Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.10.2025.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/140-25

2. dan rada

08.10.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Ana Brnabić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Sada reč ima narodna poslanica Dijana Radović.
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Dijana Radović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Zahvaljujem uvažena predsednice Narodne skupštine.

Poštovane kolege, uvaženi članovi Vlade, nesumnjivo je da su ova današnja zasedanja izuzetno propraćena u javnosti, zapravo i danas i juče, imajući u vidu da zaista su na dnevnom redu predlozi zakona koji i te kako su važni za živote građana Srbije, ali važni su i za dalji razvoj naše države.

Govorim pre svega o zakonu koji je negde u javnosti odomaćen pod nazivom zakon o legalizaciji, a zapravo tiče se jednog novog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i pravo na upis svojine na nepokretnostima.

Ovo je važno zato što ovim novim zakonom na jedan ubrzan način rešavamo probleme koji se tiču bespravne gradnje, ali rešavamo i pitanje prava svojine na nepokretnostima. Govorim ovo iz prostog razloga što su i neke kolege ranije isticale da su neki prethodni zakoni zaista možda i nespretno bili tako koncipirani i skrojeni da nisu uspeli da nam daju očekivane rezultate, nisu uspeli da dobar način da rešimo ovaj problem sa kojima zaista muči muku veliki broj građana.

Možda na kraju zahvaljujući i takvim nekim propisima mi danas u Srbiji imamo oko dva miliona bespravno izgrađenih objekata. Ali, za ovu današnju diskusiju možda je važnije da kažem broj koji se tiče samo onih stambenih objekata, kuća i stanova koji su zapravo domovi naših građana i jedini krov nad glavom koji imaju. Reč je od oko milion takvih slučajeva.

Na ovaj način se vidi i ta socijalna komponenta koju uređuje ovaj zakon. Mi ćemo na jedan način, iako se radi, opet kažemo, o jednom novom zakonu, uspeti i da izvršimo jednu vrstu dozvole kako bi oni mogli da ozakone svoje objekte. Naravno, ljudi koji su gradili stambene objekte, koji nisu gradili da bi zbog njih zapravo zaradili i da bi profitirali, već da bi u njima živeli, moraju imati i prioritet kada su u pitanju implementacije ovih zakona. Ministarka je to dobro rekla na svom uvodnom izlaganju da moramo uočiti tu jasnu razliku između potrebe gradnje i zloupotrebe gradnje.

Zato, kao što je rekao moj kolega Uglješa Marković, dajemo šansu ovom zakonu da u toj prvoj godini primene, koja je najteža za sve nove zakone, pomognemo građanima Republike Srbije da reše ovaj osnovni uslov za život koji je neophodan da bi mogli dalje da nastave da razvijaju pre svega i svoja domaćinstva, ali i našu državu u celini.

Ono što je posebno važno jeste da ne odustajemo iako se radi o novom zakonu od jednog principa da ovaj zakon bude od samog početka transparentan, da bude efikasan, ali da bude i dostupan. Ovo je vrlo važno da bude dostupan svim slojevima stanovništva, posebno govorimo o onoj kategoriji starijih naših građana. Treba doći do njih, objasniti im na koji način će moći da predaju svoje zahteve i da ostvare svoja prava koja se predviđaju ovim zakonom, ali vrlo važno, ministarka, mislim da je reč i da damo jasne smernice lokalnim samoupravama. Od njih zavisi da li će se ovaj zakon sprovoditi jednako dobro u svim delovima Srbije i verujem da nam je svima to u najvećem interesu.

Krov nad glavom je definitivno nešto što je najbitnije. Time se uređuju i drugi predlozi zakona koji su ovde na dnevnom redu. Naravno, znamo da zakon o obezbeđenju i izvršenju jeste nešto što nam je dugo trebalo da dođe na dnevni red. Dobro je što je naša država prepoznala da su određene kategorije, odnosno najugroženije, ovim zakonom bile ugrožene i mi sada pokušavamo da napravimo ravnotežu između onoga što… Zapravo, poverioci imaju svoja potraživanja, ali sa druge strane da zaštitimo građane na ono njihovo osnovno pravo, pravo na dom i pravo na dostojanstven život.

Važno je ovo iz više razloga. Apsolutno ne dovodimo u pitanje legitimno pravo poverilaca da očekuju redovno izmirenje svojih obaveza, ali je važno i da postoje neki kriterijumi gde ne može zbog nekog niskog računa da se oduzme nekome stan i da se proda, zapravo da se oduzme iz njihove imovine, da se proda i na taj način, čak bude dosta ispod tržišne cene, što se dešavalo. Imali smo svi priliku da vidimo da su mnoge porodice izgubile svoje domove. Eto, mislim da smo na dobrom putu da rešimo i da na taj način izađemo u susret građanima koji su mučili muku sa svim ovim.

Nešto što je osporavano ne samo na ovoj sednici nego uvek, reč je o EKSPO. Mi stalno imamo priliku da čujemo sumnje koje se dovode u pitanje. Moram da kažem da mi socijalisti zaista smatramo da je to jedna od najvećih prilika koju ćemo imati u budućem periodu, pre svega da državu našu, Srbiju, predstavimo kao jedan otvoren, inovativan partner, moderan partner, gde ćemo imati priliku da unapredimo svoju infrastrukturu, da razvijemo turizam, ali i sve druge, da razvijemo i neke druge lokalne samouprave i zajednice koje će učestvovati u ovom velikom događaju. Na taj način uključićemo i domaće privrednike i sve će ovo imati mnogo veći efekat, a ne samo ograničeni efekat kako ga neki predstavljaju za Beograd i okolinu.

Takođe, ceo dnevni red danas provejava negde u onome čemu moderne države zaista teže, a to je da napravimo ravnotežu između one razvojne komponente države, a sa druge strane da sačuvamo i razvijemo i onu socijalnu funkciju. Mislim da mi ovim dnevnim redom i usvajanjem ovih zakonskih predloga to u potpunosti postižemo, da smo na dobrom putu. Naša Poslanička grupa „Ivica Dačić – SPS“ to bez dileme podržava. Podržavamo sve one mere koje će biti za dalji razvoj Srbije, podržavamo sve one mere koje će uticati na to da se zaštite naši građani, ali da se doprinese dodatnoj solidarnosti društva koje verujem da nam u ovim poslednjim vremenima malo i nedostaje.

Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Sledeći govornik je narodna poslanica Tatjana Marković Topalović.
Izvolite.
...
Srbija centar

Tatjana Marković Topalović

SRBIJA CENTAR - SRCE
Uvažena predsedavajuća, kolege poslanici, poštovani građani Srbije, obraćam vam se povodom Predloga zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nekretnine. Vidim da ga ministarka ne zove zakonom o legalizaciji, a neobično predlagač ga zove zakonom o legalizaciji. Predlažem da se odlučite.

Dakle, „Srbija centar“ bi ovaj zakon opisala sa tri reči: neustavan, diskriminatoran i neefikasan. Pokušaću da utemeljim sva tri stava.

Neustavan je jer krši Ustav, član 36. stav 2. Naime, zakon uskraćuje pravo na pravni lek, odnosno ovaj zakon krši pravno načelo – ne dva puta o istom.

U kom smislu je diskriminatoran? Jer daje privilegovan status nekome ko je nelegalno gradio. Uz to je možda gradnjom učinio krivično delo, na primer neki građanin Šapić, u odnosu na onog građanina koji je na primer uknjižen stan koji je izgrađen sa upotrebnom dozvolom pa se sa zahtevom za uknjižbu obratio katastru da upiše pravo svojine. Vi potpuno isto tretirate tako građane i takve građane.

Dakle, i jedan i drugi pod istim uslovom se prijavljuju na vaš digitalni prostor na portalu za nepokretnosti bez obzira na problematiku i dokumentaciju. Ovo malo podseća na stav ko pre devojci njegova je. Znači, potpuno je svejedno u kakvom formatu se prijavljuju.

Neefikasnost vašeg zakona se najbolje može pokazati numerički. Znači, vama je jedina sada nadležna institucija Agencija za prostorno planiranje koja bi trebalo da preuzme sve ove objekte i citiraću ministarku: „da evidentira, proveri, prijavi i upiše“.

Znači, imate 4,8 miliona neregulisanih predmeta. U ovoj agenciji radi 85 ljudi. Uzmimo da nisu svi nadležni, ali hajde da podelimo broj predmeta sa 58 ljudi. Svako od njih bi morao da obradi 82.578 predmeta. Dajte im onda da to urade za godinu dana, npr. da budu brzi. Godina ima 264 dana, neka rade svaki dan, neka nemaju odmor, neka nemaju praznik, dnevno bi trebali da rade 313 predmeta. Pošto je nerealno, odlučimo se da rade deset predmeta dnevno. Ukoliko rade deset predmeta dnevno, ta mala skupina će morati da rade 31 i po godinu. Znači, vidimo se 2056. ili 2057. godine kada će taj vaš zakon biti evidentiran, pri čemu nisam uzela u obzir da će se u Srbiji graditi. Samo govorim o ovom zaostatku.

Ponavljam, ne samo što je neustavan, ne samo što je neefikasan, ovo me mnogo podseća na dečiju pesmicu „Mi se ne bojimo, učimo da brojimo“. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Dame i gospodo narodni poslanici, ja ću početi sa citatom Linkolna. On je u svom čuvenom govoru rekao da će stvoriti vladu od naroda, za narod. Mislim da u Srbiji takva vlast postoji. Od naroda, iz naroda, za narod.

Smisao ovih zakona je upravo to. Svako od državljana Srbije ima pravo na pošten posao, pristojnu zaradu i čestit dom. Nekoliko zakona iz ovog seta govori upravo o tom pravu, pravo na čestit dom. Jedno pravo je da čestit dom sačuvaju od alavih izvršitelja, a drugo je pravo da svoj čestiti dom koji su stekli napornim radom upišu. To je smisao ovih zakona.

Pošten posao Vlada naroda, od naroda, za narod je već obezbedila, odnosno zaposlila onih 550.000 ljudi koji su ovi preko nerazumni otpustili svojom ekonomskom politikom. Privatizacijama gde su ljudi da bi došli do pristojne plate morali ekserima da se zakucavaju za određene stvari da bi im zaostale plate bile isplaćene. Danas ti isti govore kako su nam ruke krvave.

Hajde da vidimo šta su posledice otpuštanja 550 hiljada ljudi, šta su posledice po stanovništvo, šta su posledice po sigurnost prilikom želje da sklope brakove i formiraju porodice? Koliko nerođenih ste ubili kad ste otpustili 550 hiljada ljudi?

Kad pričate da su nečije ruke krvave, treba da se setite svih tih privatizacija, svih tih otpuštanja, nemogućnosti da formiraju porodice, da se sklope brakovi, itd.

Ovde smo juče imali Hadrijana. Ja mislim da poslednje pravo da o Hadrijanu može da govori hrvatski časnik. Ovo su Hadrijanovi memoari. Ja sam ih malo čitao, on očigledno nije. On jeste bio graditelj, ali nije bio razgraditelj, za razliku od onog koji je juče pokušao eventualno da ga citira i da ga poredi. Hadrijan je utvrdio Beograd kao vojni logor. Od tada se Beograd počeo razvijati u novom veku. A onaj koji je juče govorio o Hadrijanu, nije utvrdio Srbiju. On se trudio da razoruža, da nema te vojne tvrđave itd, da nema te vojske koja je dobro naoružana i koja može da garantuje bezbednost Srbiji i pravo da se ona razvija.

Hadrijan u svojim memoarima priča o životu, o sudbini ljudi. Zamislite tu sudbinu kad od načelnika vojske Srbije postanete hrvatski časnik. Ja ne znam kako se na hrvatskom kaže izdajnik ali znam kako se kaže časnik, kako se kaže oficir. To je časnik verovatno od čavoglave. Verovatno veruje u to. Ja mislim da je vreme da mu na nekoj stranačkoj pesmi, himni ili nekom njihovom skupu zapeva Tompson, još toliko je ostalo. Znači, za jednu putovnicu vi od oficira srpske vojske, načelnika srpske vojske, postajete hrvatski časnik.

Danas oni govore, ja mislim da ovi zakoni mogu da omoguće da uklonimo one četiri-pet prikolice kamenja što zovete Generalštab. Pravda je da na tom mestu predstavnici NATO, vodili su ga Amerikanci, naprave nešto čime će se Beograd ponositi i da te ruševine konačno uklonimo.

Svi žale za komunizmom, za komunističkim Generalštabom, uključujući i načelnika koji je u međuvremenu postao hrvatski časnik. Ali, da vidimo šta je bio taj Generalštab, odnosno SSNO ili kako se to već zvalo, kako je nastao? Da li je na tom mestu postojala Kraljevska vojna akademija, zgrada poput Kapetan Mišinog zdanja, čak mislim da je isti arhitekta bio? Da li znate da se na toj Kraljevskoj vojnoj akademiji školovao vojvoda Mišić, Putnik, itd? Da li znate da se o tome starao jedan oficir i jedan političar, ujedno koji nije bio Srbin, ali je bio veći Srbin od vas sigurno 20 puta, zvao se Františeh Zah. Znači, to je idejni tvorac "Narčetanija" Garašanina. On se starao da se ta Vojna akademija izgradi, koja je bila u velelepnoj zgradi. Komunisti su to 1949. godine srušili i napravili ono ruglo. NATO pakt je to razorio. Došao je sin američkog predsednika da otopli odnose i na tom mestu napravi velelepan hotel. Vi, naravno, niste za to. Da vam je došao onaj Bajdenov Hantel ili kako se zvao, verovatno bi poput Ukrajine vrlo brzo njega proglasili u svetog investitora.

Posle ovoga govorio je o nepokretnostima čovek koji je promenio ime, koji je promenio adresu, koji je promenio stranku, samo još pol nije promenio. On je govorio šta je nepokretnost, pa bih ga ja pitao - da li je NIS bio nepokretnost? Odnosno da li ga je kao pregovarač prodao za "dž"? Prodao ga je Rusima za 400 miliona evra a sada traži sankcije Rusima. Gotovo neverovatan obrt jedne ličnosti.

Da li je tačno, kad on govori o nekom patriotizmu, budući "pljuc-pljuc" ministar po Srbiji, da je išao u američku ambasadu da traži da Šiptari samo odlože proglašenje nezavisnosti Kosova i da Amerikanci svojim uticajem to omoguće, da se ne bi umanjile šanse da Boris Tadić u drugom krugu bude izabran za predsednika Republike? Zahvaljujući njemu, prodaja NIS-a, koja je trebala da bude politička garancija za neki južni tok itd, politička garancija da ćemo kao vratiti Kosovo, zahvaljujući tome je Tomi Nikoliću uzet jedan procenat glasova i zahvaljujući tome što je odložio proglašenje nezavisnosti Kosova preko američke ambasade u koju je ušao puzeći, zahvaljujući tome su navodno pobedili na izborima 2008. i produžili četiri godine agoniju ovog naroda.

Imali smo i trećeg ovde koji je govorio o poljoprivredi. To je inženjer poljoprivrede koga je država školovala do 2002. godine da bude inženjer poljoprivrede i da se bavi poljoprivredom. Jednog dana se nije bavio poljoprivredom. Sada ide onom devizom - bolje patiti za selom nego na selu. On je pričao o tome kako smo mi prodali po hektar u neku firmu za pet hiljada evra po hektaru. A u njegovom gradu, za vreme njegove vlasti u Staroj Pazovi prodat je "Napredak" sa 10 hiljada hektara za manje od dva miliona evra. Ima ovih koji su bili bliski Ministarstvu finansija pa to svakako znaju. To kad podelite, taj iznos sa hektarima, to znači da su prodavali hektar zemlje najplodnije u Vojvodini za 200 evra. Više je koštao zakup, zakup takvog hektara košta 500 evra, a oni su za trajnu prodaju, možete da vrtite glavom koliko god hoćete, možete da proverite, vi ste prodali kombinat zajedno sa farmama, sa objektima, za 200 evra po hektaru.

Nadalje je pričao o Holandiji, a uporno brani isključivo biljnu proizvodnju. Srbija sa biljnom proizvodnjom bez stočarstva ne može otići daleko. Ja ću vam to i opisati.

Dakle, vi negujete udruženja koja isključivo traže podsticaje za biljnu proizvodnju. Biljna proizvodnja bez stočarstva samo pravi gubitke. Na svakom kilogramu žitarica mi izgubimo jedan evro zato što nemamo stočarstvo, a vi uporno tražite da podsticaji idu isključivo za biljnu proizvodnju. Pri tome, vaša udruženja, pod vašom političkom kontrolom, blokiraju puteve i zaustavljaju one koji daju novac kroz poreze da oni dobiju podsticaje.

Za hektar žitarica, za obradu treba mi deset radnih sati maksimalno, šest do deset časova, a na farmi vam treba deset časova dnevno. Vi se non-stop opredeljujete za ovo prvo. Vi ne dozvoljavate da stočarstvo bude karika između biljne proizvodnje i prerađivačke industrije i da na takav način po hektaru steknemo veće prihode.

Na 1500 tona kukuruza, koliko je dnevno izlazilo iz Srbije samo na jednom graničnom prelazu, mi smo dobijali 300.000 evra. Sa 1500 tona kukuruza možete da ishranite 5000 tovljenika, tovljenih svinja. Pet hiljada utovljenih prerađenih svinja vredi dve milijarde. Dakle, 1500 tona kukuruza ili milion i 500 kilograma vredi 300.000 evra. Na svakom kilogramu gubimo preko evro.

Vi zastupate takvu poljoprivrednu politiku i ovaj što je govorio o prodaji i ovaj što je govorio o Holandiji, on je pristalica takve poljoprivredne politike. Holandija jeste razvijena, ali Holandija po jednom hektaru ima tri uslovna grla, a Srbija ima 0,3 ili deset puta manje.

Zato apelujem i kod ministra i kao predsednik Odbora zastupam stav Odbora, da naša biljna proizvodnja treba da bude namenjena našem stočarstvu, našoj prerađivačkoj industriji, a da ukupno kroz voćarstvo i povrtarstvo i kroz prerađivačku industriju pravimo što veće prihode, odnosno da podsticaji budu usmereni u tom smeru, da napravimo takmičarsku poljoprivredu, a ne bogalja, koja može na tržištu Evropske unije od 500 miliona ljudi da napravi rezultate, da napravi proizvodnju, da ta tržišta osvoji i da svima nama donese neki dodatni novac.

Dame i gospodo, ja se ponosim time što će biti izgrađen stadion i EKSPO, ja sam bio na mnogim utakmicama naše reprezentacije i video nacionalne stadione, recimo u Budimpešti. Izgradnjom nacionalnog stadiona se podiže BDP. Vas niko ne može da ubedi, vi nemate nikakvog pojma o ekonomskoj politici, vi nemate nikakvog pojma o razvoju zemlje.

Zbog gledalaca držim ovde jednu flašu vode, u kojoj ima ovoliko tečnosti. Ovoliko mi možemo da iskoristimo te tečnosti, toliko samo, toliko možemo da podelimo, ali ako kroz investicije, kroz izgradnju, ukoliko podignemo BDP, onda možemo da koristimo više. Dakle, bez investicija, bez rasta BDP-a, nema rasta penzija itd. Gospodo, vi to nikada niste shvatili. Vas će počistiti oni koji su vas nekada podržavali.

Demokratska stranka je bila samo podloga, to je bila njihova glupost, bila je podloga, podržavali su sve, žute partije, zelembaće, boga oca itd. Na svom biračkom telu je napravila nakaze od stranaka, ona je najveći krivac. Da nije podržavala takve procese, mnogi od vas ne bi sedeli ovde. I da vam poručim, vas će odneti ono što ste sami proizveli podržavajući terorizam, promovišući ga. Vreme je, gospodo, ili da postanete ratkapnići ili ćete kao piculići završiti svoje. Živela Srbija.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Bogdan Radovanović. Izvolite.
...
Zeleno-levi front

Bogdan Radovanović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Poštovane građanke i građani Srbije, što se tiče izmena Zakona o planiranju i izgradnji, ja ću se samo osvrnuti na činjenicu da vi faktički članom 23. dodatno snižavate kriterijume, odnosno standarde bezbednosti i sigurnosti, čime se potencijalno ugrožavaju životi ljudi. Vi praktično omogućavate da se nezavršeni državni putevi, bili to magistralni ili auto-putevi, puste u drumski saobraćaj i da građani faktički budu zamorci vašeg testiranja puta.

Dakle, to ste uradili i kada ste onako pompezno otvorili onu nezavršenu deonicu auto-puta od Pakovraća do moje Požege. Dakle, svaki čas imamo, nakon tog vašeg otvaranja, nekakve radove, da li unutar jednog tunela Laz ili unutar drugog tunela Munjino brdo, pa onda jedna traka ne radi zbog ne znam ovakvih radova, pa druga traka ne radi zbog nameštanja nekih instalacija itd, ali važno je da ste vi to tako slavodobitno otvorili i da ste se pohvalili time u vreme ove žestoke represije i žestoke krize.

Drugo, ono što mi je jako zaparalo uši praktično jesu reči ministra, koji trenutno, nažalost, nije tu, ministra poljoprivrede Glamočića, u krajnjoj liniji, evo, ovaj sastav ovde Vlade dovoljno pokazuje kakva je zapravo vaša snaga, koliko je vama stalo uopšte do ovih predloženih zakona. Koliko ima ministara da brane ove zakone? Tri, tri i po, tri trenutno, da li je tako? E dobro, evo ga i četvrti. Dobrodošao, ministre. Nažalost, nije ministar Glamočić tu. Šta mi je zapravo zaparalo uši? Pričao je čovek o nekim basnoslovnim ulaganjima u poljoprivredu, hvalio se time kako država bogzna kako ulaže ovoliko ili onoliko, i u jednom trenutku je rekao da je toliko uloženo u protivgradnu zaštitu i odmah nakon toga se žalio kako je zbog nekih blokada smanjenja poljoprivredna proizvodnja, ili tako nešto. Evo sada, nažalost, nije tu da mu odgovorim.

Dolazim iz Požege, poljoprivrednog kraja koji je jako pogođen klimatskim promenama i kome je jako važna protivgradna zaštita. Znate li ko je blokirao kod nas u Požegi protivgradne stanice početkom leta? Vi ste blokirali, vaša lokalna vlast je blokirala protivgradne stanice, tako što je bukvalno primorala protivgradne strelce da štrajkuju. Dakle, ono su ljudi stupili u štrajk i zamolili nas, opozicione odbornike, da im pomognemo u tome da imaju dostojanstven tretman, da imaju sredstva za rad i da imaju zaradu koju zapravo zaslužuju.

Nakon toga mi zakažemo vanrednu sednicu Skupštine i uspemo da nateramo vlast da te ljude čuje i da ih tretira onako kako bi trebalo. Upravo to i jeste poenta opozicije. Dakle, to je uloga opozicije. Zato nema povlačenja pred kriminalnom vlašću apsolutno nigde. Zato moramo da dišemo za vratom kriminalnoj hobotnici na vlasti i u institucijama i na ulici. Dakle, bez pritiska neće biti raspisani ni izbori, niti će ljudi biti tretirani onako kako treba, niti će represija prestati. Moramo da vršimo pritisak i moramo da se borimo protiv kriminalne hobotnice na vlasti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima ministar Aleksandra Sofronijević.
Izvolite.

Aleksandra Sofronijević

| Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Hvala lepo.
Poštovani narodni poslanici, u cilju pravilnog tumačenja, shvatanja, prihvatanja i nedovođenja u zabunu građana Srbije, moram da ponovim ono što sam već juče rekla, ali mislim da nije zgoreg ponoviti.
Ovim zakonom, da potpuno razjasnimo, ne sprovodi se naknadna legalizacija, niti ozakonjenje postojećih bespravno sagrađenih objekata, već se vrši formalizacija faktičnog stanja. To znači da država ne izdaje nikakve naknadne građevinske ili upotrebne dozvole, već evidentira postojeće objekte i vlasnike, kako bi se uspostavila pravna sigurnost i potpuna evidencija postojećih već izgrađenih nepokretnosti.
Za razliku od legalizacije, od ozakonjenja, koje podrazumeva jedan postupak koji je bio propisan vrlo precizno ranijim zakonima i gde se tražilo ispunjenje urbanističko-tehničkih i drugih uslova, vlasnik po ovom zakonu praktično nema tu obavezu i upis prava svojine ne znači da je objekat izgrađen po tehničkim standardima, već da je pravno prepoznat kao imovina vlasnika. Istovremeno, vlasnik time preuzima obavezu održavanja objekta, u skladu sa važećim zakonima i propisima. Ti propisi sadržani su najpre u članu 149. Zakona o planiranju i izgradnji, koji nalaže obavezu svakom vlasniku da svoj objekat održava u funkcionalnom, bezbednom i sigurnom stanju.
Dakle, juče sam pokušala da objasnim kakva su ovlašćenja i nadležnosti građevinskog inspektora u situaciji kada naiđe na bespravno sagrađeni objekat. Jedina nadležnost građevinskog inspektora u toj situaciji jeste da donese rešenje kojim se zabranjuje upotreba i da donese rešenje o uklanjanju objekta.
Pitala sam juče sve narodne poslanike da li smo kao društvo, kao država spremni da porušimo dva miliona objekata. Mislim da nismo. Ovaj zakon, ponoviću, ne garantuje da su objekti građeni po ispunjenim tehničkim standardima. Među ovim objektima imate i zgrada, imate objekata koji su građeni i pre 50 godina, koji iz nekog razloga, a čitava lepeza razloga je bila dovoljna i postojala da vam neki objekat ne bude upisan. Ima i onih objekata koji su građeni u vreme kada je to bilo krivično delo, a krivično delo je od 2002, a ne od 2015. godine, kako reče neko u raspravi. Ovim zakonom se niko ne abolira. Ovo nije ni nagrada ni kazna, ovde nema povlašćenih.
Ovaj zakon samo jednu razliku pravi, oni koji su gradili za sopstvene potrebe i izdvajaju se socijalne kategorije lica, za socijalno ugrožena lica, za porodice sa troje dece naknada se ne plaća. Postoji fiksna minimalna naknada, jer je procenjeno da naše selo koje stari, koje je u stanju u kome jeste, da je primerena cena da se plati 100 evra fiksno i da se uz to upišu i ambar i svi drugi pomoćni i ekonomski objekti.
Dakle, da raščistimo, pred vama je zakon kojim se rešava jedno pravno pitanje, a ne tehničko i urbanističko. Svaki objekata koji bude upisan po ovom zakonu, svaki vlasnik takvog objekta ući će u sistem već postojećih propisa, a rekla sam vam, to je pre svega član 149. Zakona o planiranju izgradnji i Pravilnik o građevinskim konstrukcijama koji vrlo jasno i vrlo precizno kaže da svaki vlasnik objekta, a posebno javne namene je u obavezi da vrši redovne, vanredne i specijalističke preglede.
Posle tragedije koja se desila u Novom Sadu i koja je promenila i sve nas pojedinačno, ali mislim i celo društvo, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je u više navrata uputilo dopise svim vlasnicima javnih objekata, dakle, od opštine do, izvinjavam se, nisam bila precizna, objekata u javnoj svojini i javne namene, da provere stanje svojih objekata.
Dobijali smo razne izveštaje, po nekima je ministarstvo postupalo, po nekima je davalo pomoć jedinicama lokalne samouprave i nije to floskula da nam je sigurnost i bezbednost na prvom mestu. Ne, to je nešto što se podrazumeva, a što je već sadržano u svim našim propisima, ali da bismo mogli legalno i zakonito da primenimo ono što već piše u našim propisima, prvo ih moramo evidentirati i upisati vlasnika, tek tada možemo da zahtevamo od vlasnika takvih objekata da ispunjavaju svoje zakonom propisane obaveze, odnosno da održavaju svoje objekte na način koji garantuje sigurnost i bezbednost za sve koji ih koriste.
Ne zaboravimo ključnu činjenicu, ti objekti sada postoje, u tim objektima i sada žive neki ljudi, gde je ta briga za te ljude. Oni su sada potpuno izvan svake kontrole, mi rešavanjem ovog pre svega pravnog pitanja, a po meni je pravno pitanje parekselans i da odgovorim kada sam već dobila reč, ne na jednom članu Ustava nego na sedam članova Ustava, jer ne bismo se igrali sa takvim stvarima, dakle, ustavna usklađenost postoji, ja mogu taksativno da vam navedem članove Ustava kojima se to govori.
Mogu taksativno da vam navedem međunarodne Povelje UN, Povelju UN-Habitat, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Protokol 1.1, koji su provereni i na osnovu kojih su predložena upravo ova rešenja koja se baziraju na postojećem međunarodno priznatom konceptu formalizacije, koji takođe ne traži ispunjenost ni urbanističkih ni tehničkih uslova, već evidentiranje i upis prava svojine da bi se prema tim vlasnicima pod 1. mogao primeniti postojeći sistem i nadzora i kontrole.
Toliko za sada, imaćemo vremena i po amandmanima da razgovaramo.
U stvari, da li imam vremena? Dobro.
Stalno se spominje sigurnost i spominju se tuneli Munjino brdo i Laz, nadam se da kolega koji je, ne znam ime, izvinjavam se, narodnom poslaniku, koji stanuje u Požegi da koristi taj put i te tunele, da prolazi kroz te tunele, jer su i put i tuneli potpuno bezbedni i da ja o tome ne pričam, 5. jula je postojao izveštaj Komisije za tehnički pregled baziran na Pravilniku o sadržini dokumentacije koja je potrebna za izdavanje upotrebne dozvole i od svega toga je nedostajalo samo automatika u tunelima koja je bila ispunjena. To vam je upravljanje u slučaju incidentnih situacija, svi su uslovi bili ispunjeni, o čemu smo imali dva izveštaja MUP-a Sektora za vanredne situacije, samo što je sistem bio takav da je to morao da uradi čovek, pa smo pričali o ručnom upravljanju. Pre, ne znam, koji je danas datum, pre pet dana tačno, 3. oktobra je MUP Republike Srbije Sektor za vanredne situacije izdao dva rešenja kojim se kaže da su apsolutno bezbedni tuneli, čak, hajde da ne kažem da su najbolji do sada koji su izgrađeni u Srbiji, o tome naravno postoje, kažem dva rešenja, da vam sada ne čitam brojeve. Sa ručnog upravljanja u tunelima se prešlo na automatiku, odnosno na automatsko upravljanje. Jedina razlika u bezbednosti, između ručnog i automatsko, rekoh to što više neće raditi čovek već će raditi neki kompjuter, neki softver ili već šta.
Toliko o sigurnosti. Stalno se spominje. Moram da vam kažem i ovo, predložena izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, molim vas da pročitate do kraja, ono što jeste predloženo i ono što je u obrazloženju zakona. Ključna stvar koja mora biti ispunjena je ispunjenje osnovnih zahteva za objekat. Šta su osnovni zahtevi za objekat? I, mehanička stabilnost i otpornost koja se dalje razrađuje Pravilnikom u kome se tačno navodi šta sve ne sme da se desi, odnosno šta sve mora biti ispunjeno.
Ono što nedostaje Predlogu Komisije za tehnički pregled, ono što nedostaje da bi se izdala upotrebna dozvola, hoćete da vam kažem šta je najčešće? Najčešće investitor ne može da formira građevinsku, odnosno katastarsku parcelu, jer kao što znate, a pričamo isključivo o državnim putevima, to su po svojoj nameni linijski infrastrukturni objekti koji se, kada pogledate i uzmete dispozitiv jedan građevinske dozvole. Pa, ja sam čitavo jutro vrlo pažljivo i poštujem i slušam sve što kažete, a mislim da je važno da jednom za svagda skinemo sa dnevnog reda da tu temu sigurnosti.
Dakle, osnovni zahtevi za objekat i ono što nedostaje za upotrebnu dozvolu najčešće je formiranje katastarske parcele koja znam da traje. Za to vreme se izgrađeni i bezbedan put, o čemu postoji predlog i mišljenje i potpisi najmanje 12 inženjera u slučaju Munjinog brda i Laza, bilo je potpisa 58 inženjera. Dakle, niko ništa ne radi napamet ili zato što mu je tog dana došlo. Ne, nikako, iza svega stoji struka. Posle svega što nam se dešavalo da li mislite da bi bilo koji inženjer, sa svojom ličnom licencom potpisao bilo šta za šta smatra da nije sigurno i da nije bezbedno.
Dakle, svima koji koriste ovu deonicu auto-puta Miloš veliki, slobodno je koristite i deonica i dva tunela su potpuno bezbedni, urađeni po standardima i ja očekujem da podnesu ovih dana zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. Hvala vam.