Uvažena predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, drage kolege iz Vlade Republike Srbije, poštovani građani i građanke naše zemlje, volela bih da oni koji sugerišu šta nije dobro prvo se dogovore sami sa sobom šta bi oni radili. Pošto ste prvo istakli da je povećana naknada građanima na lokalu zbog transporta, a onda ste istakli kako vam nije jasno zašto se otpad zakopava, da biste završili sa idejom koju mi ne razumemo, kako vi kažete, o spalionici u Beču, koja je dobar primer prakse.
Hajmo sada redom.
Izašao je tekst 20. novembra da novim Zakonom o upravljanju otpadom Srbija pravi evropsku deponiju zato što omogućava uvoz neopasnog otpada koji bi se potencijalno koristio u energetske svrhe, gde ste istakli kako je to dobar primer u Austriji, pa bih samo da i građani Srbije razumeju da li ste vi za spalionicu kakvu ima, između ostalog, Austrija i druge članice Evropske unije ili niste. I isto pitanje je da li ste za evropske standarde po pitanju životne sredine koji koštaju, podsetiću građane Srbije, a to je naša zemlja omogućila strateškim delovanjem predsednika Vučića i Vlade u kontinuitetu, koja je iz godine u godinu povećavala budžet za životnu sredinu koji je, podsetiću vas, 2020. godine iznosio 5,8 milijardi dinara, a za 2026. godinu će iznositi 25,6 milijardi dinara?
Volela bih da mogu da čujem neki konkretan predlog o strateškom delovanju, jer mi se čini da mi znamo šta radimo i vidimo rezultate, a očigledno je da građani Srbije to mogu da razumeju i po nivou trenda pozitivnog izdvajanja budžeta za zaštitu životne sredine, a vi mislim da bi bilo korisno da se dogovorite sami sa sobom šta vam je dobra praksa i šta mislite da treba da kopiramo.
A po pitanju ovoga što ste rekli da ne treba da razmišljamo, da samo prekopiramo ono što radi Evropska unija, nisam sigurna ni da je to dobar put, zato što smo imali ne tako dobre primere nekih zemalja koje su kopirale stvari u oblasti zaštite životne sredine, pa im je pod broj jedan propao depozitni sistem, pa im je pod broj dva neusaglašenost regulative dovela do privrednog kolapsa, pa im je, paralelu ako podvučemo, između ostalog, dovela i činjenica da kada su pre 2012. godine kopirane neke stvari iz Evropske unije, kao što je npr. ono što je interesantno, a vezano je za vrlo konkretnu stvar koju ste napravili kao paralelu, a to je prosveta i, rekli ste, izdvajanje za udžbenike, tako smo pre 2012. godine kopirali sve što se odnosi na Zakon o udžbenicima, pa vidite gde je to dovelo, da nam strani pravni subjekti kroje šta će to naša deca da uče. Hvala Bogu, to se sada menja.
U tom kontekstu, čini mi se da mi razumemo šta su standardi i praksa po pitanju Evropske unije, a šta je ono što je socioekonomski prihvatljivo za naše građane, jer nas jedino i uvek zanimaju standardi naših građana, a ne ono što kroji neko ko vama kaže iz stranih krugova. Hvala vam.