Hvala vam, uvažena potpredsednice.
Uvaženi narodni poslanici, poštovani građani Srbije, ova tema je zaokupila pažnju javnosti i mi o tome govorimo juče i danas. Ja neću da ponavljam u većem delu ono što su istakle moje uvažene kolege iz poslaničke grupe, ali moram da napravim jedan uvod da bi i građanima Srbije bilo jasno zbog čega je Srbija stavljena u ovakav kontekst od strane pojedinih država članica EU i zašto oni blokiraju dalji proces
17/2 TĐ/IR
naših evrointegracija i zašto nisu želeli da Srbija, iako je, kao što je koleginica Filipovski istakla, Srbija još pre četiri godine ispunila gotovo sve za otvaranje klastera tri, što je nesumnjivo potvrdila i Evropska komisija i njeni čelnici gospođa Fon der Lajen i gospodin Košta, naišla na ovakav zid sada i zašto mi to njima smetamo.
Ovde sa moje leve strane, poput gospodina Jovanova, gospođe Pilje, kao i mnogih drugih koji sede u naših poslaničkim grupama, ima izuzetnih pravnika i oni će reći, a to je apsolutno svima jasno da je u pojmovnom smislu, u klasičnom pojmovnom diskursu država neodvojiva od suverenosti, ali da li je to tako, da li je to zaista u praksi danas primenjivo što piše u udžbenicima na pravnom fakultetu i drugim fakultetima i da li je Srbija sada u kontekstu svih globalnih procesa jedna država, neki bi rekli mala država, a ja to nikada za svoju zemlju neću reći, jer mi smo država koja ima svoj ponosan narod, svoju zaokruženu teritoriju, svoje Kosovo i Metohiju, svoju AP Vojvodinu, ali država koja se održala u tim globalnim procesima od dolaska SNS na vlast i zaista pokazala da nije proces eliminisanja suverenosti, što ti globalni procesi nose.
Kako su oni počeli? Počeli su naglo i zaista brutalno od 2000. godine, a kada je podanička DOS-ovska vlast pristajala na sve ono što je stajalo u agendama onih koji su želeli da kroz stvaranje tih svojih kolonija i podanika uruše ono što jedan narod ima. Srpska napredna stranka je dolaskom na vlast, a naročito izborom, još prvi put, Aleksandra Vučića za predsednika Srbije podigla Srbiju iz tog čemera, iz te jadi, a kada srpski narod nije smeo da kaže o našim stradanjima, kada nismo smeli da pomenemo šta nam je najveća vojna alijansa uradila, kada nismo smeli da kažemo da je to agresija i kada nismo smeli da kažemo da mi imamo i te kako šta da ponudimo Evropi čije smo temelje stvarali i naš narod, i naši vladari i naša slavna istorija.
Počeli smo jednu otvorenu saradnju, kada je predsednik Republike Aleksandar Vučić, zajedno i sa tadašnjom premijerkom Anom Brnabić u zaista velikom procesu evropskih integracija, a čemu vi svedočite, gospođo Kovač, kao dugogodišnji poslanik u tim aktivnostima, rekao da imamo narod koji želi da bude na tom evropskom putu, zahvaljujući tome što su dali takav glas za politiku koju je trasirao Aleksandar Vučić. Sa druge strane, mi ne možemo i ne želimo da se odričemo svojih drugih prijatelja i da je ta suverenost Srbije zapravo način da pokažemo da mi želimo svima, apsolutno, svako dobro, ali da ne damo na sebe i da taj princip reciprociteta i poštovanje, što je juče istakao i ministar Starović jednog uvažavanja i poštovanja, treba da važi za sve one koji vide da Srbija ekonomski ima i te kako veliki primat, ne samo na zapadnom Balkanu, već i šire, kada se uzmu svi ti parametri u obzir.
Naravno, to smeta svima koji ne žele Srbiji dobro i vi to vidite, kao i gospođa Pilja i druge kolege, i u Savetu Evrope, i mi koji smo parlamentarci u drugim delegacijama, jer uvek nam se postavlja to isto pitanje. Naši odgovori su jasni i nedvosmisleni. Imamo najjaču ekonomiju u ovom delu Evrope. Imamo najnižu nezaposlenost posle haranja DOS-a i otpuštanja 500 hiljada ljudi i zatvaranja fabrika i imamo najveći procenat zapadnih investicija u našoj zemlji.
18/1 AL/MJ 12.55 – 13.05
Ko je stvorio to okruženje da imamo tolike fabrike, da u mom Kragujevcu se proizvodi u „Stelantisu“ električni automobil, da rade druge evropske fabrike, da u Srbiji imamo preko 80.000 ljudi koji rade samo u nemačkim kompanijama?
Te sve uslove kao proces Srbije u evrointegracijama stvorio je Aleksandar Vučić, SNS svojom politikom i mi danas možemo da kažemo da je naš spoljni dug i te kako niži od mnogih drugih razvijenijih zemalja EU.
Šta mi to nismo uradili, pa oni nama zameraju? Jednostavno, nismo po onim državama, koje to žele od nas, sledili politiku koja se tiče odricanja od naših tradicionalnih prijateljstava, nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji i nismo učinili ono što bi oni hteli i što nedvosmisleno rade sa zemljama u našem okruženju već 20 i više godina, da imaju podaničku vlast koja će njih slepo da sluša.
Svačije je pravo da se raduje nečijem uspehu ili neuspehu. Mi gledamo naša posla. Ali, znate kada se osvrnemo, a evo, ja ću samo da apostrofiram situaciju u Crnog Gori koja je i te kako prihvatljiva za EU što se pokazalo i u ovoj deklaraciji koja je juče izglasana. Rekla je predsednica juče da tamo deluju i to se preliva i na našu zemlju i na čitav region dva najopasnija narkobosovska klana, ali ima ih još sigurno desetak po onome što kažu njihovi analitičari, zvaničnici, oni koji prate bezbednosni sektor, pa to nikome ne smeta. Ne smeta im ni to što Srbi još uvek nemaju svoja ostarena prava, evo i ministra nadležnog ovde, u toj državi koja je i te kako sada poželjna za EU.
Da li Srbi u Crnoj Gori imaju prava kao što i imate kao predstavnik nacionalne manjine u Srbiji? Nemaju. Oni ne mogu da imaju dvojno državljanstvo. Onog trenutka kada neko od vrha državne vlasti to sazna, to je isto bilo u Milovo vreme, nastavlja se i sada, jer to je takva država, on dobija otkaz, on biva proganjan, on ne može da ostvaruje svoja elementarna prava.
Mi kao Srbija imamo najviše standarde po pitanju i demokratije i osnovnih i manjinskih prava, a to nije dovoljno.
Šta mi to nismo uradili iz Klastera tri što je bio uslov zatvaranja ovog poglavlja, sve smo uradili? Imamo još jedan korak do izbora devetog člana Saveta REM-a, ali vidite posle tog seirenja od strane ovih profesionalnih denuncijanata i tužibaba iz blokaderske opozicije, koji se juče raduju tome što Srbija nije otvorila Klaster tri, mi imamo danas i vest koja kaže da gospođa Lumutrija Ahmeti, koja je bila ovde u procesu izbora za člana Saveta REM-a iz reda nacionalnih manjina, danas saopštava da se ona povlači iz tog procesa. Ona je povučena onog trenutka i stavljena ad akta kada nije dobila skupštinsku većinu. I to prenosi RTS, a onda po inerciji, a ovi drugi tendenciozno, to i dalje rade.
Izglasali smo set medijskih zakona još u junu mesecu, koji su i te kako primenljivi i mi imamo, ma koliko se oni trudili da u tim svojim, kao što Mekalister kaže, tužakanjima Srbije govore da ovde nemaju demokratska prava, medijske slike su takve da samo oni su zarobljeni u tome, a zapravo ti njihovi tajkunski Šolakovi mediji su u procesu te denacionlaizacije što žele ovi protivnici Srbije.
Dakle, mi imamo situaciju da smo im apsolutno sve na dlanu pružili. Kako se nije zabrinula, izuzimam tu zaista, i rekla sam na početku, čelnike Evropske komisije, nijedna od tih zemalja koje su bile juče protiv Srbije kada su u pitanju druga ljudska prava građana Srbije. preko 25 hiljada neprijavljenih skupova. Šta je sa osnovnom svetinjom na kojoj počiva EU i te zemlje koje su tako stekle svoje bogatstvo, a to je privatna svojina? Da li je privatna svojina naših građana, kompanija, preduzetnika i drugih kompanija koje su došle iz zemalja EU, koje ovde izuzetno dobro posluju, jer
18/2 AL/MJ
imamo zaista kvalifikovani kadar i Srbi su vredan narod, zašto se nisu zapitali – kako oni nisu mogli da posluju nesmetano, kako nisu mogli da ostvare svoj profit u tom mesecu, da plate sve ono što pripada državi i da ostvare svoj profit? Kakvi su ti dvostruki standardi?
Lepo im je i jasno stavio neodlaskom na jučerašnji samit, a to je ono što građani zaista svim srcem podržavaju, većinska Srbija podržava u tom stavu predsednika Aleksandra Vučića i mi kao predstavnici tog naroda, da ne možemo na taj način da razgovaramo. Možemo kroz rezultate, kroz jasne pokazatelje.
Na kraju krajeva, da poručim onima koji nisu za proces evrointegracija sve ovo Srbija radi zbog sebe i sve ove zakone koje donosimo i ove standarde koje primenjujemo i sve ono što omogućavamo kompanijama koje dolaze iz zemalja EU da bi našim građanima bilo bolje. Zašto? Da imaju veće plate, veće penzije, da imaju veću sigurnost.
Na kraju svega ovoga, ono što se zna, a što su juče, ja im se na tome zahvaljujem, istakli i gospodin Fico i gospodin Orban, je da je nedvosmisleno apsolutno pokazano svih ovih godina unazad da je Aleksandar Vučić najveći lider u ovom delu Evrope, ne samo zapadnog Balkana, nego zbog činjenice da on daje sigurnost, mir i prosperitet.
To je malopre apostrofirao, čitajući deklaraciju, koja je juče usvojena, i kolega Mirković. A ko to može da obezbedi? Samo takva politika, politika vojne neutralnosti, politika koja zaista drži čvrsto do svoje suverenosti, do svog naroda, do napretka, do razvoja u svim našim segmentima i mi ćemo to nastaviti da radimo.
Ovi koji su takvi, u novijoj istoriji nezabeleženi, denuncijanti, potkazivači, oni koji ne žele dobro svojoj Srbiji, naravno da će posle sledećih izbora otići na političko smetlište. Mi ćemo zaista gledati da apsolutno ravnopravno, i vi ste, gospođo Brnabić, juče istakli, da najveći broj ovih zapadnoevropskih razvijenih zemalja, i pobrojali ih, podržavaju nas u ovom našem putu i stavu, nastaviti na tome da radimo da bi obezbedili bolju budućnost, budućnost u koju verujemo, jer Srbija, kako piše ovde i kako se zove naša poslanička grupa, ne sme i nikada neće stati. Živela Srbija.