Otvoreni Parlament | Zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina

Zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina

Tip akta: Zakon

Status: Usvojen

Amandmani: [pdf] 

Tekst akta: [pdf] 

Akt je usaglašen sa standardima EU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku, budući da bi njegovo nedonošenje po hitnom postupku moglo da prouzrokuje štetne posledice na rad upravnih organa u Republici Srbiji.
Naime, s obzirom na to da je postojećim zakonom, utvrđena obaveza sprovođenja redovnih izbora za članove nacionalnih saveta, koji treba da se održe u 2018. godini, neophodno je da se ovaj zakon sprovede po hitnom postupku, kako bi se omogućilo nesmetano sprovođenje ovih izbora i konstituisanje nacionalnih saveta.

Predlagač: Vlada

Sažetak

Razlozi za usvajanje izmena i dopuna Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina proističu iz pre svega iz potrebe ostvarivanja mera predviđenih Akcionim planom za ostvarivanje prava nacionalnih manjina ali i iz potrebe da se u tekst zakona implementiraju pojedine odluke Ustavnog suda. Pored toga, predlagač zakona ističe i to da je Savetodavni komitet koji prati primenu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina SE Republici Srbiji sugerisao da izmenama Zakona smanji prekomernu politizaciju nacionalnih saveta.
Imajući u vidu da definicija nacionalnog saveta nije postojala u dosadašnjem zakonskom rešenju, a da je Ustavni sud u svojoj Odluci dao definiciju ovog pojma, izmenama Zakona jasno je definisano da je Nacionalni savet je organizacija kojoj se zakonom poveravaju određena javna ovlašćenja da učestvuje u odlučivanju ili da samostalno odlučuje o pojedinim pitanjima iz oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i službene upotrebe jezika i pisma u cilju ostvarivanja kolektivnih prava nacionalne manjine na samoupravu u tim oblastima.
Takođe, u skladu sa Odlukom Ustavnog suda, izvršene su izmene odredaba koje se odnose na pravo nacionalnih saveta da osnovaju ustanove, privredna društva i druge organizacije iz oblasti društvenog života u kojima deluje. Naime, propisano je da oni to moći isključivo ukoliko je takva mogućnost predviđena posebnim zakonima.
Izmenama zakona precizirana su pitanja vezana za naziv nacionalnog saveta koji (obavezno na srpskom jeziku i ćirilčkom pismu, opciono i na jeziku i pismu nacionalne manjine).
Dopunama zakona preciziran je postupak i pravne posledice brisanja iz Registra nacionalnih saveta. Naime, brisanje nacionalnog saveta iz Registra prema novom rešenju biće neophodno u slučaju da je broj njegovih članova smanjen ispod polovine, jer na izbornim listama nema kandidata za koje podnosioci izbornih lista nisu dobili mandat. Takođe, predviđeno je unošenje nove odredbe prema kojoj brisanjem iz Registra nacionalni savet gubi svojstvo pravnog lica.
Dopunama Zakona predviđeno je da se imovina nacionalnog saveta može koristiti isključivo za ostvarivanje ovlašćenja predviđenih zakonom (kako bi se onemogućilo da nacionalni saveti prerastu u privredne subjekte i učesnike tržišnih aktivnosti), da se imovina ne sme prenositi članovima, članovima organa nacionalnog saveta, ili sa njima povezanim licima, kao i da, u slučaju brisanja nacionalnog saveta iz Registra, imovina saveta stečena sredstvima iz javnih prihoda postaje imovina države, dok se imovina stečena iz privatnih izvora raspoređuje u skladu sa aktima nacionalnog saveta.
Zakonom je precizirana hijerarhija akata nacionalnih saveta. Tako,statut je akt najjače pravne snage koji nacionalni savet donosi i ostali opšti akti saveta moraju biti sa njim saglasni sa statutom. Odredbe drugih opštih akata saveta ništave su ukoliko su u suprotnosti sa statutom a o njihovoj ništavosti odlučuje Upravni sud u postupku koji mogu pokrenuti mogu da pokrenu ministarstvo, pokrajinski organ uprave u čijem delokrugu su poslovi manjinskih prava, ustanove, privredna društva i druge organizacije čiji je osnivač nacionalni savet ili najmanje jedna trećina članova nacionalnog saveta.
Statut nacionalnog saveta, između ostalog, mora regulisati i postupak razrešenja predsednika, izvršnog odbora i članova drugih odbora i tela nacionalnog saveta.


Dopunama Zakona precizirana su ovlašćenja i dužnosti predsednika nacionalnog saveta i izvršnog odbora nacionalnog saveta:
- predsednik saveta odgovara za rad saveta i stara se o zakonitom korišćenju i raspolaganju finansijskim sredstvima i imovinom saveta
- izvršni odbor neposredno izvršava i stara se o izvršavanju odluka i drugih akata nacionalnog saveta i stara se o izvršavanju javnih ovlašćenja koja su poverena nacionalnom savetu.
Dopunama zakona uređena su i pitanja sastava i ovlašćenja izvršnog odbora i predsednika nacionalnog saveta.
U skladu sa dopunama zakona kojima se se uređuje pitanje nespojivosti funkcija, odnosno poslova nacionalnog saveta,predsednik i član izvršnog odbora ne može biti član rukovodećih organa političke stranke (predsednik, predsedništvo, izvršni odbor i sl), da ne može biti izabrano ili postavljeno lice u državnom organu, pokrajinskom organu, odnosno organu jedinice lokalne samouprave, koji u okvirima svojih nadležnosti odlučuje o pitanjima koja se tiču rada nacionalnih saveta. Precizirano je i to da mandat predsednika nacionalnog saveta, odnosno članstvo u izvršnom odboru prestaje izborom odnosno postavljenjem na nespojivu funkciju, što nacionalni savet konstatuje na prvoj narednoj sednici nakon prijema obaveštenja o nastupanju razloga koji se odnose na nespojivost funkcija. Pravila o nespojivosti iz člana 7a primenjuju se po sprovođenju prvih narednih izbora za nacionalne savete.
U pogledu radnog odnosa u nacionalnom savetu, dopunama Zakona predviđeno je da član nacionalnog saveta može zasnovati radni odnos u nacionalnom savetu za vreme trajanja svog mandata i da se na sve radne odnose u nacionalnom savetu primenjuju odredbe Zakona o radu.
Pitanja javnosti rada nacionalnih saveta regulisano je dopunom Zakona kojom se izričito predviđa da je rad nacionalnog saveta javan i da se sve odluke i akti nacionalnog saveta objavljuju najkasnije u roku od deset dana od dana stupanja na snagu, odnosno njihovog donošenja, i to na internet stranici nacionalnog saveta, ili na drugi način određen statutom (oglasnoj tabli, dnevnim novinama, ili na drugi pogodan način).
Izmenama i dopunama Zakona koje odnose se na ovlašćenja nacionalnih saveta predviđeno je da nacionalni savet predlaže Republici, autonomnoj pokrajini ili jedinici lokalne samouprave kao osnivaču ustanove, utvrđivanje ustanove od posebnog značaja i inicira odnosno predlaže ovim organima prenos osnivačkih prava. Dodatno, precizirane su vrste opštih ovlašćenja koje vrši savet:
- predlaže izmenu i dopunu propisa kojima se uređuju Ustavom garantovana prava nacionalnih manjina u oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i službene upotrebe jezika i pisma
- predlaže posebne propise i privremene mere u oblastima u kojima se ostvaruje pravo na samoupravu
- podnosi pritužbu Zaštitniku građana, pokrajinskim i lokalnim ombudsmanom i drugim nadležnim organima, kada proceni da je došlo do povrede Ustavom i zakonom garantovanih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina. Ovu pritužbu nacionalni savet može podneti i u ime nacionalne manjine.
Izmenama i dopunama zakona koje se odnose se na oblast obrazovanja propisano je da Republika, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave kao osnivači ustanova mogu u celini ili delimično preneti osnivačka prava na nacionalni savet za ustanove koje su utvrđene za ustanove od posebnog značaja za nacionalnu manjinu.
Pojam ustanove od posebnog značaja za nacionalnu manjinu posebno je preciziran, a utvrđeno je i koliko se maksimalno ustanova može proglasiti za ustanove od posebnog značaja za nacionalnu manjinu . Dodatno su uređena i pitanja učešća saveta u upravljanju ustanovama, oblikovanju planova i programa nastave i učenja, izradi plana udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Dopunama Zakona regulisana si i pojedina ovlašćenja nacionalnih saveta u oblastima kulture i obaveštavanja a određena su i ovlašćenja nacionalnih saveta u oblasti službene upotrebe jezika i pisma.
Takođe, precizirano je da u odnosima sa Vladom i organima državne uprave nacionalni savet može podneti ministarstvima i posebnim organizacijama predloge, inicijative i mišljenja opitanjima u vezi sa vršenjem ovlašćenja predviđenih ovim zakonom kao i da nacionani savet može podneti inicijativu Vladi za ukidanje, odnosno poništenje propisa ministarstava i posebnih organizacija.
Dopunama zakona propisano je da se izbori za nacionalni savet ne raspisuju ako nacionalni savet bude raspušten zbog obustavljanja postupka izbora članova nacionalnog saveta, ili zbog toga što je broj njegovih članova smanjen ispod polovine, jer na izbornim listama nema kandidata za koje podnosioci izbornih lista nisu dobili mandat.
Na izbor nacionalnog saveta i pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor narodnih poslanika.
U pogledu posebnog biračkog spiska nacionalnih manjina predviđaju se rešenja kojima se olakšava vođenje tog spiska po službenoj dužnosti, pravno regulišu sve izmene koje se u njemu vrše, preciznije uređuju podaci koji se u njega upisuju i podnošenje zahteva za upis u taj spisak.Naime, predviđeno je da Ministarstvo preuzima podatke iz jedinstvenog biračkog spiska koji su potrebni za ažuriranje i vršenje promena po službenoj dužnosti u posebnom biračkom spisku.
Izmenama i dopunama Zakona regulisano je i finansiranje rada nacionalnih saveta, utrošak sredstava (naročito onih koji potiču iz javnih izvora), kao i povećanje transparentnosti u utrošku sredstava i finansijska disciplina. U tom smislu, predviđeno je da nacionalni savet usvaja godišnji finansijski plan i završni račun, da je sastavni deo završnog računa godišnji finasijski izveštaj o izvršenju plana. Propisana jeobaveza nacionalnog saveta da u roku od 15 dana od dana donošenja finansijskog izveštaja ili završnog računa, primerak izveštaja ili računa dostavlja korisniku budžetskih sredstava kod koga su opredeljena sredstva za finansiranje rada nacionalnih saveta.

Zakonom je propisano i to da se sredstva mogu koristiti kako za finansiranje redovne delatnosti tako i za finansiranje stalnih troškova nacionalnog saveta (koji se Zakonom takođe preciziraju), s tim što sredstva za finansiranje stalnih troškova ne mogu iznositi više od 50% sredstava opredeljenih republičkim , pokrajinskim ili lokalnim budžetom.
Izmenama je dodatno uređena materija visine i načina raspodele sredstava za finansiranje delatnosti nacionalnih saveta opredeljenih republičkim , pokrajinskim ili lokalnim budžetom. Naime, 30% sredstava iz republičkog budžeta se raspoređuje u jednakim iznosima svim registrovanim nacionalnim savetima, a ostatak sredstava (70%) srazmerno broju pripadnika određene nacionalne manjine koju nacionalni savet predstavlja prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, kao i ukupnom broju ustanova, fondacija i privrednih društava čiji je osnivač/suosnivač.
Novina u Zakonu je i to da kriterijume za raspodelu sredstava za finansiranje delatnosti nacionalnih saveta iz budžeta osim Vlade bliže uređuju i pokrajina i jedinica lokalne samouprave, što će doprineti tome da jedinice lokalne samouprave bliže urede kriterijume za raspodelu sredstava koja su za finansiranje delatnosti nacionalnih saveta obezbeđena u njihovim budžetima. Sredstva iz budžeta jedinice lokalne samouprave, u skladu sa odlukom nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, raspoređuju nacionalnim savetima koji: imaju sedište na teritoriji jedinice lokalne samouprave; predstavljaju nacionalne manjine koje u stanovništvu jedinice lokalne samouprave dostižu najmanje 10% od ukupnog stanovništva; predstavljaju nacionalne manjina čiji je jezik u službenoj upotrebi na teritoriji jedinice lokalne samouprave .
Budžetsko finansiranje rada nacionalnih saveta sprovoditi prema pravilima iz ovog zakona od dana početka primene Zakona o budžetu za 2019. godinu, odnosno propisa pokrajinske i lokalne vlasti o budžetu za 2019. godinu.
Zakonom je predviđena obaveza nacionalnih saveta za vođenje knjigovodstvene evidencije koje su predmet godišnje revizije, a ako se u postupku revizije, inspekcijske kontrole, odnosno na osnovu kvartalnih izveštaja utvrdi da nacionalni savet nije namenski koristio sredstva iz budžeta, budžetski korisnik koji vrši dotaciju obustavlja prenos iz budžeta do otklanjanja nepravilnosti iznetih u mišljenju revizora i obaveštava nacionalni savet o obustavi sredstava te nalaže otklanjanje nepravilnosti iznetih u mišljenju revizora. Predlagač zakona smatra da je ovo novina važna za prevenciju nenamenskog korišćenja sredstava iz javnih izvora.
Izmenama Zakona se uređuje Budžetski fond za nacionalne manjine, kojim upravlja Ministarstvo. Sredstva iz Fonda dodeljuju putem javnog konkursa za finansiranje programa i projekata iz oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i službene upotrebe jezika i pisma, a postupak dodele sredstava iz Fonda bliže uređuje Vlada.
Ministarstvo je nadležno za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti opštih akata nacionalnog saveta pred Ustavnim sudom ako smatra da taj akt nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
U pogledu kontrole pojedinačnih akata saveta protiv kojih nije obezbeđena sudska zaštita, propisano je da ukoliko nadležno ministarstvo nađe da pojedinačni akt nacionalnog saveta nije u saglasnosti sa zakonom ili drugim propisom, odnosno sa statutom, propisom ili drugim opštim aktom nacionalnog saveta, ono može predložiti nacionalnom savetu da takav akt ukine ili poništi, a ukoliko do toga ne dođe u roku od 30 dana, ministarstvo je ovlašćeno da navedeni akt ukine ili poništi svojim rešenjem.
Izmenama i dopunama kaznenih odredaba predviđene su prekršajne kazne za odgovorno lice u nadležnom organu ukoliko ne obezbedi dostavljanje akata nadležnom pokrajinskom organu uprave i ako ne obezbedi tačnost i ažurnost biračkog spiska u smislu ovog zakona, a Zakonski maksimum propisanih novčanih kazni povećan je do 100.000 dinara.

Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 173
Protiv: 187
173%
187%
0%
Poslednji put ažurirano: 18.04.2024, 20:16