.
Saglasno članu 170. stav 1, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o prvih šest tačaka dnevnog reda.
Predstavnici predlagača, da li se neko od ministara javlja?
Reč ima potpredsednik Vlade, ministar Nedimović.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Poštovani predsedniče, poštovani narodni poslanici, danas se pred vama nalazi nekoliko predloga zakona ratifikacije različitih sporazuma iz različitih oblasti. Ja ću ukratko samo o nekim od ovih sporazuma, a kasnije će i kolega Vulin reći koju reč vezano za Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije.
Kako to obično biva u zemlji poljoprivrednika, krenuću od zakona koji se tiče direktno sektora na kojem se nalazimo, a tiče se sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Islamske Republike Iran.
Neko će sad postaviti pitanje, odakle sada ova tema, ova priča? Ja ću vam sada samo reći u uvodnim napomenama. Pre 1990. godine robna razmena u prehrambenom sektoru poljoprivrede je bila više od milijardu dolara, stare SFRJ. Onda je došlo do svih promena, poremećaja, ratova i svega ostalog što je to pravilo, da bismo danas došli u situaciju da robna razmena u prehrambenom sektoru između Srbije i Islamske Republike Iran bude svega preko deset miliona dolara.
Zašto je to tako? Postoje različiti razlozi, ja ću navesti samo jedan od njih. Nepostojanje bilateralnih sporazuma za različite oblasti, pa između ostalog tako isto i za oblast biljnog karantina, kako bi se ta trgovinska razmena poboljšala.
Šta to konkretno znači, da prevedemo na jezik naših ljudi da mogu da razumeju? Iran kao zemlja od 80 miliona stanovnika ima svoje potrebe za poljoprivredu. U svim ovim uslovima u kojima se oni nalaze, moram samo reći da sektor hrane je izuzet iz sektora sankcija i da tu postoji prostor za trgovinu. Oni ljudi moraju da seju pšenicu, kukuruz i sve ono što im je neophodno za njihovu egzistenciju, moraju isto tako i drugi sadni materijal da koriste ne bi li podsticali svoje voćarstvo i povrtarstvo.
Hvala Bogu, tradicija je dala, nauka je dala, Srbija je dala da mi imamo takve prestižne institute, poput "NS seme", poput Instituta za ratarstvo i nekih drugih naučnih institucija i nekih drugih privrednih subjekata koji mogu da proizvedu dovoljnu količinu robe da je plasiraju na to tržište, ali da bi to moglo da se desi, mora da postoji odgovarajući pravni instrument.
Vrlo često ljudi ove ratifikacije ne doživljavaju kao nešto bitno, ali bez toga nema šanse da izvezete bilo šta tamo. Jednostavno ovim sporazumom, ovim Predlogom zakona u stvari nam se omogućava da se uspostave kontrolna tela koja će davati saglasnosti da jedna roba može ići sa jedne strane na drugu stranu i obrnuto.
Ovo nije došlo kao posledica teoretskih promišljanja pojedinaca, nego isključivo kao zahtev tržišta i to je ono što je najvažnije za svaki propis, da on bude rezultat koji može da proizvede neku ekonomsku posledicu pozitivnu.
Apsolutno sam siguran da na osnovu zahteva koji imamo od strane privrednih subjekata iz Irana, da će naše semenske kuće imati mnogo posla i hvala Bogu obezbediti jedno novo tržište, a nemojte da zaboravite da izvozimo u ovom trenutku u preko 80 zemalja u svetu ove naše semenske kuće. One su prepoznate kao takve.
Svaki put kada sam imao sastanak bez obzira da li je reč o ambasadoru Irana, da li je reč o nekim predstavnicima njihovog ministarstva poljoprivrede ili sad će nam biti gost njihov zamenik ministra poljoprivrede, gde ćemo u stvari valorizovati sve ovo što, ako Bog da, Skupština Srbije ratifikuje, nas očekujemo jedan dobar posao od sigurno nekoliko desetina miliona dolara.
Ta stvar, kako naši kažu – zrno, po zrno pogača, dinar, po dinar palača. Nekoliko ovakvih poslova i mi ne moramo da se sekiramo za budućnost ovog našeg sektora.
Hvala Bogu, očigledno da smo na prostoru srednjeg istoga, Bliskog istoka, pa i Dalekog istoka prepoznati kao jedan od bitnih segmenata u poljoprivredi, naročito kada se radi o razvoju nauke.
Kada govorim o ovim drugim predlozima zakona iz ovih drugih sektora, tu imamo pre svega Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Velikog vojvodstva Luksemburg u razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka. Nema sumnje da će ovo koristiti za sve državne organe, kako bismo što lakše dolazili do informacija koje su neophodno, najčešće za otkrivanje različitih krivičnih dela.
Što se tiče Predloga zakona o potvrđivanju Izmene Međunarodne konvencije o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe, vi ste videli i ova godina koja je iza nas, godina korone u kojoj hvala Bogu, Srbija je svojim radom uspela da ima najmanji pad BDP u čitavoj Evropi, bez priče o robama i bez šifarnika ovih roba, vi to ne možete nikad da realizujete u punom kapacitetu. Ko ostane mimo ovoga, ko ne bude prihvatio tu zajedničku nomenklaturu i pravila koja tu postoje, može da igra neko vreme, ali što bi rekli – pevala je jedno leto i to je to. Posle toga više nema.
Zato je jako važno što je Ministarstvo finansija ovaj Predlog zakona uvrstilo u današnji dnevni red i mislim da od ovoga može imati samo korist ekonomija, a nas čekaju veliki zadaci i veliki ciljevi. To je rast BDP u 2021. godini od 6% i bez ovakvih stvari koje se tiču ekonomije i koje se tiču razmene teško da ih možemo ostvariti.
Zato bih vas molio da za ovih pet zakona o kojima sam nekoliko reči rekao, da u danu za glasanje podržite, a moj kolega Vulin će nešto više o ovom sledećem predlogu zakona.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Aleksandar Vulin.
Izvolite.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Poštovani predsedniče Narodne skupštine, gospodo potpredsednici, uvaženi, poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, drugarice i drugovi, Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u borbi protiv terorizma je jedan od načina naše zemlje, našeg bezbednosnog sistema, našeg bezbednosnog aparata da se sa globalnim izazovima nosi na globalni način.
Terorizam je globalni fenomen, ne pogađa on samo Srbiju, kao što ne pogađa samo Rusku Federaciju ili samo jednu zemlju na svetu. Terorizam je globalni fenomen, on može da se pojavi bilo kada i bilo gde. Čak i razlozi njegovog pojavljivanja ne moraju biti prepoznati. Vrlo često terorističke organizacije se manifestuju, naravno, svojim zločinima i svojim zlodelima tamo gde ih niko ne očekuje, šaljući poruku tamo gde bih ih možda i tražili. Dakle, ovo je naš način da budemo deo svetske globalne borbe protiv terorizma.
Ruska Federacija ima bogato i zaista iskustvo za poštovanje kada je u pitanju borba protiv terorizma. Imamo šta da naučimo, ali, nažalost, ni mi nismo siromašni ni znanjem ni iskustvom kada je u pitanju borba protiv terorizma, i te kako možemo da doprinesemo svakom našem partneru. Ovo je, naravno, sporazum koji dalje pojačava naše strateške i savezničke odnose sa Ruskom Federacijom i dokazuje da je naša orijentacija takva da sarađujemo i sa istokom i sa zapadom.
Sporazum, naravno, treba da pruži osnovu daljeg jačanja i unapređenja u saradnji u oblasti borbe protiv terorizma, da na sveobuhvatan način, i to putem razmene informacija o terorističkim grupama, njihovim vođama i članovima, o njihovim finansijskim sredstvima i načinima njihovog finansiranja, kao i da omogući razmenu informacija o vrstama oružja, municije i eksplozivnih sredstava koje koriste različite terorističke grupe.
Sve su ovo informacije koje svakoj bezbednosnoj službi znače mnogo i vrlo često ih i prikupite, ne zato što su neposredni predmet nekih od vaših obrada, već jednostavno dođete do saznanja, a ovo je zakonit način kojim to saznanje možete da podelite ili da primite informacije od partnerske službe.
Srbija je zemlja kroz koju se vrlo često ukrštaju različiti putevi. Na tim putevima mnogi koji ne žele dobro, ne Srbiji, nego čitavom svetu, mogu da se nađu i mogu da prođu. Zato je veoma važno za naše službe da uvek prikupljaju informacije o takvim licima, o takvim organizacijama, o takvim ljudima i da budu spremne da takve informacije podele. Ali, da biste neku informaciju, neko saznanje podelili sa nekim, mora da postoji jasno predviđena procedura kako se to radi, za koga se to radi i s kim se to radi.
Informacija je najvrednije što jedna bezbednosna služba može da ima i deliti to, a nemati pravni osnov, to je krivično delo. Da se to ne bi dešavalo, da ne bismo bili vezanih ruku kada se borimo protiv terorizma, onda je potrebno da vi u Danu za glasanje podržite ovaj predlog i date mogućnost našim službama i da prime i da daju, da razmene informaciju i da budu deo globalne borbe protiv terorizma.
Kao što znate, Ministarstvo unutrašnjih poslova dobro sarađuje sa svojim najznačajnijim partnerskim službama u okviru Ruske Federacije. Oni sa kojima najčešće i najviše sarađujemo su Savet bezbednosti Ruske Federacije, Ministarstvo unutrašnjih poslova Ruske Federacije, Federalna služba obezbeđenja i Federalna služba Nacionalne garde. Sve su ovo organizacije sa kojima sarađujemo, naravno, svako u svom domenu i u svojoj oblasti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Ruske Federacije ima zaključen veći broj sporazuma u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i regularnih migracija, readmisije, kao i u oblasti vanrednih situacija.
Takođe, posredstvom Interpola ostvarujemo saradnju kroz razmenu operativnih informacija. Godišnje je to u proseku negde oko 400 informacija koje razmenimo sa nadležnim službama Ruske Federacije, kao i kroz obuke koje organizuje ruska strana u kojima se doprinosi podizanju stepena profesionalne obučenosti pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.
Kao što vidite, imamo plodnu, bogatu saradnju i nema ni jednog razloga da na tome stanemo, nema ni jednog razloga da ne sarađujemo sa nadležnim službama Ruske Federacije, baš kao što nema ni jednog razloga da ne sarađujemo sa bilo kojom partnerskom službom koja može da pomogne Srbiji da Srbija ostane bezbedno i sigurno mesto za život svakog od nas.
Terorizam je globalni fenomen. Terorizam suštinski ne pita ni za veru ni za naciju. Terorizam je univerzalno zlo, kome se možemo suprotstaviti samo tako što Republiku Srbiju stavljamo na mapu sveta, samo tako što imamo što veći broj potpisanih sporazuma i dobrih, korisnih saradnji sa partnerskim službama. Neprijatelj je isti, zato i odgovor na neprijateljstvo mora da bude isti. Terorizam je globalni fenomen i samo globalnom akcijom možemo da se borimo sa njim. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem ministrima.
Kada je reč o izvestiocima nadležnih odbora, javio se Aleksandar Marković, Odbor za odbranu i unutrašnje poslove. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Marković

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajući. Jako ću kratko.

Uvaženi ministri i gosti iz ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, Odbor za odbranu i unutrašnje poslove je na današnjoj sednici jednoglasno odlučio da predloži Narodnoj skupštini da prihvati Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u borbi protiv terorizma.

Ovaj sporazum, kako ste i čuli, potpisan je tokom posete ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova 18. juna 2020. godine u Beogradu. Njime će se doprineti bržoj razmeni informacija, iskustava i dobre prakse, posebno kada imamo u vidu poziciju Ruske Federacije na političko-bezbednosnoj sceni i kada imamo u vidu njen doprinos međunarodnoj borbi protiv terorizma.

Uzimajući u obzir međunarodne obaveze država i postupajući u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, ciljevima i principima međunarodnih ugovora o borbi protiv terorizma Rezolucije Generalne skupštine Organizacije UN, neophodno je inkorporirati ovaj sporazum u domaći pravni sistem.

Borba protiv terorizma kao deo šire i sveobuhvatne borbe protiv kriminala i korupcije je visoko na listi prioriteta Vlade Srbije koju predvodi SNS na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Iz svih ovih razloga vas pozivam da u Danu za glasanje podržite ovaj predlog zakona. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Jelena Žarić Kovačević, Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo.
...
Srpska napredna stranka

Jelena Žarić Kovačević

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala vam, predsedavajući.

Uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, mi smo raspravljali na sednici Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo o predlozima koji su danas pred nama i utvrdili da jesu u skladu sa Ustavom i zakonodavnim sistemom Republike Srbije.

Na sednici odbora smo kao posebno važan i zanimljiv, recimo, izdvojili Sporazum između Srbije i Ruske Federacije o saradnji u borbi protiv terorizma, pa ću se i ja u plenumu na kratko kao izvestilac tog odbora osvrnuti na taj sporazum, jer su o tome govorile i moje kolege na odboru.

Dakle, terorizam jeste pretnja koja je usmerena na vladavinu prava, na demokratiju, usmerena protiv mira i bezbednosti građana, suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne zemlje, usmerena protiv stabilnosti i bezbednosti države. Mi smo mogli da vidimo da je Vlada i u Nacionalnoj strategiji za sprečavanje i borbu protiv terorizma postavila određene standarde i određene ciljeve upravo u oblasti prevencije i borbe protiv terorizma.

Ovaj sporazum koji je danas pred nama pokazuje ne samo dobre odnose između dve države, dakle, između Srbije i Rusije, već pokazuje i težnju da kroz saradnju sa bezbednosnim službama Rusije osiguramo razmenu informacija, razmenu iskustava i učinimo dostupnim i neke obuke koje će Rusi organizovati za naše pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova. Kao država moramo da pratimo izazove i novine u ovoj oblasti, moramo da pratimo i potencijalne pretnje po našu zemlju i po naše građane i da delujemo institucionalno u borbi protiv terorizma, u čemu će nam i ovaj sporazum pomoći.

Prema tome, pozivam kolege narodne poslanike i poslanice, ne samo ovaj sporazum, već i sve ostale predloge da podržimo u danu za glasanje jer su dobri za našu zemlju. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Narodni poslanik Marijan Rističević, Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Dame i gospodo narodni poslanici, kao predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, po meni najvažnijeg odbora u Narodnoj skupštini, čast mi je da saopštim da smo juče kao Odbor podržali sporazum sa Islamskom Republikom Iran.

Takođe, moram reći da sam četiri godine bio predsednik Grupe prijateljstva sa Iranom. Imao sam to zadovoljstvo i čast da nešto saznam više o Islamskoj Republici Iran. To je jako zanimljiva zemlja, ne samo zato što ima 80 miliona stanovnika, već to može da bude veoma povoljno tržište pre svega za poljoprivredne proizvode, a mi smo u to vreme izvozili semenske robe pšenice i kukuruza između dve i tri hiljade tona. Kad kažete između dve i tri hiljade tona, to po pitanju merkantilnog kukuruza, za koga takođe postoji interes u Iranu, izgleda kao neka manja količina. Međutim, kad uzmete da svaka semenka izbaci jedan klip kukuruza, kad uzmete koliko hektara se zaseje između dve i tri hiljade tona kukuruza, onda dođete do zaključka da su ogromne površine u Iranu bile zasejane semenskom robom iz Srbije.

U poslednje vreme to i nije tako išlo, dakle, u poslednjih nekoliko godina taj izvoz je stao i zato je bio neophodan Sporazum o zaštiti bilja i zato je bio neophodan Sporazum o biljnom karantinu, koji smo juče prihvatili. Mi mi mislimo da naša šansa nije samo Evropa u prodaji poljoprivrednih proizvoda, već pre svega mi moramo sa svojom poljoprivredom i prehrambenom industrijom da osvajamo tržišta u regionu i da osvajamo neka nova tržišta, a Iran može da bude veoma zahvalno tržište.

Imamo problema zbog sankcija koje su nametnute Iranu, imamo problema i sa prevozom koji treba regulisati za izvoz veće količine kukuruza. Takođe, sem bilja, mislim da je šansa i u izvozu goveđeg mesa. Mi smo u poziciji da posle pravog kravocida koji se desio za vreme bivše vlasti, žutih žohara, došlo je vreme da zanavljamo naše govedarstvo i stiču se uslovi za ofanzivniji izvoz na tržište Irana, koje može da bude dobro tržište za našu mesnu industriju, odnosno da podignemo standard naših poljoprivrednika.

Nama trebaju ta nova tržišta, ali takođe moram da iskoristim priliku, pošto je ministar poljoprivrede tu i verujem da je on saveznik Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, da kažem da subvencije moramo povećavati da bi bili što konkurentniji, s obzirom da Evropa na 104 miliona hektara izdvaja 45 milijardi evra. Znači, to je negde prosečno ako uzmemo hektar kao jedinicu neku po kojoj treba deliti te subvencije, s obzirom da je to negde oko 400 do 450 evra po hektaru, naše subvencije u ovom trenutku, iako su povećane dva i po puta u odnosu na 2012. godinu, još uvek ako podelimo sa hektarima izađe nešto malo više od 100 evra. Iako su tri puta povećane, mislim da treba da budu još veće. Naš cilj je da do ulaska u Evropsku uniju te subvencije podignemo, po meni, na jednu milijardu, dakle, još dva ili tri puta da podignemo subvencije u odnosu na ove današnje da bi Evropa mogla da nam tolike subvencije isporučuje u onom trenutku kada i ako uđemo u Evropsku uniju.

Kada kažemo – subvencije, svi misle da to dobijaju samo poljoprivrednici. Subvencije su prilika i da prerađivači imaju jeftiniju sirovinu, potrošači da imaju jeftiniju hranu. Znači, ne subvencionišu se samo poljoprivrednici, već se subvencionišu u prerađivačka industrija i potrošači, da bi bili što konkurentniji. Ja verujem da pod istim uslovima kakvi vladaju u Evropskoj uniji naši poljoprivrednici za nekoliko godina mogu da preteknu evropske farmere.

S tim u vezi, treba nam jaka prerađivačka industrija i mašinska industrija, treba nam jaka ekonomija od koje možemo da uzmemo novac i usmerimo u poljoprivredu, a onda kroz jeftiniju sirovinu opet zahvalimo industriji i napravimo je konkurentnijom u tržištima o kojima sam govorio.

Evropska unija ima hiperprodukciju hrane, ali ipak nastupamo i tamo sa određenim količinama, ali mislim da tržišta oko Srbije i nova tržišta, odnosno zanovljena tržišta, kao što je iransko tržište, mogu da budu velika šansa za naše proizvođače ne samo sezonske robe, merkantilnog kukuruza, već i za stočare i klaničnu industriju. Hvala.