Uvažena predsednice, poštovani ministri, kolege poslanici, očito je gospodin ministar stvorio materijal kojim bi trebalo da se dopuni ova knjiga "Bolesni na vlasti", ali to ne može da bude uopšte kriterijum za raspravu o budžetu.
Kad god je dolazilo do rasprave o budžetu, uvek smo slušali neke druge teme, koje nisu u interesu građana Srbije već širenje panike kako u Srbiji ništa ne valja, kako se sve raspada, a u stvari suština je potpuno drugačija i slika je potpuno drugačija.
Budžet o kome raspravljamo za život građana Srbije za sledeću godinu kažemo da je razvojni i jeste razvojni zato što sa 7,3% budžeta odnosno BDP-a dolazimo na kapitalne investicije na 6,7% je velika stvar, pogotovo u vreme kada smo celu godinu bili suočeni sa velikim bezbedonosnim izazovima i hibridnim ratom protiv Srbije, i spolja i unutra.
Prema tome, to je ono što je pokazatelj da se nekako Srbija zaista izborila sa svim izazovima koje su nosili u toku ove godine.
Druga stvar, socijalno odgovoran zato što sve socijalne kategorije garantujemo za sledeću godinu da će imati određena primanja definisana ovim budžetom i to na osnovu prethodnog budžeta i plus sa određenim povećanjima.
Kada kažemo da će penzije biti povećane za 12,2% onda je to zaista siguran put ka onome što projektujemo za 2026. godinu, za 490 evra da će biti prosečna penzija, odnosno 650 da će biti 2027. godine.
Važno je reći da plate u sektoru države biće povećane za 5,1%. Podsetićemo vas da u ovoj godini su povećane bile za 8%, što znači da nije bilo protesta i da nije bilo smanjenog rasta koji je planiran za ovu godinu na 4,2%, biće između dva i dva i po procenta, kako kaže ministar finansija, MMF projektuje na 2,8%, sigurno bi ta povećanja za sledeću godinu bila veća, ali šta je tu je. Rast je projektovan za sledeću godinu na 3%. To je jako važno.
Inflacija je zaista spala na 2,8% i to znači da su mere koje su u septembru donesene za smanjenje marži u trgovinskim lancima pokazale su da ima rezultata. Devizne rezerve pokazuju zaista stabilnost države koje su na nivou od 29,7 milijardi evra i rezerve u zlatu na 52,2 tone.
Sve ovo govorimo zbog toga što građani treba zaista da imaju poverenja u svoju državu i da sledeću godinu dočekamo u miru i to je ono što je zaista jedna od glavnih kampanja predsednika Vučića bila još pre pet, šest godina zato što tada je već počelo da se priča o tome da treba da se ovde zapale određene vatre, samo nismo znali kako će to izgledati. Nismo znali da će se koristiti i smrt dece i pad nadstrešnice i sve ono što danas jednostavno je pokušaj da bilo koji sukob se pretvori u jedan vid protesta koji bi predstavljao praktično nemire u ovoj Srbiji.
I ova situacija koja nas je zadesila, kada govorimo o NIS-u, kada govorimo o uvođenju sankcija Sjedinjenih Američkih Država, kada govorimo o tome da dolazi do promene geostrateških i geopolitičkih odnosa u svetu, jednostavno Srbija je kolateralna šteta između borbe veliki sila koje se naravno ponašaju suverenistički. Svaka od njih teži da održi svoje političko uporište tamo gde ga ima i to ništa nije čudno ni za Rusku Federaciju, a ni za Sjedinjene Američke Države, jer uporedo sa uvedenim sankcijama od strane Sjedinjenih Američkih Država vi imate i najavu uvođenja carinskih stopa od 500% za promet energenata koji dolaze od strane Ruske Federacije.
Prema tome, Amerika želi jednostavno da priču koja je u Evropi, gde je prvi spoljnotrgovinski partner Kina, praktično, EU promeni, želi da to bude ona. Kada govorimo o tome da Amerika želi jednostavno da zavlada tržištem Evrope, naravno da samim tim se negde nalazimo i mi teritorijalno u tom delu, pogotovo što smo mi zacrtali taj put evropskih integracija, ali nijednog trenutka predsednik Vučić nije dozvolio da se istorijsko dobri odnosi sa Ruskom Federacijom poruše i kada je u pitanju ekonomski deo i kada je u pitanju NIS. Data je mogućnost ruskom partneru da do kraja nađe rešenje na kojem će i Srbija imati određeni status, kada govorimo, i benefite i gde građani Srbije neće štetiti upravo zbog tih odnosa.
Do krajnjih granica smo dali mogućnost ruskom partneru da pregovara sa svima onima sa kojima može da se nađe rešenje koje će dovesti do toga da nestane Rafinerija, da nestane dotok gasa, naravno i nafte. Osnovno pitanje koje se postavlja za ovu stranu prekoputa, jer ovde su dva čoveka, poslanici, koji su dali paraf na ugovor sa NIS-om i prodaju NIS-a Ruskom „Gaspromnjeft-u“. Preko 30 objekata je dato. Procena je urađena na 2,2 milijarde. Zašto su date i rezerve koje su se nalazile u Angoli i gde kažu da je ta vrednost iznosila preko sedam milijardi evra? Znači, osnovno pitanje se postavlja.
Zbog čega su uvezali, na kraju krajeva, i ugovor sa snabdevanjem ruskim gasom u taj ugovor, ako ste već pregovarali? Postavlja se pitanje - zašto ste se tako neodgovorno ponašali, na kraju krajeva, prema građanima Srbije poklanjajući jedan resurs, ma o kome se govori, da li je to Ruska Federacija ili bilo koja? Isto bi se pitanje postavilo kada ste napravili ovakav aranžman.
Podsetiću vas da je u to vreme Vladimir Putin bio glavna zvezda EU, da je posle velike ekonomske krize 2007. godine Nemačka napravila najbolji ugovor sa Ruskom Federacijom i tada su praktično podigli svoju ekonomiju i postali najjača zemlja EU. Pošto su bili glavna zvezda Evrope, bilo je važno slikati se sa tom glavnom zvezdom koji se zvao Vladimir Putin.
Sada pošto nije više zvezda, a da biste se dodvorili određenim centrima moći u Evropi, najbolje je reći da se uvedu sankcije i to posle izbora. Znači, kada dobije glasove građana, neodgovarajući na takvo pitanje, odmah posle izbora reći treba uvesti sankcije. Juče smo imali prilike da čujemo, ako ne znate kako da rešite ovaj problem, pustite nas, evo mi ćemo to da rešimo, uvešćemo sankcije Rusiji, jednostavno prodaćemo ako treba NIS, izvršićemo nacionalizaciju i na taj način u stvari ćemo funkcionisati. Što znači da u budućnosti u političkom smislu ako bi vam neko rekao – otmite imovinu Ruske Federacije, otmite imovinu kineskih preduzeća, vi biste to uradili. I šta biste uradili? Zatvorili radna mesta, Srbiju sveli bukvalno na Beogradski pašaluk sa tim politikama koje smo imali prilike da čujemo u ovim protestima u proteklih godinu dana i doveli do toga da postanemo zemlja koja ne može da razmišlja uopšte o bilo kakvim investicijama i bilo kakvom rastu i razvoju i bilo kakvom porastu plata i penzija. Znači, zadesila bi nas upravo ona 2010, 2011, 2012. godine u kojima ste imali prilike da dižete kredite da biste isplatili penzije.
Energetika je fokus upravo danas u Srbiji i ne samo zbog ovoga što se dešava sa NIS-om, već zbog toga što dolazi do jedne velike evropske, svetske tranzicije u kojoj jednostavno mi moramo da se prilagođavamo novim energetskim politikama. Ta priča koja želi da se plasira ovde u Srbiji da Srbija ništa nije radila, ni po pitanju NIS-a, ni po pitanju energetike jednostavno nije tačna. Ja ću vam reći zašto.
Pre svega, ova tri zakona koja danas imamo na dnevnom redu, a to su – Zakon o gasu, Zakon o nafti i Zakon koji podrazumeva upravo obavezne naftne rezerve pokazuje usklađenost sa novim evropskim direktivama koje, naravno, Evropa donosi svakih šest meseci do godinu dana, a upravo zbog tih bilateralnih, odnosno geopolitičkih promena koje su nastale od 2022. godine kada je otvoren front u Ukrajini. Tada se sećate da je došlo do velike ekonomske krize, baš tada je država 2022. godine počela proaktivno da se ponaša u polju energetike.
Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije priprema se dokumentacija i gotovo je sve spremno za određene projekte, kao što je Reverzibilna hidroelektrana „Bistrica“, Đerdap III, Bajina Bašta, zatim imate rekonstrukciju hidroelektrana na Vlasini, zatim imate onaj deo koji se odnosi upravo na Transbalkanski koridor, treća faza koja se radi, a koja bi trebalo da poveže Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Rumuniju i Srbiju, zatim imate izgradnju solarne elektrane od jednog gigavata u saradnji sa američkim i južnokorejskim partnerima.
Kada govorimo o tome da je energetska efikasnost važna podrška samim građanima, pogotovo projekti za energetsku efikasnost koje se odnose na promenu određenih fasada i prozora, onda dolazimo do toga da je u preko 10 gradova i 14 lokalnih samouprava, svake godine, predviđeno preko 500 miliona da se podrže građani Srbije za ovako nešto.
Kada govorimo o budžetu za sledeću godinu za energetiku, on iznosi od 23,4 milijarde dinara, a za obavezne rezerve 4,6, kada govorimo o rezervama nafte, ali ono što je bitno, a stalno se spočitava ta budžetska rezerva koja je jako velika, mi moramo da budemo spremni na sve scenarije kada je u pitanju energetska kriza i upravo zbog toga mislim da tekuća budžetska rezerva mora da bude toliko velika, ne samo zbog strateških projekata, nego upravo zbog energetske situacije u svetu.
Kada govorimo o Zakonu o gasu i Zakonu o obaveznim rezervama, prvi put uređujemo praktično ovu oblast koja govori o tome da na jednom mestu imamo sve ono što se odnosi na ovu delatnost.
Kada govorimo nadležnostima same Uprave za rezerve energenata i državne Republičke direkcije za robne rezerve, onda po prvi put ovim zakonom se tačno određuju šta je čija nadležnost. Ne želimo da nam se nalazi u pet, šest zakonskih rešenja određena situacija i zbog toga stavljamo sve ovo u jedan zakon, a da bi promptno reagovali ako dođe do poremećaja u snabdevanju energenata na tržištu.
Kada govorimo rešenju i novom Zakonu o gasu, onda treba reći da po prvi put uvodimo upravljanje naftnim skladištima i uopšte skladišta kao nova energetska delatnost, uvodimo jedan sistem koji se po prvi put uvodi, a to su krizni akcioni planovi i oni koji treba da budu predvidivi, da unapred znamo šta može da se desi sa razrađenim scenarijima. Uvodimo mogućnost da se kroz gasovode sprovodi i vodonik kao jedan od novih energenata budućnosti i prvi put se uvodi upravo zbog klastera tri, uvodimo taj unbundling, odnosno razdvajanje funkcije proizvodnje i distribucije, odnosno „Gas infrastruktura“ d.o.o i trebi reći da je Vlada 20. novembra usvojila odluku o formiranju ovog novog javnog preduzeća.
Mislim da su otklonjene sve prepreke u tehničkom smislu što se tiče klastera tri, jer to je bio jedan od novih zahteva, ako se sećate, predsednice.
Nikada do sada se nešto nije EU bavila i Evropska komisija time, kao da bude uslov za otvaranje Klastera 3, ali eto, mi smo i to kao dobri partneri u budućnosti pokazali da smo zaista efikasni u tome.
Kada govorimo uopšte o budućnosti energetske politike i o tome da je Ministarstvo energetike dosta toga uradilo, onda treba reći da su interkonekcije po pitanju gasa sa Severnom Makedonijom i sa Rumunijom pripremile kompletnu dokumentaciju i mnogi projekti bi trebali sledeće godine da počnu, a završetak tih projekata bi trebao da se završi do 2028. godine, gde bi sa Rumunijom imali otprilike gasnu tu interkonekciju, gde bi se nakačili na gasovod „BRUA“, a kada govorim o Makedoniji, govorimo o 47 kilometara od Vranja, gde bi trebali da jednostavno imamo vezu sa TAP i TANAP-om, što znači u stvari da mi uspostavljamo tu energetsku diverzifikaciju mogućnosti da zaista budemo, znači, gas koji bi dolazio može da dolazi iz više pravaca. To za nas, mislim u tom gasnom delu, nije toliki problem, kao u ovom delu kada je u pitanju nafta.
Ono što je važno, da je predsednik Vučić zaista dao jako dobre garancije i tih 50 dana mogućnost da se pregovori ruskog partnera sa drugim partnerima sa kojim pregovara završe, jer ne možete preko noći završiti pregovore kada je u pitanju NIS.
S druge strane, negde neformalno je i JANAF već objavio danas vest, ukoliko je tačna, a ja verujem da ćemo možda imati informaciju do kraja dana, da je OFAK prihvatio praktično ovu ponudu Srbije da se ta operativna licenca izda na 50 dana, u kojoj bi zaista mi mogli da operativno funkcionišemo, da ne bi Rafinerija prestala da radi, jer to nije samo naš problem. Znate, i JANAF prihoduje godišnje, Hrvatska prihoduje kroz JANAF od 50 miliona evra, pa do 100 miliona, zavisi od količine nafte koju izveze NIS. Recimo, za 2024. godinu NIS je izvezao 445 miliona evra i 12% budžeta NIS predstavlja upravo kao jednu stratešku firmu kada govorimo uopšte o NIS-u. I to je za nas od velikog značaja, pogotovo što negde je njeno učešće od 2010. do 2020. godine 5,1% BDP, a u poslednjim godinama 6,9%.
Šta želim da kažem? Da je vrlo važno što je i danas poseta gospodina Sijarta u Srbiji ovde, gde je izjava i sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem i ministarkom Handanović, da Mađarska neće zaboraviti Srbiju kada su u pitanju energenti, da je Mađarska dobila dozvolu od SAD i za izgradnju ruske nuklearne elektrane, a sećate se da ima i dozvolu i što se tiče gasa, da jednostavno naši partneri iz Mađarske nikada neće ostaviti Srbiju na cedilu i to je u stvari pokazatelj zašto je važno bilo izgraditi dobre bilateralne odnose Srbije i Mađarske, na čemu je predsednik Vučić insistirao od preuzimanje odgovornosti 2012. godine.
Srbija treba da zna da građani u svakom trenutku će biti zaštićeni, da nestašice energenata neće biti i da smo se dobro pripremili za sve scenarije.
Ovaj budžet Republike Srbije treba podržati, jer je u interesu svih nas i naše budućnosti. Hvala.