Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, samo moram da skrenem pažnju da predlagač amandmana koji su u proceduri nije ni Ministarstvo pravde, ni Vlada Republike Srbije, tako da Visoki savet sudstva nije raspravljao, niti razgovarao, niti zauzimao svoje mišljenje i stav za nešto što je predlog Ministarstva pravde, odnosno Vlade Republike Srbije.
Ono što je iz saopštenja Visokog saveta sudstva, odnosi se na amandmane koje je podneo uvaženi narodni poslanik Uglješa Mrdić.
32/1 MT/LjL 16.05-16.15
Visoki savet sudstva jeste pre negde više od mesec dana, početkom decembra, zauzimao i davao određena mišljenja na predloge koji su u procesu i koji su sada na konsultacijama sa EU, ali to su predlozi oni koje Ministarstvo pravde sprema i koji će biti pred narodnim poslanicima negde u martu mesecu.
Kada govorimo o mišljenju Viskog saveta sudstva, kao što i sama reč kaže, mišljenje je nešto što daje VSS, ono nije uslov da bi neki zakon bio valjan, da li ga ima ili nema. U ovom konkretnom slučaju Ustav garantuje narodnom poslaniku pravo da podnosi predloge zakona. Nema predviđene procedure u tim situacijama zato što je suvereno pravo narodnih poslanika i Narodne skupštine donošenje zakona, tako da tu nema onda obaveze pribavljanja mišljenja od VSS. Ovo je proces koji je obrnut. Zakoni ne idu od Vlade, odnosno ministarstava, nego baš idu od narodnog poslanika i narodnih poslanika, tako da to nije ista procedura.
Činjenica je da kada bi išlo od Ministarstva pravde, da u toj situaciji Ministarstvo pravde uvek onda pribavlja mišljenje VSS odnosno VST. Ali, napominjem, istine radi, da u ovoj situaciji to mišljenje i nije bio jedan od uslova u proceduri. A sama procedura jeste takva da, i da je pribavljeno mišljenje i da nije pribavljeno mišljenje, Narodna skupština je ta koja je suverena i koja usvaja zakone. Prema tome, nije relevantno samo postojanje mišljenja.
Naravno, u celom procesu je to nekad dobro pribaviti i čuti više strana, međutim, ovde možemo govoriti o jednom finom podešavanju zakonodavnog okvira koji je usvojen i on prati jednu debatu koja je bila tokom usvajanja seta pravosudnih zakona i zato i govorimo o tome da su predložene izmene i usklađene sa standardima EU i Venecijanske komisije, zato što najveći broj ovih predloga jeste nešto o čemu je bilo i razmatrano prilikom izrade seta pravosudnih zakona. Neke od stvari su i tada bile čak i preporučene od same Venecijanske komisije.
Sa druge strane, ovo jeste jedna korekcija određenih uočenih problema i ja pozdravljam isto tako i želju narodnih poslanika da aktivno učestvuju u poboljšavanju seta pravosudnih zakona, kao i očekivanja da Ministarstvo pravde, što mi je jako drago, a to je da uključimo i narodne poslanike kada budemo otvorili pitanje i otvorili debatu o samoj mreži i da li je potrebna šira izmena mreže, njeno usklađivanje, jer smo ipak svedoci određenih promena, kretanja stanovništva, jačanja i ekonomije i ekonomskih potreba određenih područja koja su nekad bila pusta i bez ikakve ekonomske aktivnosti, a to sve opet pravosuđe, mreža sudova, mora da isprati na odgovarajući način.
Ponavljam, mišljenja se uvek pribavljaju kada ide to od Ministarstva pravde. Narodni poslanici su po Ustavu suvereni predlagači. Hvala.